ISTRAŽUJEMO TRAGOM VIJESTI O UKNJIŽBI INOZEMNOG
FAKULTETA ZA MENADŽMENT U LIVNU

piše Frano MIOČ
U posljednje vrijeme Livnjaci i te kako mnogo pridaju pozornosti obrazovanju u vlastitoj sredini. To se ipak ne bi moglo zaključiti po onome što se događa u ovdašnjim, kako osnovnim, tako i srednjim školama, gdje već odavno traje stanje uglavnom status quo, već jedino po onome što određene knjige kažu, i to ne bilo kakve, već one sudske.

Nigdje klupa
A u tim knjigama stoji kako u Livnu od 25. siječnja ove godine postoji Fakultet za menadžment i poslovnu administraciju. Osnivač "firme" je "A.S.B. Akademie tur Entwicklung des Distleistungssektors in Sudeuropa Gmbh" iz Beča. Sjedište te visokoobrazovne ustanove u Livnu je u Ulici Gabrijela Jurkića 8a.
To piše i u registru Općinskog suda u Livnu, no na toj adresi nama je jedino pošlo za rukom pronaći aščinicu stanovitog Emrulaia Sefedina. On, naravno, pojma nema o postojanju nekog fakulteta u Livnu, pogotovo ne u njegovoj aščinici.
I Sefedinijevi susjedi koje smo, tražeći fantomski fakultet posjetili, nakon što smo im objasnili što nas zapravo zanima, blijedo su nas promatrali. Aščinica je na broju 8 u Ulici Gabrijela Jurkića, ponavljali su nam neki od njih, no ulazna vrata na broju 8a, koja smo mi tražili, nitko nam nije mogao objasniti gdje se nalaze.
U potrazi za sjedištem spomenutog fakulteta u Livnu, čisto sumnjamo da bi i oni koji su izvršili njegovu sudsku registraciju bili uspješniji od nas.

No, u ovom slučaju čini se da smo mi dobro i prošli. Umjesto po Livnu, vrlo lako nam se moglo dogoditi da tragajući za istim tim fakultetom bauljamo po dvadesetak kilometara udaljenim Lištanima.
Naime, iz sasvim pouzdanih izvora doznajemo kako je sjedište iste te visokoškolske ustanove trebalo biti ne u Livnu, nego upravo u tom selu. Čak se ta adresa i našla u papirima za sudsku registraciju fakulteta, ali kako se i samom sucu to učinilo smiješnim, podnositelji zahtjeva za registraciju famozni fakultet su "preselili" u Livno.
Inače, za sada fiktivni bečki Fakultet za menadžment i poslovnu administraciju u Livnu zastupa i predstavlja aktualni tajnik vlade Hercegbosanske županije Zoran Semren, a da stvar bude još čudnija, o svemu tome pojma nisu imali ni mnogi u županijskoj administraciji, pa čak ni sam pomoćnik županijskog ministra za prosvjetu, kulturu i sport Filip Zrno.
Za registraciju fakulteta i on je, kao i mnogi drugi, doznao iz najnovijeg broja županijskih Narodnih novina.

Radna dozvola
Sada bi, prema riječima suca općinskog suda Veljka Kreića, fakultet trebao dobiti dozvolu za rad, ali tek nakon što mjerodavna inspekcija utvrdi da on posjeduje odgovarajuće prostorne uvjete.
I bez obzira na to što ga je nemoguće pronaći, fakultet je, dakle, tu, u Livnu. Novosadski Fabus sada se može slikati. Samo se postavlja pitanje da nije bilo Fabusa i fabusovaca, bi li bilo i ovoga bečkoga fakulteta u Livnu?

Igrani film «Grbavica» redateljice Jasmile Žbanić, dobitnik Zlatnog medvjeda na nedavnom međunarodnom festivalu u Berlinu, početkom travnja imat će priliku vidjeti i Livnjaci, javlja dopisnik NINA-e. Projekcije filma «Grbavica» u kinu Narodnog sveučilišta Livnjaci će moći gledati u razdoblju od 3. do 9. travnja, a zanimanje za dugometražni prvijenac mlade sarajevske redateljice iznimno je i gotovo jednako onome koje je svojedobno u Livnu izazvao Oscarom nagrađeni film bh. redatelja Danisa Tanovića «Ničija zemlja».

više:
http://www.grbavica.ba/
(NINA) poskok.info

Prema podatcima Centra za socijalni rad u Livnu, na području ove općine povećan je broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, javlja dopisnik NINA-e.

U Centru se to tumači jačanjem svijesti građana o tom problemu i rušenjem tradicionalnih shvaćanja da je nasilje u obitelji tabu tema u kojoj javno ne treba govoriti i koja ne smije izići izvan četiri zida obiteljskog doma.

Zbog nasilja u obitelji u 2005. su prijavljene 34 osobe, što je za trećinu više u odnosu na godinu ranije, a evidentirane su sve vrste nasilja, od fizičkog i psihičkog do ekonomskog i emocionalnog, izjavila je ravnateljica Centra za socijalni rad Anica Vrdoljak.

Ona je istaknula da bi zbog sve većeg broja prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji općini Livno trebalo privremeno sklonište za žene i djecu, radi čega je pokrenuta inicijativa kod općinskih vlasti za otvaranje sigurne kuće ili osiguranje bar jednog dvosobnog stana do trajnog i kvalitetnog rješenja problema privremenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja.

(NINA) nv

SARAJEVO (NINA) – Na današnjoj raspravi po zahtjevu Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FbIH za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u postupku usvajanja Prijedloga zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, Mate Franjičević, predsjednik tog kluba, istaknuo je da se tim zakonom cementiraju entiteti, javlja dopisnik NINA-e.

Dodao je da se Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH zaobilaze županije, što u vrijeme ovih ustavnih promjena može biti vrlo loše po njihov konačni rezultat.

«Zakon o pripadnosti javnih prihoda treba biti prihvatljiv za sve građane», istaknuo je Franjičević. Prema njegovim riječima, kriterij broja stanovnika za raspodjelu javnih prihoda je visoko rangiran u ovom prijedlogu zakona, više od 90 posto.

Taj kriterij, kako on kaže, treba biti prisutan, ali ne u tom opsegu, ističući da su korišteni podatci Federalnog zavoda za statistiku koji su temeljeni na procjeni.

Klub Hrvata je naglasio da će Zakon o raspodjeli javnih prihoda negativno utjecati i na povratak raseljenih osoba. Franjičević je ustvrdio da bi se u raspodjeli javnih prihoda trebao uzimati u obzir kriterij potrošnje.

Predstavnici Zastupničkog dom Parlamenta FBiH, koji su usvojili Prijedlog zakona o pripadnosti javnih prihoda, su istaknuli da se dosadašnjom raspodjelom javnih prihoda općine bile ugrožene 48 na prema jedan, dok su županije tri na prema jedan.

«Novim zakonom o pripadnosti javnih prihoda troškovi bi trebali zavisiti od broja stanovnika», kazao je Slaviša Šućur, ističući da Hrvati nisu najmalobrojniji u FBiH, nego Srbi, te da je ovo prvi zakon gdje su svi u ravnopravnom položaju.

Predlagač zakona Svetozar Pudarić je kazao da bi se ovim zakonom raspodjela prihoda trebala vršiti u općinama, tako da ona općina koja ima veći stupanj razvijenosti će dobivati manje sredstava i obrnuto.

Kako je kazao Ante Čolak, predstavnik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koji je usvojio zakon, zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Hrvati su trebali tražiti prije usvajanja Prijedloga zakona o raspodjeli javnih prihoda.

Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja ili ovlasti, MUP Hercegbosanske županije podnio je kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu u Livnu protiv Mirka Mihaljevića (44) bivšeg predsjednika Vlade HBŽ-a i Mile Vidića (41), bivšeg tajnika Vlade HBŽ-a, potvrdio je za agenciju NINA glasnogovornik Uprave policije županijskog MUP-a Ivica Vrdoljak.

Prema njegovim riječima, osumnjičeni su u razdoblju od 12. veljače 1999. do prosinca 2000. kao odgovorne osobe u Vladi HBŽ-a, koristeći svoj položaj i ovlasti, odobravali i davali suglasnost na nezakonitu isplatu novca s računa stručnih službi Vlade na račun tvrtke Sunce osiguranje d.d. Livno, mimo odluke ili zaključka Vlade i time oštetili županijski proračun za iznos od 50.667,97 maraka.

LIVNO - Predstavnici javnih institucija, ustanova i medija okupljenih u radnu skupinu Vlade Hercegbosanske županije izradili su godišnji program borbe protiv ovisnosti o opojnim drogama. Strateški cilj programa su koordinirano, učinkovito i sustavno suzbijanje zlouporabe psihoaktivnih droga na području te županije. Županijsko Ministarstvo unutarnjih poslova, kako se navodi u programu, zadužit će se za evidenciju i analizu stanja na tržištu, smanjenje ponude te razne druge policijske mjere protiv zlouporabe droga. Edukacija policijskih kadrova te njihovo tehničko opremanje također je predviđeno ovim dokumentom, kao i hitno otvaranje posebne telefonske linije pri Odjelu za droge ovog ministarstva.

Ustrojiti psihijatrijsku službu

Za preventivni dio posla bit će odgovorno Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta. U dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama to ministarstvo bi, prema programu, prije svega edukacijom, anketiranjem, otkrivanjem rizičnih skupina te izvannastavnim aktivnostima nastojalo spriječiti zlouporabu droga. Osim škola, Zavod za javno zdravstvo i Centar za socijalnu skrb pomogli bi ovom ministarstvu u obavljanju njegovih zadataka. Prema programu, županijsko resorno ministarstvo je zaduženo za pitanja utjecaja droge na zdravlje ljudi, liječenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika te županije, kao i informiranje nadležnih institucija o pojavi novih droga i njihova zdravstvenog utjecaja. Tim načinom izvršit će se ustroj bolničkog Odjela psihijatrijske službe i osiguravanje programa metadonske terapije za ovisnike.

Učinkovitije pravosuđe

U županijski Zakon o prekršajima ugradit će se mogućnost testiranja na korištenje psihoaktivnih droga i propisati odgovarajuće kazne, navodi se u programu o ulozi Ministarstva pravosuđa i uprave, koje bi trebalo predlagati učinkovitija rješenja u istražnom postupku. Za realizaciju programa iz županijskog proračuna potrebno je izdvojiti oko 147.200 maraka. Naime, riječ je o najmanjem mogućem iznosu, uzimajući u obzir financijsku situaciju u toj županiji, a potpora u realizaciji programa očekuje se i od međunarodne zajednice.

Crna statistika
Prema evidenciji MUP-a HBŽ-a od 1996. do 2000. uništeno je 20 zasada, a zaplijenjeno 3.000 stabljika indijske konoplje. Težina zaplijenjene marihuane iznosila je 100 kg. Od 2003. do kraja veljače 2006. otkriveno je i zaplijenjeno 1.200 grama marihuane, 2,2 grama heroina, pet tableta metadona, dva zasada indijske konoplje - teških 30-40 kg marihuane, dvije tablete ecstasyja i pet grama hašiša. Kriminalistički su obrađene 62 osobe. Podneseno je 19 kaznenih prijava protiv 23 osobe. Izvršeno je 25 pretresa obiteljskih kuća i stanova, 16 vozila i 38 racija ugostiteljskih objekata. Dvije osobe iz Tomislavgrada su preminule zbog zlouporabe opojnih droga. M. S.

Općinski ogranak Mladeži Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Livna uskoro će izdati "Vodič za buduće studente" namijenjen maturantima Hercegbosanske županije Kako je kazao predsjednik Mladeži HDZ-a Livno Josip Perković, vodič za buduće studente sadrži sve podatke o sveučilištima u BiH i Republici Hrvatskoj.Vodič nudi osnovne podatke maturantima koji bi se htjeli upisati na fakultet, kao i podatke dobivene od županijskog Zavoda za upošljavanje o broju neuposlenih osoba s višom i visokom stručnom spremom, pojasnio je Perković.Osim stranačkih aktivista u ovaj projekt aktivno su se uključili livanjski maturanti i profesori Gimnazije uredivši korice i tekst brošure, a financijsku pomoć obećali su i načelnici općina Livna, Kupresa i Tomislavgrada.

LIVNO (NINA) – Nepravomoćnom presudom tročlanog vijeća Županijskog suda u Livnu, kojim je predsjedavala sutkinja Ana Krstanović, danas je na kaznu zatvora u trajanju od osam godina osuđen Pero Radić (59), zvani Šumar, iz Glamoča, javlja dopisnik NINA-e.
Radića je optužnica teretila za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ubojstvo pripadnika HVO-a Nikole Aničića 11. travnja 1992. Prema optužnici koju je zastupao glavni županijski tužitelj Milorad Barašin, osuđeni je u regiji sela Dolac na području općine Glamoč, prilikom zarobljavanja skupine vojnika HVO-a pripadnika brigade «Kralj Tomislav», postupao protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i iz puške rafalom ubio Niklu Aničića iz Tomislavgrada, a potom u mrtvog vojnika HVO-a pucao iz pištolja. Osuđeni Pero Radić, pripadnik vojske bh. Srba, od početka suđenja negirao je kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, tvrdeći da on nije ubio Nikolu Aničića, te da je pripadnika HVO-a ubio Dušan Jokić iz Glamoča. Nakon iskaza brojnih svjedoka optužbe i obrane, vijeće Županijskog suda utvrdilo je da je optuženi kriv za ratni zločin po optužnici glavnog županijskog tužitelja.
Zastupnik optužnice Milorad Barišin u završnoj riječi u cijelosti je ostao pri navodima optužnice, ustvrdivši da je kazneno djelo ratnog zločina protiv osuđenog potvrđeno izjavama svjedoka, dok je branitelj osuđenog potvrđeno izjavama svjedoka.
Branitelj osuđenog, odvjetnik Goran Bubić iz Banje Luke optužnicu i presudu je nazvao neutemeljenom i najavio žalbu na presudu.

Inače, osuđeni Pero Radić nakon raspisane međunarodne tjeralice dragovoljno se predao policiji u Glamoču u listopadu prošle godine, nakon što se vratio iz SAD-a gdje je boravio od 2001., i od tada se nalazi u pritvoru Kazneno–popravnog zavoda u Mostaru, gdje će ostati do pravomoćnosti presude.

(NINA) nv

Oko stotinu članova Zajednice udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Hercegbosanske županije mirnim prosvjedom ispred zgrade županijske Vlade u Livnu...jučer je upozorilo na svoj izuzetno težak materijalni položaj i izrazilo nezadovoljstvo zbog smanjenja primanja po novom federalnom zakonu o pravima braniteljske populacije, javlja dopisnik NINA-e.
Predsjednik HVIDR-e Herceg-Bosne Anđelko Barun izjavio je da se prosvjedom željelo ukazati na veoma težak materijalni položaj stradalnika HVO-a zbog neratificiranja međudržavnog ugovora između Republike Hrvatske i BiH o pravima branitelja o kojem će se do kraja ovog mjeseca očitovati Ustavni sud, a koji je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH proglasio štetnim po vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda.

Iako je prosvjed članova HVIDR-e u Livnu protekao posve mirno čule su se i riječi ogorčenja pojedinaca koji su tvrdili kako mnogi stradalnici i branitelji danas nemaju nikakvih primanja niti ih tko od županijskih vlasti želi vidjeti.

Čulo se i kako se zbog neriješenog materijalnog statusa mnogi pravi branitelji ubijaju dok oni koji to nisu šute, a poručeno je da će se poduzeti i radikalniji potezi koji uključuju blokadu prometnica i graničnih prijelaza, ako se na planu ispunjenja njihovih zahtjeva ništa ne uradi.

(NINA) nv

Iz Hrvatske će Danas u 12.44 sati u Dubrovniku biti najveća, 60-postotna, pomrčina Sunca, a najmanja, 47,1 posto u 12.41 sati u Puli. U Zagrebu će 49 posto pomrčine Sunca biti vidljivo u 12.45 sati. Pojas glavne pomrčine Sunca će se protezati Turskom, a potpuna će pomrčina biti vidljiva najranije u Antalyji, u 10.55 sati, a najkasnije u Ordu, u 11.10 sati. O ovom fenomenu piše
T-Zombix.

Uskoro kraće s emitiranjem online radia. Zasada je sve u fazi testiranja dok ne podesimo sve kako treba.
Za početak emitira se samo glazbu i to prvi put danas od 20 do 21 sat. Za slušanje vam je potreban winamp. Prije toga morate kliknuti na reklamu koja se nalazi na početnoj stranici i sačuvati datoteku listen.pls na vaše lokalno računalo. Zatim istu (listen.pls) otvorite koristeći winamp.
Livno-online

U netom objavljenom vodiču za volontere na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj Hrvatska je predstavljena zastavom na kojoj se koči zvijezda petokraka. Vodič s osnovnim podacima o zemljama sudionicama SP-a, i skandaloznim propustom vezanim uz Hrvatsku, već je podijeljen tisućama mladih koji će biti na usluzi posjetiteljima nogometnih susreta. Samo dva dana nakon što je objavljen vodič, taj je organizatorski gaf postao i tema razgovora Hrvata koji žive u Njemačkoj. Taj vodič za volontere u kojem su objavili zastavu staru desetljeće i pol nikako nije u skladu s motom nogometnog prvenstva "U gostima kod prijatelja" komentar je Hrvata Leonarda Grubišina iz Münchena. U našem veleposlanstvu u Berlinu jučer su već bili sa svime upoznati. Odmah su se obratili Organizacijskom komitetu Svjetskog prvenstva u nogometu 2006., Odjelu za volontere. Za početak su zbog petokrake dobili ispriku.

Nemamo razloga vjerovati da je u pozadini toga išta osim pogreške. No, rezolutno smo zatražili da se stranica s podacima o Hrvatskoj ponovno tiska i naknadno umetne u vodič. No, napravili su pogrešku i sa zastavama Španjolske, Ekvadora i Saudijske Arabije pa su odlučili prvih 2400 tiskanih vodiča povući te tiskati novih 14 tisuća kazao nam je zamjenik veleposlanice u Berlinu Slavko Novokmet. (Ra. K.)
VL

Album “Thank You” grupe Duran Duran iz 1995. godine proglašen je najgorim izdanjem svih vremena u anketi magazina Q.To izdanje Duran Duran, sa obradama pjesama grupa i muzičara kojima su bili inspiracija, na vrhu je liste deset najgorih albuma svih vremena.Među najgorim albumima je i solo izdanje lidera The Rolling Stonesa Micka Jaggera “Primitive Cool” iz 1987. godine, kao i “Baby Woman” manekenke Naomi Campbell i “Cyberpunk” Billyja Idola.
Duran Duran, inače, dobili su nagradu za životno djelo magazina Q 2003. godine.
Njihov album “Thank You” proveo je svega tri sedmice na listama, a sadrži obrade pjesama “Perfect Day” Loua Reeda, “Watching the Detectives” Elvisa Costelloa i “911 is a Joke” Public Enemyja.
Duran Duran, koji su se ponovo okupili 2001. godine u originalnom sastavu, svojevremeno su opisali i sami izdanje “Thank You” kao “komercijalno samoubojstvo”.
Osim Duran Duranovog albuma sa obradama, na listi najgorih našao se i album “Allow Us to be Frank” koji je grupa Westlife posvetila čuvenom pjevaču Franku Sinatri.
Čitaoci “Total guitar” magazina, s druge strane, proglasili su pjesmu “Stairway to Heaven” grupe Led Zeppelin ultimativnim solo gitarskim djelom svih vremena, a među deset najboljih našli su se i “Voodoo Child” Jimija Hendrixa, “Hotel California” grupe The Eagles i “Bohemian Rhapsody” grupe Queen.

