OPSA blog

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i ministar obrane Branko Vukelić razgovarali su u četvrtak na radnoj večeri s glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom, priopćeno je u petak iz MVPEI-a.



Sugovornici su tijekom večere raspravljali o novom strateškom konceptu NATO-a te je tom prilikom ministar Jandroković izrazio zadovoljstvo što je Republika Hrvatska ulaskom u članstvo NATO-a dobila prigodu sudjelovati u izradi jednog od temeljnih dokumenata NATO-a.

Razmotrili su i suradnju i doprinos Republike Hrvatske misijama koje se odvijaju pod okriljem NATO-a, a posebno o suradnji u Afganistanu. Ministar Jandroković izjavio je kako je izgradnja sigurnosnih kapaciteta u Afganistanu fundamentalni čimbenik transformacije Afganistana, te izrazio zadovoljstvo što i Republika Hrvatska u značajnoj mjeri pridonosi ostvarenju tih napora, stoji u priopćenju. Glavni tajnik Rasmussen pohvalio je suradnju Republike Hrvatske u Afganistanu i konstruktivni angažman u regiji jugoistočne Europe.

Rasmussen će se u petak u Zagrebu sastati s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem te premijerkom Jadrankom Kosor, a nakon susreta s premijerkom Kosor u Banskim dvorima predviđena je zajednička konferencija za novinare.

Ovo je prvi posjet Hrvatskoj Andersa Fogha Rasmussena, koji je za glavnog tajnika NATO-a imenovan na zadnjem summitu Saveza u Strasbourgu i Kehlu, 4. travnja 2009. godine. Hrvatska, koja je postala članicom Saveza 1. travnja, na tom je summitu prvi put sudjelovala kao punopravna članica.

Ramussen, bivši danski premijer, preuzeo je dužnost glavnog tajnika NATO-a u kolovozu prošle godine.

Bivši belgijski premijer Yves Leterme je očito kapitulirao u ovoj krizi: ne želi više niti vodeću poziciju flamanskih demokršćana. Stanje je sve oštrije u flamanskim dijelovima oko Bruxellesa i traže vlastite izborne okruge.

Leterme je prepustio vodstvo flamanskih demokršćana na predstojećim izborima europskoj zastupnici Marianne Thyssen. Doduše, belgijski kralj Albert II još nije odlučio da li će sazvati na nove parlamentarne izbore iako je prije tri dana prihvatio Letermeovu ostavku. Vladajuća koalicija Flamanca Letermea se raspala zbog prijepora između Flamanaca i frankofonih Valonaca. Problem jest da Belgiji nedostaju i političari koji uživaju ugled u cijeloj zemlji obzirom da su čak dva bivša belgijska premijera na visokim dužnostima u Europskoj uniji: Herman Van Rompuy je stalni predsjednik EU-a, a Guy Verhofstadt je šef europskih liberala u EU-Parlamentu,

Flamanci okružuju Bruxelles

Flamanska većina u belgijskom parlamentu je najavila kako će ovog četvrtka (29.4.) zatražiti da se flamanske općine u prstenu oko Bruxellesa odvoje od frankofonog Bruxellesa. To ukazuje da je stanje u Belgiji vrlo ozbiljno i da i Valoncima zvone zvona na uzbunu. Baš zbog ublažavanja nacionalnih napetosti, Zakon pak predviđa da jedna govorna skupina ima pravo odgoditi glasovanje za 30 dana, ukoliko smatra da su njezina prava ugrožena. Dosadašnja praksa je frankofonim građanima Belgije osiguravala da i u flamanskim gradovima briselskog prstena imaju posebna jezična prava.

Prijevremeni izbori u Belgiji 13.lipnja?

Ukoliko belgijski kralj ne pronađe opciju za formiranje nove vlade tada mu neće preostati ništa drugo nego raspisati prijevremene izbore. Oni bi se mogli održati već 13.lipnja, ali je veliko pitanje da li bi i u novom Parlamentu bilo moguće formirati vladu 1.srpnja. Utoliko bi se Belgija osramotila i pred Europom jer tog dana Belgija preuzima od Španjolske predsjedanje Europskom unijom.

Autor: Alen Legović, Bruxelles; Odg. ur.: A. Šubić - www.dw-world.de

Ujedinjeni narodi su najavili u ponedjeljak da su naredili svojim djelatnicima da ostanu u Kandaharu, velikom gradu na jugu Afganistana, jer se sigurnosno stanje pogoršava. "Stalno procjenjujemo mjere sigurnosti, jer je sigurnost osoblja prioritet Ujedinjenih naroda", rekao je glasnogovornik UN-a u Afganistanu Dan McNortan.



Broj ciljanih atentata i ubojstava se znatno povećao u posljednje vrijeme u Kandaharu i istoimenoj pokrajini. Neke četvrti Kandahara, u kojem živi oko milijun ljudi i velik dio pokrajine su pod kontrolom talibana. Tijekom jutra u dvije eksplozije pri prolasku policijskog konvoja ubijena su dva civila, javila je policija. Napori NATO-a će biti usmjereni na poboljšanje sigurnosnih uvjeta u gradovima i okruzima operacijama koje će voditi afganistanske snage.

Američki vojnici mjesecima vode operacije u Kandaharu i regiji gdje se velika zapadna pojačanja očekuju ovog ljeta kada će strani kontingent narasti sa 126.000 na 150.000 ljudi, prema zapadnim vojnim dužnosnicima.

Europska unija poslat će u Afganistan stručnjake koji bi trebali zaštititi vojnike od bomba i drugih eksplozivnih naprava izrađenih u kućnoj radinosti, odlučili su u ponedjeljak ministri obrane zemalja članica EU-a na sastanku u Luxembourgu. Europska unija u Afganistanu sudjeluje samo u uvježbavanju policijskih snaga, ali većina njezinih država članica sudjeluje u vojnoj operaciji pod vodstvom NATO-a, a njihovi su vojnici često žrtve napada izrađenim eksplozivnim napravama koje postavljaju talibanski pobunjenici.



Stručna skupina, koju će vjerojatno predvoditi Francuzi i u kojoj se očekuje doprinos Poljske, Britanije i Njemačke, trebala bi početi djelovati u Afganistanu 2011., rekao je izvršni direktor Europske obrambene agencije (EDA) Alexander Weis. Upravni odbor EDA-e sudjelovao je u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji po Lisabonskom ugovoru tvore dva vijeća - Vijeće za vanjske poslove, kojim predsjeda visoka predstavnica za vanjsku politiku Catherine Ashton, i Vijeće za opće poslove, kojim predsjeda ministar zemlje predsjedateljice. U okviru vijeća za vanjske poslove sudjelovali su i ministri obrane, koji su imali zasebni sastanak, a zatim zajednički s ministrima vanjskih poslova. Na tim sastancima bilo je riječi o misijama u kojima sudjeluje Europska unija.

To je prva izvršna odluka u povijesti ministara obrane zemalja članica EU-a, koji će se ubuduće, po odredbama Lisabonskog ugovora, sastajati redovito u okviru vijeća za vanjske poslove kad se raspravlja o obrambenim i sigurnosnim pitanjima. Na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane sudjelovao je i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Ministri vanjskih poslova kasno popodne nastavljaju sastanak kao vijeće za opće poslove na kojem je glavna tema ustroj Službe za europsko vanjsko djelovanje (EEAS), nove diplomatske službe koju predviđa Lisabonski ugovor.

Visoka predstavnica za vanjsku politiku Catherine Ashton istaknula je, došavši na sastanak, kako se nada da će ministri vanjskih poslova poduprijeti njezin prijedlog ustroja EEAS-a. Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da danas ne treba očekivati da ministri dadu "zeleno svjetlo" za europsku diplomatsku službu. Još potkraj prošlog tjedna bilo je jasno da danas neće biti konačne odluke o tom pitanju, a cilj sastanka je postići okvirni dogovor o ključnim elementima službe. Catherine Ashton je još prije mjesec dana objavila svoj prijedlog ustroja EEAS-a, ali je nedavno ubacila neke promjene u vezi s operativnim, svakodnevnim upravljanjem EEAS-om. Po prijašnjem prijedlogu taj posao trebao je biti povjeren glavnom tajniku EEAS-a, kojemu bi pomagala dva pomoćnika. Taj piramidalni ustroj vodstva diplomatske službe kritizirale su malene i srednje zemlje, s pravom se bojeći da će taj posao sustavno dobivati netko iz velikih zemalja članica. Ashton sada predlaže da se operativno vodstvo povjeri kolegiju trojice direktora.

Jedan bi bio izvršni, drugi politički i treći operativni direktor, a sva trojica bi bili izravno odgovorni visokoj predstavnici. Iako bi sva trojica direktora imala isti status, izvršni direktor bi zamjenjivao visoku predstavnicu u njezinoj odsutnosti. U prijedlogu je izostao precizniji opis radnog mjesta za svakog od direktora, a diplomati kažu da je to namjerno učinjeno kako bi se ostavilo dovoljno prostora za raspravu među zemljama članicama i sa zastupnicima Europskog parlamenta.

