MATIJEVIĆI I NERETVA
27.09.2009., nedjelja
POSLOVNA ZONA - SKORA STVARNOST ILI UTOPIJA
|
Proteklih par godina se često spominje buduća poslovna zona Nova sela koja bi trebala niknuti na području sela Nova Sela, a koja se planira praviti na tom mjestu zbog dobrog prometnog i geografskog položaja, odnosno jer se nalazi u neposrednoj blizini planiranog čvorišta autocesta koridora V C i koridora jadransko-jonske autoceste. Ono što u javnosti nije poznato jest dokle je došao projekt Poslovne zone Nova Sela, koliko bi koštao i da li je uopće izvediv i potreban prije svih ovih prethodnih pitanja. Dakle prije svega ćemo analizirat neke osnovne podatke o potencijalu područja na kojem se planira gradnja. • Koridor V C je jedna od glavni žila kucavica za BiH, a dovršetkom autoceste od Ploča do Albanije za 10-ak godina, čvorište koridora V C i Jadransko – jonske autoceste će biti jedno od važnijih u ovom dijelu Evrope, • Luka Ploče je u velikom investicijskom zamahu koji će znatno povećati kapacitet, a time i potreba za protočnosti, ali i skladištenjem i preradom roba za BiH. • Općina Kula Norinska je općina od posebne državne skrbi pri čemu ima određene porezne beneficije, te bolju mogućnost pribavljanja financijskih sredstava iz centralne države, • Dolina Neretve u Hrvatskoj te Vrgoračkog kraja u blizi planirane zone obuhvaća oko 50.000 stanovnika, dok gravitirajuće područje Neretve i okolice u Hercegovini obuhvaća oko 100.000 stanovnika, • Gospodarska aktivnost na spomenutom području je ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj, ali sa BiH strane iznad prosjeka u Bosni i Hercegovini, • Nova Sela su geološki pogodno područje zbog vrste terena na području planirane zone (tvrdo i relativno ravno tlo, dobrih klimatskih karakteristika), Područje na kojem će se smjestiti Poslovna zona Nova Sela  Preliminarni izračuni koji su izrađeni od strane naše Općine pokazali su da bi izgradnja infrastrukuture poslovne zone u prvoj fazi (površine nešto više od 72 hektara), bi stajala oko 52 milijuna kuna. Financiranje bi se vršilo putem državnog proračuna ili putem javno-privatnog partnerstva, ovisno o interesu ulagača. Urbanistički plan uređenja Poslovne zone Nova Sela  No tijekom proteklih tjedana se pojavio jedan problem na kojeg nitko nije puno računao, a na njega ni reagirao. Naime bošnjački ministri u Federaciji BiH (FBiH) su uz protivljenje hrvatskih ministara donijeli odluku o izmještanju dijela trase koridora 5 C sa smjera Mostar-Počitelj-Bijača na novu trasu koja bi bila istočnije, a sve zbog navodne ugroze kulturnog nasljeđa u Počitelju čija bi vizura bila narušena. To je uzrokovalo i demonstrativnu obustavu rada hrvatskih ministara u FBiH, ali je taj problem slabo zamijećen u hrvatskim medijima. Ova, za Neretvu važna promjena, nije naišla na adekvatnu reakciju prometnih stručnjaka, ali ni gospodarstvenika ni politologa iako je Ministar prostornog uređenja FBiH Salko Obhođaš podnio je ostavku na ovu funkciju uz najavu da se trasa ultimativno mora mijenjati i time najavio da je ovo vruć problem i sa bošnjačke strane. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je glede odluke da se izmjesti dio trase izvijestilo da je Koridor Vc međunarodni pravac koji je potvrdila i Europska unija s jasno određenom trasom Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, a Vijeće ministara i Parlament BiH su prihvaćanjem izvješća o realizaciji projekta prihvatili i trasu idejnog projekta na temelju studijske i projektne dokumentacije. Dakle očito je nesuglasje na različitm razinama vlasti u BiH te različitim etničkim, ali i interesnim skupinama i BiH, što bi u konačnici moglo usporiti gradnju koridora V C, a time i realizaciju poslovne zone Nova Sela Trasa koridora V C kroz BiH  |
- 22:00 - Komentari (10) - Isprintaj - #
15.09.2009., utorak
BOBAJ I PRIČA O KAPELICI GOSPE ŽALOSNE
|
