O NAMA
Ovaj blog piše o aktualnostima Neretve i cilj mu je podizanje informiranosti građana o životno važnim temama za Neretvu.
Mjesto Matijevići su naselje u Općini Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, staro najmanje 170 godina. Naše selo i naša općina su davali mnoge poznate osobe koje se pamte i pamtit će ih Neretva, ali i Hrvatska. Iz našeg sela je pok. župan Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Šprlje, dok korijeni Predsjednika Sabora Luke Bebića (njegova majka) kao i mnogih drugih gospodarstvenika i intelektualaca, sežu iz našeg sela. Blog je namjenjen svima koji žele znati aktualnosti Neretve i našeg mjesta.
MATIJEVIĆI I NERETVA
25.06.2010., petak
DANI KADA SMO SVI BILI JEDNO
Danas je Dan državnosti - dan na koji je prije 19 godina donesena povijesna odluka.
Više od 94 posto građana donijelo je na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine odluku (koju je Sabor 25. lipnja 1991 i formalno temeljem referenduma donio i proglasio):
"1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama.
2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi."
U to vrijeme smo gotovo svi znali što želimo - kojim putem krenuti. Euforija koja nas je držala bila je nešto nezapamćeno. Iako su prije toga pale već prve žrtve, svi smo bili spremni na najveće žrtve samo da bi ostvarili cilj.
Danas, 19 godina poslije, u našoj državi imamo 110 političkih stranaka od kojih je tek 10 u Saboru. 1989. su osnovane 3 stranke (HDZ, HSS i HSLS), 1990 devet stranaka, te nakon toga otprilike 6-7 stranaka godišnje.
Prisjećam se osnivanja većine stranaka nakon 1990-te i jedno mi je upalo u oko - velik broj ih je nastao jer je netko u postojećoj stranci izgubio unutarstranačke izbore ili bio degradiran, pa je odlučio biti opet negdje glavni pa makar u beznačajnoj stranci! Očtio je da demokracija koja je zaživjela na papiru nije zaživjela u glavama ljudi. Kultovi ličnosti koji su postojali u komunizmu (ali i prije njega) nastavljeni su i nakon prvih demokratskih izbora. Prisjetimo se samo statusa Tuđmana, Pašalića, Glavaša, Račana, Đapića, Sanadera, Gotovca, Budiše, Čačića, Bandića.......
Svi su oni bili nedodirljivi, bez mogućnosti kritike od stranačkih kolega, a imali su i jednu dodatnu karakteristiku - sve što su loše napravli je bila "tuđa greška", a sve dobro je bila "njihov dobar potez".
Koliko će vremena trebati da demokracija pregazi postojeće kultove ličnosti koje još uvijek ne možemo savladati ni u sebi, a kamoli u strankama, državi, ustanovama, orgaizacijama....
Ni u sportu i drugim segmentima života nije bilo (nit jest) drugačije. Pogledajmo nogomet i nekad ( i sad) nedodirljive Vlatka Markovića, Zdravka Mamića, rukomet i Zorana Gobca, te mnoge druge "institucije" u kojima postoje svete krave koje se ne smije dirati jer postaješ onačen kao "državni neprijatelj", "marginalac" ili "buntovnik", a svakako nepoželjan bilo gdje više.
Jedan od najomraženijih pojmova koji čujem u današnjoj politici Hrvata je "stranačka stega", a koji se pojavljuje kad se netko ( u pravilu normalan ili pametan) odluči u Saboru ili nekom vijeću glasati protiv nekog prijedloga za kojeg smatra da je loš, ili kad se usudi kritizirati neki loš potez nekog od svojih političkih kolega. Onda se bez ikakvog srama stranačka mašinerija uključuje i daje kazne "neposlušnima", onima koji nisu "na istoj valnoj duljini". Zar je to demokracija i sloboda koju smo 1990 i 1991 sanjali?
Po prirodi sam optimist, ali zadnje 3-4 godine sam optimizmu malo zauzdao uzde.
DOČECI LAĐARA U PLOČAMA I METKOVIĆU, ALI NAJVELIČANSTVENIJI U MATIJEVIĆIMA
Nešto iza 17 sati brod Hrvatske ratne mornarice s ekspedicijom lađara koja je preveslala Jadran uplovio je u Ploče. Par stotina ljudi te više brodica, glisera i čamaca je s oduševljenjem dočekalo lađare besprijekorno obučene u narodne nošnje i posložene u svečani stroj na ratnom brodu.
