Dnevnik toka misli
petak, 11.01.2019.
HOMO DEUS (1)
HOMO DEUS
Kratka povijest sutrašnjice
Yuval Noah Harari
Hvala @geomir na preporuci za knjigu.
“History began when humans invented gods, and will end when humans become gods”
Yuval Noah Harari, rođen 1976.g., izraelski povjesničar i profesor na Izraelskom Sveučilištu u Jeruzalemu.
U svojoj knjizi Homo deus, Yuval Noah Harari istražuje i predviđa što nam nosi budućnost, kad se spoje stari mitovi i nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija i genetski inženjering. Kroz knjigu iznosi mnoga nova istraživanja, pokuse, znanstvena i tehnološka otkrića te spaja znanja iz povijesti, znanosti i filozofije.
Čovječanstvo je pobijedilo glad, bolesti i ratovanja, koji su novi izazovi? Vječan život, mladolikost?
Sviđa mi se što Yuval Noah Harari, trezveno secira osnovne strukture našeg društva, skida sloj po sloj i okreće cijelu sliku naopačke. On ne osuđuje, on samo iznosi činjenice i postavlja pitanja. Sva ona pitanja koja izbjegavamo, jer ruše koncepte naših života na kojima smo izgradili svoje postojanje.
Nema znanstvenog dokaza za to da li čovjek ima dušu ili nema, ali to niti nije pitanje koje bi nas trebalo mučiti, nego da li je to dovoljno opravdanje za ubijanje životinja? Ako i nemaju dušu, ne znači da nemaju osjećaje, inteligenciju i pamćenje.
Tradicionalan monoteistički odgovor je da samo sapiensi imaju vječne duše. … Budući da svinje i ostale životinje nemaju dušu, one ne sudjeluju u toj kozmičkoj drami….
Nije riječ ni o kakvoj vrtićkoj bajci nego o iznimno moćnom mitu koji na početku dvadeset prvog stoljeća i dalje oblikuje živote milijarda ljudi i životinja. Vjerovanje da ljudi imaju vječne duše a životinje su samo kratkotrajna tijela središnji je stup našeg pravnog, političkog i ekonomskog sustava. To objašnjava zbog čega je, …, posve u redu da ljudi ubijaju životinje za hranu ili čak iz zabave.
Nije riječ ni o kakvoj vrtićkoj bajci nego o iznimno moćnom mitu koji na početku dvadeset prvog stoljeća i dalje oblikuje živote milijarda ljudi i životinja. Vjerovanje da ljudi imaju vječne duše a životinje su samo kratkotrajna tijela središnji je stup našeg pravnog, političkog i ekonomskog sustava. To objašnjava zbog čega je, …, posve u redu da ljudi ubijaju životinje za hranu ili čak iz zabave.
Kako je čovjek pokorio svijet? Mašta, sposobnost stvaranja intersubjektivnih stvarnosti.
Upravo zato su mačke i ostale životinje ograničene na objektivnu sferu i rabe svoje komunikacijske sustave samo kako bi opisale stvarnost, a sapiensi jezikom kreiraju sasvim nove stvarnosti. Intersubjektivne stvarnosti koje su sapiensi izmislili posljednjih su 70 000 godina postajale sve moćnije, a danas vladaju svijetom. Hoće li čimpanze, … i arktički ledenjaci preživjeti dvadeset prvo stoljeće? To ovisi o željama i odlukama intersubjektivnih entiteta poput Europske unije i Svjetske banke – entiteta koji postoje samo u našoj kolektivnoj imaginaciji.
Dan dana sjećam se lekcija iz povijesti o prvim civilizacijama, Sumerani, Egipćani … i organiziranih sustava koje su stvorili, kontrola rijeke Nil, navodnjavanje, hvale vrijedni projekti i ostvarenja. Ili?
Pri vrednovanju mreže ljudske suradnje sve ovisi o mjerilima i gledištu koje odaberemo. ….Hoćemo li se usredotočiti na aristokraciju, obične seljake ili svinje i krokodile? Povijest nije samo jedna priča nego tisuće priča. Svaki put kad odlučimo ispričati samo jednu, utišali smo sve ostale.
…..
Primjerice, ljudske mreže izgrađene u ime imaginarnih entiteta poput bogova, nacija i korporacija u pravilu prosuđuju svoj uspjeh sa stajališta imaginarnog entiteta.
…
Zato se pri proučavanju povijesti bilo koje ljudske mreže preporučuje s vremena na vrijeme zastati i pogledati stvari s motrišta nekog stvarnog entiteta. Kako ćete znati da je entitet stvaran? Vrlo jednostavno –samo se zapitajte: „Može li patiti?“ Kad ljudi zapale Zeusov hram, Zeus zbog toga ne pati. Kad euro izgubi svoju vrijednost, euro također ne pati. … S druge strane, kad je vojnik ranjen u bitki, on doista pati. … Kad kravu odvoje od njezina telića, krava pati.