Kako sada stoje stvari, cijeli paket odluka u vezi s EEAS-om, uključivo i odluke koje donosi EP, mogle bi biti potpisane u lipnju.

Državni tajnik za politička pitanja hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović sastao se u ponedjeljak u Zagrebu s članovima skupine stručnjaka, na čijem čelu je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koji rade na izradi novog Strateškog koncepta NATO-a, Fernandom Perpina-Robert Peyrom i Brunom Racineom, pripćeno je iz MVPEI-a. Državni tajnik Božinović istaknuo je da bi novi Strateški koncept trebao prepoznati tradicionalnu ulogu NATO-a kao obrambene organizacije, ali i kao organizacije spremne suočiti se s novim prijetnjama i sigurnosnim izazovima 21. stoljeća. Naglasio je i važnost odanosti načelu kolektivne obrane, koja predstavlja osnovnu svrhu Saveza i njegov najvažniji sigurnosni zadatak u zaštiti euroatlantskog područja. Također je istaknuo važnost načela nedjeljivosti savezničke sigurnosti, čiji je glavni temelj čvrsta i neraskidiva transatlantska veza Europe i sjeverne Amerike, nastavlja se u priopćenju.



Božinović se čvrsto se založio za nastavak "politike otvorenih vrata", izražavajući ujedno želju da jugoistočna Europa ostane visoko prisutna na dnevnom redu NATO-a. Zemljama u tom dijelu Europe potrebno je dati jasnu euroatlantsku perspektivu, a Republika Hrvatska će im svojim iskustvom nastaviti pomagati na tom putu. U tom svjetlu, Republika Hrvatska pozdravlja uvjetovanu odluku o uključivanju BiH u Akcijski plan za članstvo koju su ministri vanjskih poslova država članica NATO-a donijeli na prošlotjednom sastanku u Tallinnu te naglasio kako će rješavanje postojećih izazova u samoj Europi doprinijeti vjerodostojnosti kako NATO-a tako i Europske unije u ostatku svijeta, stoji u priopćenju.

U nastavku razgovora, Božinović je istaknuo da se Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i skorašnja članica Europske unije, zalaže za razvoj istinskog strateškog partnerstva i suradnje između ove dvije organizacije. Isto tako, Republika Hrvatska zalaže se za nastavak razvoja odnosa između NATO-a i Ruske Federacije, kao i za nastavak razvoja partnerstava s drugim važnim akterima, a sve u cilju jačanja međunarodne sigurnosti i svjetskog mira.

Članovi skupine stručnjaka Perpina-Robert Peyra i Racine pokazali su poseban interes za sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi, odnosno za moguću ulogu Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije u stabilizaciji tog dijela Europe. Početkom svibnja bit će obavljene i posljednje konzultacije sa zemljama članicama nakon čega bi prijedlog dokumenta koji bi uključivao i hrvatske poglede bio upućen glavnom tajniku NATO-a. Fernanda Perpina-Robert Peyru i Brunu Racina primio je i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, kaže se na kraju priopćenja.

Visok postotak makedonskih građana i dalje podupire ulazak Makedonije u NATO, no 65 posto ih ne želi dati ime za članstvo u Savezu, na čemu inzistira Grčka, pokazuje anketa Instituta za demokraciju, rezultate kojega u ponedjeljak objavljuje makedonski dnevni list Vrijeme. Šezdeset i pet posto građana, od njih 84 posto Makedonaca, 7,1 Albanaca i 8,9 posto pripadnika ostalih etničkih zajednica, smatra da Makedonija ne treba promijeniti ime da bi ušla u NATO, pokazuju rezultati ankete koju je ta nevladina udruga provela u početku travnja.



Na upit kako bi glasovali na referendumu za ulazak Makedonije u NATO, pozitivno je odgovorilo 80,2 posto ispitanika, 10,8 posto se protivi, a ostali su neodlučni. Još je visok postotak građana za ulazak u NATO, no ipak je riječ o padu potpore u usporedbi s prijašnjim ispitivanjima javnog mišljenja, kad je sezala od 90 do gotovo 100 posto. Po riječima Vladimira Miseva iz Instituta za demokraciju, potpora Savezu pala je nakon samita u Bukureštu, na kojemu je Grčka spriječila članstvo Makedonije u NATO-u zajedno s Hrvatskom i Albanijom.

Prošli vikend u Makedoniji je neslužbeno boravilo grčko izaslanstvo s bivšim grčkim veleposlanikom Aleksandrom Maljasom, koji je u nedjelju izjavio za medije da će Makedonija, prihvati li novo ime Sjeverna Republika Makedonija te prijedlog da se jezik i nacija imenuju kao makedonski, ali napisano latinicom, već u lipnju dobiti datum za pregovore s Europskom unijom.
Isti dan makedonski premijer Nikola Gruevski za privatnu televiziju Sitel je izjavio da će, ponudi li grčki prijedlog i UN-ov posrednik Matthew Nimetz, biti raspisan referendum kako bi se građani očitovali o novom imenu države, no da će on osobno glasovati protiv jer takav prijedlog smatra neprimjerenim.

Kibernetički napadi bit će dio budućih sukoba te informatički stručnjaci u tajnom laboratoriju NATO-a u Tallinnu pokušavaju predvidjeti razvoj sukoba u svijetu ovisnome o internetu no pritom odbacuju scenarije o planetarnoj katastrofi. Stručnjaci djeluju u Centru izvrsnosti za suradnju u obrani od internetskih napada (Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence, CCDCOE) smještenom u glavnome gradu Estonije, koju zbog visokog stupnja internetskog razvoja nazivaju E-Stonijom.



"U internetskom prostoru otišli smo dalje nego što je znanstvena fantastika mogla zamisliti", ističe estonski pukovnik Ilmar Tamm, voditelj NATO-ove ćelije. CCDCOE je smješten u zgradi iz 1905., u kojoj su vojni stručnjaci za komunikaciju djelovali još od doba telegrafa i goluba pismonoša. "Mnoge su države shvatile da internet može postati oružje. (...) rekao je Tamm i objasnio da naravno "konvencionalno oružje neće nestati", no stručnjaci moraju biti sposobni "zamisliti sinergiju". Zadaća je stručnjaka zamisliti kakvi bi se ratovi vodili na takozvanoj petoj bojišnici, a poslije kopna, vode, zraka i svemira, ta bojišnica zove se internet.

Estonija, članica NATO-a od 2004., zemlja od 1,3 milijuna ljudi koji se ubrajaju među najviše informatizirane narode u svijetu, doživjela je takvo gorko iskustvo 2007. Tada su službene stranice vlade i stranice brojnih tvrtki i poduzeća bile danima paralizirane. Napadi su se dogodili pošto je iz sjedišta Tallinna bio uklonjen spomenik u slavu Crvene armije podignut za Drugog svjetskog rata. Moskva, s kojom Estonija ima napete odnose otkako se osamostalila 1991., bila je ozlojeđena uklanjanjem spomenika. Iako je službeni Tallinn ustvrdio da su napadi potekli s ruskih poslužitelja, Moskva je to zanijekala.

Noviji primjer internetskog rata je hakiranje gruzijskih službenih stranica u doba oružanog sukoba između Rusije i Gruzije u ljeti 2008. "Kibersigurnost, kiberobrana i kiberofenziva postoje, to je činjenica", rekao je estonski ministar. Kanadski znanstvenici otkrili su nedavno da je informatička mreža sa sjedištem u Kini ukrala indijske vojne tajne, te prodrla u urede tibetskog duhovnog vođe Dalaj lame i napala računala diljem svijeta. Prateći tragove Kanađani su ustanovili da su napadi počinjeni s poslužitelja u gradu Chengdu u Kini, no krivce nisu mogli identificirati. Peking je sve optužbe odbacio.

Ministri vanjskih poslova NATO-a nastavili su u petak ujutro u Tallinnu svoje dvodnevno zasjedanje razmatranjem uvjeta za progresivni prijenos ovlasti afganistanskim vlastima, na civilnom i vojnom planu, kao i razgovorima o odnosima Saveza s Rusijom. U civilnom području ministri vanjskih poslova trebaju razmatrati pomoć koju će Afganistan trebati nakon srpnja 2011. kada bi se američki kontingent od 100.000 vojnika trebao početi smanjivati. Četrdeset i šest zemalja ISAF-a, 28 zemalja saveza i 18 drugih sudjeluju u razgovorima u Tallinnu.



Jedan američki dužnosnik koj prati državnu tajnicu Hillary Clinton je rekao da se radi o dugoročnom civilnim angažmanu koalicije angažiranih zemalja, kao i zemalja koje nemaju postrojbe na terenu, poput Japana. Suradnja se odnosi na različita područja poput vodovoda, poljoprivede i državnih službi pod nadzorom UN-a čiji je predstavnik iz Kabula nazočan uz Tallinnu, kao i afganistanski ministar vanjskih poslova Zalmai Rassoul,

U vojnom području glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je rekao da će ponovno pozvati na slanje 450 instruktora koliko je još potrebno za obuku vojske i policije Afganistana. Predviđeni su i razgovori o konačnoj fazi, u kojoj će okrug po okrug, pokrajina po pokrajina biti predane pod nadležnost vlade predsjednika Hamida Karzaia.

Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Gordan Jandroković također sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a. Tijekom rasprave o novom strateškom konceptu NATO-a, Jandroković je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska ulaskom u članstvo NATO-a dobila prigodu sudjelovati u izradi jednog od temeljnih dokumenata NATO-a. Novi strateški koncept, prvi nakon 1999. godine i primitka devet novih država u članstvo, treba potvrditi tradicionalnu ulogu NATO-a kao političko-vojnog saveza, ali i utvrditi smjernice za uspješno suprotstavljanje svim izazovima i ugrozama s kojima se suočava suvremeno međunarodno društvo, poručio je Jandroković.

U raspravi o reformama i proširenju NATO-a, Jandroković je ponovio hrvatsku podršku što skorijem članstvu BiH u Akcijskom planu za članstvo NATO-a, čime bi se, kako je rekao poslala pozitivna poruka ne samo BiH i onim političkim snagama koje se zalažu za članstvo u euroatlantskim integracijama, već i ostalim političkim snagama s istim ciljevima u regiji jugoistočne Europe, kazao je Jandroković. Ministri su na kraju donijeli odluku o pozivanju BiH u Akcijski plan za članstvo, čiji prvi ciklus bi trebao započeti kad se ispuni uvjet rješavanja vlasničkog pitanja nekretnina koje se koriste za potrebe obrane. Prvog dana sastanka, šef hrvatske diplomacije nazočio je i na radnoj večeri na kojoj se razgovaralo o nuklearnom naoružanju i proturaketnoj obrani.

Drugi dan sastanka razgovaralo se o odnosima s Rusijom i o misiji ISAF u Afganistanu. Ministar Jandroković istaknuo je da partnerstvo i politički dijalog NATO-a i Rusije igraju važnu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, nastavlja se u priopćenju. Založio se za jačanje suradnje NATO-a i Rusije na pitanjima od zajedničkog interesa, poput Afganistana. Tijekom rasprave o misiji ISAF, Jandroković je istaknuo kako je izgradnja sigurnosnog okvira najvažnija zadaća savezničkih snaga u Afganistanu. Upoznao je pritom nazočne ministre s aktivnostima i doprinosom Hrvatske u misiji ISAF. Podsjetio je kako pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u tri Operativno-mentorska tima za vezu, a do kraja ljeta planirano je da s radom započnu i dva policijska mentorska tima. Hrvatska je također ponudila dodatnu vojnu mentorsku pomoć, te je spremna uputiti svoje instruktore i u Logističku školu u Kabulu.

Jandroković je napomenuo kako je na temelju političkog dogovora pokrenuta parlamentarna procedura za povećanje hrvatskog kontigenta u Afganistanu, a koji bi nakon odobrenja Hrvatskog sabora mogao doseći brojku od 320 pripadnika. Pritom bi gotovo polovica kontingenta bila zadužena za obuku afganistanskih snaga sigurnosti. Šef hrvatske diplomacije također je napomenuo kako podrška hrvatske javnosti sudjelovanju u misiji ISAF ostaje najvažnijim i prioritetnim strateškim elementom, stoji na kraju priopćenja.

Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a suglasili su se u četvrtak primiti Bosnu i Hercegovinu u Akcijski plan za članstvo (MAP) što znači da bi se u Savez mogla uključiti narednih godina, ali su njegovu provedbu vezali uz određene uvjete. "MAP je danas odobren Bosni i Hercegovini ali uz jasne uvjete povezane uz provedbu", rekao je na konferenciji za novinare glasnogovornik NATO-a James Appathurai nakon susreta ministara vanjskih poslova NATO-a u estonskom glavnom gradu Tallinnu.



Appathurai je kazao kako će NATO prihvatiti prvi godišnji plan reformi BiH prema MAP-u tek kada imovina vezanu uz obranu, poput baza, bude registrirana kao imovina države i za uporabu ministarstva obrane. Akcijski plan za članstvo je višefazni proces političkog dijaloga i vojnih reformi koji zemlju kojoj je odobren trebaju uskladiti s NATO-ovim standardima i konačno je uvesti u Savez. Proces može potrajati nekoliko godina. BiH se u listopadu prijavila za MAP za članstvo u 28-članom NATO-u ali je Sjevernoatlantski savez to odbacio uz obrazloženje da zemlja treba provesti više reformi.

Appathurai je kazao kako su ministri konstatirali kako je BiH ostvarila "značajan" napredak u reformama i pozdravili njezinu odluku da uništi višak streljiva i oružja te osigura vojnike za NATO-ovu misiju u Afganistanu. "Ostaju međutim zabrinuti što pitanje obrambene imovine još uvijek nije riješeno", rekao je on. BiH je u travnju odlučila poslati pješačku postrojbu koja će se pridružiti misiji u Afganistanu koju predvodi NATO, što je jedan od uvjeta koji je Savez postavio za kandidaturu zemlje za članstvo.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor čestitala je predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću ulazak te zemlje u Akcijski plan za članstvo (MAP) NATO-a, priopćila je u petak hrvatska vlada. Kosor je u telefonskom razgovoru čestitala Špiriću na odluci Sjevernoatlantskog saveza o ulasku te zemlje u MAP, koja je u četvrtak donesena na ministarskom sastanku Saveza u Tallinnu. Ulaskom u MAP BiH je učinila značajan korak prema punopravnom članstvu u NATO-u, okosnici mira i sigurnosti europskih demokracija, istaknula je premijerka te dodala da je jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske bio i ostaje osiguravanje euroatlantske perspektive za sve zemlje jugoistočne Europe, stoji u priopćenju.

Kosor je istaknula da je uključivanje BiH u MAP, što je osobno zagovarala u svojim vanjskopolitičkim aktivnostima, ujedno velika radost i za Hrvatsku. Izrazila je uvjerenje da će BiH taj događaj iskoristiti kao novi zamah reformama i ubrzanje svojih svekolikih euro-atlantskih integracijskih procesa, u čemu će imati potporu hrvatske vlade, stoji u vladinu priopćenju.

Glavni tajnik NATO-saveza Anders Fogh Rasmussen rekao je u četvrtak u Tallinnu da sporazum Kijeva s Moskvom o 25-godišnjem produljenju ruskog zakupa vojne baze na Krimu neće utjecati na moguće priključenje Ukrajine tom savezu, prenose agencije. "Rekli smo da će Ukrajina i Gruzija postati članice NATO-saveza, naravno, ako to žele i ako ispune potrebne kriterije. To je i dalje naše stajalište", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare na sastanku NATO-a u glavnom gradu Estonije.



Rusija i Ukrajina u srijedu su postigle dogovor po kojemu je Rusija pristala za 30 posto sniziti cijenu zemnog plina za Ukrajinu u zamjenu za 25-godišnje produženje zakupa vojne baze za svoju crnomorsku flotu na Krimu. "To je bilateralni sporazum i on neće utjecati na naše odnose s Rusijom ni s Ukrajinom", rekao je glavni tajnik NATO-a.

Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a okupili su se u četvrtak u Tallinnu na dvodnevnome neslužbenom sastanku na kojemu razgovaraju o proširenju i reformama Sjevernoatlantskog saveza, nuklearnom oružju i predaji odgovornosti za sigurnost u Afganistanu lokalnim snagama. Na sastanku sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. NATO trenutačno razmatra novu strategiju, uključujući i korištenje nuklearnog oružja, kako bi se suočio s novim sigurnosnim prijetnjama. "NATO mora zadržati nuklearne kapacitete sve dok postoje odmetnute države i režimi ili terorističke skupine koje bi za sve nas mogle biti prijetnja", rekao je Rasmussen. "Također nam je potreban vjerodostojan sustav za raketnu obranu koji bi svim saveznicima pružio zaštitu", dodao je Rasmussen.

Glavni tajnik je pozvao saveznike da se više koriste zajedničkim sredstvima umjesto sadašnjih aranžmana po kojima zemlje članice same plaćaju za razmještanje snaga. Opisavši Afganistan kao najizazovniju vojnu operaciju koju je NATO ikad pokrenuo, glavni tajnik je rekao da je taj savez spreman u toj zemlji ostati "toliko dugo koliko bude potrebno" kako bi se postigla stabilnost.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pokreće novi program StratOPSA - strateške analize, opis prednosti, prijetnji te predviđanje razvoja političkog stanja u strateški važnim zemljama kao i u zemljama koje predstavljaju sigurnosne izazove za međunarodnu zajednicu.

Kratke analize s predviđanjima uključuju slijedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Izrael, Iran, Irak, Afganistan, Pakistan, Tadžikistan, Kirgistan, Libija, Sirija, Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir, Jordan…

U biltenu Euroatlantski tjednik od ovotjednog broja počinjemo s objavama skraćenih analiza dok će
se dulje analize dostavljati uz narudžbu i dogovor s OPSA-om.

Oblak pepela koji je nastao nakon erupcije Eyjafjallajokulla, vulkana na Islandu, "nije utjecao" na operacije NATO-saveza iako je jedan američki dužnosnik potvrdio problem na motoru lovca F-16, priopćeno je u ponedjeljak iz sjedišta Saveza u Bruxellesu.