Nakon toga su lađari iz gornjeg dijela Neretve krenuli u Metković autobusom gdje ih je dočekalo oko 150 ljudi.
No najveličanstveniji i ujedno jedini organizirani doček u Neretvi je organiziran upravo u našem mjestu – Matijevićima! Mještani, te ekipa „Tri sela“ koja okuplja Podrujnicu, Momiće i Matijeviće, i Udruga lađara „Zvonimir Kaleb“ su organizirali doček dijelu ekspedicije koji su sudjelovali ispred ekipe „Norin“ Matijevići – veslačima Marinu Nikoliću, Ivanu Lacku, Izvoru Škubonji i članu Anti Šprlji. Pored večere organiziran je i dolazak i nastup Danijela Bote – pjevača i zabavljača, zvijezde i pobjednika BiH showa „Big mama“ (ekvivalent našem „Big brotheru“). Nakon toga je oko 23 sata upriličen i vatromet te se s veseljem nastavilo do dugo u noć u pjesmu i veselje.
Zahvala i Tinu Ćeliću iz Podrujnice koji je svoje fotografije ustupio uredniku ovog bloga.
Doček lađara
Priprema večere
Noć je donijela Danijela Botu i Josipa koji je harmonikom održavao atmosferu vrućom
Dio vatrometa koji već postaje standard u Matijevićima Komentari (1) -
Isprintaj -
#
21.06.2010., ponedjeljak
USPJEH KOJI JE VISIO O KONCU!
Doček lađara koji su preveslali Jadran je u Pločama oko 17.00 ,a u Metkoviću oko 18.00.
Veličanstvena pobjeda čovjeka nad morem je odjeknula kao bomba, ali malo tko zna što su sve lađari prolazili zadnjih 10 sati svog pothvata. Iako se mislilo da će pothvat trajati 26-30 sati, na kraju je zbog nevolja trajao 36 sati.
Naime u subotu oko 23.30 veslala je ekipa u koja je odlučila veslati s 11 ljudi. U pravilu je veslalo 10 ljudi, ali su oni odlučili da postignu maksimalnu brzinu i učinak stavljanjem dodatnog čovjeka u lađu te da na taj način na svakoj strani vesla po 5 ljudi (umjesto planiranih po 4) te da bubnjara u lađi ne bude (jer se koristi kao veslač). Kako brod u pratnji svako 1 i pol sat, a po noći u dužim intervalima streba propuhati motore i dati gas, te ostaviti lađu neko vrijeme, tako se i oko ponoći krenulo u ispuhivanje motora. No po napuštanju lađe od strane broda i ostavljanju lađe same u noći dolazi do naglog pogoršanja vremena. Vjetar diže velike valove. Brod pravi jedan krug od par kilometara u noći, ali na povratku ne nalazi lađu. Običaj je bio da lađa upali svjetlo, ali svjetlo u lađi nije radilo. Također radio stanica koja se nalazi u lađi ne funkcionira jer je očito voda prodrla u nju. U lađi vlada zabrinutost. Svako nekoliko trenutaka u lađu se ulijeva i po 100 litara vode. Očito je da veslači sada trebaju postati ispumpavatelji vode. Kante za vodu u njihovim rukama rade punom parom. U ovakvim situacijama mala vodena pumpa je gotovo beskorisna jer previše vode prodire u lađu. I dalje se vesla, ali je najteže onima koji izbacuju neprestano vodu.