SEECult

MOSTAR - Naši su đaci dobri. Toliko dobri da su demolirali učionice i prije europskih Slovenaca. Ako netko od onih koji mogu udovoljiti zahtjevima profesora dođe do ovih snimaka, možda se smiluje. Jer tko bi s ovakvim učenicima radio za bilo kakvu lovu?I dok 'domaći' učenici miruju, negdje tamo u europskoj Sloveniji, u nekom automehaničarskom razredu, đacima dosadila nastava, pa su stradale klupe, a nastavnik materinjeg jezika dobio je prijetnju nožem.

Učenici su snimili 'popravku' učionice, a snimka je došla do tamošnje televizije koja ju je objavila u večernjim vijestima kako bi „upozorila na problem vandalizma među mladima“.

Kod nas se eto za sada snimaju samo vandalizam političara, prosvjedi nastavnika, kojima nitko ne udovoljava, a učenici su ti koji pate jer ne mogu uživati na nastavi. Zato za razbibrigu dilaju snimke klanja kako bi ubili dosadu u danima kad su spriječeni u usvajanju znanja. To nikoga 'od naših' nije zabrinulo. Jer, naši su đaci dobri. Toliko dobri da su demolirali učionice i prije europskih Slovenaca.

Nažalost, naše „večernje vijesti“, ionako pune crnog i crnjeg, nikada neće objaviti što djeca rade na nastavi. Malo uče, malo prave budale od profesora, koji su ionako prepuni svojih frustracija i neimaštine, a malo skaču po školskom namještaju.

Ako netko od onih koji mogu udovoljiti zahtjevima profesora dođe do ovoga, možda se nakon ovih snimaka i smiluje. Jer tko bi s ovakvim učenicima radio za bilo kakvu lovu?

Predzadnji dan škole

Pametniji popušta
pincom

Jednodnevni seminar za suce i tužitelje općinskih i županijskih sudova o temi „Postupak optuživanja i glavni pretres – modul 2“ održan je 24.03. u Livnu, javlja dopisnik NINA-e. Inače, organizatori su bili Centar za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH i Županijski sud Hercegbosanske županije u Livnu. U praktičnom dijelu seminara održanom u zgradi pravosudnih institucija, sucima i tužiteljima općinskih i županijskih sudova s područja FBiH predstavljen je hipotetički slučaj koji je pripremio edukator Centra i predsjednik Županijskog suda u Novom Travniku Zuhdija Ćosić.

Seminar je realiziran u sklopu projekta CARDS 2004., a sudionici su razmatrali i pristigle pisane radove sudaca i tužitelja, obradili su vježbu „Optužba i glavni pretres - hipotetički slučaj“ i raspravljali o drugim značajnim pitanjima iz djelokruga rada i ovlasti sudaca i tužitelja.

(NINA) nv

Tekst iz Dnevnog lista:

poskok.info

U srijedu 29. marta dogodi će se prvo pomračenje Sunca ove godine.
Za neka područja Afrike i Azije biće to potpuno pomračenje, ali iz naših krajeva ono će se vidjeti i samo kao djelomično. Potpuno pomračenje je slučaj kada Mjesec zakloni cijeli disk Sunca, a djelomično kada zakloni samo jedan dio diska. Ono se vidi kao potpuno iz svih mjesta preko kojih prijeđe sjenka Mjesec, a djelomično iz mjesta preko kojih pređe polu sjenka Mjeseca.
Drugo pomračenje ove godine će biti 22. rujna, ali se neće vidjeti iz naših krajeva.

Prema istraživanju kontroverznog engleskog profesora sa Sveučilišta u Ulsteru, Richarda Lynna, najinteligentniji europski narod su Nijemci, dok se na drugom kraju ove ljestvice nalaze Srbi. Lynn jetrideset godina pregledavao na tisuće testova inteligencije iz cijele Europe kako bi došao do zaključaka o evoluciji inteligencije, a nemalu pažnju javnosti izazvao je prošle godine, kad je ustvrdio da su muškarci u prosjeku nešto inteligentniji od žena.
Tako su, prema rezultatima tridesetgodišnjeg istraživanja koja je Lynn objavio u svojoj novoj knjizi, a prenosi ih portal Index najinteligentniji europski narodi Nijemci i Nizozemci s prosječnim kvocijentom inteligencije od 107, slijede ih Poljaci (106), Šveđani (104), Talijani (102), Austrijanci i Švicarci (101) i Englezi (100). Lynn je istraživanjem obuhvatio 24 zemlje, a posljednje mjesto zauzimaju Srbi sa skromnim prosječnim kvocijentom inteligencije od 89. Srbija je ujedno jedina od republika bivše SFRJ obuhvaćena istraživanjem.

Samopouzdanje i Srbi
Po količini samopoštovanja prvi na svijetu su - Srbi, a slijede stanovnici Čilea. Hrvati su na osmom mjestu, dok najveći problem sa samopoštovanjem imaju Japanci. Zaključak je to interkontinentalnog psihološkognb istraživanja provedenog na uzorku od 17 tisuća ljudi iz 53 zemlje, koji je objavljen u časopisu Američke asocijacije psihologa, prenosi BBC.
Vijest je objavljena u svim srbijanskim medijima i izazvala je veliku pozornost ali i ponos u ovdašnjoj javnosti.

Međutim domaći stručnjaci smatraju da se prije radi o nekritičnosti i sklonosti mitomaniji.

Po ocjeni sociologa Stjepana Gredelja samopouzdan je čovjek koji za to ima osnove dok je kod Srba prije riječ o inatu ili u ovdašnjem žargonu - drčnosti.
"Drčnost je u suštini negativna samoidentifikacija, po modelu 'mi smo jači jer smo jači', a što, naravno, dovodi do produženja tenzija, agresivnosti i najave novih konflikata.
Inače drčnost je vrsta inata, ali najčešće iracionalnog."Novinar tjednika Vreme Misa Vasić kaže da je Srbima nakon proteklih 15 godina samoobmana jedini spas.
"Mene na izvjestan način veseli ta priča."
"Nekome narodu koji se letimice zaletio za šarlatanskim vođom kakav je Milošević, pa je onda u tom zaletu izgubio četiri rata i sveo svoje granice na one od prije Balkanskog rata, 1912. godine, kad im ništa nije ostalo onda im je jedino preostalo samopouzdanje i samopoštovanje jer očito da neku vrstu motivacije, s nekom psiholokom podlogom moraju živjeti", kaže novinar Vasić.
Inače istraživanja domaćih stručnjaka na istu temu pokazuju da u Srbiji najbolju sliku o sebi imaju zatvorenici, ali i izbjeglice, kik boksači i konzervativci, dok osobe vrlo niskih intelektualnih sposobnosti smatraju da su izrazito pametne.
(Bljesak)

LIVNO - Voda iz većine seoskih vodovoda i bunara na području općine Livno i Hercegbosanske županije je zagađena. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka vode koje je tijekom siječnja izvršio županijski Zavod za javno zdravstvo pokazali su prisutnost bakterije Escherichia coli. Prema riječima direktora tog zavoda Zorana Perkovića, stanje se u odnosu na prošlu godinu nije bitno promijenilo ni u ostalim općinama te županije ustvrdivši da su rezultati analize uzoraka vode uzeti iz nekoliko bunara u selu Čaići bili pozitivni te da je voda zagađena tom bakterijom. Direktor Zavoda objasnio je da je zabrinjavajuće to što je na području općine Livno prvi put utvrđeno fizikalno-kemijsko zagađenje vode prisutnošću nitrata više od 50 posto iznad maksimalno dopuštene vrijednosti. To se, kako je kazao, dovodi u vezu s velikom količinom oborina i ispiranjem tla u proteklom razdoblju. Perković je potvrdio da će djelatnici Zavoda za javno zdravstvo još nekoliko puta izaći na teren i uzeti uzorke vode radi analize na prisutnost nitrata i nitrita poručivši da je nužno vršiti redovno kloriranje i dezinficiranje vodoopskrbnih sustava i bunara. Također je napomenuo da osnovnu mikrobiološku i fizikalno-kemijsku analizu vode po jednom pregledanom uzorku pravne osobe plaćaju 108, a fizičke osobe 50 maraka. NINA

Piše: Jurica GUDELJ
MOSTAR – Nakon velikih geopolitičkih promjena na tlu Europe početkom 90-ih godina prošloga stoljeća, došlo je do niza promjena na polju Visokog obrazovanja. Želja da se na tehnološkom i ekonomskom polju dostigne ponajprije SAD, a potom i Japan, potakla je Europske zemlje da reformiraju svoj visoko-školski sustav po uzora na SAD. Rektori nekoliko najstarijih i najuglednijih europskih sveučilišta su se sastali u Bologni 1988. godine gdje su donijeli prvi dokument na tom tragu - Magna Charta Universitatum (Velika univerzitetska povelja). Bio je to prvi korak ka Bolonjskoj deklaraciji.Kasnije je donesen još niz dokumenata koji su pomogli da sve zemlje Europe (osim Bjelorusije) pristupe procesu reforme obrazovanja. Najvažnija među njima je 'Lisabonska konvencija' iz 1997. g. Ona je otvorila put tzv. 'akademskom priznavanju diploma' na prostoru cijele Europe.
1999. godine donesena je famozna Bolonjska deklaracija. Ona podrazumijeva: usklađivanje diploma s prostora cijele Europe, prihvaćanje dva ciklusa školovanja – preddiplomski i postdiplomski studij (u ukupnom trajanju od pet godina), uvođenje bodovnog sistema gdje bi se za sve dimenzije rada studenta dobivali bodovi (od aktivnosti na satu, seminarskih radova, odnosa prema radu, pa do redovitosti na predavanjima) tako da bi završni ispit nosio samo određeni broj bodova. Također, Bologna podrazumijeva i mobilnost studenata, ali i profesora. Svršetkom preddiplomskog studija stječe se tzv. bachelor stupanj. S tim stupnjem, primjerice, možete biti prevoditelj ali ne i predavati u školama i slično. Za predavanje u školama treba vam diploma magistra struke (M.A.). Do te diplome je potrebno najmanje pet godina studiranja…Bolonjski proces je jedan dugotrajan i sveobuhvatan proces. Reformira se sustav koji je bio na snazi preko 50 godina (neka sveučilišta u Europi imaju isti sustav obrazovanja već stoljećima - Oxford) i nemoguće je očekivati rezultate preko noći. Situacija u našoj zemlji nije puno gora od ostatka Europe. Primjerice, Slovenija nije još učinila ništa na ovoj reformi.BiH se kao potpisnica Bolonjske deklaracije obvezala provesti reformu visokoškolskoga obrazovanja do 2010. godine. Iako ovaj proces podrazumijeva usklađivanje sustava obrazovanja na prostoru cijele Europe, u našoj zemlji imamo situaciju da nije usklađen na prostoru cijele države.
Ne postojanje Ministarstva obrazovanja, kao niti Zakona o visokom obrazovanju glavna je prepreka ovom procesu. Akademska zajednica, koja se trudi obaviti ove reforme te otvoriti vrata BiH prema Europi, nailazi na nerazumijevanje državnih institucija.
Bolonjski proces, naravno, ima i svojih mana ali trenutno nema boljega rješenja. Globalizacija čini svoje.
Posjetite: http://www.sus.ba/bologna/
http://www.wus-austria.org/default2.htm
http://www.ainsee.info/

LIVNO (NINA) - Predsjednik Općinskog vijeća Livna dr. Edin Brkić izjavio je kako je broj zaposlenika u općinskim tijelima uprave i predstojeća primjena novog Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, pitanje koje trenutačno najviše zabrinjava zaposlenike Općine i najviše interesira građane Livna, javlja dopisnik NINA-e.

Govoreći o racionalizaciji općinske uprave koja podrazumijeva osjetno smanjenje sadašnjeg broja zaposlenika, čelnik općinske zakonodavne vlasti rekao je da bi sukladno statističkim podatcima da općina Livno ima oko 32.000 stanovnika, te da prema europskim standardima na svakih 500 stanovnika dolazi jedan zaposlenik u općinskoj administraciji, stvarni broj zaposlenika u Općini trebao biti oko 70, uključujući i rukovodeće djelatnike.

Ustvrdio je da Općina Livno trenutačno zapošljava 122 djelatnika, te da bi općinske vlasti bile zadovoljne ako bi isplatom otpremnine u iznosu od 10.000 maraka svakom koji dragovoljno pristane na sporazumni prekid radnog odnosa taj broj bio smanjen za 15 djelatnika, jer su za toliko njih osigurana sredstva u proračunu općine za ovu godinu.

Medju bizarnijim stranicama na interentu nalazi se i jedna koja prati kvalitetu i razvijesnost psovačkog vokabulara pojedinih jezika...
Posjetiteljima se nude raznorazne psovke a oni odabirom "najslikovitijih" kandidiraju pojedine jezike i narode na ljestvici popularnih psovača.
Hrvati se tako mogu "pohvaliti" da prednjače medju svim slavenskim narodima i zauzimaju visoko deveto mjesto. BiH je odmah tu negdje i prati Hrvatsku u stopu i sa svojim psovkama svrstala se na 12-o mjesto, dok su Srbi ispali čak kulturni u odnosu na nas i nalaze se na 13-om mjestu.
više:
http://www.insultmonger.com/swearing/poskok.info

LIVNO (NINA) – Vlada Hercegbosanske županije jučer je dala suglasnosti na plan prihoda i rashoda županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja prema kojemu su prihodi i rashodi u 2006. uravnoteženi i iznose 13,963.778 maraka, javlja dopisnik NINA-e.
Glavna prihodovna stavka su doprinosi za zdravstveno osiguranje koje na plaće zaposlenika uplaćuju fizičke i pravne osobe – obveznice uplate doprinosa u privatnom i javnom sektoru, a najveća rashodovna stavka su izdatci za financiranje zdravstvenih ustanova u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vlada je dala suglasnost i na Pravilnik o utvrđivanju koncesijske naknade kojim je reguliran način i obračunavanje koncesijskih naknada u postupku dodjele prava obavljanja gospodarskih djelatnosti, korištenja prirodnih resursa, dobara opće uporabe i obavljanje djelatnosti od općeg interesa.

O tome kako znanstvenici istražuju vezu između molitvi i iscjeljenja izvještava u petak "Washington Post". Naime, sve religije svijeta vjeruju u molitvu za iscjeljenje, ali je jedna mala skupina znanstvenika pokušala upotrijebiti instrumente moderne znanosti kako bi testirala moći molitve na ozdravljanje drugih. Premda još nisu službeno objavljeni, rezultati su, kako piše vašingtonski dnevnik, miješani i vrlo kontroverzni.

Dva istraživanja nisu otkrila nikakvu korist od molitve za bolesne, a rezultati najobimnijeg od niza istraživanja bit će objavljeni za nekoliko tjedana.

Skeptici kažu da je rad znanstvenika pogrešan te da predstavlja uzaludno trošenje novca na neodgovoran pokušaj povezivanja natprirodnoga sa znanošću.

Čak i neki vjernici kažu da je besmisleno pokušavati nagađati Božja djela s eksperimentima koje su razvili smrtnici. Pristalice, pak, smatraju da se radi o vrijednome istraživačkom radu s obzirom na velik broj ljudi koji vjeruju u moć molitve.

Najkontroverznije pitanje su molitve na daljinu koje uključuju ljude koji molitvama, mislima i uvjeravanjima pokušavaju djelovati na zdravlje drugih.

Američka savezna vlada je u proteklih pet godina financirala istraživanja izlječenja na daljinu s dva milijuna i 200 tisuća dolara, piše "Washingon Post".

(Fena)

Udovica Josipa Broza Tita primila je poziv istarskog župana Ivana Jakovčića, koji ju zove na odmor na otočju koje je svojevremeno njenom pokojnom suprugu bilo omiljena destinacija.
Udovica Josipa Broza Tita primila je poziv istarskog župana Ivana Jakovčića, koji ju zove na odmor na otočju koje je svojevremeno njenom pokojnom suprugu bilo omiljena destinacija.
Jovanki u životu baš i nisu cvjetale ruže od raspada SFRJ, ali nakon što je godine provela u neimaštini, bez osobnih dokumenata i nerješenih imovinskih odnosa oko kuće u kojoj živi, nekadašnja prva drugarica Jugoslavije polako izlazi iz ilegale.
Ministar za ljudska i manjinska prava SCG Rasim Ljajić jučer joj je predao zdravstvenu knjižicu, što je posebno važno jer je bez ove dragocjene isprave kršna Ličanka provela posljednjih 20 godina života. Vlada joj je također poklonila i osobnu iskaznicu, piše srpski Blic.
Darovima tu nije bio kraj; jer novi je ministar u sklopu Jovankine rehabilitacije i izvlačenja iz trošnog kućnog pritvora naložio da se popravi krov kuće koji joj je prokišnjavao, a nakon što je oštre zime dosad preživljavala zamotana u dekicu, odnedavno joj je instalirana grijanje s kojim je, kako je rekla Ljajiću, prezadovoljna.
Ljajić joj je uručio i Jakovčićev poziv da se od svoje beogradske svakodnevice dođe odmoriti u Nacionalni park gdje je sa diktatorom-hedonistom provela nebrojene sretne trenutke. Jovanka je sa oduševljenjem reagirala na poziv, ali još nije preciziran datim kad će Jovanku brodić iskrcati na Vangi.

Županijski odbor SDP-a Hercegbosanske županije smatra da je potezanje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda Parlamenta FBiH postalo «posljednje utočište pojedinaca čija je životna filozofija 'neka crkne i moja krava, ako će crknuti susjedova'».

Ta stranka ističe da je najprije HDZ BiH blokirao donošenje Zakona o raspodjeli javnih prihoda, čime je ta stranka blokirala i sredstva od oko 300 milijuna maraka od PDV-a namijenjena financiranju korisnika proračuna u HBŽ-u i 79 općina u FBiH, a razlog je pronašla u neusklađenosti tog zakona s Daytonskim ustavom.

Na ovaj način, naglašavaju iz SDP-a HBŽ-a, županije gube privilegiju da raspodjela prihoda koji pripadaju općinama ide preko njih, što je u mnogim županijama, a posebno u HBŽ-u, korišteno za discipliniranje općina koje nisu po volji županijskim vlastima.

„Zbog takvog poteza HDZ nema novca ni za najosnovnije potrebe poput naknada za invalide i najteže socijalne slučajeve, nema lijekova za najsiromašnije ni plaća za nastavnike, policiju, zdravstvene djelatnike», tvrde iz te stranke te dodaju da odgovor koalicijskih „drugova“ nije trebalo dugo čekati jer su zastupnici SDA potegnuli vitalni nacionalni interes na ratifikaciju međudržavnog ugovora kojim bi Republika Hrvatska subvencionirala naknade za invalidnine i skrb pripadnika HVO-a.

SDP HBŽ-a pita zašto HDZ i SDA inzistiraju baš na takvom načinu zaštite vitalnih nacionalnih interesa i jesu li oni koji su podržali zakon i međudržavni ugovor «ludi, a samo su oni pametni i brinu za interese svog naroda».

(INA) nv

Svi poklonici folka sutra mogu uživati u najvećoj i najpoznatijoj folkoteci Vidikovcu. Nikola Rešić Nino, folk pjevač rodom iz Bosanske Dubice, koji već niz godina živi u Beogradu, dolazi u Mostar.
Svojedobno je bio najpopularniji folk pjevač ovih prostora, a proslavio se hitom Zorana Matica iz 1993. "Što mi noći nemaju svanuća", pjesmom koja je ubrzo postala megahit, prenosi mostarski Dnevni list.Nino je u zadnje vrijeme, nakon rastave od prve supruge, punio stranice tabloida burnim ljubavnim životom, a poznat je i kao veliki zavodnik, pa na njegovim nastupima uvijek bude brojna ženska publika.