"Mogu vas uvjeriti da aktivnosti islandskog vulkana nisu utjecale na naše operacije ili obranu teritorija zemalja članica saveza", rekao je glavni tajnik NATO-saveza Anders Fogh Rasmussen. "Naše zračne snage uvijek će činiti sve kako bi bile sposobne za svoje operacije i kako bi teritorij zemalja članica ostao netaknut", dodao je.

Na upit o motoru F-16 odgovorio je kako nema dodatnih informacija, ali problem s njim u vezi nije uzrokovao nikakvu nesreću. Na motoru se dogodio proces vitrifikacije, kada se vulkanski pepeo na visokim temperaturama koje vladaju u reaktoru F-16 pretvara u staklo.

Veleposlanica Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama mr. sc. Kolinda Grabar – Kitarović potpisala je u ime Vlade Republike Hrvatske, u petak, 16. travnja 2010. godine, u Državnom tajništvu Sjedinjenih Američkih Država, Sporazum između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke s Tajnim tehničkim dodatkom Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke i Povjerljivim sigurnosnim dodatkom Sporazumu između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o suradnji vezano uz atomske podatke.



Taj Sporazum jedan je od međunarodnih ugovora koji čine dio pravne stečevine NATO-a.

Slovenija neće povećavati broj svojih vojnika u Afganistanu, ali će oni od jeseni biti uključeni u rad na terenu s više rizika, što je glavni razlog pokretanja pitanja njihova mogućeg povlačenja, o čemu su u slovenskoj politici i struci mišljenja podijeljena, pišu u petak slovenski mediji. U misiji ISAF sudjeluje 90-ak slovenskih vojnika i civilnih instruktora, a slovenska vlada donijela je krajem prošle godine odluku o smanjenu nacionalnih restrikcija za njihovo djelovanje. U okviru NATO-ove skupine za mentorstvo i veze (OMLT) dio njih od jeseni bi preuzeo zadaću obuke afganistanskog bataljuna od 500-600 vojnika. Oni bi i dalje djelovali u relativno mirnoj pokrajini Herat i ne bi bili uključeni u vojne operacije, ali bi djelovali na terenu, što do sada nije bio slučaj, čime bi se povećali rizici potencijalnih stradavanja od minsko-eksplozivnih sredstava.



Slovenski vojnici u zadnjih su desetak godina bili uključeni u više međunarodnih mirovnih misija, uključujući one u BiH, na Kosovu i Afganistanu, a dva slovenska instruktora djelovala su u Iraku, ali se radilo o operacijama očuvanja mira, a ne borbenom djelovanju, pa u njima nisu imali žrtava.

Slovenski premijer Borut Pahor u srijedu je na zatvorenoj sjednici parlamentarnog odbora za obranu informirao zastupnike o svojim razgovorima s američkim predsjednikom Barackom Obamom, u kojima je bilo riječi i o međunarodnoj misiji u Afganistanu, a u četvrtak je prvi put sugerirao da Slovenija razmišlja i o povlačenju svojih vojnika iz te države, motivirajući ta razmišljanja strategijom koje je savezništvo do sada primjenjivalo u toj državi, a koja se pokazala neuspješnom, navodi ljubljansko "Delo". Pahor je u četvrtak izjavio da će Slovenija na jesen preuzeti svoje nove zadaće u okviru OMLT-a u Afganistanu, ali da bi umjesto dvije godine u tim operacijama mogla djelovati samo godinu dana, a nakon toga donijeti odluku o mogućem povlačenju svojih vojnika. O tome su, međutim, mišljenja u slovenskoj politici i struci podijeljena, navodi vodeći slovenski list.

Bivši slovenski premijer i sadašnji oporbeni čelnik Janez Janša je protiv povlačenja iz Afganistana, a skeptični prema sudjelovanju u toj misiji su neki od Pahorovih koalicijskih partnera u vladi, navodi list. "O tim bi stvarima slovenska politika trebala raspravljati na malo ozbiljniji način. U Afganistanu ćemo morati ostati i preuzeti nove zadaće, htjeli to ili ne htjeli. Moguće političko razmišljanje o povlačenju u dugoročnom smislu pokazalo bi se kao teška vanjskopolitička pogreška", izjavio je za "Delo" Klemen Grošelj, stručnjak s obrambenih studija ljubljanskog Fakulteta društvenih znanosti.

Vodeći slovenski list tvrdi da u ministarstvu obrane o povlačenju iz Afganistana ne razmišljaju iako će se uključivanjem vojnika u obučavanje afganistanske vojske slovenski vojnici u stranim misijama po prvi put naći na bojišnici. U ministarstvu su naveli da je obuka slovenskih vojnika koji će na jesen preuzeti poslove u okviru OMLT skupine već u tijeku i da je nepotrebno razmišljati o dodatnim ograničenjima u njihovu djelovanju ako se misija namjerava ispuniti.

Crna Gora je ustupila Sloveniji svoju podmornicu tipa P-911, koja će biti upotrijebljena kao muzejski eksponat, a ugovor o tome u četvrtak su u Podgorici potpisali ministri obrane dvije države Boro Vučinić i Ljubica Jelušič. Vučinić je podsjetio da su Crna Gora i Slovenija još krajem prošle godine potpisale bilateralni sporazum o suradnji, ističući da je iskustvo Ljubljane osobito značajno za ostvarenje crnogorskih euroatlantskih ciljeva te i zbog toga što Slovenija aplicirala da Crnoj Gori bude kontakt zemlja za prijem u NATO.



Vojni ministri dvije države su se složili da je regionalna suradnja prioritet u djelovanju vojnih i sigurnosnih službi. "Sve zemlje zapadnog Balkana trebaju naći svoje mjesto u NATO savezu, kao što trebaju biti i u Europskoj uniji. To je najbolji način da regija, koji je u prethodnom razdoblju bila izrazito prepoznata kao nestabilna, bude trajno stabilna", rekao je Vučinić.

Crna Gora je u srijedu ustupila Srbiji šest zrakoplova tipa G-4, a zauzvrat dobila uređaje za noćno polijetanje i dio vlasništva u poduzeću "Prvoborac" u Herceg Novom. Na pitanje novinara u koje svrhe će Srbija koristiti zrakoplove koje joj je ustupila Crna Gora, crnogorski ministar obrane je rekao da će to biti korišteno za potrebe sustava obrane Vojske Srbije. "Napravili smo dobar posao. U Crnoj Gori nemamo više u upotrebi zrakoplove, imat ćemo helikoptere. Srbiji to može koristiti, a zauzvrat Crna Gora dobiva u odgovarajućem iznosu imovinu koja je za nas interesantna", rekao je Vučinić novinarima.

Ne promijeni li NATO svoju neuspješnu strategiju u Afganistanu, Slovenija će razmisliti o povlačenju svojih vojnika iz te države, najavio je u četvrtak predsjednik slovenske vlade Borut Pahor. "Razumijemo naše saveznike i ne mislimo se povući preko noći, no očekujemo da se čuje i naše mišljenje kako sadašnja strategija u Afganistanu neće uroditi plodom i da o njoj ponovno treba razmisliti", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade, upitan o sudjelovanju 60-ak slovenskih vojnika u operaciji NATO-a s mandatom UN-a u Afganistanu.



Većna slovenskih vojnika u toj operaciji trebala bi se uskoro uključiti u novu zadaću - uvježbavanje jednog bataljuna afganistanske vojske. Pahor je rekao da se taj plan nastavlja, no da će za otprilike godinu dana vlada odlučiti je li nazočnost slovenskih vojnika u Afganistanu potrebna i ima li smisla. Pahor je istaknuo da je to svoje stajalište nedavno iznio na susretu u Pragu američkom predsjedniku Baracku Obami i drugim čelnicima zemalja članica NATO-a koje sudjeluju u operaciji u Afganistanu.

Sigurnosni rizici u Afganistanu povećavaju se, suradnja postrojbi s afganistanskom vladom nije kakva je bila prije, pa se treba osvrnuti na sadašnju NATO-ovu strategiju koja ne postiže uspjehe, rekao je Pahor. On ne isključuje mogućnost da bi njegova vlada za godinu dana mogla raspravljati o povlačenju slovenskih vojnika iz misije.

Ministarstvo obrane predstavilo je koncept i strateški okvir programa izgradnje Hrvatskoga vojnoindustrijskog klastera (HVIK) koji bi trebao ujediniti tvrtke koje se bave vojnom industrijom i opremanjem, znanstvenu zajednicu te Ministarstvo obrane i Vladu RH. Otvarajući sastanak predstavnika MORH-a, Glavnog stožera, Ekonomskog instituta te 30-ak poduzetnika, ministar obrane Branko Vukelić rekao je danas da je "ideja tog klastera i razvojna i antirecesijska", a hrvatskome gospodarstvu može otvoriti poslove za potrebe opremanja Oružanih snaga i za izvoz.