Za to vrijeme brod reflektorima u mrkloj noći pokušava naći lađu. Lađari se usmjeravaju prema svjetlu, ali brod ih i dalje nevidi. Nakon 15-ak minuta traženja konačno se uočava i lađa te brod dolazi u položaj vjetrobrana, ali to ne pomaže previše lađarima. Očito je da su i preteški pa odlučuju iskrcati 2 lađara da bi olakšali lađu. Zapovjedništvo broda je zabrinuto i u zraku visi odluka da se pothvat zaustavi. No lađari ne odustaju. Posada lađe i dalje vesla boreći se sa velikim valovima (preko 1 i po metar). Ni valobran (manja daska postavljena na vrh lađe koja sprječava ulazak većih količina vode u lađu) sada ne pomaže. Na brodu se razvija rasprava o riziku i kako nastaviti dalje. Lađarima se daju prsluci za spašavanje (što do tada nisu nosili), ali je veslanje u njima otežano pa se skidaju i ostavljaju u lađi zlu ne trebalo. Oko 1 sat ujutro pada konačna odluka da se ne odustaje i da se sljedeća posada spremi, ali sa manje ljudi. Također se odlučuje da manje ljudi vesla ubuduće, odnosno po 3 na svakoj strani lađe, tako da posada lađe čini 8 ljudi (6 veslača, 1 parićar i 1 koji ispumpava vodu). Lađari su premoreni, a teško im pada spoznaja da lađa ide brzinom od samo 2,2 – 2,5 čvorova (oko 5 km na sat što je brzina pješaka koji hoda). Postaju svjesni da će veslati duže nego što su planirali, a psihički i fizički su na izmaku snaga. U lađi su gotovo svi u dugim rukavima i svi su mokri do gole kože. Hladno im je, teško jer valovi tijekom veslanja trzaju i udaraju vesla što otežava veslanje. Brzina je mala i očito je da se prije jutra, odnosno prije 8 sat nećemo moći usidriti na sidrište na koje se planiralo doći oko 3-4 sata ujutro. Vjetar se gotovo uopće ne smanjuje, ali jutro se ipak dočekuje s olakšanjem jer je oko 5.30 vidljivost već odlična pa nema ni straha od nepoznanica u noći.
Oko 08.00 sati se stiže na sidrište. Lađari su sretni, ali sada treba dovesti lađu u luku. Dogovor je da se iz svake od 4 posade koja je sudjelvala u preveslavanju odabere po 2 čovjeka koji će svečano uvesti lađu na plažu gdje nam je organiziran doček.
I konačno oko 10 sati lađa uz zvuke limene glazbe na plaži, visoke uzvanike, te znatiželjni narod, uplovljava na plažu u Termoliju. Nakon toga slijede fotografiranja na destaka novinara i znatiželjnika, te odlazak u obližnji jedriličarski klub gdje slijede pozdravi domaćina (predsjednik regije Molisse, gradonačelnik Termolija, predstavnici Zastupničkog doma talijanskog parlamenta), Župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića, predstavnika Splitsko-dalmatinske županije, gradonačelnika Ploča Krešimira Vejića te mnogih drugih uzvanika.
Nakon toga slijedi putovanje u Kruć – mjesto 30-ak minuta udaljeno od Termolija, a gdje se nalaze Moliški Hrvati, te u Filić i Mundimitar gdje lađari sudjeluju u misnom slavlju koje je bilo i na talijanskom i hrvatskom jeziku. U međuvremenu su lađare pratili pozdravili te ugostili mngobrojni ljudi iz hrvatske zajednice u Molisseu.
Naporan put završava na svečanoj večeri koju je priredio domaćnin. Cijelo vrijeme od pristanja lađara do kasno navečer iza ponoći Moliški Hrvati su pratili lađare i bili im dobar domaćin.
Na kraju treba zahvaliti Hrvatskoj ratnoj mornarici što je svoj komod i službu u potpunosti stavila lađarima na raspolaganje, a što vjerujte nije bilo nimalo lako. Brod koji je predviđen za 40- ak ljudi je imao ukupno 99 ljudi. Lađari su spavali po palubi, hodnicima, podovima kabina i blagovaonice. No svi su svoj komod stavili na stranu samo za jedan cilj – preveslati Jadran!
Oko 12.00h su napuštene hrvatske vode i ušlo se u ZERP.Valovi su od 1-2,5metara pa je ratni brod stao u položaj da zaštiti lađu od vjetrova i valova. No ni to u potpunosti nepomaže pa bubnjar non stop izbacuje vodu iz lađe kantom. Smirivanje valova se očekuje tek za dva sata. Izmjena posada će za to vrijeme biti iznimni teška. Iako je prijeđeno pola puta sada nas očekuje najgori dio. Lađari su se uspijeli ponešto odmoriti, ali veliki valovi ipak čine svoje pa ni na brodu nema puno odmora.
Svi su dobro i spremni za dalnjih 120km.
Od zadnjeg pisanja (oko 00.25 sati) sve protiče u najboljem redu. Trenutno (05.30) puše nešto malo burina ali ne ometa lađare i lađu. More je poprilično mirno i zadovoljava lađare. Naoblake nema pa nam to budi nadu da će nas zaobići lošija vremenska prognoza za danas. U međuvremenu su se izmjenile i bijela i crvena ekipa ( ubijeloj su i predstavnici naših ekipa Ivan Lacku, Boro Jelčić, Dražen Jelčić, Marko Dominiković) , pa se oko 6.00 sati očekuje ponovno smjena i tu bi na red došla ponovno narančasta ekipa.