Vjeroučitelj Nikica Bošnjaković glavni je akter novog seksualnog skandala koji potresa Osijek. Ovaj put nisu u pitanju obnažene maloljetnice ili snimke seksualnog odnosa neke javne osobe, već je vjeroučitelj svojim učenicima dao na kopiranje CD s gradivom za nastavu vjeronauka, no na njemu se nalazio i porno film.

Najavu za pornić dugačku 41 sekundu pronašao je učenik 4. razreda Škole za tekstil, dizajn i primjenjenu umjetnost. Ne bi u toj činjenici bilo ništa čudno da se taj video nije našao na CD-u kojega je uz ostale vjerske sadržaje, u mapi "Duhovni nagovori", svojim učenicima podjelio dvadesetsedmogodišnji vjeroučitelj Nikica Bošnjaković, prenosi zagrebački Večernji list.

Učenik razreda grafičkih, kiparskih i slikarskih dizajnera, koji je inače i član vijeća učenika, odmah je sadržaj prijavio razrednici, a ona ravnatelju.

"Slučaj je ozbiljan i mislim da se nije trebalo izljetati u medije. Ovako se nanosi šteta čovjeku, s kojim, usput rečeno, do sada nismo imali nikakvih problema, a da se pouzdano ne zna je li on uistinu kriv ili nije. Ovdje u školi smo materijal dobili, pogledali ga i čekamo vjeroučitelja da se očituje o čitavom slučaju prije nego bilo što poduzememo. A kako je moguće da je riječ i o podmetanju, vjerujem da ovo treba ispitati i policija", smirivao je strasti ravnatelj Tekstilne škole Emil Žeravica.

No, događaj je podjelio učenike njegove škole. Jedna skupina je revoltirana cijelim slučajem odlučila s hodnika poskidati papirnate križeve i postaje križnog puta, što ih je uz pano s vjerskim sadržajima tamo postavio kapelan Bošnjaković.

"To je licemjerno od njega, predavati jedno, a onda dijeliti porniće. A mislimo da nije mjesto ovolikim križevima ovdje u školi. Nije ovo samostan", rekle su dvije učenice iz 3.a razreda.
Drugi su ipak bili suzdržaniji.

"Zapravo sam ja uključio opciju da se pokaže sadržaj skrivenih mapa na CD-u. Pokazao sam to svom cimeru, a on je odnio razrednici. Iako je velečasni podjelio samo četiri CD-a i rekao učenicima da si ih međusobno iskopiraju, mislim da taj pornić nije podmetnut", rekao je Boris, učenik prvog razreda.

Velečasni Bošnjaković je prema uputama svojih nadređenih isključio mobitel, a trentno se nalazi u Zagrebu na polaganju stručnog ispita. Ipak, Večernji list neslužbeno doznaje kako je izjavio da je riječ o namještaljci.
bljesak

Načelnik općine Glamoč Rade Gvero izjavio je da je do kraja 2005. sredstvima uglavnom međunarodnih donatora na području te općine obnovljeno oko 750 stambenih objekata ili 47 posto u ratu uništenog stambenog fonda. Dodao je da je općina nadležnim državnim i federalnim ministarstvima za obnovu prijavila još 830 stambenih objekata, od čega 610 kuća i 220 stanova.
Čelnik općinske izvršne vlasti izjavio je za agenciju NINA da su u toj općini u ratu uništena i devastirana 1.582 stambena objekta, od čega 1.360 kuća i 222 stana, a do kraja prošle godine obnovljeno je 748 kuća prijeratnih stanovnika srpske, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i dva stana na kojima postoji stanarsko pravo ranijih korisnika. Naglasio je da je nedovoljna i spora obnova stambenog fonda i dalje glavna prepreka masovnijem povratku prijeratnih stanovnika koji se žele vratiti u matičnu općinu, te da trenutačno u fazi realizacije nije ni jedan projekt obnove stambenog fonda na području te općine, koja je teško stradala u ratu.
(NINA) nv

Hrvatska demokratska zajednica podržat će u Parlamentu sporazum o ustavnim promjenama, unatoč apelu biskupa u BiH, izjavio je glasnogovornik HDZ-a Relota.
Zastupnici će podržati sporazum, jer ovo je svakako prva faza ustavnih promjena o kojim će biti raspravljano i na nižim razinama vlasti, kazao je Relota i dodao da će ustavne promjene Hrvatima u BiH garantirati da će hrvatska stranka izabrati hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Prema njegovim rječima ne prihvatanjem ustavnih promjena na snazi vi ostale odredbe Daytonskog sporazuma koje su dovele do iseljenja 50 posto hrvatskog stanovništva.

Piše: Milan Šutalo
Sve relevantne hrvatske oporbene stranke, HSP BiH, NHI, zastupnici HDZ-a, u Parlamentarnoj skupštini BiH, Kataločka crkva, odnosno bosanskohercegovački biskupi usprotivili su se prihvaćanju sporazuma o ustavnim promjenama, kojeg su potpisali predsjednici sedam političkih stranaka, koji će se uskoro, pretočen u ustavne amandmane, naći pred zastupnicima Parlamentarne skupštine BiH.
Osiguraju li SDA, SDP, i srpske stranke dvotrećinsku većinu za prihvaćanje amandmana na Daytonski Ustav ne samo da će taj dokument, nakon 11 godina postati vrhovni zakon, kojim će biti legalizirana i zapečaćene podjela BiH na dva entiteta, već će Hrvati, načinom odlučivanja u parlamentu BiH, definitivno izgubiti suverenitet, slažu se svi. Svi, osim jednog. Njega se to ne tiče !
"Potpisnik" ima važnijih briga od toga što misli crkva i narod.
Njegov glasnogovornik kaže kako će HDZ u parlamentu podržati ustavne promijene bez obzira na stav biskupa. Pitanje je kako, ako i hrvatski i hadezovi zastupnici kažu kako će glasati PROTIV. Namjerava li ih uvjeriti metodama kojim su njega uvjeravali da potpiše sporazum, kojeg nitko osim potpisnikovih trabanata ne podržava. Da je "Potpisnik" ucjenjen otvoreno je posumnjao i mostarsko-duvanjski biskup dr Ratko Perić. Hoće li sada pokušati kupovati i druge, kao što je on kupljen?
Jesu li "generala bez vojske" uvjerili kako potpisom na sporazum koji znači političku smrt Hrvata, može platiti povlačenje ili ublažavanje tužbe za zloporabu položaja i primanje mita, ishoditi oslobađajuću presudu ili ublažavanje kazne, te riješiti se još dviju krivičnih prijava?
Iskustva iz novije političke povijesti pokazuju, međutim, kako oni koji pristaju prodati narodne interese kako bi spasili sebe od krivičnog progona, na kraju izvuku deblji kraj.
Sjetimo se premijera Herceg Bosne, koji je u ime bh. Hrvata potpisao Daytonski sporazum, i njegovih brojnih koketiranja i prihvaćanja onog što su tražili međunarodni diplomati. Ništa od onog što je činio nije mu pomoglo da se spasi Haškog suda. Isto se dogodilo sa svim drugim daytonistima, ako je bilo osnova za njihov krivični progon, ili su završili u Haagu, ili bi završili da nisu umrli, ili pred domaćim pravosuđem.
Pincom.info

Nakon vrućih lezbijskih scena s kolegicama iz branše u filmu "Basic Instinct 2", Sharon Stone kao da i u privatnome životu stidljivo otkriva žene kao ljubavnog partnera!
Za časopis "MAX" popularna glumica izjavljuje:
Bilo je dosta muškaraca u mome životu! Trenutno ne postoji potreba za njima...Zasitila sam se ovih igrica zavođenja. A još manje mi treba netko tko će me srijedom izvesti na večeru.
Istodobno Sharon Stone zadnjih dana izražava jasnu kritiku na račun starijih kolega kao što su Sean Connery i Michael Douglas, koji žive sa ženama mlađim 35 godina od njih:
-Kao da žene iste životne dobi kao oni nisu jednako seksipilne!, mudro će Sharon.
Prilikom snimanja "Basic Instinct" scena seksa, Sharon je čak tražila više golišavosti i znatno naglašenije prisustvo seksa u filmu, a glede predviđenih lezbijskih scena nije imala primjedbi - dapače, željela je da ukupan dojam ljubavne igre likova iz filma naglasi samouvjerenost jedne zrele žene kao što je 48-godišnja Sharon Stone.

Fanovi diljem svijeta nestrpljivo iščekuju nastavak «Sirovih strasti» i seksipilne Sharon Stone koja je palila muškarce svojom famoznom scenom bez gaćica. U nastavku «Strasti» pojavljuje se glumac David Morrisey koji dovršava ono što je Michael Douglas davno započeo. Dakle, one stvari ne rade se samo u krevetu, nego i u dizalu, na stolu, na podu pa čak i sa ženom. Iako je ubojita Sharon sada deset godina starija i na mnogim scenama vješto retuširana, čini se da joj nije bilo teško pokazati svoje tijelo i ponovno odigrati hladnokrvnu seksi ubojicu. Preostaje nam samo čekati da se spomenuti film pojavi na kinoplatnu, a onda trk u kino jer Sharon je opet zaigrala na kartu vječnog seks simbola!

U nedjelju 26. ožujka počinje ljetno računanje vremena. Vrijeme se mijenja u 2 sata pomicanjem kazaljke na satu za jedan sat unaprijed. Tako se vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, izvijestio je zavod za mjeriteljstvo.

Predsjednik Općinskog suda u Livnu Niko Cvitanović izjavio je da je taj sud u 2005. potvrdio 24 optužnice Županijskog tužiteljstva Hercegbosanske županije protiv maloljetnih osoba, od kojih je 12 riješeno izricanjem presuda. Cvitanović je za agenciju NINA potvrdio da je uglavnom riječ o kaznenim prijavama za počinjena kaznena djela teške krađe i krađe, te zloporabe opojnih droga za koja su počiniteljima izrečene mjere pojačanog roditeljskog nadzora i nadležnih ustanova, prije svega centara za socijalni rad.

(NINA) nv

Dopredsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) BiH i zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Ante Čolak smatra da Ustavni sud FBiH uopće ne bi trebao razmatrati zahtjev Kluba Hrvata u Domu naroda o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o raspodjeli javnih prihoda, javlja dopisnik NINA-e. Prema njegovu mišljenju, FBiH je izravno nadležna za fiskalnu politiku u tom entitetu. Govoreći o tome Čolak, koji je i član Odbora za ekonomsku i financijsku politiku federalnog Parlamenta, za agenciju NINA danas je izjavio da je „potezanje“ vitalnog nacionalnog interesa od HDZ-a BiH dovelo do potpune blokade funkcioniranja svih razina vlasti u FBiH jer sredstvima od PDV-a ne mogu raspolagati općine, županije i FBiH.
Objasnio je da će prolongiranje primjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kojeg su usvojila oba doma federalnog Parlamenta, u još težu situaciju dovesti sve korisnike proračunskih sredstava, te da se primjena tog zakona u najboljem slučaju ne može očekivati prije sredine sljedećeg mjeseca.
"Primjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda blokirana je zato što županije žele ucjenjivati općine za njihove novce od PDV-a jer vladajuća stanka hrvatskog naroda - HDZ u izbornoj godini želi manipulirati tim sredstvima", istaknuo je Čolak.
Dodao je da je glavni razlog opstrukcija HDZ-a BiH to što je taj zakon i prvi korak zakonskog uređivanja plaća u javnom sektoru, odnosno da svi proračunski korisnici za iste poslove budu jednako plaćeni. Naveo je primjer profesora srednjih škola u Sarajevu koji sada imaju dvostruko veće plaće od profesora u Hercegbosanskoj županiji i nekvalificiranih djelatnika u pošti i elektrodistribucijama, koji, kako je kazao, imaju veće plaće nego profesori s 35 godina radnog staža.

poskok.info

Milošević, Srbin po nacionalnosti, je rekao kako se 1993., usred krvavih ratova u Hrvatskoj i BiH, vjenčao Hrvaticom, ali nije otkrio njen identitet.
Slobodan Milošević bivši srbijanski predsjednik i osumnjičenik Međunarodnog suda u Haagu, je mrtav. No, Slobodan Milošević komercijalist iz Schaumburga u Illinoisu, je zdrav i živ, piše časopis Sun Times iz Chicaga.Milošević iz predgrađa je rekao kako je teško živjeti s imenom koje mora dijeliti s diktatorom, te je potvrdio da je razmišljao o promjeni imena.
"Tako je, u Brad Pitt. Na aerodromu me uvijek dodatno provjeravaju." - požalio se Milošević novinaru Sun Timesa.Nakon što je bivši srbijanski predsjednik 11. ožujka umro u ćeliji haškog zatvora, "američkom" Miloševiću prijatelji su savjetovali da svim poznanicima i suradnicima pošalje e-mail u kojem ih obaviještava kako se ne radi o njemu.
Milošević, Srbin po nacionalnosti, je rekao kako se 1993., usred krvavih ratova u Hrvatskoj i BiH, vjenčao Hrvaticom, ali nije otkrio njen identitet."Nakon što smo se odlučili vjenčati ona je imala problema da to kaže svojoj mami, sestri i ostatku obitelji. Trebalo joj je nekoliko mjeseci da svojima kaže moje prezime." - kaže Milošević koji priču o sebi zaključuje zanimljivom anegdotom kada je jednom prekoračio brzinu vožnje."Jednom su me uhvatili kako vozim Mercedes brzinom od 107 milja na sat (oko 170 km/h). Na sudu me sudac prozove i pita me Jeste li vi predsjednik? Odgovorio sam mu da nisam, a on je na to konstatirao da vozim kao da jesam predsjednik." - kazao je Milošević.
Pincom.info

MOSTAR - Nakon zasjedanja Biskupske konferencije BiH, koje se održavalo u Mostaru, upriličena je konferencija za novinare na kojoj je banjolučki biskup Franjo Komarica pročitao izjavu katoličkih biskupa BiH.



Izjavu prenosimo u cijelosti:

"Prateći višemjesečni tijek pregovora o izmjeni Ustava BiH, mi katolički biskupi u BiH, sa žaljenjem konstatiramo da se promjena ovog temeljnog dokumenta državnosti i demokratičnosti naše zemlje izvodi na nedemokratičan i gotovo konspirativan način. Pitali smo se, a sada pitamo organizatore i sudionike pregovora o promjeni Ustava, kako i čijim ovlaštenjem mijenjaju međunarodni mirovni sporazum iz Daytona bez sudjelovanja i suglasnosti svih država potpisnica i da se ne pitaju za mišljenje građani i narodi ove zemlje? Od kada se to međunarodni ugovori ne mijenjaju barem načinom na koji su i nastali?

Ozakonjenje etničkog čišćenja

Imajući u vidu sporazum, koji je rezultat ovako provedenih pregovora, s pravom se bojimo da je riječ o izravnoj prijetnji boljoj budućnosti građana i ravnopravnosti naroda jer bi se ovom ustavnom kategorijom potvrdilo ratom provedeno i Daytonom ozakonjeno etničko čišćenje i nepravedna podjela BiH. Naime, kako se u ovako presudnom trenutku za našu zemlju, ne pitati, u ime koje se demokracije i kakve pravde, te kakve budućnosti BiH, uvodi entitetsko načelo odlučivanja u Zastupničkom domu i ustavnom kategorijom sudbina ove zemlje predaje u ruke zastupnicima dvaju naroda koji jedini mogu osigurati '1/3 zastupnika ili članova s teritorija svakog entiteta'?

Duboko žalimo da su ostali bez odjeka brojni naši apeli tijekom desetogodišnje 'tihe revizije' Daytonskog sporazuma, kojom je utvrđivana nepravedna podjela BiH, a hrvatski narod sustavno svođen na manjinu. Unatoč tomu, i ovom prigodom ne možemo ne upitati, kojim demokratskim načelom se hrvatskom narodu, koji je u ovoj zemlji konstitutivan, oduzima temeljno pravo da zajedno s druga dva naroda ravnopravno sudjeluje u političkom životu i donošenju zakona? Komu je u interesu da se ovakvim iznuđenim kompromisima dovodi u pitanje mogućnost suživota u ovoj zemlji i da daje do znanja kako u njoj nema mjesta za sve njezine građane i narode?

Presudni trenutak za budućnost Hrvata

Upravo zbog toga, mi u ovome presudnome trenutku za budućnost hrvatskoga naroda, a s njime i BiH pozivamo zastupnike hrvatskoga naroda, ali i sve odgovorne političare i druge ljude kojima je multietičnost i demokratičnost ove zemlje na srcu da, vodeći se općim dobrom i demokratskim načelima, učine sve kako ovako zamišljene ustavne promjene ne bi poprimile formu parlamentarne potvrde.

Podsjećamo da desetogodišnje iskustvo i kakvoća 'prve faze' ustavnih promjena ne daje nikakva jamstva da bi se u nekoj 'drugoj fazi' bilo što moglo i htjelo učiniti na bolje. Utemeljen je strah da bi prihvaćanje predloženih promjena otvorilo put dokidanja i preostalih washingtonsko-daytonskih mehanizama zaštite interesa hrvatskog naroda, kao što su županije i vitalni nacionalni interes. Ako, unatoč jamstvima Daytonskog ustava, Hrvati u BiH ne mogu imati ni tv kanal ni škole na hrvatskom jeziku, onda su to najjasniji pokazatelji za koje se standarde na početku trećeg tisućljeća valja zalagati!

Poziv vjernicima da se zauzmu za svoja prava

Kao biskupi Katoličke crkve i pripadnici hrvatskog naroda, i ovaj put potičemo svoje vjernike da se još odlučnije zauzimaju za svoja neotuđiva prava i zajedno s drugima izrađuju pravedni mir u ovoj zemlji", stoji u izjavi biskupa BiH.

Podsjetimo sporazum o ustavnim promijenama u subotu su potpisali predstavnici sedam bh. stranaka, među njima i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik HNZ-a Miljenko Brkić.

Zastupnici HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH najavili su kako će se usprotiviti sporazumu koji je potpisao Čović, jer će njime bude li prihvaćen u parlamentu Hrvati nestati kao subjekt političkog odlučivanja.

Nadopuna:
Relota: HDZ će podržati ustavne promijene bez obzira na stav biskupa

KAO RAKOVA DJECA Ako govorimo o ugroženosti Hrvata u BiH, ona nije ravnomjerno zastupljena. Imajući u vidu da su rasuti kao rakova djeca, najviše su ugroženi urbani Hrvati (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Banja Luka i drugdje), zatim Hrvati u srednjoj Bosni, te Hrvati u Posavini, a najmanje Hrvati u Hercegovini
piše Radoslav DODIG
Sudjelovao sam u jednoj TV-anketi s pitanjem: "Jesu li Hrvati u BiH ugroženi?". Bez obzira na teoretičare koji kažu da je dobro pitanje polovica odgovora, spoznao sam da je puno lakše postaviti pitanje nego odgovoriti na njega. Stoga tema o ugroženosti Hrvata u BiH zaslužuje pomnjivo detektiranje.
Neću pretjerati ako kažem da je svatko danas u BiH ugrožen, ako ne na političkoj razini, jest na gospodarskoj, kulturnoj ili pak na ekološkoj. Činjenica je da je Bosna i Hercegovina još samostalno neodrživa država, pod protektoratom međunarodne zajednice, pa se na unutarnjem planu može govoriti o određenoj individualnoj, pa na kraju i o etničkoj ugoženosti.