Naglasio je da je ideja, nastala kada je Hrvatska pristupala NATO-savezu, da se hrvatski vojnik opremi hrvatskom opremom i oružjem, danas postala stvarnost i realnost. Podsjetio je da mnogi hrvatski proizvođači oružja i vojne opreme postižu zavidne rezultate na najzahtjevnijim stranim tržištima, pri čemu je spomenuo hrvatske pancirne kacige i pištolje. Po dugoročnom planu razvoja, prije recesije oko 20 milijarda kuna bilo je zamišljeno investirati do 2016. godine za programe modernizacije i opremanja Oružanih snaga RH, rekao je ministar i dodao da će se ti planovi produžiti ili odgoditi, ali "i dalje je u igri velik novac". Mi želimo da taj novac završi u hrvatskome gospodarstvu koje taj posao može konkuretno odraditi, istaknuo je.

Ideju HVIK-a predstavio je Mustafa Rušinović s Ekonomskog instituta ističući da je ona nešto novo te da je riječ o dugoročnoj suradnji znanosti, gospodarstva i države koji svoju usredotočenost na državni proračun zamjenjuju organiziranim i profitabilnim ulaganjem u razvojne projekte. Također je istaknuo da je trgovina vojnom opremom i oružjem važna stavka u gospodarstvima mnogih zemalja te da hrvatskim pristupom NATO-savezu "prilike postoje, ali za njih se treba pripremiti". Važnim je ocijenio to što se kroz HVIK hrvatskim poduzetnicima omogućuje da svoje proizvode i usluge ponude i izvan sustava Oružanih snaga RH. Istaknuo je kako je potrebno "koristi imovinski portfelj Oružanih snaga RH, poput objekata koji se ne koriste, kao izvor samofinaciranja bez povećanja proračunskih rashoda".

Na predstavljanju HVIK-a predstavnici tvrtaka koje se bave proizvodnjom vojne opreme i oružja su rekli da bi se ti poslovi trebali proširiti i za potrebe policije te si iznijeli svoje primjedbe kad je riječ o tom projektu.

Američki ministar obrane Robert Gates i američka državna tajnica Hillary Clinton izrazili su u nedjelju podršku afganistanskom predsjedniku Hamidu Karzaiu, "pouzdanom partneru", unatoč njegovim izjavama o zapadnim zemljama. "Smatramo ga pouzdanim partnerom", rekla je državna tajnica Clinton u razgovoru na američkom tv-kanalu CBS, dok je ministar obrane na kanalu ABC naglasio dobre veze afganistanskog predsjednika s američkim generalom Stanleyem McChrystalom, zapovjednikom NATO-ih snaga u Afganistanu.



General McChrystal i predsjednik Karzai su u nedjelju bili u obilasku Kunduza, trećem u nekoliko dana, za što NATO kaže da je dio njegove strategije uključenja afganistanske vlade u vojne napore. Do tih pomirljivih izjava dolazi nakon napetosti Washingtona i Kabula izazvanih izjavama afganistanskog predsjednika koji je optužio zapadnjake da stoje iza izbornih prijevara tijekom predsjedničkih izbora 2009.

Šef Pentagona Gates je rekao da Washington mora biti oprezan u izjavama o afganistanskom predsjedniku jer bi se oštre kritike na njegov račun mogle u Kabulu shvatiti kao napad na suverenitet zemlje. Konferencija o civilnom i vojnom angažmanu Sjedinjenih Država u Afganistanu je počela u nedjelju u Kabulu u nazočnosti predsjednika Hamida Karzaia, američkog izaslanika u regiji Richarda Holbrookea i generala Davida Petraeusa, šefa američkih snaga na Bliskom Istoku i u središnjoj Aziji. Ta dvodnevna konferencija će biti prigoda za razgovore o onome što NATO-va misija ISAF u Afganistanu naziva "zajedničkim izazovima" u toj zemlji u kojoj traju sukobi zapadnih i postrojbi afganistanske vlade i talibanskih pobunjenika. Regionalnu strategiju stabilizacije Afganistana i Pakistana pripremio je Richard Holbrooke, američki izaslanik za te dvije zemlje, ključne za borbu Washingtona protiv islamista.

Američka državna tajnica Hillary Clinton u subotu je telefonski razgovarala s čelnicom kirgistanske oporbe koja vodi privremenu vladu Rozom Otunbajevom, kako bi izrazila "potporu SAD-a kirigistanskoj upravi" za rješavanje krize mirnim putem i obnovu demokracije, priopćio je u subotu State Department. U priopćenju se Roza Otunbajeva navodi samo po imenu, bez spominjanja dužnosti ili neke druge odrednice koja bi implicirala američko priznanje. Ističe se da je Clinton izrazila potporu naporima za obnovu kirgistanskog puta u demokraciju, gospodarski napredak i poštivanje ljudskih prava.



Također je ponudila stalnu humanitarnu pomoć i potporu SAD-a u naporima da Kirgistan stabilizira svoju političku i ekonomsku situaciju. Američko Državno tajništvo ističe da je Clinton govorila i o regionalnoj sigurnosti te o važnoj ulozi koju Kirgistan igrao kao domaćin "Tranzitnog centra u zračnoj luci Manas", kako se službeno naziva američka baza ključna za logističku potporu snagama SAD i NATO-a u Afganistanu. "Gospođa Otunbajeva je potvrdila da će se kirgiška uprava pridržavati ranijih sporazuma vezanih uz Centar", istakao je State Department, dodajući da u Clinton u Kirgistan šalje svog pomoćnika Roberta Blakea radi nastavka rasprave.

Dužnosnici Pentagona navode da je baza Manas, na sjeveru Kirgistana, ključna za ratne napore u Afganistanu jer omogućuje kontinirani zračni transport, te medicinsku evakuaciju i popunu zrakoplova gorivom. Posebno je važna za prebacivanje američkih snaga u Afghanistan. Samo u ožujku je oko 50,000 američkih vojnika preko Manasa prebačeno u Afganistan i iz njega. U Manasu je prošloga mjeseca također izdano više od 56.8 milijuna litara avionskog goriva.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u petak da je poboljšanje odnosa SAD-a i Rusije otvorilo put suradnji u vezi s proturaketnim štitom.

Američki i ruski predsjednik Barack Obama i Dmitrij Medvedev potpisali su u četvrtak u Pragu nov sporazum o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja START. Rusija je ostavila otvorenom mogućnost povlačenja iz sporazuma ako se osjeti ugroženom zbog proturaketnog štita koji Washington želi postaviti u suradnji s europskim saveznicima.

"Pristup proturaketnom štitu mora biti zajednički. Suočeni smo sa stvarnim prijetnjama, osobito iz Irana", rekao je Rasmussen novinarima u Chicagu. Uvođenje Rusije u zajedničku sigurnosnu strukturu pridonijelo bi smanjenju naoružanja, dodao je.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija izražava duboku sućut cijelom poljskom narodu na strašnoj tragediji koja je zadesila njihovu zemlju, gubitkom predsjednika, prve dame i vojnog vrha. Poljska je cijenjeni partner u euroatlantskoj zajednici te veliki prijatelj Hrvatske, a Poljaci narod povijesno, kulturno i politički povezan s Hrvatima. Nadamo se da će poljski narod imati snage, kao što je imao tijekom duge i često nesretne povijesti svoje zemlje, te da će pamćenje na predsjednika igrati važnu ulogu u kolektivnoj poljskoj svijesti.



Tijelo poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog pronađeno je na mjestu nesreće njegova zrakoplova pokraj Smolenska, kao i dvije crne kutije iz letjelice, objavili su ruski mediji. Informaciju da je pronađeno predsjednikovo tijelo objavila je agencija RIA Novosti, pozivajući se na visokog ruskog dužnosnika. Ostale pojedinosti nisu objavljene, osim da je identificirano još nekoliko tijela.

Pronalazak dviju crnih kutija iz Tupoljeva 154M objavio je ruski ministar za izvanredna stanja Sergej Šojgu i dodao da je već počelo njihovo preslušavanje i ekspertiza. Glasnogovornik stranke Pravo i pravednost (PiS) u međuvremenu je izjavio da je predsjednikov blizanac i bivši premijer Jaroslaw Kaczynski otputovao na mjesto nesreće. "Shrvan je tragedijom, ali hrabar", rekao je Mariusz Blaszczak. Njegova osobna situacija je još gora jer im se majka Jadwiga (84) već više od mjesec dana nalazi u bolnici u teškom stanju. "Ne znam je li ona obaviještena o tragediji", rekao je Blaszczak.

Poljski predsjednik Lech Kaczynski, njegova supruga Marija, najviši zapovjednici poljske vojske i drugi državni dužnosnici nalazili su se među 96 ljudi koji su poginuli u subotu u nesreći poljskog predsjedničkog zrakoplova pokraj Smolenska u Rusiji.

Po priopćenju ruskog ministarstva za izvanredna stanja, u zrakoplovu Tupoljev TU-154M nalazilo se 96 ljudi, od kojih 88 članova poljskog izaslanstva na putu za Katynsku šumu, 20 kilometara od Smolenska, gdje je 1940. po Staljinovoj naredbi ubijeno 22.000 poljskih časnika, vojnika i ratnih zarobljenika, gdje su trebali sudjelovati na komemoraciji njima u čast. Približavajući se ruskoj zračnoj luci u Smolensku u 10.50 sati, zrakoplov se oko dva kilometra prije cilja srušio u šumu, a jedan od uzroka nesreća mogla bi biti greška pilota, pojasnio je Andrej Jevsejenkov, glasnogovornik mjesnih vlasti u Smolensku.