Lađari su se inače uspijeli samo dijelom odmoriti jer je smještaj na brodu dosta uzak. Kreveta za sve nema, pa se dio lađara morao smjestiti na palubi ili u hodnicima u vrećama za spavanje.
Neki su noć proveli na palubi unatoč vlagi - Dražen Jelčić - Faja i Milena Miškić
Svitanje je poboljšalo vidljivost, ali će sunce donijeti i svoje negativne strane – opasnost od sunčanice ili opekotina. No većina lađara se pobrinula i ponijela sunčane kreme s visokim faktorom zaštite, pa se nadamo da to neće biti problem.
Trenutna nam je pozicija kraj Vele Luke (otočić Proizd) i iza nas je oko 60 km (brojeći od Ploča) – dakle prešli smo gotovo 1/4 puta.
Lađari su u međuvremenu bacilli i vijenac u more za sve one koji su svoj život položili za svoju Domovinu kao i za sve lađare koji više nisu među nama.
PRVE IZMJENE NA MORU PROTEKLE USPJEŠNO - VRIJEME ZASADA DOBRO
Prva izmjena ekipa je izvedena uspješno.
„Narančasta“ ekipa (u kojoj je i naš Marin Nikolić) koja je prva zaplovila iz Ploča na otvoreno more odveslala je svoja 2 sata i zamjenila ju je „Plava“ ekipa.
Izmjene su prošle bez većih poteškoća. Brod „Andrija Mohorovičić“ sada „bježi“ ispred lađe i otplovit će oko pola sata udaljenosti od lađe radi „čišćenja“ motora. Naime brod treba na jednom mjestu odraditi poseban režim motora pa je odlučeno da se poveća brzina i lađare ostavi iza sebe s tim da će svjetla broda u noći na udaljenosti od par kilometara pokazati lađarima u kojem pravcu treba voziti.
Vrijeme je i dalje vrlo povoljno. Iako je izvjesno da cijeli put neće proći u ovako dobrim vremenskim prilikama, lađare raduje da će dio puta imati mirno more.
Dok pišem ove retke oko 00.25 sati je (subota početak novog dana) i vjerojatno je zadnji post prije ponedjeljka jer signala za mobilni internet vjerojatno neće biti, no obiteljima lađara urednik ove stranice stoji na raspolaganju da ih mobitelom obavještava o razvoju događanja čim uhvati signal talijanske mreže.
Oko 21.40 lađari su nakon svečanog dočeka u Pločama krenuli najkraćim putem preko Jadranskog mora.
Svečani doček su uveličali Kominska seljačka glazba te Predsjednik Sabora Luka Bebić, dožupanica Marija Vučković, gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić te mnogobrojne druge osobe iz javnog života.
Više stotina ljudi se okupilo da isprati lađare na zadnjem stajalištu prije ulaska na otvoreno more.
Svečani doček u Pločama
Predsjednik Sabora Luka Bebić pokrovitelj pothvata pozdravlja svakog lađara ponaosob
Ploče su dostojanstveno organizirali doček. Prije Ploča lađari su stali u Krvavac i Rogotin gdje su također dočekani do mještana.
Zasada (22.45) more je mirno, nebo je vedro i prognoza za idućih para sati je povoljna. Potpuni mrak razbijaju samo svjetla ratnog broda HRM „Andrija Mohorovičića“ koji sa svojom dužinom od 78 m ipak predstavlja skromno plovilo za smještaj 40 lađara, 10 novinara, te 10 organizatora, logističara i uzvanika, te 39 članova posade (ukupno 99 osoba), zbili su se na brodu dijeleći svaki centimetar broda. Jednom kuharu će lađari pomagati u kuhinji, opsluživanju i svim drugim potrebnim stvarima.
40 lađara je podijeljeno u 4 ekipe – crvenu, bijelu, plavu i narančastu.
Bijela ekipa - ekipa koja ima najviše lađara iz župe Bagalovići
Nešto prije ponoći se očekuje da će se narančasta posada mijenjati. Kako dosada nije bilo vježbanja ovog manevra (s broda u lađu i obrnuto), i to predstavlja za lađare određeno psihičko opterećenje.