Opća trauma
Agresija na BiH 1991. godine i rat sve do daytonskoga sporazuma 1995. godine ostavili su dubok pečat, veliku društvenu ranu i opću traumu. BiH je u tom razdoblju pucala po etničkim šavovima, osjetila se odjednom nacionalna ugroženost. Jesu li Hrvati u BiH danas ugroženi? Odgovor je kompleksan i nije lako reći DA ili NE. Ako pogledamo unatrag, negdje do 1990. godine i prvih višestranačkih poslijeratnih izbora, možemo reći da su za današnji položaj Hrvata u BiH odgovorni: prvo - sami Hrvati u BiH, drugo - hrvatska država i treće - Međunarodna zajednica.
Hrvati u BiH dobrim su dijelom kreirali svoju sudbinu, ali ta kreacija, promatrana na državnoj, političkoj, gospodarskoj ili kulturnoj razini, nije bila uspješna. Hrvati u BiH nisu stvorili političku, državnu ili kulturnu elitu, koja bi uspješno prebrodila sve Scile i Haribde u ratu i u miru.
S druge strane, Republika Hrvatska nije unijela potrebnu količinu strpljenja, vještine, diplomacije, pa i pameti u probleme bh Hrvata. Devedesetih godina puno je emisara i mesija iz Republike Hrvatske kružilo po BiH i miješalo se u unutarnje stvari, od lokalne pa do državne razine. Bilo je puno petljavine oko izbora predsjednika najveće hrvatske stranke u BiH (uh, sedam predsjednika izmijenilo se u osam godina!), dosta je hrvatskih političara i diplomata pregovaralo na međunarodnom planu, ali su ti pregovori često bili u iznudici, pravdanju ili u ublažavanju negativnih mjera i poteza.
Pomoć koja se upućivala nije uvijek dospjela u prave ruke, već do svakojakih meštara i mešetara. Nakon 2000. godine mnoge stvari u odnosima Hrvata s ove i one strane granice postale su transparentne, ali vrijeme je nepovratno iscurilo. Međunarodna zajednica također snosi veliku odgovornost za položaj Hrvata u BiH. Bilo je tu određenih predrasuda, krivih optužaba, insinuacija, pritisaka, nediplomatskoga kažnjavanja, suđenja i prozivanja, a za dobar dio krivih poteza nitko se nije ispričao ili barem posuo pepelom.
Ako govorimo o ugroženosti Hrvata u BiH, ona nije ravnomjerno zastupljena. Imajući u vidu da su Hrvati u BiH rasuti kao rakova djeca, može se utvrditi da su najviše ugroženi urbani Hrvati (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Banja Luka i drugdje), zatim Hrvati u srednjoj Bosni, te Hrvati u Posavini, a najmanje Hrvati u Hercegovini.

Surova statistika
Ali na čemu graditi teoriju ugroženosti? Možda najviše na statistici. Na 800 tisuća hrvatskih adresa u BiH danas ne prebiva trećina, ili možda polovica Hrvata iz 1990. godine. Tek će sljedeći popis pučanstva donijeti pravi odgovor na to.
Politički i državnički hrvatski političari i dužnosnici bore se s puno jačim protivnicima i najčešće napuštaju parlamentarne sjednice, svejedno uzdignute ili pognute glave.
Na kulturnoj razini stalno mrmljaju na televiziju, programe, kanale, jezičnu politiku, i što sve još ne. Ni crkveni oci nisu se baš najbolje snašli u turbulentnim vremenima prošloga stoljeća. Ipak, presmiono je reći da su Hrvati u BiH ugroženi. Možda su tjeskobni, pesimistični ili zabrinuti za budućnost. Ja sam umjereni optimist, a vi?

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Slavko Matić prekinuo je u kasnim poslijepodnevnim satima današnju sjednicu ovog doma u Sarajevu prije izjašnjavanja zastipnika o Prijedlogu zakona o javnom servisu RTVFBiH.
Novinarima je kasnije objasnio da je to učinio jer smatra da «nije bilo uvjeta za kvalitetno izjašnjavanje o najavljenim amandmanima niti o zakonu», odnosno da ni amandmani ni zakon ne bi mogli dobiti potrebnu većinu glasova.

Izjašnjavanje će biti u nastavku ove sjednice, kazao je Matić.

Prethodno je Klub zastupnika hrvatskog naroda najavio da će tražiti izjašnjavanje o zakonu po proceduri predviđenoj za vitalni nacionalni interes, a zastupnik hrvatskog naroda Zdenko Antunović podnio amandman kojim se traži uvođenje tri kanala na jezicima konstitutivnih naroda na RTVFBiH.

Predsjedavajući Matić ocjenjuje da je ponuđeni zakon o javnom servisu RTVFBiH «nedvojbeno destruktivan po vitalne interese hrvatskog naroda». Krši najmanje četiri stavke iz liste nacionalnih interesa, a među njima i stavku o identitetu jednog konstitutivnog naroda, dodao je on.

Državni zakon iz oblasti javnog emitiranja, s kojim treba uskladiti entitetsko zakonodavstvo, pa i ovaj federalni zakon, predlagan je u Vijeću ministra te usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH «bez ijednog hrvatskog glasa 'za'», izjavio je predsjedavajući Doma naroda danas za skupštinskom govornicom.

Prijedlog zakona o javnom servisu RTVFBiH prihvaćen je u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta 15. ožujka ali tokom rasprave i glasanja o njemu skupštinsku salu napustili su predstavnici Koalicije koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Tada je zastupnicima Predstavničkog doma izričito naglašavano da ovaj zakon treba uskladiti sa zakonodavstvom u oblasti javnog emitiranja sa zakonodavstvom na državnom nivou, na čemu insistira međunarodna zajednica i povezuje to s uvjetima za početak pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Prema tekstu prihvaćenom u Predstavničkom domu, osnivač RTVFBiH je Federacija BiH. Međunarodna zajednica je, naime, izričito zahtijevala da osnivač ne bude Parlament.

Predstavnički dom prihvatio je dva amandmana zastupnika Bosanske stranke (BOSS) Mirnesa Ajanovića koji se odnose na obavezu TV prijenosa sjednica Parlamenta Federacije BiH u cjelosti, i to dijela sjednica onog dana kad se održavaju, a ostalog dijela do tri dana poslije, ali u skladu s programskom šemom. Predviđene su i sankcije za neizvršavanje ove obaveze.

Prihvaćeni su i amandmani Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH prema kojima se plaćanja RTV takse oslobađaju građani FBiH koji nemaju kvalitetan prijem TV signala.

Predstavnički dom je prihvatio i osam od 13 amandmana zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) Alme Bandić-Drndo, kojima je, između ostalog, predviđeno formiranje programskog vijeća od 15 članova - predstavnika znanstvenih, obrazovnih, umjetničkih, kulturnih, privrednih i sportskih institucija i udruženja. Njihov predviđeni mandat je četiri godine i uticaj na kreiranje programskih smjernica.

poskok.info

LIVNO (NINA) – Tržišna inspekcija Hercegbosanske županije koja pokriva općine Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar u 2005. izvršila je 97 nadzora fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju različite gospodarske djelatnosti i donijela osma rješenja o zabrani rada nelegalnih poslovnih objekata, javlja dopisnik NINA-e. Prema podatcima nadležnog ministarstva, tržišni inspektori tijekom prošle godine donijeli su 19 rješenja za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti utvrđenih u postupku inspekcijskog nadzora i podnijeli 53 zahtijeva za pokretanje prekršajnog postupka sudovima za prekršaje u Livnu, Tomislavgradu, i Drvaru, koji su pravnim i fizičkim osobama izrekli novčane kazne u ukupnom iznosu od 49.500 maraka, a izvan prometa rješenjima su stavili i razne robe u vrijednosti od 2.235 maraka.

(NINA) ad

Vjetrenjače su, što se tiče izgleda, divne - tko se razumije u arhitekturu. U nekim zemljama služe kao turistička atrakcija, što će vjerujem i kod nas biti slučaj. Obišao sam polja u Prinzedorfu, Simonsveldu, bio pod elektranom. Nove Westasove vjetrenjače na 100 metara proizvode zvuk od 40 do 45 dB, što je niže od ljudskog glasa. To su vjetrenjače nove generacije koje imaju suvremenije dijelove i materijale i ne proizvode buku. Problem je u tome što Zapad, tj. Njemačka, Danska i Nizozemska, stare modele ukidaju, postavljaju nove, a ove prodaju siromašnim državama. Ali mi nećemo dozvoliti instaliranje tih tipova. Naš krajnji cilj je postavljanje suvremenih vjetrenjača
Prva faza velikog projekta postavljanja vjetroelektrana na platou Podveležja ulazi u svoju završnu fazu. Nakon dvije godine mjerenja te kalkulacija o proizvodnji električne energije, Mostar ima priliku da uspostavom vjetroparka, u različitim fazama, riješi opskrbu grada iz tog alternativnog izvora energije. Cilj je u prvoj fazi dosegnuti proizvodnju od 60 MW, a ta investicija bi stajala 69 milijuna eura. Austrijska tvrtka Windkraft Simonsfeld GmbH spremna je uložiti početnih 4,8 milijuna eura za izgradnju dvije vjetroturbine, snage po 2,3 MW. O tome smo razgovarali s prof. dr. Mehmedom Behmenom, jednim od pokretača ovoga projekta.

Nedavno je u Mostaru predstavljena prva faza projekta izgradnje vjetroelektrana na platou Podveležja, vrijednog 4,8 milijuna eura. Možete li nam reći nešto o toj prezentaciji te što prva faza obuhvaća?
- Centar za alternativne izvore energije, zajedno s Federalnim meteorološkim zavodom i austrijskim tvrtkama Windkraft Simonsfield i Energiewerjstatt, još od 2001. istražuje karakteristike vjetropotencijala na području Podveležja kod Mostara. Trebali smo razviti model istraživanja i projektiranja, milijarde informacija je došlo, pa je kolega Zlomušica zajedno s kolegama iz Federalnog meteorološkog zavoda, paralelno radeći i s Austrijancima, projektirao farmu vjetroelektrana od 60 MW. Dali smo da se uradi i jedan doktorat iz te oblasti koji će uskoro biti pred obranom. U svojim istraživanjima utvrdili smo da postojeći softveri, tj. oni koje koriste Danci i Nijemci, nisu toliko adaptivni za naša područja. Naime, postoje dva tipa vjetroelektrana - kontinentalne, koje su na blago brežuljkastim terenima, i tzv. offshore vjetroelektrane pozicionirane na moru. Softver koji smo imali bio je namijenjen za offshore elektrane. Što je hrapavost, odnosno brdovitost terena veća, softver ima veću grešku u mjerenju. Budući da su Austrijanci zainteresirani za instaliranje 60 MW u Podveležje, odlučili smo da po postojećem softveru vidimo koja je mogućnost pogreške. U pitanju su velika ulaganja, ako softver “laže” od pet do osam posto, to su milijuni eura godišnje štete. Iz tih razloga bilo je neophodno realizirati pilot postrojenja zbog provjere energetskog kapaciteta lokacije, ali i primijenjenih softvera u projektiranju.
Kako spriječiti tu pojavu? Ponovnim istraživanjima?
- Mi, tj. strojari, imamo običaj uvijek napraviti prototip kada nešto projektiramo. Poštujemo proračune, softvere, ali dok se ne napravi prototip stroja, pa se ne ispita i vidi je li to ono što je zamišljeno i je li potrebno nešto doraditi, ne pristupa se serijskoj proizvodnji. Taj princip smo i ovdje poštivali. Htjeli smo postaviti dvije vjetrenjače s 5 MW da se na njima uvjerimo je li to, što je teorija rekla, ispravno. Zadovoljava li konstrukcija, energetski kapacitet, krajnji profit. Radili bismo jednu-dvije godine i izvršili istodobno i korekciju programa. Na taj način bismo postali vlasnici softvera, što je jako bitno za Centar za alternativne izvore energije da se bavi znanošću, a investitor bi dobio sigurnost u vrijednosti profita.
Obuhvaća li prva faza istraživanja na još nekim područjima?
- Ovaj prototip se testira i za buduća polja koja će biti u Bosni i Hercegovini. Tu mislim na Livanjsko i Duvanjsko polje koje istražuje Elektroprivreda Herceg Bosne, zatim Glamočko polje, Hrasno, pa područje Bihaća gdje sada idemo s Austrijancima, područje Kupresa, Nevesinja, itd. - cijeli taj kapacitet zapadne, srednje i istočne Hercegovine gdje se očekuje nekih 1.200 MW instalirane snage. To je ogromna investicija.
Kada bi se trebali postaviti prvi prototipi na zemljište?
- Prvi prototipi bi trebali proraditi u listopadu ili studenome ove godine, pod uvjetom da sve bude normalno. Međutim, sada smo u situaciji da se neke nenormalne stvari pojavljuju.
Problemi s birokracijom?
- Ne bih rekao birokracije jer ako su voljni nešto uraditi, oni imaju adekvatnu zakonsku normativu koja se rješava “u hodu” i tu ne bi bilo problema. No, već se pojavio sukob nekih interesa pojedinaca, što iz politike ili bivše politike, koji pokušavaju biti implementatori ovog projekta.
Vi ste već odavno predlagali mogućnost iskorištavanja vjetra. Kako ste došli na tu ideju u našim krajevima?
- Cijela ideja je počela 1999. S kolegama u Splitu smo u stalnom kontaktu, a prošle godine smo imali stručni skup u hotelu Ero u organizaciji jedne privatne tvrtke i Dalekovoda iz Zagreba. To je bio jednodnevni skup koji je okupio sve energetičare iz BiH. Razmijenili smo rezultate i “zaljuljala” se ideja.
U Hrvatskoj se spominjala buka koju proizvode vjetrenjače ili, pak, sam izgled koji ugrožava okolinu?
- Ma, što se izgleda tiče, vjetrenjače su divne - tko se razumije u arhitekturu. U nekim zemljama služe kao turistička atrakcija, što će vjerujem i kod nas biti slučaj. Obišao sam polja u Prinzedorfu, Simonsveldu, bio pod elektranom. Nove Westasove vjetrenjače na 100 metara proizvode zvuk od 40 do 45 dB, što je niže od ljudskog glasa. To su vjetrenjače nove generacije koje imaju suvremenije dijelove i materijale i ne proizvode buku. Problem je u tome što Zapad, tj. Njemačka, Danska i Nizozemska, stare modele ukidaju, postavljaju nove, a ove prodaju siromašnim državama. Ali mi nećemo dozvoliti instaliranje tih tipova. Naš krajnji cilj je postavljanje suvremenih vjetrenjača.
Znači li to da projekt obuhvaća i izgradnju infrastrukture te otvaranje novih radnih mjesta?
- Naravno, cilj nam je da Westas i Enercom, koji i imaju takvu politiku, prebace dio proizvodnje u BiH. Na primjer, vertikalni čelični stup, koji je visok od 70 do 100 metara, može se raditi u tvornici TAT u Sarajevu, reduktor se može raditi u tvornici TTU u Tuzli, vratilo i ležajevi u Bratstvu Travnik, a propeler se može raditi u Sokolu uz određeno dopremanje opreme. To su vrlo teški elementi, otprilike oko 300 tona, te konstrukcije ogromnih gabarita. Samo je jedna grana propelera duga 40 metara i to je potrebno iz Danske transportirati u Podveležje. Moram naglasiti da su to specijalni tereti na brodovima i Dancima se kao proizvođačima više isplati ovdje otvoriti tvornicu za ove kapacitete na Balkanu. Danci su tu filozofiju prenijeli u Španjolsku, a ta zemlja je sada treća u svijetu i druga u Europi po instaliranim kapacitetima. Zahvaljujući Westasu, koji je pokrenuo tvornice u Španjolskoj, transportni troškovi su s 18 posto pali na tri posto, što bitno utječe na cijenu objekta. Preko federalne Vlade, koja koordinira naše kompanije koje su u procesu privatizacije, pokušavamo ih na neki način povezati s proizvođačima opreme da s novom tehnologijom dođu na ovo područje.
Ipak, vladajuće strane postavljaju određene prepreke i ovom projektu. Prema Vašem mišljenju, koji je njihov motiv u svemu tome i kako komentirate činjenicu da ministar Sunagić nije došao na prezentaciju?
- Ministar Sunagić je strojarski inženjer, moj bivši student, i nadao sam se da će dati apsolutnu podršku ovom projektu. Naime, što je problem? Problem je to što Sunagić pokušava obrnuti nekakav zacrtani proces koji je definirala federalna Vlada kroz svoje zakone i dala upute kako se uvodi investitor u energetski sustav, bez obzira o kojem se radi. Međutim, Sunagić i županijska Vlada donose uredbu, koja je u suprotnosti s federalnim Zakonom o energetici, za razliku od federalne Vlade i njezinih resornih ministarstava, Ministarstva prostornog uređenja i okoliša i Ministarstva energetike, koja su od samog početka pratila i naša istraživanja, čak i donirala sredstava. To nisu bila neka velika sredstva, ali su ipak pomogla da nabavimo softvere za projektiranje. Kažem, za razliku od njih, županijska Vlada nije imala interesa, ali promatrajući strukturu, ni mi nismo prema njima bili toliko agresivni. Jedino smo prošle godine tražili da kroz gradski fond educiramo profesore fizike u srednjim i osnovnim školama o ovim tehnologijama kako bi u okviru tog mladog naraštaja stvorili kadrove i za projektiranje i proizvodnju elemenata za ovu djelatnost. Nikada nismo dobili odgovor na tu našu aplikaciju županijskoj Vladi, ni pozitivan ni negativan.
Prema riječima Žarka Markića, temeljni problem je to što županijska Vlada nije formirala povjerenstvo za koncesije. Može li se dogoditi da se na ovaj način investitori otjeraju te imate li informacije je li Vlada nešto učinila od prezentacije do danas po pitanju tog povjerenstva?
- Natječaj za to povjerenstvo je okončan prije nekoliko dana. Na razini županije i Federacije broji ukupno osam članova, što znači da se radi nešto i na tom planu.
Što onda trenutačno predstavlja najveću prepreku? Je li to uredba koju je donio ministar Sunagić?
- Federalni zakon je tu bio jasan. Svi energetski resursi do 5 MW su u sferi županijskih tijela, a svi veći od 5 MW su u federalnoj ingerenciji. Objekti na Podveležju prelaze 100 MW, što znači da županija apsolutno nema ingerencije u tome, ali donosi uredbu. Pazite, to je uredba, a ne zakon koji je u suprotnosti s federalnim zakonom. Prema toj uredbi, svatko može sudjelovati u koncesioniranju aplikacije zemljišta. Postoji određeni redoslijed koji nalaže zakon, a to je izrada studija. Da bi se napravile te studije, moraš imati istraživanja, a da bi istraživanja bila valjana, moraju trajati od jedne do tri godine, s određenim brojem mjernih stanica. Na bazi toga se radi projekt energetskog polja, pa projekt infrastrukture, projekt ekologije, da bi se tek onda dobila građevinska suglasnost. Austrijanci su ulagali dvije i pol godine, Slovenci ulažu pola godine i ulagat će još godinu dana, a sada imaju ravnopravan status s osobama i organizacijama koji u toj sferi nisu uopće sudjelovali. Potrebno je dobiti certifikat ako se otvara poduzeće od Federalne regulatorne agencije za energiju, a ne da svatko sudjeluje na otkupu zemljišta. To je ujedno i zadnja odrednica zakona, ako su ispunjeni svi prethodni uvjeti. Nadamo se da će ova uredba biti poništena jer ne definira kriterije za koncesiju. I prema odluci županijskog pravobranitelja Jure Jukića, ova uredba nije po zakonu.