Američki i ruski predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev u četvrtak su u Praškom dvorcu potpisali novi sporazum o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja - START, ocijenivši to povijesnim događajem i ogromnim korakom naprijed. "Ovo je ogroman korak naprijed za sigurnost u svijetu, za neširenje nuklearnog oružja i za odnose SAD-a i Rusije", rekao je američki predsjednik na tiskovnoj konferenciji pred stotinama novinara, nakon svečanog potpisivanja.



Obama je podsjetio da je prije godinu dana baš u Pragu najavio da mu je dugoročna želja ostvariti svijet bez nuklearnog oružja, iako to možda neće biti ostvareno za njegova života. "Ovaj sporazum je prvi korak u tom smjeru, vjerujem da je Sjedinjene Države, Rusiju i svijet učinio sigurnijim mjestom", naglasio je. S time se složio i ruski predsjednik. "Ovo je uistinu povijesni događaj, 'win-win' situacija, u kojoj nema poraženog, a pobijedila je cijela međunarodna zajednica", rekao je.

Prema novom START-u, Sjedinjene Države i Rusija smanjit će svoje nuklearne arsenale na po 1.550 razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na svakoj strani i po 800 razmještenih interkontinentalnih projektila i strateških bombardera. U odnosu na sadašnje stanje, iz Moskovskog sporazuma Vladimira Putina i Georgea Busha iz 2001. godine, riječ je o smanjenju broja nuklearnih bojnih glava za 30 posto i sustava za njihovu isporuku za 50 posto. U odnosu na START I, koji je s potpisima Ronalda Reagana i Mihaila Gorbačova bio na snazi od 1991. do kraja 2009., broj nuklearnih bojnih glava smanjuje se za 74 posto. Potpisivanju novog sporazuma prethodili su gotovo jednogodišnji pregovori koje su Medvedev i Obama dogovorili prilikom svog prvog susreta u Londonu 1. travnja 2009. Rad na tekstu novog sporazuma trajao je od srpnja 2009. godine i obuhvatio 10 krugova pregovora u Ženevi.

Ceremonija potpisivanja u veličanstvenoj Španjolskoj dvorani Praškog dvorca, najavljena za podne, kasnila je više od pola sata zbog bilateralnog sastanka dvojice predsjednika. Pred novinare i brojne dužnosnike izišli su odlično raspoloženi, što su i potvrdili razmjenom komplimenata. "Ovog sporazuma ne bi bilo bez osobnog napora i sjajnog čelništva predsjednika Medvedeva. Imali smo nebrojene telefonske razgovore o temi smanjenja nuklearnog naoružanja iz kojih se razvilo iskreno partnerstvo i poštovanje", rekao je Obama. Medvedev je također priznao da su razvili "kemiju" na osobnoj razini, ali je priznanje odao i pregovaračima dviju zemalja.

Obama je rekao da novi START pokazuje "odgovorno čelništvo" dviju zemalja s 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala koje moraju voditi u nastojanjima neširenja i redukcije nuklearnog oružja. Naglasio je i da će ovaj sporazum znatno unaprijediti odnose dviju zemalja. "Kada se SAD i Rusija ne mogu dogovoriti o bitnim pitanjima, to se odražava na cijeli svijet", rekao je Obama i najavio da će dvije zemlje nastaviti razgovore o daljnjim smanjenjima strateškog naoružanja, ali i o pitanjima proturaketne obrane, koje je za administracije predsjednika Busha bio veliki kamen spoticanja u odnosima dviju zemalja, ali je u međuvremenu znatno ublažen.

Obama je izrazio uvjerenost da će uspjeti osigurati 67 glasova u Senatu za ratifikaciju sporazuma, najavivši da će novi START, "u skladu s 21. stoljećem", biti objavljen na internetu pa će svi, a ne samo političari, moći vidjeti koliko je koristan. Medvedev, koji nema problema s većinom u parlamentu, naglasio je da ratifikacija mora biti "sinkronizirana". Američki predsjednik je najavio i summit o nuklearnom oružju koji će se sljedeći tjedan, u nazočnosti više od 40 šefova država ili vlada, održati u Washingtonu. "Mogućnost da nuklearno oružje dospije u ruke terorista predstavljala bi opasnost za cijeli svijet, od New Yorka do Moskve, od Europe do jugoistočne Azije. Nuklearnu tehnologiju i materijal koji kola svijetom treba zaustaviti kako ne bi dospio u krive ruke. Sastanak će biti posvećen toj temi i pitanju neširenja nuklearnog oružja", rekao je.

Dvojica predsjednika unutar ove teme nisu mogli izbjeći iranski problem. "Oni koji ne poštuju međunarodna pravila o neširenju nuklearnog oružja, snosit će posljedice. Iran ne poštuje pravila. Mi ne možemo riskirati utrku u naoružanju u osjetljivoj regiji i vjerujem da ćemo u suradnji s međunarodnom zajednicom već ovoga proljeća dogovoriti snažne i oštre sankcije Iranu", rekao je Obama. "Nažalost, Iran ne odgovara na konstruktivne prijedloge međunarodne zajednice, a na to ne možemo zatvoriti oči i ne mogu isključiti mogućnost novih sankcija, ali one moraju biti 'pametne' i ne biti usmjerene na iranski narod kako ne bi izazvale humanitarnu katastrofu", rekao je ruski predsjednik.

Dvojica predsjednika razgovarala su i o bilateralnim temama, razvoju ekonomske suradnje, trgovinske, tehnološke i protuterorističke. Slažu se da su odnosi u značajnom usponu, što se namjerava nastaviti prigodom službena posjeta ruskog predsjednika Washingtonu ovoga ljeta.

Sastanak na vrhu SAD-Rusija održan je pod iznimnim mjerama sigurnosti. Na ulicama Praga nalazilo se pet tisuća policajaca, najviše oko Praškog dvorca koji je od srijede ujutro bio potpuno odsječen za javnost. Tijekom posljednja dva dana na Karlovom su se mostu mogle vidjeti skupine razočaranih turista kako se spuštaju s podnožja praškog gornjeg grada, vraćenih s ulaza u kompleks najprivlačnije češke turističke atrakcije.

"Prag, Praški dvorac i rezidencija američkog veleposlanika bit će među najsigurnijim mjestima na svijetu", pohvalio se prije neki dan ravnatelj češke policije Oldrich Martinu. Češki su mediji ovaj summit označili najvećim događajem u Pragu u posljednjih deset godina, značajnijim od summita MMF-a 2000., sastanka na vrhu NATO-a dvije godine kasnije ili bilo kojeg događaja vezanog u češko predsjedanje EU-om u prvom dijelu prošle godine.

U NATO-u nema starih i novih članica, više ili manje vrijednih, svi smo mi NATO, svi imamo jednaka prava, poručio je američki predsjednik Barack Obama na večeri s 11 šefova savezničkih država ili vlada savezničkih zemalja iz srednje i istočne Europe u Pragu, prenijela je novinarima hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Na večeri se najviše razgovaralo o pitanjima svjetske i europske sigurnosti, a Obama je goste izvijestio o novom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja kao jamstva općem miru, koji je potpisao s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevom, rekla je premijerka u izjavi hrvatskim novinarima u hrvatskom veleposlanstvu u Pragu.



Svaki od 11 Obaminih gostiju dobio je vrijeme da iznese svoja stajališta, a Hrvatska je na večeri nastupila kao ponosna i dostojna članica NATO-a, koja ispunjava svoje obaveze koje proizlaze iz članstva, uključujući i misiju u Afganistanu, rekla je premijerka. Obama je odgovorio da od svih nazočnih računa na daljnju suradnju i potporu.

Premijerka je na sastanku izrazila potporu BiH i hrvatskoj želji da ona bude stabilna zemlja triju ravnopravnih naroda i da što prije dobije NATO perspektivu, odnosno ispuni reforme za dobivanje Akcijskog plana za članstvo (MAP) te je istaknula potpisivanje arbitražnog sporazuma o rješavanju pitanja granice sa Slovenijom kao primjer kako se među susjedima rješavaju otvorena pitanja. Mnogi sugovornici na večeri su rekli da Hrvatsku što prije žele vidjeti u EU, prenijela je premijerka.

Američki je predsjednik na večeru u rezidenciju američkog veleposlanika pozvao šefove država ili vlada Hrvatske, Češke, Latvije, Litve, Estonije, Poljske, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, no ne i iz Albanije.