Napetost lađara i protoklarne stvari su zapravo bili i najveće opterećenje danas. Težak dan za organizatora i lađare zbog silnog očekivanja ne završava jer će se tijekom cijele noći vršiti zamjene posada
U Metkoviću je organiziran veličanstven ispraćaj naših lađara uz oko 1000 nazočnih gledatelja.
Mnogobrojne obitelji su došle ispratiti svoje lađare na opasan put
Spektakularan potvhat koji će lađari pokušati izvesti se nalazi pred velikim iskušenjem jer je vremenska prognoza koja je pribavljena jutros u 09.00 sati pokazala da se u iduća 24 sata očekuje na moru takvo pogoršanje da se i većim brodovima predviđa otežana plovidba. Očekuje se stanje mora 3-4 (bofora) te vjetar od 12-24 čvora. Lađari su unatoč lošoj prognozi odlučili da ne odustaju i spremni su na borbu sa teškim morem!
Urednik ovog bloga će nastojati izvještavati izravno s pratećeg ratnog broda o svim važnijim vijestima.
LAĐARI NAŠIH MJESTA KREĆU NA NEIZVJESTAN PUT PREKO JADRANA
Sutra, u petak, 18. lipnja u organizaciji Udruge lađara Neretve 40 lađara, od kojih čak 9 predstavnika ekipa iz naše općine, krenut će na neizvjesni put preko Jadrana s lađom i veslima. Za ovaj pothvat naporno su više od 2 mjeseca na vodi trenirali i lađari iz ekipa iz naše općine i to: Norin Matijevići 3 (Marin Nikolić, Ivan Lacku, Izvor Škubonja), Krvavca II 2 (Ante Kaleb i Dražen Jelčić), Škrape Momići 1 (Marko Dominiković), Krvavca 1 (Boro Jelčić) i Sv. Jure Desne 2 (Jure Markić i Jurica Šetka). Sv. Roko Podrujnica nije kandidirao svog predstavnika.
Cilj ovog projekta pod nazivom “Tragovima pradjedova” je spojiti lađom Moliške Hrvate u Italiji i Hrvatsku, a ujedno pokazati da volja neretvanskog čovjeka može nadvladati i nezamislive prirodne prepreke.
Naime, u pokrajini Molise na jugu Italije živi hrvatska manjina koja se tu doselila oko 1500. godine bježeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve u plovilima sličnim neretvanskim lađama rutom koju lađari planiraju sada ponoviti. Kontakt sa Moliškim Hrvatima uspostavljen je još 2002.godine kada je jedna njihova posada nastupila na Maratonu lađa i od tada postaje redovni sudionik Maratona lađa.
Lađari su za preveslavanje Jadrana trenirali na vodi više od 2 mjeseca izveslavši oko 400 km, a izabrani su tako da je svaka ekipa slala svoje predstavnike koji su sposobni i voljni sudjelovati u ovakvom pothvatu, te koji su uspjeli izdržati naporne treninge.
Očekuje se da bi preveslavanje trajalo oko 30 sati, a odradit će ga 4 posade koje će se smjenjivati nakon 2 sata veslanja tako da će svaka posada veslati oko 7 do 8 sati, što čini 3-4 Maratona lađa. Duljina rute je oko 250 km, a dodatnu težinu će činiti očekivane vremenske nepogode što ovaj pothvat čini jednim od najzahtjevnijih pomorskih pothvata u povijesti Hrvata.
Za sigurnost lađara će se brinuti brod Hrvatske ratne mornarice “Andrija Mohorovičić” koji će ujedno biti i logistička baza za lađare gdje će se odmarati za vrijeme dok ne veslaju, a na brodu će se nalaziti i liječnička podrška i predstavnici medija.
Ovaj vrlo zahtjevni projekt odvija se pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH Luke Bebića i Predsjednika Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Gianfranca Finija.
PROGRAM ISPRAĆAJA 18 .lipnja 2010., PETAK:
Metković, petak 18.lipnja u 17:30 sati: na Neretvi kod Lučkog mosta, program svečanog ispraćaja lađara nakon čega prva postava lađara vozi lađu rijekom Neretvom, rutom maratona prema Opuzenu
Opuzen, 18.lipnja u 19:00 sati: dolazak lađe u Opuzen, pozdravni govor gradonačelnika na Velikoj rivi. Lađari nastavljaju dalje rutom maratona lađa, Neretvom i Crnom rijekom...
