MATIJEVIĆI I NERETVA
30.12.2010., četvrtak
NAVODNJAVANJE DOLINE NERETVE - CIJEV, KIŠA ILI SUŠA?
|
Proteklih godina se u Neretvi vrlo malo govorilo o projektima navodnjavanja Neretve koji predstavljaju uvod u sveobuhvatno navodnjavanje poljoprovrednih površina većeg dijela Neretve. Prije par dana su stavljene na uvid studije utjecaja na okoliš projekata za navodnjavanje za „podsustav Koševo –Vrbovci“ i „podsustav Opuzen“, no malo tko je zavirio u njih čak i od onih kojih se to direktno tiče ili bi po svom položaju bili dužni brinuti se o zaštiti interesa, bilo stanovništva, bilo određenog dobra. I dok „podsustav Koševo-Vrbovci“ koji bi obuhvaćao područja Koševo, Vrbovci, Mislina te područja uz glavni dovodni kanal, ukupne poljoprivredne površine od 812, u stručnoj, a ni općoj javnosti Neretve nije izazvao gotovo nikakve reakcije, podsustav Opuzen“ je nedavno izazvao lavinu reakcija, uglavnom Kominjana koji su se osjetili ugroženi i zapostavljeni ovim projektom. PODUSTAV OPUZEN Podsustav za navodnjavanje Opuzen planira vodu pribavljati iz rijeke Neretve, a za navodnjavanje područja Opuzena, Vidrica, Luka i ušća. Voda bi se upumpavala u umjetnu akumulaciju kapaciteta oko 100.000 m3 koja bi se izgradila oko 200 metara od kamenoloma u Opuzenu na visini od 60 m, odakle bi se kanalima i cijevima navodnjavala polja. Izgradila bi se i pomična brana preko rijeke Neretve 1800 metara nizvodno od Opuzena na način da bi sprječavala prodor slane vode, odnosno pojačavala razinu Neretve uzvodno tijekom ljetnih mjeseci i inače tijekom sušnijih perioda. BRANA Sama brana pregrada na rijeci Neretvi - objekt za sprječavanje prodora slane vode bi imala sastavne elemente: 5 čeličnih klapni s betonskom temeljnom konstrukcijom, brodska prevodnica, riblja staza, kompresorska stanica i izlazna građevina. Pregrada je samoregulirajuća i automatski se položaj gornjeg ruba (preljeva) prilagođava protoku rijeke Neretve. Kad protok u Neretvi padne na veličine koje nisu u stanju izgurati zaslanjeni klin, pregrada se aktivira. U slučaju prolaza većih brodova ili brodova s većim gazom, njihov prolaz se omogućava spuštanjem segmenata pregrade. Zimi bi pregrada bila spuštena da omogući slobodno oticanje Nertve u more.  BUNT KOMINJANA Takav pilot projekt je izazvao veliki bunt Kominjana jer smatraju da tim rješenjem gube mogućnost spašavanja svojih zemalja na desnoj bali (staro mjesto Komin) od prodora slane vode, pa traže da se brana gradi nizvodno od Komina, kao i niz drugih mjera, kao što je obnavljanje „Škanja“ na ušću Neretve ili gradnju pregrada na vodotoku prema jezeru Desne da bi se spasila od zaslanjenja i desna obala kominskog područja. Također sumnjaju i u opasnost od zaslanjenja lijeve obale Komina. (Opsežnije o primjedbama Kominjana stranica MO Komin ) No da li je njihovu zemlju uopće moguće spašavati izgradnjom pregrade ispod Komina? Prema riječima dijela stručnjaka za vode, izgradnja brane nizvodno od Komina ne bi bi donijela nikom ništa koristi jer je sastav obale, tla i podzemlja na tom predjelu takav da brana ne bi imala koristi jer bi slana voda svakako našla put do tih zemalja. Taj argument ipak nije temeljen na dugotrajnijim istraživanjima pa će se možda oko njega i lomiti koplja u donjoj Neretvi nizvodno od Opuzena. Kominjani kao logičnom rješenjem, sagledavajući i potrebu obrane od poplave i potrebe očuvanja