Obama je goste pojedinačno dočekao na ulazu u rezidenciju i tom prigodom premijerki Kosor spomenuo da zna da velik broj Hrvata živi u njegovom Chicagu. Premijerka mu je uzvratila pozivom u Hrvatsku i na najljepšu obalu na svijetu. Američkog predsjednika opisala je kao "izvrsnog, odlično upućenog i rijetko koncentriranog sugovornika". Za uspomenu je dobila i njegov autogram na jelovniku. Večeru je ocijenila "ugodnim razgovorom prijatelja i saveznika koji zajedno skrbe za mir, sigurnost i budućnost". Hrvatska je ovim pozivom, koji je pismeno došao iz Bijele kuće na adresu hrvatske premijerke, ušla u krug deset zemalja koje su u NATO primljene u razdoblju od 1999. do 2004. godine i s kojima se redovito održavaju konzultacije o europskoj sigurnosti. Ujedno je to bio prvi susret nekog od najviših hrvatskih državnih čelnika s Obamom nakon prijema Hrvatske u NATO prije godinu dana. Premijerka Kosor prije je izjavila da je poziv na ovu večeru znak da se prepoznaje i podupire hrvatska politike, osobito prema susjednim zemljama.

Pripadnici samoproglašenog čelništva Kirgistana u četvrtak su rekli da im je Rusija pomogla svrgnuti predsjednika Kurmanbeka Bakijeva te da namjeravaju zatvoriti američku zračnu bazu Manas koja iritira Moskvu. Kirgistan je jedina bivša sovjetska republika u srednjoj Aziji koja na svom teritoriju ima i rusku i američku vojnu bazu.



Njihove izjave uslijedile su poslije svrgavanja Bakijeva u srijedu, koji je pobjegao iz glavnog grada Biškeka na jug Kirgistana, nakon što je gomila prosvjednika provalila u vladine zgrade, što je "čvrsto u kontekstu suparništva supersila u središnjoj Aziji", ističe u izvješću Reutersa. Gotovo istodobno dok su predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev u Pragu potpisivali Novi START sporazum, visoki dužnosnik iz izaslanstva Medvedeva pozvao je nove vladare Kirgistana da zatvore američku bazu.

Dužnosnik koji je tražio da ostane neimenovan, kazao je kako Bakijev nije ispunio obećanje da će zatvoriti bazu Manas, preko koje SAD opskrbljuje snage NATO-a u Afganistanu. On je kazao da bi u Kirgistanu trebala ostati samo jedna baza - ruska baza Kant. Omurbek Tekebajev, bivši kirgistanski oporbeni čelnik koji je u novoj vladi preuzeo odgovornost za ustavna pitanja, izjavio je da je "Rusija igrala ulogu u svrgavanju Bakijeva", navodi Reuters.

Ruski premijer Vladimir Putin opovrgao je da je Moskva imala ulogu u nemirima u Kirgistanu, koji Rusija otvoreno naziva dijelom svoje interesne sfere, koju pak američka administracija izričito ne priznaje. Kremlj je četvrtak poslao vojsku u Kirgistan, kako bi navodno štitili ruske državljane, uključujući one u ruskoj vojnoj bazi, nakon što je u toj zemlji vlast preuzelo samoproglašeno oporbeno čelništvo. Načelnik stožera ruskih oružanih snaga general Nikolaj Makarov rekao je da je predsjednik Dmitrij Medvedev zapovijedio slanje oko 150 padobranaca, kako bi se zaštitilo osoblje u ruskoj zračnoj bazi Kant u Kirgistanu, prenijele su ruske novinske agencije.



Sjedinjene Države žale zbog nasilja koje je zahvatilo Kirgistan i u kojemu su poginuli deseci osoba, te pozivaju obje strane da obnove mir, objavila je u četvrtak Bijela kuća. "Mi ne odobravamo primjenu smrtonosne sile od strane nekih sigurnosnih službi protiv prosvjednika, kao i od nekih prosvjednika, i zabrinuti smo zbog sadašnje pljačke i nereda", rekao je glasnogovornik Robert Gibbs. Predsjednik Barack Obama pomno prati situaciju s ključnim savjetnicima i želi da se problem riješi demokratski uz poštivanje ljudskih prava, rekao je Gibbs.

U Kirgistanu, nedaleko od Biškeka, nalazi se američka zrakoplovna baza Manas, koja je ključna za logističku potporu naporima SAD-a i NATO-a u Afganistanu. Glasnogovornik State Departmenta Philip Crowley kazao je da prevrat nije utjecao na djelovanje baze. Crowley je kazao da se otpravnik poslova američkog veleposlanstva u Kirgistanu u četvrtka sastao s Rozom Otunbajevom i pozvao na obnovu mira. "Naš otpravnik poslova veleposlanstva u Biškeku sastao se danas s oporbenom čelnicom Rozom Otunbajevom", rekao je glasnogovornik Crowley. "Naša poruka je bila da se nadamo obnovi mira u skladu s demokratskim načelima. Naš prioritet u ovome trenutku red i mir, i uspostava demokracije u skladu s vladavinom prava", rekao je Crowley.



Glasnogovornik baze Manas, bojnik Rickardo Bodden, izjavio je u četvrtak da je vlada privremeno prekinula humanitarne misije i druge izlaske vojnika iz baze. Baza je ponudila pomoć svog saniteta bolnicama u Biškeku koje su primile desetke ranjenika. Manas je važna tranzitna točka za prebacivanje vojnika i opreme u Afganistan i iz njega, a broj tih letova je smanjen, no američki dužnosnici nisu rekli za koliko.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev je u utorak navečer stigao u 24-satni posjet Slovačkoj, prije odlaska u Prag na potpisivanje novog sporazuma START o smanjenju američkog i ruskog nuklearnog arsenala. Posjet ruskog predsjednika Bratislavi koincidira s proslavama 65. obljetnice oslobođenja tog grada od nacističke okupacije, tijekom koje je poginulo oko 700 vojnika Crvene armije.



Ruski predsjednik, kojem je to prvi posjet Slovačkoj, razgovarao je u srijedu s kolegom Ivanom Gašparovićem, premijerom Robertom Ficom i šefom parlamenta Pavolom Paskom. Medvedev se sastao i sa slovačkim veteranima i položio vijenac na spomenik sovjetskim vojnicima.

Slovačka policija je rasporedila tisuću policajca tom prigodom u Bratislavi. Očekuje se potpisivanje nekoliko bilateralnih sporazuma. U pratnji ruskog predsjednika su ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i ministar za energiju Sergej Šmatko. Rusija je jedan od glavnih trgovinskih partnera Slovačke. Ta bivša komunistička zemlja središnje Europe, članica EU-a i NATO-a od 2004. gotovo u potpunosti ovisi o uvozu plina i nafte iz Rusije.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič ukinuo je državno tijelo koje je bilo osnovano kako bi nadziralo mogući pristup Ukrajine NATO-u, objavljeno je u utorak na web-siteu ukrajinskog predsjednika. Janukovič je potpisao tu odluku, koja je u skladu s njegovim izjavama da članstvo u NATO-u više nije na dnevnom redu, 2. travnja. Analitičari komentiraju kako će taj potez sigurno razveseliti Moskvu s kojom Janukovič pokušava uspostaviti bolje odnose.



U odluci se navodi da je Janukovič ukinuo predsjedničko povjerenstvo za pripremu Ukrajine za članstvo u NATO-u, tijelo koje je osnovao njegov prozapadni preteča Viktor Juščenko, koji je bio u lošim odnosima s Moskvom. U odvojenoj odluci stoji da je također ukinuo tijelo koje je nadziralo približavanje Ukrajine euroatlantskim integracijama. Iako u praksi ta tijela gotovo i nisu utjecala na političku stvarnost, čini se da je njihovo ukidanje snažna poruka Moskvi.

Međutim, Janukovič je bio oprezan i nije prekinuo sve mogućnosti suradnje s NATO-om. "Ukrajina mora surađivati s NATO-om i prijeći s kratkoročnih na srednjoročne programe", navodi u utorak ukrajinski predsjednik na web-siteu.

Afganistanska vojska objavila je u utorak da je 27 talibana poginulo u kopnenim bitkama i zračnim napadima na zapadu zemlje.

Snage NATO-a i afganistanske vojske počele su u zoru napad na pobunjenike u pokrajini Badžisu, u tijeku koje su se padobranci spustili iza talibanskih linija, rekao je regionalni vojni zapovjednik Džalandar Šah Behnam. Dodao je da su bitke trajale do utorka popodne. Osim 27 talibana poginuo je jedan i ranjena petorica afganistanskih vojnika te jedan američki vojnik, rekao je Behnam.

Pokrajina Badžis snažno je uporište militanata koji su iz toga područja pucali na savezničke zrakoplove te otimali afganistanske i strane inženjere. Nalazi se na raskrižju važnih cesta koje povezuju nekoliko pokrajina na zapadu i sjeverozapadu zemlje.

U pomorskoj operaciji Europske unije "ATALANTA" na nizozemskom ratnom brodu "Johann de Witt" angažiranom u Adenskom zaljevu i Somalijskim vodama, od 04. travnja do 17. srpnja sudjeluje časnik Hrvatske ratne mornarice, poručnik fregate Božen Lukšić, priopćilo je danas Ministarstvo obrane (MORH).



Operacija ATALANTA pokrenuta je u skladu sa rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda kako bi se zaštitili brodovi koji prevoze hranu za Somaliju iz programa WFP (World Food Programme), zaštitili brodovi koje plove u Somalijskim vodama te odbili napadi pirata i oružani napadi na brodove.