Ploče, 18.lipnja u 20:30 sati: dolazak u Ploče na ulazu u luku (kod zadnjeg mosta); smjena posada; pozdravni govor gradonačelnika; nastavak plovidbe...
Ruta od Ploča preko neretvanskog kanala nezaustavno vodi prema vrhu poluotoka Pelješca te pored Korčule najkraćom rutom prema Italiji
Posade će činiti deseteročlana posada: 8 veslača, bubnjar i parićar tj. kormilar. Kako bi lađa bila što viša iznad vode, posadu će činiti osam veslača (maraton voze desetorica, po pet na svakoj strani lađe).
PROGRAM U ITALIJI 20.lipnja 2010., nedjelja:
10.00 sati-Dolazak lađe i hrvatske delegacije u Termoli u Jedrilicarski klub “M. Cariello”, Ulica Rio Vivo; doček ekipe, pozdravni govor predstavnika vlasti,
13.00 sati-Ručak u restoranu "La Quercia", Ulica Elba 1, Termoli,
16.00 sati-posjeta lađara Moliškim općinama hrvatskog porijekla:
• Acquaviva Collecroce "Kruć"
• San Felice del Molise "Filić"
17.30 sati-Sveta misa u crkvi "Santa Maria di Costantinopoli" Montemitro (Mundimitar)
20.00 sati-Večera u restoranu "Il vecchio tratturo" u blizini Montemitra; noćenje u B&B Acquaviva Collecroce – Montemitro.
21.lipnja 2010., PONEDJELJAK
povratak brodom HRM u jutarnjim satima.
Na stranicama Maratona lađa www.maraton-ladja.hr se mogu naći i ostali detalji vezani za planirano preveslavanje Jadrana.
Danas je Kominu održano drugo kolo Lige mladih lađara.
U kategoriji od 18 – 25 godina nastupile su čak dvije ekipe iz naše općine i to premijerno Udruga lađara „Gospa Karmelska“ iz Krvavca, te ekipa „Tri sela“ koja predstavlja 3 ujedinjena sela; Matijeviće, Momiće i Podrujnicu.
Pošto je u ovoj kategoriji nastupalo 7 ekipa, a bilo je 6 jednakih lađa, vožena je prvo kvalifikacijska utrka u kojoj je ispala jedna ekipa. U toj utrci je ekipa Tri sela zauzela 3., a ekipa iz Krvavca 4. mjesto, no na drugoj utrci gdje su se dijelili bodovi, redoslijed je bio obrnut, pa je ekipa „Gospa Karmelska“ iz Krvavca zauzela u teškoj i neizvjesnoj borbi do kraja 3. mjesto, a Tri sela su zauzela 4 mjesto. Prva je bila Stablina, inače jedan od favorita Lige, dok su drugi bili "Sv. Nikola - juniori". Ekipa Tri sela Ekipa „Gospa Karmelska“ iz Krvavca
Zasada je na ljestvici ekipa Tri sela treća s 8 bodova iz dvije utrke, a ekipa „Gospa Karmelska“ je peta s 4 boda iz jedne utrke.
Start utrke
U kategoriji do 18 godina je premijerno nastupila i Udruga lađara „Zvonimir Kaleb“ iz Momića koja trenira u Matijevićima u lađi koja je inače prije koristila Udruga lađara "Norin" Matijevići i zauzela je 5 mjesto i osvojila 2 boda. Udruga lađara "Zvonimir Kaleb"
Svim trima ekipama je Općina Kula Norinska zagarantirala i uplatu kotizacije ukoliko budu nastupali na Maratonu lađa koji se održava ove godine 14. kolovoza 2010. godine
Osnovna škola Kula Norinska je istakla obavijest da se u četvrtak 10. lipnja u vremenu od 08.00 - 11.00 sati vrši upis djece u prvi razred osnove škole, pa se pozivau roditelji da izvrše upis istih, a da prilikom upisa ponesu lječničku potvrdu.
LAĐARI MATIJEVIĆA, MOMIĆA, PODRUJNICE I KRVAVCA U INTENZIVNIM PRIPREMAMA
Lađarske aktivnosti se zahuktavaju u našoj općini koja već tradicionalno ostaje jedan od lađarskih stupova u Neretvi.
Tako su čak tri novoformirane lađarske ekipe na području naše općine započele s intenzivnim pripremama.