www.danas.ba

Potraga za savršenom djevojkom koja će predstavljati Vatrene na velikom Playboy World Cup Shootingu, međunarodnom projektu koji u Los Angelesu organizira američki Playboy, okončana je na neočekivan način.U avion za L. A. u petak se ukrcava Maja Herdoman, inače stilistica s kojom Playboy već godinama surađuje, no ovaj put Maja će se naći s druge strane kamere.
Kako prenosi portal Voajeri385, konačno se, nakon devet godina izlaženja, hrvatskom Playboyu dogodila situacija kakvu je sam Hugh Hefner u svom uredu zakuhao još 1955. godine.
Hefner je tada, naime, osobno nagovorio svoju tajnicu da se skine za Playboy, tvrdeći da upravo to najbolje ilustrira Playboyevu slavnu formulu razgolićivanja djevojaka iz susjedstva. Jer, ako vam vlastita tajnica ne vjeruje, tko će vam vjerovati? Na sličan način, u casting za projekt World Cup, uz jednoglasnu podršku redakcije, ulazi i Maja. Ameri su, u žestokoj konkurenciji finalistica, izabrali upravo našu djevojku! “Rekli smo ti, Majo”, službeni je odgovor redakcije. Doduše, Maja nije tražila novi pisaći stroj kao naknadu, kako je to zaželjela Hefova asistentica prije pola stoljeća.
Vremena su se od pedesetih znatno promijenila. Maja je zatražila neki dobar laptop, digitalnu kameru i fotoaparat za put. Skromna moderna djevojka iz susjedstva.
A tko bi rekao ’ne’ prvoj hrvatskoj djevojci koja će ući u Hefnerovu palaču hedonizma? Svu potrebnu tehničku podršku spremno je pružio HG spot, vodeći hrvatski lanac za prodaju IT opreme.
Zahvaljujući njima i medijskoj podršci Jutarnjeg lista, Majin dnevnik s puta u Hollywood i sa samog snimanja u Playboy Mansionu svakodnevno ćemo moći čitati na stranicama HGspot-a u idućih pet dana, koliko će i trajati avantura u Gradu Anđela.
Maja će sobu u palači dijeliti s još nekoliko ljepotica, a uzela je i fotoaparat. Treba li još što reći?
bljesak.info

Internetom već neko vrijeme kruži video snimka u trajanju od 38 sekundi koja prikazuje Gorana Milića urednik na HRT-u u neuobičajenoj situaciji. Radi se o isječku iz Yutelovih vijesti emitiranih 1991. godine, kad je Jugoslavija bila pred raspadom.
Internetom već neko vrijeme kruži video snimka u trajanju od 38 sekundi koja prikazuje Gorana Milića urednik nedjeljnog Dnevnika i emisije "Brisani prostor" HRT-a u neuobičajenoj situaciji.
Radi se o isječku iz Yutelovih vijesti emitiranih 1991. godine, kad je Jugoslavija bila pred raspadom. Yutel je inače osnovan uz podršku tadašnjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića, a sjedište mu je bilo u Sarajevu. Snimka, do koje je došao hrvatski portal Index.hr, prikazuje Milića kako književnim srpskim jezikom čita vijest o reakcijama iz svijeta na događanja u SFRJ.
Milićeve riječi praćene su grafikama uz pripadajuće naslove, od kojih jedan eksplicite kaže: "EEZ izražava zabrinutost zbog sranja u Jugoslaviji".
Pardon, ovo je štamparska greška, treba da piše "stanja u Jugoslaviji". Mada, moram da kažem da ovo što je napisano nije baš sasvim pogrešno. Izvinjavamo se a vi sami prosudite da li je bilo namerno." - objašnjava Milić na kraju ove zabavne video snimke.

Video snimku možete pogledati ovdje.

ZENICA - Josipu Martiću koji obnaša ministarsku dužnost u jednoj od županija u Federaciji Bosne i Hercegovine u županijskom službenom glasniku prezime je "prevedeno" na hrvatski jezik i promijenjeno u Ožujakić, prenijeli su lokalni mediji u BiH.

Josip Martić ministar je poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u vladi Zeničko-dobojske županije što i stoji u "Službenim novinama" ove županije za ožujak ove godine.

Ovaj se glasnik međutim tiska u dvije jezične varijante - na bosanskom i na hrvatskom jeziku.

U bosanskom je izdanju ministrovo ime i prezime navedeno onako kako se on i zove no u hrvatskoj verziji Martić je preimenovan u Ožujakića.

Nadležni u županijskim tijelima vlasti nisu željeli komentirati ovaj nevjerojatni događaj no, kako prenosi "Dnevni avaz", najavili su provođenje istrage ne bi li se utvrdilo tko je odgovoran za ovakav propust.

Za sada je pojašnjeno samo kako ministar Martić nema niti je ikada imao nakanu mijenjati prezime.

Pincom.info

ZAGREB - Slučajevi seksualnog iskorištavanja mladih djevojaka kojima je prije tog brutalnog čina u piće ubačen rohipnol, poznatiji kao droga za silovanje, sve su češći u istočnom dijelu Zagreba. Nesretne se djevojke u času silovanja snimaju kamerama ili mobitelima, a počinitelji ih nakon nekoliko dana zovu i prijete objavom snimke na internetu ili da će je pokazati njihovim roditelima ako ne pristanu na novi seksualni odnos.

Tu šokantnu priču povjerio je "Večernjem listu", doktor Slavko Sakoman, voditelj Odjela za ovisnosti u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici, koji tvrdi da su najčešće žrtve toga brutalnog čina djeca čiji su roditelji osobe iz javnog života.

- Riječ je o svojevrsnom fenomenu koji je doslovce zavladao hrvatskom metropolom. Iako se najviše takvih slučajeva dogodilo u lokalima i diskoklubovima u istočnom dijelu grada, postoje naznake da se takav oblik zlostavljanja proširio i na još jedan dio grada, u kojem se svakog vikenda okuplja mnogo mladih kaže Sakoman.

Iako u PU zagrebačkoj u posljednjih godinu i pol nisu zabilježili nijedan slučaj silovanja osobe koja je bila pod utjecajem rohipnola, takav podatak ne iznenađuje s obzirom na to da je prisutnost droge teško utvrditi.

Naime, prisutnost rohipnola u urinu ili krvi teško se dokazuje jer droga na žrtvu djeluje već u malim količinama. Osim toga, rohipnol nema okusa ni mirisa pa žrtva nikako ne može znati da je u piću.

- Žrtva se nakon događaja ničeg ne sjeća jer joj se od rohipnola mijenja stanje svijesti. Ona ne zaspe, nastavlja s određenom komunikacijom, ali ne pamti trajno događaje i gubi kontrolu nad njima. A takva osoba lak je plijen za manipulaciju kaže Sakoman.

Da se osoba ničeg ne sjeća, potvrdila je novinarka I. R. kojoj je rohipnol u piće ubačen prije nekoliko godina na jednom privatnog tulumu, no na sreću, nije bila silovana.

- Gubila sam se, nisam mogla prepoznati ni najbolju prijateljicu. No, najveći je šok slijedio jutro nakon, kada sam se probudila na psihijatrijskom odjelu u bolnici Vrapče. Ljudi oko mene bili su vezani za krevet, neki su stalno ponavljali istu rečenicu, vikali... Nije mi bilo jasno kako sam tamo dospjela kazala je ona

Pincom.info

Stranka za BiH i Parlament građana BiH danas su u Mostaru organizirali potpisivanje peticije za ustavne promjene, tj. za jedinstvenu, demokratsku i funkcionalnu BiH bez etničkih i entitetskih podjela.
«Do sada smo prikupili otprilike 500 potpisa i zadovoljni smo reakcijom građana na tu akciju, iako ima i onih koji smatraju da potpisom ne mogu ništa promijeniti», rekla je aktivistica Lejla Količić.
Inače, akcija se provodi treći dan, a potpisi se još prikupljaju u mostarskim naseljima Zalik i Tekija, te u Fejićevoj ulici.

(NINA) ad

Izvještajna godišnja skupština Medžilisa Islamske zajednice Livno potvrdila je priče islamskih vjernika o velikim nesuglasicama, raskolu i potresima unutar te vjerske institucije koja je godinama zatvorena za novinare.

Na površinu je isplivao i višemjesečni sukob između čelnog čovjeka Medžilisa Muhameda Pivčića i glavnog livanjskog imama Dževada Hadžića, te nekih članova Izvršnog odbora i čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) na čelu s predsjednikom Seadom Hadžijahićem.

Glavni imam Dževad Hadžić, inače prvi teološki visokoobrazovani imam u livanjskom kraju, na skupštini Medžilisa rekao je da mu je to vjerojatno posljednje obraćanje jer ga neki žele otjerati iz Livna, te da predsjednik Medžilisa s njim uopće ne komunicira niti je sudjelovao u izradi izvješća i pripremanju godišnje skupštine.

Ustvrdio je da predsjednik i cijeli Medžilis IZ-a rade po direktivama predsjednika SDA Seada Hadžijahića, kao da se u tu vjersku instituciju duboko uvukla politika.

Mučne i netolerantne rasprave prekinuo je Nazif ef. Garib, generalni tajnik mostarskog Muftijstva i izaslanik mostarskog muftije Seida ef. Smajkića, ustvrdivši da izvješće o radu Medžilisa nisu potpuna i urađena po propisnim obrascima te da je u interesu Bošnjaka i Medžilisa da se odmah prevladaju nesuglasice između predsjednika i glavnog imama.

(NINA) nv

SARAJEVO, Komandant EUFOR-a general-major Gian Marco Chiarini posjetio je u petak objekt za skladištenje municije u Jahorinskom potoku na Palama, a u četvrtak i lokaciju za skladištenje municije u Livnu tokom stalnih provjera da li se napuštena municija širom BiH čuva na siguran način po civilno stanovništvo, saopćeno je iz EUFOR-a.
Obje lokacije su donekle u lošem stanju. Dijelovi lokacije na Palama su bombardirani tokom rata i objekti nisu podobni za skladištenje, pa predstavljaju izvjesnu opasnost za civilno stanovništvo naseljeno u neposrednoj blizini, zaključeno je.
Komandant EUFOR-a je na Palama napomenuo da je "zbog šume stražarima teško uspostaviti adekvatnu zaštitu, ali je očito da stražari Ministarstva odbrane BiH osiguravaju objekt najbolje što mogu". Mada je za sigurnost i zaštitu lokacije prvenstveno odgovorno Ministarstvo odbrane BiH, EUFOR je odlučan da pomogne BiHMOD u sigurnom skladištenju i odlaganju napuštene municije i preostaloga ilegalnog naoružanja u BiH, navodi se u saopćenju.

(Fena)

Zamjenik predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS) BiH Ante Čolak na današnjoj konferencija za novinare istaknuo je da određene političke grupacije žele zadržavanjem ratifikacije sporazuma o pravima pripadnika HVO-a dovesti situaciju do apsurda... da bi se riješila neka otvorena pitanja između Hrvatske i BiH, javlja dopisnik NINA-e.

“Ovo pitanje se politizira jer se želi ishoditi situacija u kojoj bi se rješavala drugi problemi dviju zemalja kao što je Luka Ploče, izgradnje mosta na Pelješcu, potpisivanje ugovora o imovinsko-pravnim poslovima između Hrvatske i BiH i privatizacije Energopetrola od konzorcija INA-MOL”, smatra Čolak.

On ocjenjuje da je ovakva ucjena Bošnjaka na štetu najugroženije kategorije stanovništva hrvatske nacionalnosti, nehumana.

Čolak naglašava da je žalosno što invalidi, branitelji pripadnika HVO-a i njihove obitelji još uvijek nisu došli u poziciju da ostvaruju svoja prava.

Predsjednik HSS-a Mato Tadić pozvao je HDZ i HNZ da ne potpišu ustavne promjene ako su na štetu hrvatskog naroda.

On je zabrinut što se zadržava entitetsko glasovanje jer to praktično znači da Hrvati u Zastupničkom domu neće moći braniti vitalni nacionalni interes.

(NINA) mz

Predsjedništvo Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Herceg Bosne na sjednici održanoj u srijedu u Livnu definiralo je zahtjeve i usvojilo zaključke, te formiralo pregovarački tim... koji će voditi pregovore s hrvatskim predstavnicima u strukturama vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, javlja dopisnik NINA-e.

Pregovori se odnose na materijalni status stradalnika Domovinskog rata i na međudržavni ugovor o pravima braniteljske populacije potpisan krajem prošle godine između BiH i Republike Hrvatske.

Predsjednik HVIDR-e Herceg Bosne Anđelko Barun izjavio je da su usvojeni i zaključci o poduzimanu mjera i dinamici najavljenih prosvjeda članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata, dodavši da će se blokada prometnica i graničnih prijelaza na području FBiH održati vjerojatno 27. ožujka, o čemu će se definitivno znati sljedećeg tjedna.

Podsjetio je da je glavni razlog najavljenih prosvjeda članova HVIDR-e međudržavni ugovor o pravima stradalnika rata koji nije ratificiran, zatim federalni Zakon o pravima braniteljske populacije koji se ne primjenjuje, te zatražene izmjene Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i županijskih zakona koji reguliraju prava stradalnika rata.

«Zaključke Predsjedništva HVIDR-e sada ćemo spustiti na županijsku i općinsku razinu s kojima vršimo konzultacije i vjerujem da najavljeni termin prosvjeda neće biti promijenjen“, rekao je čelnik HVIDR-e Herceg Bosne, dodavši da će javnost sa svim što bude vezano za prosvjede biti upoznata sljedećeg tjedna.

(NINA) nv

Poštovani gospodine Predsjedniče, ovim putem moram se ograditi od današnjeg natpisa u dnevniku SLOBODNA DALMACIJA iz pera novinara Zvonimira Čilića. S člankom pod naslovom „Viteška pljuska Draganu Čoviću“, ni OO HDZ Vitez, ni ja kao novoizabrani predsjednik nemamo nikakve veze i predmetni članak osobno je stajalište novinara. Znam da novinar ima pravo pisati u novini u kojoj radi po svojoj savijesti, ali moram također naglasiti da se u Vitezu ne djelimo ni po kom osnovu i da je naša najveća politička zadaća zbijanje redova i učvršćivanje stranke, njezino kadrovsko jačanje i ostvarivanje političkih ciljeva na razini na kojoj djelujemo temeljem Statuta HDZ BiH i smjernica Središnjice.U proteklim izborima nisam vidio nikakvu borbu između eventualnih frakcija, nego samo demokratski izbor predsjednika OO HDZ Vitez na naredni mandatni period. Želim naglasiti da ja osobno, možda za širu javnost i jesam „anonimni“ političar, ali na općinskoj razini moje ime i dugogodišnje djelovanje u našoj stranci nije nepoznato i anonimno, te sam na ovim izborima, zbog minulog rada u izbornom tijelu naše stranke kao i zauzetosti moje protukandidatkinje Marine Pendeš, prepoznat kao osoba koja može više pružiti upravo na učvršćivanju jedinstva naše Općinske organizacije i realizacije ciljeva koje smo usvojili u svome planu rada za naredni period.
Također, želim Vas izvjestiti da je za danas zakazan i sastanak OO HDZ Vitez na temu današnjeg predmetnog novinskog članka.
U nadi Vaše razumjevanja, srdačno Vas pozdravljam.
Ljuban Šantić
Predsjednik OO HDZ Vitez

U sklopu borbe protiv gospodarskog kriminala i zloporabe opojnih droga, Federalna uprava policije proteklog je tjedna dostavila nadležnim tužiteljstvima dva izvješća o počinjenom kaznenom djelu protiv dvije osobe. Tužiteljstvu BiH dostavljeno je izvješće protiv E. K., rođen 1971. u Tuzli, nastanjen u Tuzli, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštenog prometa opojnim drogama.

Postoji osnovana sumnja da je E. K. u razdoblju od 2004. do 2006., s ciljem preprodaje opojnih droga, angažirao veću skupinu osoba kako s prostora Republike Srpske, tako i s prostora Federacije, na način što je preko osoba iz Republike Srpske nabavljao veće količine opojnih droga, najčešće heroin, koju je zatim uz pomoć osoba iz FBiH prodavao na prostoru FBiH.

Županijskom tužiteljstvu Livno dostavljeno je izvješće protiv J. B., rođen 1954. u Livnu, stalno nastanjen u Livnu, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo porezne utaje.

Naime, nastavljajući s daljnjom istragom o poslovanju jedne fiktivne tvrtke s prostora Hercegovačko-neretvanske županije, za što je dosad Federalna uprava policije nadležnim tužiteljstvima prijavila ukupno 17 osoba, postoji osnovana sumnje da je J. B. tijekom 2001. u namjeri da izbjegne plaćanje poreza na promet, kroz poslovnu dokumentaciju prikazao veleprodaju nafte i naftnih derivata ovoj fiktivnoj tvrtki i na taj način oštetio proračun Hercegbosanske županije u iznosu veće od 125.000 KM.

(NINA) ad

Lažni porno-euri u Njemačkoj su se uspješno plasirali kao pravi novac, uprkos očiglednim i ogromnim razlikama od regularnih novčanica. Zanimljivo je da nikome nije bilo ni najmanje sumnjivo što su na novčanicama, umjesto mostova, gole tete, te što umjesto apoena od 100, 200 i 500 eura, koje su inače u optjecaju, u rukama drže one od 300, 600 i 1000 eura.
Također je, pored riječi euro, na novčanicama štampana i riječ Eros, što je ujedno i ime ovog lažnog novca. Osim toga, Eros se našalio i s grbom EU, pa se tako umjesto zvjezdica nalaze srca.
Uprkos svim ovim vidljivim razlikama, policija u Köln je saopćila da su porno-euri prošli kao pravi novac. Prodavač u kiosku primio je jednu od lažnih novčanica od 600 eura od nepoznate osobe, koja je kupila dvije šteke cigareta i otišla s ostatkom od pravih 534 eura, vjerojatno umirući od smijeha.
Svoju je glupost prodavac je pokušao opravdati riječima: "Rekao mi je da se radi o novoj novčanici i pretpostavio sam da je dosad nisam vidio."
Marke zakon!

Na najnovijoj FIFA rang listi reprezentacija Bosne i Hercegovine nalazi se na 64. mjestu, što je u odnosu na veljaču napredak za jednu poziciju. Nogometna reprezentacija Hrvatske napredovala je u odnosu na prošli mjesec za čak četiri pozicije te se vratila među najboljih 20, trenutno je na 19. mjestu.
Među prvih 10 vrijedi izdvojiti "proboj" SAD-a među prvih pet te pad bivših svjetskih i europskih prvaka Francuza, koji su u odnosu na prošli mjesec nazadovali za tri pozicije te su sada osmi.
Najboljeplasirani protivnik BiH u sljedećim kvalifikacijama je Turska koja je 11., dok je najboljeplasirani protivnik Hrvatske na Svjetskom prvenstvu naravno prvoplasirani Brazil, Japan je 18., dok je Australija 44.
FIFA rang lista:
1. (1) Brazil 835 bodova
2. (2) Češka 789
3. (3) Nizozemska 788
4. (4) Argentina 765
5. (5) SAD 764
6. (6) Španjolska 763
7. (7) Meksiko 762
8. (5) Francuska 760
9. (9) Engleska 756
10. (10) Portugal 755
11. (11) Turska 743
12. (12) Nigerija 738
13. (13) Italija 738
14. (14) Danska 736
15. (16) Kamerun 726
16. (15) Švedska 725
17. (17) Egipat 714
18. (18) Japan 712
19. (23) Hrvatska 705
20. (22) Iran 705

...
64. (65) BiH 564

(Bljesak.info)

Amandmani na Prijedlog zakona o Javnom RTV servisu Federacije BiH, koji su danas usvojeni u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, nisu u potpunosti usklađeni sa Zakonom o Javnom RTV sistemu BiH, upozoreno je iz Ureda visokog predstavnika.
Vlada Federacije BiH je danas podnijela amandmane koji ne bi ugrozili ovaj zakon. Međutim, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH je usvojeno nekoliko amandmana koji ugrožavaju uređivačku nezavisnost i financijsku održivost RTV emitiranja u BiH.