Kako navodi MORH, poručnik fregate Božen Lukšić je rođen 24. prosinca 1975. godine u Splitu gdje je završio Višu pomorsku školu, smjer nautika. Oružanim snagama Republike Hrvatske pristupio je 2002. godine, gdje nakon vojnog školovanja, ulazi u sastav Flote HRM, a kasnije Flotile HRM.

Obnašao je dužnosti zamjenika zapovjednika ophodnog broda "Šolta" i zamjenika zapovjednika raketne topovnjače "Kralj Dmitar Zvonimir" a plovio je mjesec dana na NATO brodovima te sudjelovao je i u NATO vježbi NOBLE MIDAS 07, koja se održala u Republici Hrvatskoj.

Nizozemski amfibijski brod "Johann de Witt" u uporabi je kod Nizozemske kraljevske ratne mornarice od srpnja 2007. godine. Dužine je 176 metara i zapremine 16.800 tona. Osim 124 članova posade može ukrcati 613 vojnika pod punom ratnom opremom ili drugu vojnu opremu, ističe MORH .

U mirovnoj operaciji Europske unije "EU NAVFOR Somalija - ATALANTA", pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju sukladno Odluci Hrvatskog sabora od 3. travnja 2009. godine, a poručnik fregate Božen Lukšić peti je časnik HRM-a koji sudjeluje u ovoj operaciji.

Osim poručnika fregate Lukšića trenutno sudjeluje i kapetan korvete Silvio Amižić koji se nalazi na dužnosti operativnog analitičara u Zapovjedništvu operacije "ATALANTA" u Northwoodu u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, stoji u današnjem priopćenju MORH-a.

Većina Finaca protivi se pridruženju Finske NATO-u, jer bi to, drže, gurnulo nordijske zemlje u sukobe koji ih se ne tiču, rezultati su istraživanja javnog mišljenja koji su objavljeni u utorak. Oko 56 posto ispitanika protivi se pridruženju NATO-u, a 26 posto ih je za. Istraživanje je proveo finski Gallup za jedan od vodećih finskih listova Helsingin Sanomat.



Neprijateljsko stajalište prema NATO-o postupno raste u usporedbi s istraživanjem u veljači 2009., kad je 53 posto ispitanika bilo protiv ulaska u NATO, a 27 posto ga je podupiralo. Finci najviše strahuju od mogućnosti da ne budu gurnuti u sukobe koji ih se ne tiču: oko 75 posto ispitanika smatra da će se upravo to dogoditi ako se pridruže Atlantskom savezu, 61 posto ispitanika smatra da bi ulazak u NATO štetio odnosima zemlje s Rusijom, s kojom je granica duga 1340 km.

Poput susjedne Švedske, Finska nije članica NATO-a, no sudjeluje u njegovim međunarodnim snagama u Afganistanu s oko 150 vojnika. Ostale nordijske zemlje, Danska, Norveška i Island, u sastavu su NATO-a.

Hrvatska je na današnji dan, 2009., polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala punopravnom članicom NATO saveza, a članica NATO-a postala je i Albanija predajom svoga ratifikacijskog dokumenta.

Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović.

Na svečanosti u State Departmentu tadašnji zamjenik državne tajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Država depozitar.

U trenutku kada je zamjenik državne tajnice Steinberg zaprimio instument o pristupanju Hrvatska i Albanija postale su NATO saveznice.

Albanski veleposlanik Alexander Sallabanda predstavljao je svoju zemlju na svečanosti u State Departmentu.

Sjedinjene Države tom prigodom pozdravile su dovršetak procesa pristupa prije summita u Strasbourgu i Kehlu na kojem je 3. i 4. travnja obilježena 60 obljetnica NATO-a, te je to ujedno bio prvi NATO summit na kojem je Hrvatska sudjelovala kao punopravna članica.



Bivši glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer tada je pozdravio ulazak Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski savez i čestitao na "povijesnom postignuću" dvjema zemljama koje će dijeliti koristi i odgovornost zajedničke sigurnosti.

"Republika Hrvatska je imala dva strateška vanjskopolitička cilja: ulaz u EU i NATO. Danas je ostvaren prvi od tih dvaju ciljeva, postajemo punopravna članica NATO saveza i time smo ostvarili sigurnost za našu zemlju", istaknuo je tadašnji Predsjednik RH Stjepan Mesić.

Uz brojne čestitke iz zemlje i inozemstva tom prilikom ulazak Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a, krovna udruga Američkih Hrvata ocijenila je, "najvažijim događajem u povijesti hrvatske dijaspore u Americi", izjavio je tada za HINA-u Ed Andrus, predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA).

"To je najvažniji događaj u povijesti hrvatske dijaspore u Americi. Hrvatska se sada pridružila Sjedinjenim Američkim Državama i drugim 27 članica Saveza kao partnerima u zajedničkoj obrani protiv agresije", istaknuo je tada Andrus.

Posebnom izjavom Vlada RH čestitala je prije godinu dana građanima ulazak Hrvatske u NATO savez, a tadašnji premijer Ivo Sanader poručio je da je Hrvatska time ispunila polovicu svojih strateških vanjskopolitičkih ciljeva, te da joj preostaje još ulazak u EU.

"Jučer smo postali punopravnom članicom NATO-saveza, čime je ispunjen jedan od dva strateška cilja hrvatske vanjske politike, odnosno 50 posto", rekao je tada premijer Sanader, na početku sjednice Vlade.

Povodom NATO summita u Strasbourgu i Kehlu, OPSA je za bilten NATO intervjui prije godinu dana razgovarala sa veleposlanikom Francuske Republike u Hrvatskoj, gospodinom Françoisom Saint-Paulom te veleposlanikom Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, dr. Berndom Fischerom.

O tome kako su veleposlanici zemalja domaćina komentirali tadašnji summit, što misle o njegovoj simbolici, ulasku Hrvatske u NATO, ali i o odnosima Hrvatske sa Francuskom i Njemačkom, pročitajte u tom prigodnom petom broju biltena NATO intervjui na popularnom servisu Scribd, ovdje.

Podsjećamo i kako je Hrvatska pošta pustila u optjecaj prigodnu poštansku marku o primanju Republike Hrvatske u NATO.

Nominalna vrijednost marke je osam kuna, a vrijedi će za plaćanje poštanskih usluga u unutarnjemu i međunarodnom poštanskom prometu tri godine od dana izdavanja. Poštanska marka se još uvijek može nabaviti i koristiti! Marka je tiskana višebojnom offsetnom tehnikom u arčiću od šest maraka te u nakladi od 100.000 primjeraka.

7. travnja podignuta je i hrvatska zastava ispred sjedišta NATO-a, kao i ispred MORH-a.

Godinu dana kasnije...

Uoči prve godišnjice ulaska Hrvatske u NATO, ispitivanje javnog mnijenja od strane uglednog Gfk pokazalo je stabilnu potporu građana članstvu u Savezu i hrvatskom angažmanu u međunarodnim operacijama.

Visokih 64,6% ispitanika osjeća se sigurnijima u državi članici NATO-a, posebno osobe iz Slavonije i Dalmacije. Da je članstvom u NATO-u porastao ugled i ojačao međunarodni položaj Hrvatske smatra 50,2% ispitanika, s tim da češće od prosjeka takvo mišljenje imaju visokoobrazovani (61%).

Angažman međunarodne zajednice u okviru misije ISAF pod zapovjedništvom NATO-a podržava 68,3% ispitanika, među kojima češće od prosjeka takvo mišljenje imaju osobe u dobi od 25-34 godina (78%). Istovremeno, 54,1% ispitanika smatra da sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a pod mandatom UN-a doprinosi jačanju njene sigurnosti i međunarodnog položaja.

O važnosti uloge NATO-a u regiji govori podatak da 62,6% ispitanika smatra da su NATO i njegovo primanje novih članica važni za sigurnost i stabilnost Jugoistočne Europe.

O istraživanju: ispitivanje javnog mnijenja naručilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija povodom prve godišnjice članstva Hrvatske u NATO-u; provedeno je u veljači 2010. godine na reprezentativnom uzorku od 750 ispitanika (kvotni uzorak prema županijama, obrazovanju, dobi i spolu).

OPSA pozdravlja

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) s osobitim zadovoljstvom pozdravlja prvu godinu članstva Hrvatske u NATO-u. Djelatnici resornih ministarstava te pripadnici Oružanih snaga pokazali su se itekako ravnopravnim kolegama iz drugih zemalja, a na ponos svih građana Hrvatske.



Osobito možemo biti ponosni na pripadnike Oružanih snaga razmještene u sklopu dvije NATO vođene misije, na Kosovu - KFOR te u Afganistanu - ISAF. Visokim stupnjem profesionalnosti, požrtvovnošću kao i humanitarnim radom, oni daleko od Hrvatske na najbolji način promoviraju svoju domovinu, na čast svojih zapovjednika, obitelji, kao i svih građana Hrvatske.



Ovo je 1697 blog post na OPSA blogu