…..
Primjerice, ljudske mreže izgrađene u ime imaginarnih entiteta poput bogova, nacija i korporacija u pravilu prosuđuju svoj uspjeh sa stajališta imaginarnog entiteta.
…
Zato se pri proučavanju povijesti bilo koje ljudske mreže preporučuje s vremena na vrijeme zastati i pogledati stvari s motrišta nekog stvarnog entiteta. Kako ćete znati da je entitet stvaran? Vrlo jednostavno –samo se zapitajte: „Može li patiti?“ Kad ljudi zapale Zeusov hram, Zeus zbog toga ne pati. Kad euro izgubi svoju vrijednost, euro također ne pati. … S druge strane, kad je vojnik ranjen u bitki, on doista pati. … Kad kravu odvoje od njezina telića, krava pati.
Vječni problem pomiješanih lončića.
Fikcija nije loša. Ona je čak nužna. Nijedno složeno ljudsko društvo ne može opstati bez općeprihvaćenih priča o stvarima poput novca, država ili korporacija. … Ali priče su samo alati. One nam ne bi trebale postati ciljevi ili mjerila.
I što ako posljedice pomiješanih lončića postanu katastrofalne i pogubne?
U dvadeset prvom stoljeću stvoriti ćemo još moćnije fikcije i totalitarnije religije od svih koje su postojale u prijašnjim erama. S pomoću biotehnologije i računalnih algoritama te nam religije neće samo iz minute u minutu nadzirati živote, nego će nam također moći oblikovati tijela, mozgove i umove te stvarati kompletne virtualne svjetove u paketu s rajevima i paklovima. Zato će razlikovanje fikcije od stvarnosti i religije od znanosti postati teže, ali nužnije nego ikada prije.
Posebno mi je zanimljivo bilo njegovo razmatranje o religijama, on ih definira kao sredstvo za očuvanje društvenog poretka te za organizaciju suradnje velikih razmjera.
Nesporazumi u vezi sa znanošću i religijom najčešće su posljedica pogrešnih definicija religije. Ljudi religiju vrlo često brkaju s praznovjerjem, duhovnošću, vjerovanjem u natprirodne sile ili vjerovanjem u bogove. No ona nije ništa od toga.
Ovakva definicija može razljutiti one kojima je religija prvenstveno duhovan put. Yuval Noah Harari ne ulazi u pitanje duhovnosti, on secira religiju.
Svako društvo svojim članovima govori da se moraju pokoravati nekom nadljudskom zakonu te da će kršenje tog zakona rezultirati katastrofom.
Religije se, …, razlikuju u detaljima svojih priča…. A da bi bogatima pomogla da ipak uđu u Božje kraljevstvo, Crkva ih je poticala na davanje izdašnih milodara uz prijetnju da će škrtice gorjeti u paklu. Suvremeni komunizam također goji antipatiju prema bogatim ljudima, ali im prijeti klasnim sukobom ovdje i sad, a ne gorućim sumporom poslije smrti.
….
Ako ste komunist, možda ćete reći da su bez obzira na to komunizam i kršćanstvo posve različiti jer komunizam ima pravo, a kršćanstvo ne. … čak i ako je tako, ne znači da komunizam nije religija, nego da je jedina prava religija. Sljedbenici svih religija uvjereni su da je samo njihova prava.
Religije se, …, razlikuju u detaljima svojih priča…. A da bi bogatima pomogla da ipak uđu u Božje kraljevstvo, Crkva ih je poticala na davanje izdašnih milodara uz prijetnju da će škrtice gorjeti u paklu. Suvremeni komunizam također goji antipatiju prema bogatim ljudima, ali im prijeti klasnim sukobom ovdje i sad, a ne gorućim sumporom poslije smrti.
….
Ako ste komunist, možda ćete reći da su bez obzira na to komunizam i kršćanstvo posve različiti jer komunizam ima pravo, a kršćanstvo ne. … čak i ako je tako, ne znači da komunizam nije religija, nego da je jedina prava religija. Sljedbenici svih religija uvjereni su da je samo njihova prava.
Knjiga je opsežna i zbog količine toga što bih si htjela sačuvati kao trajni podsjetnik, razlomila sam ovo izlaganje u dva dijela.
Sviđa mi se što me Yuval Noah Harari ni na što ne nagovara, on me ne docira, ne pljuje i ne vrijeđa, on samo malo po malo iznoseći istu priču iz druge perspektive navodi mene da na slici umjesto ljepotice vidim staricu koja je oduvijek bila tu.