Ovo su ključni elementi koje zahtijeva Europska komisija ako se želi da Bosna i Hercegovina završi pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji su u tijeku.

Međutim, parlamentarni proces još uvijek nije završen. OHR očekuje od Doma naroda Parlamenta FBiH da usvoji ovaj zakon u obliku u kojem ga je predložila Vlada Federacije BiH. Time bi se otvorio put ka procesu usklađivanja koji bi rezultirao usvajanjem odgovarajućeg zakona na Parlamentu Federacije BiH, zakona koji je usklađen sa Zakonom o Javnom RTV Sistemu BiH i koji je u skladu sa zahtjevima Europske komisije.

Sutra će se vlasti BiH sastati sa delegacijom Europske komisije kako bi se ocijenio napredak koji je BiH postigla u ispunjavanju uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju.

Bez sumnje će tom prilikom obje strane iznijeti svoj jasan stav u vezi sa zakonom koji je usvojio Predstavnički dom Parlamernta Federacije BiH.

Fena

Prema najnovijim podatcima Zavoda za zapošljavanje u Livnu, na dan 28. veljače 2006. na području te općine evidentirane su 3.383 osobe koje posao traže posredstvom ove ustanove, što je za oko deset posto više u odnosu na isti dan prošle godine. U strukturi nezaposlenih najviše je kvalificiranih radnika – 1.478 i osoba sa srednjom školskom spremom 726, a posao traže i 203 osobe s višom i visokom školskom spremom, te 426 razvojačenih sudionika rata.
Najviše nezaposlenih starosne je dobi od 20 do 45 godina – 2.686 ili oko 80 posto, a novčanu naknadu na teret županijskog Zavoda za zapošljavanje prima 31 osoba iz evidencije ove ustanove.
Sukladno Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih FBiH, pravo na zdravstvenu zaštitu na teret županijskog Zavoda za zapošljavanje na kraju veljače ostvarila je 2.421 osoba ili 71,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih iz evidencije livanjske ispostave te ustanove.

(NINA) nv

Počevši od najboljeg grada na svijetu (Pariza, naravno), svakom su gradu posvećene dvije stranice s vrhunskim fotografijama, te zanimljivim i informativnim tekstovima koji čitateljima nude uvid u životni ritam pojedinog grada. "The Cities Book" prikazuje svaki od dvjesto najboljih gradova kroz oči njihovih stanovnika - o čemu se najviše priča, što kažu lokalne legende, koje su prednosti i mane tog grada, gdje se najbolje jede i pije, gdje se izlazi noću.Knjiga donosi i osnovne podatke, priče o nastanku pojedinog grada i njegovoj prošlosti.
Zanimljivo je da se među dvjesto najboljih našlo čak šest gradova s EX-YU prostora, a Sarajevo je najbolje kotirano-43. pozicij
Slijede neki od najboljih:

01. Pariz, Francuska
02. New York, SAD
03. Sydney, Australija
04. Barcelona, Španija
05. London, Engleska
06. Rim, Italija
07. San Francisco, SAD
...
30. Krakow, Poljska
31. Toronto, Kanada
32. Kairo, Egipat
33. Budimpešta, Mađarska
34. Chicago, SAD
35. Havana, Kuba
36. Madrid, Španjolska
37. München, Njemačka
...
43. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
44. Sevilla, Španija
45. Kjoto, Japan
46. Las Vegas, SAD
47. Perth, Australija
48. Šangaj, Kina
49. Los Angeles, SAD
50. Lisabon, Portugal
...
59. Dubrovnik, Hrvatska
84. Ljubljana, Slovenija
90. Bled, Slovenija
...
125. Zagreb, Hrvatska
143. Beograd, Srbija

U sklopu borbe protiv gospodarskog kriminala i zloporabe opojnih droga, Federalna uprava policije proteklog je tjedna dostavila nadležnim tužiteljstvima dva izvješća o počinjenom kaznenom djelu protiv dvije osobe. Tužiteljstvu BiH dostavljeno je izvješće protiv E. K., rođen 1971. u Tuzli, nastanjen u Tuzli, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštenog prometa opojnim drogama.

Postoji osnovana sumnja da je E. K. u razdoblju od 2004. do 2006., s ciljem preprodaje opojnih droga, angažirao veću skupinu osoba kako s prostora Republike Srpske, tako i s prostora Federacije, na način što je preko osoba iz Republike Srpske nabavljao veće količine opojnih droga, najčešće heroin, koju je zatim uz pomoć osoba iz FBiH prodavao na prostoru FBiH.

Županijskom tužiteljstvu Livno dostavljeno je izvješće protiv J. B., rođen 1954. u Livnu, stalno nastanjen u Livnu, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo porezne utaje.

Naime, nastavljajući s daljnjom istragom o poslovanju jedne fiktivne tvrtke s prostora Hercegovačko-neretvanske županije, za što je dosad Federalna uprava policije nadležnim tužiteljstvima prijavila ukupno 17 osoba, postoji osnovana sumnje da je J. B. tijekom 2001. u namjeri da izbjegne plaćanje poreza na promet, kroz poslovnu dokumentaciju prikazao veleprodaju nafte i naftnih derivata ovoj fiktivnoj tvrtki i na taj način oštetio proračun Hercegbosanske županije u iznosu veće od 125.000 KM.

(nina)

LIVNO - U strukturi ostvarene naplate županijskih 26,799.950 maraka javnih prihoda, livanjska općina sudjeluje s 12,799.841 marku, što čini 47,76 posto proračuna, navodi se u izvješću Ministarstva financija HBŽ-a za prošlu godinu. Slijedi Tomislavgrad s 8,481.553 marke ili 31,65 posto. Kupres je prošle godine osigurao županijskom proračunu 2,073.041 marku ili 7,74 posto. U ostalim općinama Glamoču, Drvaru i Bosanskom Grahovu prikupljeno je ukupno 3,445.213 maraka ili 12,85 posto. Najmanje je ostvarila bosanskograhovska općina, svega 427.227 maraka ili 1,59 posto. U Drvaru je prošle godine prikupljeno 2,427.873 marke, što čini 8,86 posto od ukupnih prihoda Hercegbosanske županije. Prema analizi rashoda proračuna, također i prema podatcima resornog županijskog ministarstva za 2004., općine Bosansko Grahovo i Glamoč nisu samoodržive. Tako je iz županijske blagajne u 2004. za financiranje bosanskograhovske općine uplaćeno 629.743 marke, što u usporedbi s prihodima predstavlja manjak od 250.719 maraka. Glamoč je u 2004. od županije dobio 2,059.600 maraka ili 6,71 posto proračuna, dok je u istu blagajnu donio samo 1,061.909 maraka. Dakle, zabilježen je minus od 997.691 marku.
M. S. dnevni-list

Nadopuna:
Porastao rejting HDZ-u i pravašima
NYT: Posjetite Srbiju prije nego nestane

Zadnji broj tjednika Slobodna Bosna najtraženija je roba u Livnu ovih dana. Međutim do njeg se jednostavno ne može doći. Livanjski HDZ-ovci su naime pokupovali sve primjerke koji su se nekako uspjeli probiti do Livna i to iz razloga što se u ovm broju detaljno opisuju krupni kriminal kojim su pljačkani Livnjaci prošlih godina kao i glavni protagonisti tog kriminala koji dolaze iz zna se koje "omiljene i državotvorne" stranke.
Stoga ne čudi ovakva promptna reakcija pojedninih livanjskih HDZ-ovaca. Love za tisak barem ne fali...

Gotovo identična stvar dogodila se i u Posušju nakon objave teksta o poslovima posuške HDZ vrhuške u tjedniku Danas.

E-mailom smo od Livnjaka koji je po svoj broj morao ići u susjednu općinu dobili skenirane stranice Slobodne Bosne. Ukoliko nemate oštećen vid uspjet ćete pročitati o čemu se radi.

Kliknite sliku za povećanje ili desni miš nad slikom i "Save target as" za download:

klik1
klik2
klik3
poskok.info

Nadopuna:
Cijeli članak : Tajkunizacija Livna: Građevinskom mafijom upravlja federalna ministrica pravosuđa Borjana Krišto

Vlasnici TV prijamnika i usluga fiksne telefonske mreže na području koje pokrivaju Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, a koje obuhvaća i općine Hercegbosanske županije, dosjetili su se kako da izbjegnu plaćanje RTV pristojbe od šest maraka koja je od siječnja ove godine uključena u iznos računa za telefonske usluge, a da im zbog toga operater ne isključi telefone. Naime, većina pretplatnika u općinama Livno i Tomislavgrad umjesto da plate cijeli iznos računa koji su za siječanj ovih dana dobili od HT-a, uzimaju posebnu uplatnicu kojom plaćaju račun umanjen za iznos RTV pristojbe.

Za nepoštivanje Zakona o javnom RTV sustavu BiH nije odgovoran operater, odnosno HT Mostar, jer zakonom nije propisan način na koji će korisnici plaćati račune, a operater ih nema pravo isključiti sve dok uredno plaćaju njegove usluge.

Prema podatcima Službe za naplatu RTV-a Federacije BiH, na području Hercegbosanske županije RTV pristojbu plaća manje od jedne petine vlasnika radio i TV prijamnika, radi čega je Općinskom sudu u Livnu prošle godine podneseno više od 13.000 platnih naloga protiv onih koji su izbjegavali plaćanje spomenute pristojbe.

(NINA) nv

Cijene 53 proizvoda, koji su obuhvaćeni potrošačkom korpom u Federaciji BiH, u siječnju ove godine ukupno su povećane za 6,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine. Kod industrijskih prehrambenih proizvoda najveći rast cijene registrovan je kod jogurta, za 18,1 posto, maslaca za 12,6 posto, ulja za 12,4 posto, džema za 8,6 posto, mlijeka za 6,8 posto i ostalih proizvoda iz ove grupe za oko 4 do 5 posto. Također, porasle su i cijene telećeg mesa za 9,8 posto, junećeg za 6,9 posto, janjećeg za 10,4 posto, pilećeg za 6,7 posto i svinjskog za 2,1 posto. Od poljoprivrednih proizvoda koji ulaze u korpu više su cijene krompira za 11,7 posto, crnog luka za 19,4 posto, mrkve za 17,8 posto, špinata za 63,1 posto, svježeg kupusa za 10,4 posto, jabuka za 17,1 posto, banana za 26,1 posto itd. - Na rast cijena poljoprivrednih proizvoda u siječnju utjecala je i smanjena snabdjevenost tržišta, kazao je Đurđević. Potrošačka korpa u FBiH u siječnju iznosila je 492,16 KM, što je za 31,41 KM ( 6,8 posto) više u odnosu na prosincu. Posmatrano po sjedištima kantona, za potrošačku korpu je siječnju 2006. godine najviše trebalo izdvojiti u Širokom brijegu 537,55 KM, Livnu 533,27 KM, u Mostaru 531,19 KM, a najjeftinija potrošačka korpa je bila u Goraždu i koštala je 450,81 KM.

Naslovnica časopisa "Machina", koja donosi lik popularne pjevačice Madonne, a zapravo je 'karikatura' kultnoga kipa Blažene djevice iz hodočasnoga mjesta Czestochowa, toliko je razljutila poljske vjernike, da se urednik časopisa na kraju javno ispričao svima.Urednik Michal Lisiecki napominje da mu nije bila nakana uvrijediti bilo koga, a javnu ispriku uputio je i svećenicima samostana Jasna Gora , gdje se glasovita slika čuva.
Umjesto Gospina lika, umjetnik je montirao lice Madonne, a gdje je na originalnoj slici djetešce-Isus, postavljena je slika Madonnine kćerke Lourdes Maria.
Prosvjedovala je i poljska biskupska konferencija, a vjernici pozivaju na bojkot časopisa.
Uglavnom, slijedilo se originalni scenarij prosvjeda i bunta, ali su metode bile ponešto mlake o odnosu na original iz proteklih tjedana...
Pincom.info

Zbog jake bure koja stvara snježne nanose, od 13 sati za promet svih vozila zatvorena je dionica magistralnog puta M-15 Livno - Šuica (preko prijevoja Borova glava). Zbog prometne nezgode i popriječenja autobusa, od 13 sati obustavljen je saobraćaj i na prijevoju Mlinište (Glamoč -Mrkonjić Grad). Snježnih nanosa, zbog jakog vjetra, ima i na području Kupreške visoravni, na putnim pravcima koji od Bosanskog Petrovca vode prema Ključu i Drvaru (preko prijevoja Lanište i Oštrelj), kao i na prijevoju Čemerno (Tjentište-Gacko).
I na ostalim dionicama u višim planinskim predjelima upozoravamo na ugaženi snijeg ili led na kolniku.
Bljesak.info

Iako je u subotu navečer na manifestaciji "Evropesma" u beogradskom "Sava centru" pobijedila pjesma " Moja ljubavi" crnogorske grupe "No name", srpska publika glasnim je negodovanjem i bacanjem boca na pozornicu spriječila "No name" da po drugi put izvedu pobjedničku pjesmu.
Crnogorski dio žirija glasao je isključivo za "svoje" izvođače, dok su njihove kolege iz Srbije glasale više-manje uravnoteženo. Tako je na kraju umjesto pobjedničke pjesme na pozornici "Sava centra" po drugi put te večeri izvedena drugoplasirana pjesma "Ludi letnji ples" srpske grupe Flamingosi.
Članovi žirija iz Srbije su u TV prijenosu za vrijeme bodovanja izrazili "čuđenje" načinom na koji su glasale njihove kolege iz Crne Gore, ustvrdivši da su glasali "neprofesionalno".
Zanimljivo je da su se Flamingosima za vrijeme drugog izvođenja pjesme "Ludi letnji ples" na pozornici pridružili i ostali izvođači iz Srbije.

Čelnici Radio televizije Srbije najavili su press konferenciju posvećenu "neregularnostima" na izboru "Evropesme", a nagađa se da čak postoji mogućnost da se SiCG povuče s ovogodišnjeg Eurosonga.

Crnogorska grupa No Name i prošle je godine zastupala državnu zajednicu SiCG na Euroviziji, pri čemu su dobro prošli kod europske publike.
Pincom.info

Evo nakon tri tjedna Livno online ponovno dostupan. Svi članci i korisnički podaci i dalje su vam na raspolaganju. Ova situacija svima nam je bila dobra škola budući da nismo mislili da bi itkome palo na pamet da nam ruši stranice.Ali uspjeli smo dobiti IP adresu počinitelja i ako bude sreće otkrit ćemo tko je i krivično ga goniti. Najvažnije je da su stranice ponovno aktivne.
Livno Online

Bivši djelatnici Poduzeća drvne industrije "Cincar" iz Livna osnovali su Udrugu za zaštitu svojih prava jer su, kako ističu u priopćenju, zbog izguljenih prava svih ovih godina obilazili brojne institucije, ministarstva i dužnosnika, ali bez uspjeha. Udruga podsjeća da je poduzeće "Cincar" prestalo s radom 2000., da se do tada na popisu vodilo 75 djelatnika koji za sve ove godine nisu dobili rješenja o prestanku radnog odnosa niti radne knjižice, a doprinosi za mirovinski staž nisu im uplaćivani od 1992., pa dugovanje po toj osnovi koje je trebalo uplatiti u obrocima iznosi oko 80.000 maraka i isknjiženo je iz bilance obveza poduzeća koje je krajem prošle godine privatizirano.
Bivši djelatnici "Cincara" za to drže odgovornom Vladu Hercegbosanske županije od koje su zatražili da obveze prema njima izmiri u dogledno vrijeme, a ako to ne učini, poručili su da će protiv Vlade podnijeti tužbu, jer, kako ističu, to poduzeće smatraju svojim pa i danas kad je prodano za samo 10.000 maraka.

(NINA) nv

Ovaj film je pokušaj da se napravi dobra i istinita priča o svemu onome što se u Vukovaru (Hrvatska) dešavalo u proleće, leto i jesen 1991. godine. I nešto prije toga. I nešto malo posle te tragične 1991. godine. I o onome što su istorijske, društvene i emotivne posledice svega nakon godina bola, patnji i razaranja.
Smatramo da je istorijska distanca od petnaestak godina dovoljno velika da se može napraviti značajan istraživački dokumentarac vezan za najbolniju tačku ovog regiona.Naročito je važno i značajno to što je ovo prva srpsko-hrvatska koprodukcija o jednoj bolnoj temi čije rane nisu zarasle ni posle gotovo petnaest godina.Novinari istraživači s jedne i druge obale velike reke Dunav usred Evrope, kojom su pre više od decenije plivali leševi, pokušali su da odgonetnu zagonetku o pravim uzrocima velike balkanske tragedije.

[Opširnije....]

U športsko-rekreacijskom centru "Čajuša" na Kupreškoj visoravni jučer je održano četvrto Prvenstvo osnovnih i srednjih škola Hercegbosanske županije u alpskom i nordijskom skijanju. Na ovom natjecanju sudjelovao je više od 200 učenika iz 6 osnovnih i 4 srednje škole i to iz Tomislavgrada, Kupresa i Livna, istaknuo je Boro Zrno, predsjednik Udruge "Adria-ski" Kupres, koja je bila tehnički organizator natjecanja. Po njegovim riječima, natjecatelji su bili podijeljeni u kategoriju profesionalaca koji su činili aktivni članovi ski-klubova u ovim gradovima i u kategoriju rekreativaca, a svake godine se povećava interes djece za takva natjecanja.
"Najuspješnija osnovna škola po broju osvojenih medalja je Osnovna škola "Ivan Mažuranić" iz Tomislavgrada, a najuspješnija srednja škola bila je Gimnazija iz Kupresa", kazao je Zrno.
Organizator i pokrovitelj natjecanja je Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije.

(Fena)

Bošnjački zastupnici u Domu naroda Parlamenta BiH, među ostalim su razlozima za odbacivanje ugovora s Hrvatskom o pomoći stradalnicima HVO-a i njihovim obiteljima naveli i "formalne i jezičke nejasnoće" u tekstu ugovora, te navodnu suštinsku grešku, jer je ponuđen "ugovor", a ne "sporazum", kako je propisano Zakonom o pravima branitelja u FBiH.

Vjerojatno inzistiranje na ispravci ovakvih "grešaka" ne bi bilo toliko sporno da isti taj Dom naroda Parlamenta BiH u proteklih nekoliko godina nije ratificirao nekoliko međudržavnih sporazuma ili ugovora u kojima su bili nevjerojatni formalni propusti, poput pogrešnog navođenja imena države koja je potpisnica sporazuma, prenosi današnji Večernji list.

Posljednji takav slučaj dogodio se na istoj sjednici kada su bošnjački zastupnici osporili ugovor s Hrvatskom o pomoći stradalnicima HVO-a.

Bez ikakvih intervencija zastupnika ratificiran je protokol o suradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske, u kojem je ime države Bosne i Hercegovine pogrešno napisano. Umjesto "Bosna i Hercegovina" u ovom protokolu, koji ima značenje međudržavnog ugovora, kao potpisnica dokumenta navedena je "Bosna".

"Ovdje je očito riječ o različitim mjerilima i kriterijima, bilo što da je u pitanju. Zašto nikome nije zasmetala ovakva formalna pogreška", pita dopredsjedatelj Doma naroda Velimir Jukić.
Zapravo je u Domu naroda Parlamenta BiH samo jednom postavljeno pitanje jezičnih i formalnih pogrešaka u međudržavnim sporazumima koji dolaze na ratifikaciju u ovaj dom.