staništa na desnoj obali Neretve nizvodno od Komina, nameću lokaciju brane ili u blizini brda Kozjak (blizu ušća) ili na samom ušću, uz potrebu izgradnje ustava na Crnoj Riki i na Rastoci i prije ulaska u jezero i kanal Vlaška. (ostale prijedlog možete pročitati na ODAKLE NADOMJESTITI VODU? Kako je za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina potrebno 4.60 m3 u sekundi, očito je da će se ta voda ljeti trebati pribaviti iz Neretve, a da se ne dira biološki minum. Studija utjecana na okoliš Pilot projekta navodnjavanja Neretve podsustava Opuzen navodi da je to beznačajna količina, ali da li je stvarno tako? Minimalni biološki protok Neretve je 50 kubika vode u sekundi (m3/s) što BiH poštuje preko najnizvodnije HE Mostar, no problemi se očituje u tome što je taj biološki minumum utvrđen u starija vremena kada je korito Neretve bilo nešto uže i pliće, te dok su pješčani sprudovi na ušću rijeke Neretve bili prirodna brana prodoru slane vode u Neretvu. Danas čim protok vode padne ispod 70 m3, prema riječima ing. Domagoja Vranješa (iz IGH koja je radila studiju) dolazi do zaslanjenja iz korita Neretve te podzemlja jer je pritisak površinskih voda manji od podzemnih voda. Biološki minum je dakle utvrđen u drugim uvjetima nego su danas, pa je potrebno napraviti novu procjenu biološkog minimuma, odnosno povećati isti ljeti. S obzirom da će se uzimati do 4.60m3 za navodnjavanje i s obzirom na planirani i već poodmakli projekt „Gornji Horizonti“, za očekivati je jedino smanjenje razine vode u neobuhvaćenom dijelu u ljetnim mjesecima. Uzeti samo 5% vode iz Neretvanskog sliva u sušnim mjesecima znači katastrofu za zemlju koja nije navodnjavana jer to uzrokuje suše. Dakle dotok vode se (uglavnom iz BiH) u kritičnim razdobljima treba povećati da bi bili sigurni u održanje biološkog minimuna koji je nekada davno utvrđen. Da li tko o tome pregovara? Kako sam pribavio informacije nitko iako se godinama upozorava na iznimnu štetnost projekta „Gornji Horizonti“. Sada imamo 2 velika upitnika za vode donjeg dijela Neretve – upitnik 4,60 m3 vode koji će „nestati“ iz Neretve zbog navodnjavanja i upitnik „Gornji Horizonti“ FINANCIJE Jedan od prigovora koji je pojavio, je i da se ovim projektom želi naplatiti poljoprivrednicima voda, no takav prigovor nema osnove jer naravno da će se voda naplaćivati. Vode sada nema u dovoljnim količinama, i tko želi vodu , trebati će je i platiti ali po poljoprivredno-ekonomskoj računici kao što je to svugdje u svijetu. U studiji se predviđa da će na 2.200 hetara prinos biti povećan u fazi pune primjene sustava navodnjavanja za oko 10.000 EUR-a po hektaru, no zanimljivo bi bilo vidjeti na temelju kojih podataka se radio taj izračun. Dakle procjenjuje se da će na cijelom području godišnji učinak biti bolji za oko 200 milijuna kuna, što je realno gledajući nemoguća misija u vremenu kad cijene poljoprivrednih proizvoda padaju, a troškovi proizvodnje rastu! ZAKLJUČAK Nažalost i ovaj put se pokazalo da ni stručna ni opća javnost nisu reagirali proteklih godina kada se moglo lakše i kvalitetnije utjecati na ideje i smjer razvoja sustava navodnjavanja. Naime ovaj projekt se stidljivo provlačio u javnosti već par godina i malo tko se ozbiljnije interesirao o pozitivnim i negativnim stranama projekata. Posljedice pasivnosti su često i najopasnije za svako društvo, pa tako i naše. |