Danas je na brdu Bobaj iznad Matijevića održana misa povodom Gospe žalosne, ponekad zvane i Gospa od sedam žalosti. Misu pred par stotina ljudi, koje ni tmurno vrijeme nije obeshrabrilo da dođu na misu iz raznih krajeva Neretve, vodio je Don Nikola Bodrožić uz pjevanje Pučkog pjevača i Zbora Župe Bagalovići. Na misi je izmoljen i poseban blagoslov za školarce i mlade, što je posebno privuklo veliki broj djece na Bobaj kojima je ovo bila prilika i za veseli izlet.   Kapelica Gospe žalosne ima i zanimljivu povijest. Naime prema usmenoj predaji nju je prije oko 190 godina napravila Joza Šprlje, rođ. Kiridžija, zajedno sa svojom nevjestom Jurkom Šprlje rođ.Brljević koja nije mogla imati djece jer je stalno pobacivala i nije mogla roditi živo dijete. Na nagovor babe Joze, nevista Jurka je s njom iz zavjeta napravila vrlo malu i skromnu kapelicu te su se uskoro molitve uslišale i Jurka je nakon toga imala nekoliko djece. Svetosti kapelice nisu mogli odoljeti ni zakleti komunisti pa je tako i poznati prvoborac pok. Stanko Gnječ iz Krvavca jedno rano jutro iza drugog svjetskog rata misleći da nitko neće vidjeti, okrečio klakom zidove kapelice, ali ga je pok. Ante Šprlje Špica vidio te ga je Stanko Gnječ zamolio da to nikom ne govori. Priča je ostala tajna, ali ne zauvijek neispričana, i fin je primjer da se Boga ne dobacuje lako. Kapelica je oko 1983. godine nadograđena naporima mještana Matijevića uz pomoć mještana susjednih mjesta. Prilikom gradnje jedne kuće u Matijevićima vlasnik kuće je na inicijativu žene (kao i uvijek) odlučio višak kamena utrošiti u nadogradnju kapelice. Matijevčani su spremno prihvatili ovu inicijativu pa su se, uglavnom žene, odazvale radnoj akciji koja nije bila nimalo laka, jer je kozijom stazom trebalo iznijeti poprilične količine materijala i kamena, pržine i drugog materijala na Bobaj. Iako su mnogi radili na toj akciji, prema pričama starih posebno su se intenzivno angažirali Marija Nikolić žena Jure, Jurka Šprlje ud. Ante, Mate Šprlje, pok. Ante, Mira Nikolić ud. Mije, Boža Jovica, Janja Jovica, (svi iz Matijevića), te nekoliko žena iz Kule Norinske od kojih se stari sjećaju pok. Ivanke Jerković ž. Danila Jerkovića. U krtolima se nosilo po dva kamena jer su bili izrazito teški i nezgodni za nositi, a voda za cement u polivačama i sićima.  Sliku Gospe žalosne koja s probodenim srcem sa 7 mačeva, u naručju drži mrtvog Isusa, tek skinutog s Križa, naslikao je Edo Petrić koji je naplatio samo pola cijene, a kameni križ na kapeli je donirao kamenoklesar Pero Đanović iz Visočana. Uskoro su se početkom 80-ih počele održavati redovno i mise kraj kapelice te je svake godine sve veći broj hodočasnika koji svjedoče svoju vjeru na brdu Bobaj. Negdje oko 2000-te godine je opet skupina ljudi dobre volje uredila prostor oko kapele u 20-ak dana, ručno razbijajući teški teren i kamen oko kapelice, slažući ga da bi se omogućio koliko-toliko pristojan smještaj za oltar na dan Gospe žalosne. Nadamo se da će se i u budućnosti sačuvati ova tradicija, ali i iznimna kršćanska vrijednost, te da će se i dalje nadograđivati taj sveti prostor, jer svatko tko je bar jednom bio na tom mjestu u bilo koje vrijeme, nije mogao ne osjetiti svetost tog mjesta. Ovom prilikom treba odati i priznanje svima koji su sudjelovali u gradnji, nadogranji i uređenju kapelice kroz povijest do danas. Vjerujemo da će im je taj trud biti priznan tamo gdje je to najvažnije. |
- 20:47 - Komentari (3) - Isprintaj - #
02.09.2009., srijeda
NAJVEĆI ZABAVLJAČ - DANIJEL BOTO U NAS!!
|
U utorak navečer Banijel Boto, poznati zabavljač iz Čapljine, trenutno možda i najpopularniji pjevač Hercegovine, sinoć je gostovao u našem kraju. Poznanstva Matijevčana su kumovala tome da je Boto bez ustezanja prihvatio na obični telefonski poziv u 22.00 sata navečer doći u naš kraj i zabaviti okupljenu ekipu. Urnebesnoj atmosferi je doprinio i Josip Šprlje, koji je harmonikom podgrijao ionako uzavrelu atmosferu. O usijanju govori i podatak da se toliko novaca bacilo na harmoniku da oko nekih doba nije bilo mjesta na harmonici, pa mu se novac lijepio na čelo! Inspirirani Botinom pojavom, dio prisutnih je odlučio organizirati natjecanje "ČIJI JE VEĆI". Stručni žiri je nakon pomnog pregleda izloženih primjeraka donio jednoglasnu odluku da je drob harmonikaša ipak najveći, a drob Nikole Vučkovića je zauzeo 2. mjesto. I na kraju da napomenemo da je ovaj event u organizaciji Matijevčana protumačen od nekih kao teritorijalna pretenzija na Kulu Norinsku pošto smo događaj organizirali u kafiću u Kuli Norinskoj. No takvima poručujemo da nemamo teritorijalnih poretenzija, ali da smo ovim ipak pokazali da smo preuzeli vlast u neprijateljskoj tvorevini.      Natjecanje "ČIJI JE VEĆI"  Obožavatelji ne daju Boti ići  |