Srpskim zastupnicima prošle je godine zapela za oko formulacija u jednom od takvih ugovora, gdje je umjesto "Vijeće ministara BiH" stajalo "Vlada BiH".

Njegov zahtjev za poštivanje ustavnih, odnosno službenih, naziva institucija vlasti BiH završio je tako što je Dom naroda zatražio od Vijeća ministara da ubuduće ne dopusti takve pogreške. Koliko su ih poslušali, najbolje pokazuje protokol koji je "Bosna" potpisala s Turskom.

Pojava virusa ptičje gripe u BiH zabrinula je i stanovnike općine Livno i Tomislavgrad, posebice one koji žive uz najveću vještačku hidroakumulaciju Buško jezero... a prema riječima člana monitoring tima Ureda za veterinarstvo BiH za Hercegbosansku županiju Igora Gromilića, upravo zbog te bolesti pojačan je nadzor ptica na vodama i kanalima Buškog jezera na kojima do sada nije bilo sumnjivih slučajeva.
Gromilić je za agenciju NINA potvrdio da na Buškom jezeru nije bilo labudova, te da ni na ostalim pticama poput divljih pataka i galebova nije uočeno ništa sumnjivo. Istaknuo je da se krajem ožujka očekuju dolazak ptica selica na područje oko jezera radi čega će i nadzor biti pojačan.

Inače, stanovnici općine Livno i Tomislavgrad pozvani su da sve sumnjive pojave u vezi s uginućem ptica prijave veterinarskim stanicama kako bi se poduzele obvezne radnje, a putem lokalnih radiopostaja upoznati su i s naputcima Ureda za veterinarstvo kako se ponašati u sadašnjoj situaciji radi sprečavanja zaraze virusom ptičje gripe.

(NINA) žm

Nakon Milana Babića, napustio nas je i Slobodan Milošević. Tko je slijedeći? Šešelj? To mu stoji u tekstu! Bit će da je neka epidemija u haškom zatvoru, ali malo po malo ostaju bez zatvoreničkog kadra. Nakon što se pod upitnim okolnostima "ubio" Milan Babić, pod istim "prirodnim" okolnostima ode i Slobo. Kako javljaju izvješća, Slobo je imao nekih srčanih problema. U svojih 64. godine je nakupio dosta tog prljavog materijala u njemu, da jednostavno nije moglo više izdržati.
Vrlo je upitno koliko je "prirodna" njegova smrt. Naime, nakon što su mu odbili odlazak u Rusiju na liječenje, neslužbeno se javljalo kako je nezadovoljan ovom odlukom Slobo izjavio "ovde sigurno ne ostajem, po bilo kakvu cenu". Da li je on nešto anticipirao ili ne, sada ne znamo, ali činjenica je da je činio sve kako bi onemogućio sramotu osude tamo nekog suda u neprijateljskoj zemlji.
Ovako, odabrao je put kojim će, posznavajući srpsko pričanje i prepričavanje povijesti, postati legenda, poput Kraljevića Marka, kosovkse bitke,... Njegov odlazak na drugi svijet je mal korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo, da citiramo beogradski radio B92.
vrisak.info

Nadopuna:
Veliki srpski državnik ili Hitler s kraja stoljeća
Obdukcija tela Miloševića

Bosansko hercegovački web je dobio svoj million Pixel page na kojoj možete zakupiti svoju kockicu za svoj oglas. Cijena jedne kockice je 10KM godišnje, a sredstva od uplata služit će za autorovo bolje studiranje te za kupovinu rekvizita i unaprijeđenje kulturne scene preko Teatra 'SIRA' www.sira.info
Vizija Imati podatke svih pravnih subjekata u BiH, napraviti bazu podataka i olakšati pristup poduzeća ka klijentima i obrnuto. Imati sve reklame u BiH na jednom mjestu.
web: www.reklame.ba

Sarajevski glumac Branko Đurić-Đuro je prošle nedjelje u showu "Tistega lepega popoldneva" na slovenskoj televiziji nokautirao iritantnog voditelja Ladu Bizovičara, koji ga je pokušao isprovocirati, prenosi Index. Voditelj je pokušao implicirati da Đurić ima nešto protiv Slovenaca, na što mu je glumac odgovorio da može napustiti emisiju ako ovaj to želi.
Lado je nastavio provocirati, a Đuro mu je kazao kako će mu pokazati nakon emisije.

Voditelj se potom unio Đuriću u lice, a glumac je ustao i odvalio mu takav šamar da se nesretnik srušio na pod. Publika u studiju je takav Đurin potez popratila pljeskom.
"Tužit ću te! Tužit ću te!" - urlao je Lado kad se pridigao, a njegova suvoditeljica Anja Križnik-Tomažin je potom neugodnu situaciju prekinula - reklamama.

Video snimku incidenta možete pogledati ovdje.

11.3.2006.
Screenshots: RTV Slovenija
Pincom.info

Večernji list u ponedjeljak prvi kreće s video vijestima na internetu
Prije dvije godine Večernji je list prvi krenuo s originalnim online izdanjem novina, koje nije bilo puka preslika tiskanih izdanja, kao što se ranije često događalo s medijima koji su pokrenuli svoja online izdanja. I otad se neprestano nalazi među pet najposjećenijih domaćih web portala!
Sad pak, preciznije, od ponedjeljka, 13. ožujka u podne, Večernjak prvi kreće s videovijestima na svojim web stranicama. U početku će ih raditi Jadranka Kalenić, novinarka i prezenterica te Alan Herić kao snimatelj i redatelj iako se planira proširenje videoredakcije na još nekoliko novinara-prezentera.
[Opširnije....]

LIVNO/TOMISLAVGRAD - Aktualni problemi među članovima HVIDR-e HZ HB oko niskih invalidnina, višestruko nižih od nekadašnjeg iznosa skrbi koju je isplaćivala Hrvatska, kao i nezadovoljstvo međudržavnim ugovorom između BiH i RH o budućem načinu skrbi za tu populaciju doveli su do sve češćih spekulacija o mogućem razjedinjenju u HVIDR-i. Naime, prema našim izvorima bliskim podružnicama HVIDR-e u Tomislavgradu i Livnu, postoje ozbiljne inicijative da se HVIDR-a «podijeli» na članove invalide-ranjenike i invalide-oboljele. Iako je o ovoj inicijativi bilo govora tijekom posljednjih dana, ista, kako doznajemo, još uvijek nema dovoljno pristaša. Naime, ako, kako naš izvor kaže, dođe do razjedinjenja sada još uvijek jedinstvene HVIDR-e, ista bi značajno izgubila svoj utjecaj. Eventualnom razjedinjenošću HVIDR-e smanjio bi se njezin utjecaj te tako i pritisak koji ista vrši na domaće političare zbog, za invalide, nepovoljnog međudržavnog ugovora s Hrvatskom o načinu zbrinjavanja hrvatskih invalida HVO-a Domovinskog rata. Prema istom, Hrvatska bi isplaćivala mirovinu i zdravstveno osiguranje ranjenicima i zarobljenicima HVO-a, dok bi se iz federalnog proračuna financirale mirovine i invalidnine pripadnicima HVO-a pod stavkom «oboljeli». Ovim su oboljeli pripadnici HVO-a, invalidi Domovinskog rata stavljeni u vrlo nepovoljan položaj, a ne treba ni spominjati drastičnu razliku u iznosu mirovina i invalidnina koje bi isplaćivala BiH, a koje Hrvatska. Međutim, ove inicijative o razjedinjenju HVIDR-e još uvijek nema u Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, a kako je za naš list potvrdio Ivica Kolobara, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Ramsko-neretvansko-humske županije, neće je ni biti.
V. Soldo

SARAJEVO - «Nikakva euforična obećanja ni prijetnje ne bi smjele navesti bilo kojeg hrvatskog potpisnika da stavi novu omču oko vrata hrvatskog naroda u BiH, kao što je to učinio Jadranko Prlić potpisujući Daytonski sporazum», navodi Udruga povratnika u Bosansku Posavinu «Feniks» u pismu upućenom vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću i banjolučkom biskupu Franji Komarici. U pismu, kojeg su potpisali predsjednik i potpredsjednik te udruge Ilija Zurdum i Ilija Ereiz, traži se da hrvatski politički predstavnici ne potpisuju dokument kojim bi se dala potpora opstanku entiteta. U navedenom pismu se, također, ističe kako je posljedica potpisivanja Daytonskog sporazuma nestanak Hrvata iz Bosanske Posavine. «Rezultati povratka Hrvata u općinu Odžak u odnosu na općine koje su dodijeljene Republici Srpskoj svjedoče kako taj entitet za deset godina nije učinio ništa za povratak Hrvata, a neće učiniti ni za sljedećih stotinu godina, ako mu se pruži prilika za opstanak», naglašava se, između ostalog, u pismu «Feniksa» kojim se moli vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup Franjo Komarica da upotrijebe autoritet kako bi spriječili hrvatske političare da potpišu sporazum o ustavnim promjenama. Udruga «Feniks» BiH u budućnosti vidi kao modernu europsku državu sa specifičnostima europskih država koje sačinjava više konstitutivnih naroda, podijeljenu na prirodne regije određene zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim i nacionalnim specifičnostima. «U okviru takve podjele na regije, Bosansku Posavinu od Brčkog do Dervente vidimo kao jednu cjelinu, koja ima sve ove navedene oblike», navodi se u pismu te udruge u kojem se ističe kako je na tom području živjelo 135.377 Hrvata.
dnevni.list

Nove stranice:
lom.blog.hr
livnohbz.blog.hr
Trloglav blog
www.zabljak.livno.org
www.mljekara.livno.biz
www.ku.livno.org
www.winer.livno.biz
Opel Livno

O KNJIZI:
Livno je grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Leži ispod planine Cincar (2006 m nadmorske visine) i brda Bašajkovac (oko 1000 m nadmorske visine), na 17. stupnju istočne geografske dužine i 43,5. stupnju sjeverne geografske širine. Grad se smjestio na uzvišenju, na sjeveroistoku Livanjskog polja koje zahvaća površinu od oko 410 km2. Gradu pripadaju sela: Zastinje, Suhača, Mali i Veliki Kablići, Priluka, Prisap, Žirović, Ljubunčić, Lusnić, Strupnić, Kovačić, Čelebić, Bojmunti, Radanovci, Bogdaši, Vrbica, Sajković, Gubin, Provo, Čaprazlije, Donji i Gornji Rujani, Lištani, Odžak, Ćajić, Prolog, Lipa, Čuklić, Ćosanlije, Tribić, Orguz, Srđevići, Bila, Zabrišće, Držanlije, Grborezi, Komorani, Guber, Rapovine, Dobro, Potočani, Zagoričani, Žabljak, Drinova Međa, Sturba, Potok, Smričani, Glavica, Tušnica, Potkraj, Megdan, Grgurići, Vidoši, Lopatice, Lopatinac, Golinjevo, Miši, Podhum, Vržerale i Podgradina. Livanjsko, najveće kraško polje na svijetu, okružuju planine: Cincar (prema Kupresu), Krug, Golija, Staretina i Šator (prema Glamoču), Grabovica i Tušnica (prema Tomislavgradu), te Dinara i Kamešnica (prema Sinju, RH). Prema Bosanskom Grahovu nema planinski masiv.
U gradu, odmah ispod Bašajkovca je izvor bistre vode, Duman, koji stotinjak metara dalje postaje rijeka. Čista i hladna Bistrica.

Prije naseljavanja Slavena, na području današnje općine Livno živjelo je ilirsko pleme Dalmati, stočari, koji su se kasnije bavili i trgovinom. Krajem 13. i početkom 14. stoljeća, Livnom upravljaju sinovi hrvatskog bana Pavla Šubića, te Mihovilovići. Sredinom 14. stoljeća Livnom rukovode Galešići koji ga ustupaju ugarsko-hrvatskom kralju Ludvigu I. Anžuvincu, nakon čije ga je smrti bosanski kralj Stjepan Tvrtko pripojio Bosni 1387. godine. Zadnje godine 14. stoljeća, bosanski kralj Stjepan Ostoja darovao je livanjsku župu Hrvoju Vukčiću - Hrvatiniću, a od 1430. do 1436. godine pod upravom je bosanskog kralja Tvrtka II. Od 1444. do 1449. godine, u Livnu
je stolovao bosanski kralj Stjepan Tomaš. Nakon njega, gradom je upravljao Vladislav Hercegović, te Ivaniš Vlatković.
Stipo M. Crnjak

[Opširnije / naruci ...]

Elle McPherson poznati australski fotomodel slavu je stekla promovirajući popularni Wondebra grudnjak širom svijeta. Ali malo je poznato da Elle ima mlađu sestru Mimi koja je slavu stekla vlastitim porno uratkom Seksipilna Mimi je filmić snimila prije nego što je postala slavna australska TV zvijezda, i prije nego što je pokrenula unosan biznis s kitovima.
Muškarac s filmića nije poznat ali očito je da je mala Mimi u mladosti bila jako zločesta curica.
Filmić započinje s masturbacijom male sekice, a završava žestokim seksom s tajanstvenim muškarcem.
Danas postajete zvijezda samo ako imate vlastiti pornić, jer dokazano je iz raznih primjera da takva vrsta zabave uvelike pridonosi usponu vlastite karijere. Pa tko voli, nek izvoli.
Film pogledajte ovdje.

Pincom.info / 24sata.hr

SARAJEVO - Rijaset Islamske zajednice u BiH donio je odluku o utemeljenju agencije koja će izdavati certifikate (potvrde) za prehrambene proizvode koji su usklađeni sa standardima potrošača islamske vjeroispovijesti.

“Agencija za certificiranje halal kvalitete”, kako bi se novoutemeljeno stručno tijelo trebalo i službeno zvati, bavit će se kontrolom i izdavanjem tzv. “halal” potvrda - certifikata kojima se kupcima islamske vjeroispovijesti jamči, da su prehrambeni proizvodi, ponajprije meso i mesne prerađevine, proizvedeni po strogim pravilima definiranim šerijatskim pravom. “Halal certifikat” jamči da je životinja čije se meso i mesne prerađevine nalaze u trgovinama, ubijeno ritualnim presijecanjem žila u ime Allaha kao i da u njima nije prisutna svinjetina, piše Večernji list.

U preporuci koju je Islamaska zajednica BiH uputila svojim vjernicima naglašava se kako je temeljni cilj ovog projekta “osiguranja relevantnog servisa koji će certificirati proizvode po usvojenom “Osnovnom standardu halal kvalitete BASS” zbog potreba potrošača, proizvođača i tržišta u BiH kao i olakšavanja tvrtkama i kompanijama koje se bave proizvodnjom hrane, lijekova i kozmetike za sigurniji i lakši plasman svojih roba u područja svijeta u kojima je zahtjev za “halal” certifikatom osnovni preduvjet sklapanja poslova”. Pored primarne uloge certificiranja “halal proizvoda”, Agencija bi radila na edukaciji i informiranju potrošača i proizvođača o “halal hrani”. Ona će raspolagati se “Halal” bazom podataka i listom dopuštenih i zabranjenih supstanci i materijala koji se mogu koristiti u proizvodnji hrane i namirnica.

Potvrdom “halal” kvalitete, proizvođač će biti dužan dokazati da je proces proizvodnje proizvoda koji se želi certificirati, od početka do kraja poštivan prema unaprijed određenim standardima iz šerijatskog prava. Sve sumnje o ovim proizvodima donosi Vijeće za fetve Islamske zajednice BiH na prijedlog Odbora za “halal standard”. Pojednostavljenim rječnikom kazano proizvodi koji ne budu imali spomenuti certifikat, bit će ignorirani od strane kupaca islamske vjeroispovijesti, tvrdi list.

Znajući s kakvim tržišnim posljedicama se mogu suočiti vodeća hrvatska prehrambena industrija, Podravka ima certifikat “halal” radi plasmana svojih proizvoda na tržište islamskih zemalja. Medžlis Islamske vjerske zajednice u Livnu nedavno je od jednog vlasnika mesnice tražio da se iz prodaje izbaci svinjsko meso.
Pincom.info

nadopuna:
pročitaj više o ovoj temi na forumu sarajevo-x.com
Halal kvaliteta” olakšica potrošačima, prilika za proizvođače - Trend u svijetu

Najžalosnije je kad netko polupismen se upliće u ova pitanja, pogotovo oni koji su zarazeni tim neriješenim"nacionalnim stausom", jer se ovaj slučaj ne može promatrati tako.

A da ima i polupismenih, dokaz je onaj "mozgonja" koji piše Hrvatsko, s velikim H. Za tvoju informaciju, u hrvatskoj gramatici se posvojni pridjevi pišu malim slovom.

Nije mi cilj bio braniti Čolaka, no budući da sam iz Livna, znam šta je taj čovjek uradio za naš grad.
Bio je zapovjednik obrane grada, i postavio je linije prema Glamoču onako kako su izgledali do Maestrala. Klika iz HDZ je htjela dati donje polje četnicima, što je ovaj osujetio. Čovjek je učestvovao i u obrani Vukovara. Čolak je osobno otišao zaustaviti hercegovačke manijake koji su krenuli na livnjake bošnjacke nacionalnosti u ljeto 93'-e.
Da su pušteni, tko zna tko bi danas odgovarao u Haagu za to, i koliko bi mi bili ocrnjeni pred civiliziranim svijetom. Ali, vidim da izdanaka te koljačke politike ima i danas. Čolak je bio u HDZ-u, branio Hrvate, da bi ga foteljaši, ulizice, profiteri i ostala ološ i fizički napali u zgradi općine nedavno. Naime, postoje junaci i "junaci", a vi razmislite o tome.

Buško jezero

HEP je u suradnji s Elektroprivredom BiH izgradio taj sustav s jezerom. To su idiotske priče da se iseljavao neki naord, jer je Orlovac napravljen za potrebe Dalmacije, a mi i nase jezero smo samo akumulacija vode. Unutar zemlje ili između dvije zemlje, ta pitanja se UGOVORNO rješavaju!
Ali, vidim da su danas "zaštitnici" nacionalnog i i znad prava. Pa kako i ne bi kad je po njima ubojstvo nesto posve normalno ako to oni vide kao "nacionalni" interes.
U ratu je napravljen novi ugovor izmedju općina TG i Livno i HEP-a koji je zaobišao sve pravne norme, i ide u prilog jedino RH.
Dakle ako i mi tu živimo, a žrtvujemo pare za RH (kojoj je isto stalo do nas kao i Sarajevu izgleda) ili Sarajevo, meni je svejedno jer JA nemam NIŠTA od toga.
Danas općine Livno i TG dijele prihode od Hrvatske u omjeru prema teritotiji jezera i na kojoj se općini nalazi. Livno dobija oko 700.000 KM za to iako SVA voda dolazi iz livanjskog polja, nauštrb i seljaka i poljoprivrede, koji moraju ići u druge općine po resurse.
Je li to naš interes, razvoj na tom području da ostanemo tu, ili je interes da Dalmacija ne mora plaćati skoro ništa za struju koja im grije guzice, ja vas pitam?
Dalje, te priče o "svetoj hrvatskoj grudi" su upravo ono što oni koriste da nas upravo na toj grudi opljackaju. Ako nas Hrvatska treba platiti (kao što mora i svojim građanima osigurati najbolje uvjete za bilo koji posao) e, onda to mora i nama. Sarajevo nema veze s ovim, shvatite. To su naši resursi, županije i općina.


