KLJUČ PROPASTI

Dakle, opet smo u Londonu.Ovaj put je to zbog vjenčanja moje sestre Evy. Zapravo, njezino vjenčanje je za dva dana, ali je baka naredila da ''se nacrtamo'' u kući dva dana prije vjenčanja.
Baka je izgledala kao da će se onesvijestiti kad je ugledala Hauvijeve. Bože, zašto smo morali onda otići u Washington? Hauvijevi nam stoje kao sablje za vratom. Kriva je Isabell. Put u Washington je bio njezina ideja.
Kako god, Leni i ja smo imale ''čast'' da prve vidimo Evy u vjenčanici. Stoji joj kao piletu sise. Ali pošto je vjenčanje za dva dana, neće biti vremena da je zamijeni. Zato joj to nisam ni rekla.
A kad smo već kod haljina... Ja nemam nijednu normalnu koju bih mogla nositi na vjenčanju. Ona stipsa Lexy nije htjela da mi da svoju plavu haljinu, tako da mi se sve čini da ću morati u kupnju.
To sam i uradila. Odvukla sam Am i babin novčanik u šoping centar. Am je gunđala, kao i obično. Isprobala sam jedno milijun haljina, ali nijedna mi se nije svidjela. Onda je Am pronašla jednu sa leopardovim uzorkom. Ta mi prilično dobro stoji, te sam ju i kupila. Istina, pljunula sam oko sto funti na nju, ali reći ću babi da sam potrošila samo trideset. Na svu sreću, ona nikad ne broji koliko para ima u novčaniku.
Kad sam smo se vratile kući, zatekle smo Rose i Draca kako se gađaju porculanskim figuricama. Deda je pokušavao da ih smiri, a baba je jadikovala:''Neeee... što sam ja bogu skrivila?! Moj skupi porculan!''
''Koji se vrag ovdje dešava?'', upitala je Leni.
''Dajte se stišajte!'', doviknu Amanda iz dnevne sobe. ''Pokušavam gledati seriju!''
Leni i ja smo otišle do nje u dnevnu sobu i zavalile se na trosjed. Pola sekunde kasnije, doskakutali su i baka (sa kesicom čipsa) i deda.
''Fina je ova mala Rosalinda, divno dijete'', reče baka punih usta.
Kad je serija završila, prebacila sam na utakmicu Brazil-Italija. Gledali smo neko vrijeme, a onda se baka oglasila:''Vidi ovog zubatog, izgleda kao dabar u gaćama.''
''Ronaldinha nemoj da mi diraš!'', upozori je deda.
''Slušaj, kad bi se ružnoća kažnjavala, on bi dobio električnu stolicu. Pa treba da stavi kesu na glavu da ne plaši djecu'', reče baka.
''I tebi bi lijepo stajala'', primijeti deda.
''Što to?''
''Pa kesa.''
Baka ga je gađala čipsom.
Tada je na vrata ušla moja sestra Evy. ''Maggie, moramo razgovarati.''
''Evo dolazim'', rekoh, i krenuh za njom u biblioteku.
Sjele smo na kauč i ona mi je rekla:''Maggs, znam da je Andreina živa. I mislim da znam način kako ju poraziti.''
Razjapila sam čeljusti. ''Zbilja? Kako?''
''Lexy mi je rekla da je Andreina učila crnu magiju u Egiptu. Tako da je odgovor sigurno u Egiptu.''
''Misliš da se ključ Andreinine propasti nalazi u Egiptu?''
''Nadam se. Ono što sam željela da ti kažem; Rick i ja ćemo ići u Egipat, kad ti budeš imala proljećne praznike, da istražimo grobnicu faraona Amenhotepa. Ti bi mogla poći s nama.''
Zamislila sam se. ''Dobra ideja, Eve. ali...''
''Nemoj me zvati Eve! Radije bih samo Evelyn ili Evy!''
''Uredu, Eve. Ali baka nas ne bi ni u ludilu pustila.''
''Znam, ali slagat ćemo ju da idemo u... hm... pa, to ćemo već smiliti. Što kažeš?''
''Sjajna ideja, sredit ćemo tu Andreinu!''
Pljesnule smo se rukama. Andreinin kraj se bliži... ili samo ja tako mislim. Kako sam u tom trenutku mogla znati što me čeka tog ljeta? Kako sam mogla znati koga ću sve upoznati? I što ću saznati o svojoj prošlosti?