Ekipa lađara „Tri sela“ koja okuplja 3 ujedinjena sela: Matijeviće, Momiće i Podrujnicu, zabilježila je već i prvi uspješan nastup (drugo mjesto utrke Lige mladih lađara u Rogotinu u kategoriji od 18 – 25. godina). Iako su imali zanemariv broj treninga, osokoljeni dobrim startom u Ligi mladih lađara, mladi lađari su sada krenuli s ozbiljnijim pripremama.
Nova Udruga lađara „Gospa Karmelska“ iz Krvavca je u subotu porinula obnovljenu lađu koju su nabavili u mjestu Milošići. Prvi trening u lađi je planiran u ponedjeljak 07. lipnja, a njihova prva utrka u Ligi mladih lađara se planira 12. lipnja u Kominu. Suhi treninzi navedene ekipe traju već par mjeseci, a problemi s nedostatkom lađe su konačno riješeni. Ubačaj renovirane lađe u Krvavcu
Također mlada novoformirana Udruga lađara „Zvonimir Kaleb“ je odradila nekoliko treninga u Matijevićima i također se priprema za utrku u Kominu.
Ostale udruge lađara iz Podrujnice, Momića, Matijevića, Desana, Krvavca i Krvavca II su u organizacijskim pripremama, ali još ne treniraju u lađama.
Za napomenuti je i da čak 7 lađara iz naše općine sudjeluje u projektu preveslavanja Jadrana "Tragovima pradjedova” te im želimo mirno more.
Iako već desetljećima postoje problemi s poplavama na području grada Metkovića većim dijelom uzrkovanim zbog riječice Norin i zbog neuređenih kanala na području Metkovića, Grad Metković je u suradnji s Hrvatskim vodama ipak pokrenuo projekt obrane od poplava desne strane rijeke Neretve s mrtve točke pa su poduzeti određeni koraci za rješavanje tog dugogodišnjeg problema i izrađena dokumentacija.
No ono što se također desetljećima zna jest to da se taj problem ne može rješavati parcijalno jer utjecaj projekta obrane od poplava se znatno tiče i općine Kula Norinska koju nitko nije konzultirao ili uopće joj dostavio na znanje bilo kakav projekt, ideju ili neki dokument iz kojeg bi bilo vidljivo kakav utjecaj će projekt obrane od poplava desne strane rijeke Neretve imati na mjesta Matijevići, Momići, Podrujnica i Kula Norinska.
Tijekom siječanjskih poplava ove godine, bili smo svjedoci da su mnogobrojne kuće, konobe, garaže, voćnjaci i druge poljoprivredne površine te druga dobra na području Podrujnice, Momića, Matijevića i Kule Norinske bili ugroženi.
Projektom obrane od poplava desne strane rijeke Neretve nisu sagledane posljedice koji će takav projekt imati na gore spomenuta naselja. Sama logika govori da će nakon što se velike količine vode koje su se razlijevale desnom obalom Metkovića (Glibuša, Crni put, Jerkovac, Duvrat), “preusmjere” nazad u tok Norina, povećati razina Norina, odnosno poplavna razina na području naselja u općini Kula Norinska koji se dotiču Norina.
Prema riječima dipl.ing.Joška Ercega, voditelja ispostave Hrvatskih voda u Opuzenu, zasada nije planirana zaštita naselja Podrujnica, Matijevići, Momići i Kula Norinska iako su u Hrvatskim vodama svjesni da su dijelovi tih naselja na nižim kotama ugroženi. Obrana od poplava je skup i složen projekt, no to sigurno ne tješi stanovnike naše općine koji svake godine strepe kad se zaredaju veće padaline.
Zbog svega navedenog, prema riječima načelnika Općine Kula Norinska Nikole Krstičevića, Općina je uputila dopis Hrvatskim vodama u kojem je zatražen uvid u projekt o obrane od poplava desne strane rijeke Neretve te je zatražen sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda na kojem bi se razjasnile mnogbrojne nejasnoće i upiti stanovnika općine Kula Norinska.
Iako je dosadašnja suradnja s Hrvatskim vodama bila na zavidnoj razini, intencija Općine Kula Norinska je da se svim potencijalno ugroženim područjima naše općine pruži maksimalna zaštita bez obzira na poteškoće i cijenu, posebice stoga što su Hrvatske vode po Zakonu o vodama dužne voditi računa o zaštiti od poplava.
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