Slažem se s Buzanom, ČOLAKA ZA PREDSJEDNIKA. On je moralna veličina za sve ove ratne profitere koji se nazivaju najvećim Hrvatima.
Ako hoćete o imenima i ratu gdje je tko bio, možemo i o tome. Danas likovi koji su bježali s linija i uvaljivali u nevolje najbolje ratnike koji su se borili da nas sačuvaju, danas su dobili na amanet upravljanje resursima grada Livna i županije, dok je Čolak dobio batine, zato što hoće da radi za narod!
Upuceniji Livnjaci znaju o kojim se hohštaplerskim facama radi!
Livnjak / www.poskok.info

Radno-pravni status za 53 bivša djelatnika tvrtke "Cincar" d.o.o. Livno uskoro će biti riješen. Zaključeno je to na sastanku u Livnu kojem su nazočili ministar gospodarstva Hercegbosanske županije (HBŽ) Ante Matić, direktor županijske Agencije za privatizaciju Jozo Jakić, direktor županijskog Zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja Branko Ivković, novi direktor tvrtke "Hrast" kao pobjednik na neposrednoj pogodbi bivšeg poduzeća DI "Cincar" Ivan Bralo te predstavnici ombudsmana Livna.

Prema informaciji iz Ureda ombudsmana Livna, Ministarstvo gospodarstva HBŽ-a će nakon prethodno obavljenih predradnji, a to podrazumijeva zaključivanje radnih knjižica i izrade obrazaca M-2 zaključno s 1999. godinom do kada su djelatnici bili u radnom odnosu i primali plaću, podnijeti zahtjev za odjavu djelatnika firme "Cincar" županijskom Zavodu mirovinsko-invalidskog (MIO) osiguranja u Livnu.

Resorno županijsko ministarstvo će, nakon obavljenih konzultacija na županijskoj i federalnoj razini, uputiti zahtjev Zavodu MIO HBŽ-a i o načinu izmirivanja zaostalih obveza prema bivšim djelatnicima pilane "Cincar", a koje se odnose na uplatu doprinosa.

(Fena)

LIVNO - Nekoliko godina stara inicijativa livanjskih svećenika te općinskih i županijskih vlasti o gradnji katoličkog školskog centra u Livnu nikako da doživi realizaciju. Inicijativu je prihvatio i banjalučki biskup Franjo Komarica. No, dobre namjere općinskih vlasti i biskupa Komarice zapele su oko zemljišta na kojemu bi se gradio taj školski centar. Po riječima livanjskog načelnika Luke Čelana, KŠC bi se gradio na trenutačno neiskorištenom općinskom zemljištu u blizini OŠ Ivana Gorana Kovačića i Komunalnog poduzeća.
No, kako bi spomenuto zemljište mogao staviti na raspolaganje za gradnju potrebno je pokrenuti to pitanje na Općinskom vijeću. Za to je od biskupa Komarice zatražen projekt kako bi se na osnovi njega pokrenula procedura dodjele zemljišta. S druge strane, biskup Komarica nam je u razgovoru kazao kako mu je potrebno zemljište 1/1 jer bez toga ne bi imao na osnovi čega krenuti u potragu za dobrotvorima koji bi financijski pomogli gradnju KŠC-a.
U Livnu žele graditi dječji vrtić, osnovnu i srednju školu te đački dom za djecu iz udaljenijih rubnih dijelova općine. Iz razgovora sam razumio da će Općina pokrenuti pitanje projekta. Sada smo došli do onoga poznatog pitanja što je starije, kokoš ili jaje. No nadam se da će Livnjaci ustrajati u svojoj namjeri gradnje KŠC-a kazao je biskup Komarica. Inače, katolički školski centri u BiH za svoj rad, kvalitetu obrazovanja, multietičnost i multikulturalnost dobivaju pohvale domaćih, ali i međunarodnih predstavnika.
Za nedavna posjeta voditelja Europske komisije u BiH Michaela Huphreysa i povjerenika Europske unije za proširenje O. Rehna banjalučki KŠC dobio je sve pohvale. Biskup Komarica kazao je da bi se, na osnovi njegovih saznanja, za gradnju sličnih ustanova mogli natjecati i u europskim fondovima.
I livanjski KŠC mogao bi se uključiti u lanac desetak europskih škola, kao što je već banjalučki uključen. Potrebno je još razgovarati kako bismo spoznali što u svemu tome mogu učiniti općina i županija, a za što sve bismo trebali tražiti pomoć dobrotvora zaključio je na kraju biskup Komarica.

Autor Dražen MAMIĆ /vecernji-list

U javnom glasovanju 67 posto Hrvata iz Socijalističke Republike Hrvatske su protiv, a 33 za. Prvo što mi je palo na pamet jest da je taman toliki omjer bio kada je dr. Franjo Tuđman postrojio prvu vojsku zbog narodne garde - 67 posto su bili Hrvati iz BiH, a 33 posto njihova rodbina i prijatelji iz Hrvatske. Sada kada nas više ne trebaju i kada su nas istrošili, ne daju nam ni dvojno državljanstvo, kao da oni nama trebaju, a ne mi njima. Izgleda da je ta ekipa završavala politiku zasjedanja ZAVNOH-a iz Topuskog.
[ Opširnije.... ]

Vlasnici TV prijamnika i usluga fiksne telefonske mreže na području koje pokrivaju Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, a koje obuhvaća i općine Hercegbosanske županije, dosjetili su se kako da izbjegnu plaćanje RTV pristojbe od šest maraka koja je od siječnja ove godine uključena u iznos računa za telefonske usluge, a da im zbog toga operater ne isključi telefone, javlja dopisnik NINA-e.
Naime, većina pretplatnika u općinama Livno i Tomislavgrad umjesto da plate cijeli iznos računa koji su za siječanj ovih dana dobili od HT-a, uzimaju posebnu uplatnicu kojom plaćaju račun umanjen za iznos RTV pristojbe.
Za nepoštivanje Zakona o javnom RTV sustavu BiH nije odgovoran operater, odnosno HT Mostar, jer zakonom nije propisan način na koji će korisnici plaćati račune, a operater ih nema pravo isključiti sve dok uredno plaćaju njegove usluge.
Prema podatcima Službe za naplatu RTV-a Federacije BiH, na području Hercegbosanske županije RTV pristojbu plaća manje od jedne petine vlasnika radio i TV prijamnika, radi čega je Općinskom sudu u Livnu prošle godine podneseno više od 13.000 platnih naloga protiv onih koji su izbjegavali plaćanje spomenute pristojbe.
ostalo:
BOŠNJAČKE ŽRTVE imaju višu ’cijenu’

Sindikat grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH i Sindikalna organizacija BHRT, kao članica navedenog sindikata, uputili su pismo predsjedniku Upravnog odbora JRTV servisa Plamenku Ćustoviću i generalnom direktoru JRTV servisa Dragi Mariću u kojem navode kako je neprihvatljivo stanje u kojem se nalaze uposlenici BHT 1 i BH Radija 1.
U pismu se naglašava kako je sramotno da od studenog 2005. godine i obećanja o izlasku iz krize i planovima isplate neisplaćenih plaća ni do danas nema rezultata.
U Sindikalnoj organizaciji BHRT sve je izraženija namjera da uposlenici svoja prava potraže sudskim putem.
U pismu se navodi kako činjenica da je u tijeku isplata plaće za studeni govori sama za sebe, iako se ne isplaćuje u punom iznosu, već akontativno i s umanjenjem od 12 posto, za što, po ocjeni Sindikata, ne postoji zakonsko uporište.
(Fena)

Pred tročlanim vijećem Županijskog suda u Livnu kojim predsjedava sutkinja Ana Krstanović, nastavljen je glavni pretres protiv Pere Radića (58) zvanog Šumar iz Glamoča, kojeg optužnica tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, odnosno ubojstvo pripadnika HVO-a Nikole Ljubičića 11. travnja 1992. u glamočkom selu Dolac, javlja dopisnik NINA-e.
Na četvrtom po redu glavnom pretresu pisane dokaze predočili su zastupnik optužnice, glavni županijski tužitelj Milorad Barašin i branitelj optuženog, odvjetnik Goran Bubić iz Banje Luke, a sudsko vijeće neke je dokaze prihvatilo, a neke odbacilo jer nisu originalni i propisano ovjereni. To su posebno odnosi na nalaz forenzičara iz Splita o uzroku smrti, pa je vijeće naložilo da se taj izuzetno važan dokument dostavi u propisanoj formi.

Branitelj optuženog među ostalim primjedbama usprotivio se i nezakonitom i nedopuštenom prepoznavanju okrivljenog, jer su nekim svjedocima optužbe prije iskaza pokazivane fotografije Pere Radića, što je, prema njegovu mišljenju, nedopušteno i nezakonito.
U tom trenutku došlo je do dramatičnog obrata u sudskom procesu jer je optuženi za ratni zločin, grcajući i u plaču odlukom uzviknuo: „Nisam nikoga ubio i ne želim odgovarati za drugoga!“, a nakon toga smireno je rekao da je ubojica Duško Jokić, za kojeg je ustvrdio da se po Glamoču hvali kako je ubio jednog hrvatskog vojnika.

Ova izjava sudski proces okreće u sasvim drugom smjeru, pa je Tužiteljstvo najavilo poduzimanje mjera radi rasvjetljavanja ratnog zločina koji je nakon nekoliko mjeseci vraćen na početak.

Ostaje nejasno zbog čega okrivljeni do sada nije želio reći svom odvjetniku i sudu ime ubojice iako se nalazi u pritvoru KPZ-a Mostar od listopada prošle godine kada se dragovoljno predao policiji u Glamoču.

Nastavak procesa zakazan je za ponedjeljak, 6. ožujka, kada bi moglo doći do izmjene optužnice.

(NINA) nv

Već nekoliko dana zovu nas mnogi (vjerojatno misleći kako mi možemo nešto učiniti) i dojavljuju kako im u stanove i obiteljske kuće dolaze nepozvani ovrhovitelji, s nalogom Suda, da prisilno izmire dugovanja prema televiziji F BiH
, koju on ne želi plaćati, iz svakomu poznatih političkih razloga. Unijelo je to nemir među ljude, poput "Oslobođenja" čiji je novinar javno i nekažnjeno pozivao na međunacionalne sukobe u Stocu. "Što je ovo", govori nam sugovornik, "moram iz svoje kuće bježati a djeci govoriti da kazuju kako me nema doma.

Sve promatram iz prikrajka. O čemu se ovo radi? Zar ja moram plaćati svoga mučitelja?". Hrvatima je, prvo, zabranjen naziv "Hrvatski" u imenu radija i televizije. Zatim im je zabranjen kanal na materinjem jeziku. Nametnuta im je televizija na karakterističnom grlenom dijalektu jedne čaršije. Sada kada tu televiziju mnogi ne žele platiti, na to se prisiljavaju.

To je najteži oblik političkog i državnog nasilja nad jednim narodom. Neplaćanje televizije oblik je političke borbe naroda za slobodom a nije kriminal, kako ga se želi prikazati svijetu. Neplatiše nisu kriminalci već ljudi koji se bore protiv duhovnog nasilja i treba ih poštivati. Nitko živ ne poziva na neplaćanje ove ili one televizije, neka svatko odluči po svojoj savjesti.

Ali, onaj tko to ne želi učiniti, ima na to pravo jer su politički razlozi u pitanju. Istodobno, srpski narod u istoj državi ima svoju državu, televiziju, školstvo i sve drugo što mu, treba to naglasiti, pripada. Zašto se Hrvatima priječi korištenje i vlastitog imena? Zar narod, u takvim političkim okolnostima, nema pravo na borbu nenasilnim metodama?

Sve dok traje spor Naroda s državom oko svojih duhovnih tekovina, taj narod ima legitimno pravo neplatiti ono što smatra da ga sustavno vrijeđa i ponižava. Ako netko tako ne misli, njegovo je pravo da plati i gleda sve što želi. Što su razlozi ovakvog duhovnog nasilja nad jednim narodom?

Medijska izolacija, zamiranje kulture materinskog jezika, duhovna i kulturna asimilacija ili odlazak i ostavljanje svoga prostora drugima. Ono što Hrvatima ovoga časa treba je legitimno političko udruživanje protiv medijskog nasilja u BiH te organiziran, javan i jasan nastup na političkoj sceni po tom pitanju.

Ali i do tada nitko nema pravo opravdanu političku borbu naroda prikazivati kriminalom! Narod ima pravo na političku borbu dok god smatra da je ugrožen. U BiH stariji su interesi naroda od svega drugoga i ne postoji Sud koji bi imao ingerencije nad narodnim interesima, osim Božjeg suda i suda toga istoga naroda.

(Pero Marijanović) / http://www.rb-donjahercegovina.ba

POGLED IZ DIJASPORE RUDI TOMIĆ IZ KANADE REAGIRA NA "MESNU PRIČU" IZ LIVNA
DOPUŠTENO "BLEJANJE" Po logici Medžlisa, ako ikad Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju, to će biti kraj svinjetini u Europi, jer će tražiti samo "blejanje" u tanjuru, dok će "skičanje" biti proglašeno vjerskim vrijeđanjem!
Kada sam pročitao članak Frane Mioča u Slobodnoj Dalmaciji (1. 3. 2006.), nisam se odmah snašao, jer mislio sam da to slučajno nije prikaz iz Libije, a ne iz Livna. Ali kad sam se uvjerio da objekt nosi ime "Mate", onda mi je stalo u grlu. Po logici Medžlisa, ako ikad Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju, to će biti kraj svinjetini u Europi, jer će tražiti samo "blejanje" u tanjuru, dok će "skičanje" biti proglašeno vjerskim vrijeđanjem!

Usta i grijeh
U civiliziranom svijetu ljudi traže načina da se što bolje međusobno razumijevaju, kako bi suživot bio ugodniji i snošljiviji. Međutim, na prostorima Bosne i Hercegovine ljudi nastoje ubaciti "nacionalnu ili vjersku" kost da se oko toga glođu u javnosti! Teško je tomu se ne narugati.
Livanjski Medžlis nije zakonodavna skupština, nego tek udruga vjerskih zajednica, ali budući da ima potporu političke stranke (SDA) koja predstavlja većinu muslimanskih žitelja na tim prostorima, onda to mjerimo političkim aršinom. Dakle, politički gledano, Alijina "Stranka demokratske akcije" trebala bi preinačiti svoj naziv, jer u tim stranačkim (muslimanskim) akcijama nema mnogo temeljnih demokratskih principa, nego su većinom demonski izazovi.
Zabrinjavajuće je da mnogi učeni ljudi šutke prelaze preko mefistofelskih ispada iz njihovih vjerskih zajednica. Grijeh ne ulazi kroz usta, nego izlazi iz usta. Stoga treba povesti više računa o tome što tko kaže nego što će tko pojesti.
Stoljećima su u našim mjestima zajedno živjeli muslimani i kršćani i nikad, među poštenima i pametnima, nije bilo prigovora o masti i maslu, o pečenici ili pečenki, nego su ljudi govorili o dobrom zalogaju, a svatko je žvakao ono što njemu odgovara.
Kršćani ulaze u korizmeno vrijeme, gdje se na poseban način moli Boga, posti i daje obilato sirotinji, otkidajući od svog zalogaja. Nije slučajno da je upravo u ovo vrijeme naručena tema o svinjetini, kad se baš preporučuje post - nemrs.
U kršćanskim poukama nema mjesta za mržnju, nego se svugdje ističe: "ljubi bližnjega svoga...", a taj bližnji može biti musliman, Židov ili budist, svejedno je, jer smo svi stvoreni na sliku i priliku Svevišnjega. Nema ni u poukama o islamu riječi o mržnji, nego se i tu naglašavaju snošljivost i uzajamnost, po načelu međunarodnog prava, gdje i države međusobno uzajamno postupaju - reciprocitet.

Izazivanje drugih
Ako se pak radi o nacionalnoj nepodnošljivosti, gdje ne zaudaraju duše, nego nacionalno znakovlje, onda je to problem identiteta. Muslimani u BiH žele biti nacionalno opredijeljeni u Bošnjake, i to im nitko ne smeta, ali ne mogu doći do tog nacionalnog stupnja prepoznatljivosti s izazivanjem drugih nacionalnih zajednica na istom podneblju.
Dapače, što god veću tolerantnost budu pokazivali Bošnjaci u Bosni i Hercegovini naspram Hrvata i Srba, i njihov će položaj biti osmišljeniji i prihvatljiviji od pripadnika drugih nacionalnosti. Dakle, samo mediokrati mogu uvjeravati drukčije, da je put mržnje hrvatskog bića "pravi" put inicijacije u bošnjaštvo.
slobodnadalmacija

U organizaciji Matice hrvatske Livna i izdavačke kuće Detecta sinoć su u Livnu u dvorani Narodnog sveučilišta predstavljene knjige prof. dr. Zdravka Tomca "Predsjednik protiv predsjednika" i "Ponoćne misli".O knjigama su govorili predsjednik Matice Hrvatske iz Livna prof. Anto Mišković, zatim prof. Nediljka Batinović te autor prof. dr. Zdravko Tomac. Promocija ovih knjiga održat će se danas i u Tomislavgradu.
bljesak.info

LIVNO - Međunarodne razvojne agencije GEF i UNDP zajedno s resornim županijskim ministarstvom nedavno su počeli prvu fazu projekta zaštite bioraznolikosti u Livanjskom polju. Ovaj dio posla je pripremni. Trajat će šest mjeseci i uključuje izradu projekta, objašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Hercegbosanske županije.

Primarni cilj zaštita ekosustava

Naime, radi se o milijun američkih dolara vrijednom projektu kojim se žele osigurati uvjeti različitim gospodarskim aktivnostima, kao što su korištenje vode za proizvodnju energije i iskapanje treseta, a da se pritom ne ugrožava okoliš. Projektom se misle podržati i tradicionalne ekonomske aktivnosti poput proizvodnje sira i meda, koje su potpuno spojive s zaštitom ekosustava Livanjskog polja. Ovo polje bi na kraju projekta trebalo biti proglašeno biosferskim rezervatom i uvršteno na listu mjesta pod zaštitom ekološke Ramsarske konvencije.

Realizacija projekta u dva dijela

Ciljevi prve faze su detaljno definiranje potencijalnih problema te javna raspravu sa svim zainteresiranim stranama kako bi se postigao potpuni konsenzus o pravom rješenju za glavne probleme bitne za realizaciju. U izvršni, drugi dio projekta, nastavljaju u Ministarstvu, bit će uključeni i predstavnici županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i predstavnici Ministarstva gospodarstva. Krajem prošle godine održan je sastanak na kojem su izabrani članovi radne skupine projekta koju čine ugledni stručnjaci iz tog područja. Tada je prezentiran glavni cilj i smjernice za utvrđivanje koji dio Livanjskog polja će biti tretiran ovim projektom. Do kraja ovog mjeseca trebao bi biti gotov i konačni prijedlog projekta koji će se predstaviti GEF-u. M. S.
dnevni list

VJERA PROTIV PANJA ZAHTJEV MEDŽLISA ISLAMSKE VJERSKE ZAJEDNICE
KOJI JE ŠOKIRAO VLASNIKA LIVANJSKE MESNICE MATU MATIĆA
VRIJEĐANJE OSJEĆAJA Medžlis Islamske vjerske zajednice tvrdi kako se prodajom svinjskog mesa u objektu "Mate" vrijeđaju vjerski osjećaji Muslimana jer se mesnica nalazi u nacionaliziranom objektu koji je nekada njemu pripadao — Apsurdan zahtjev podržavaju i zastupnici SDA u Općinskom vijeću
piše Frano MIOČ
Da su vjera i politika ušle u sve pore ljudskog života u BiH, to je manje-više svima poznato, jednako kao što je poznato da se u ime svevišnjeg Boga ili pak neke ideologije često pribjegava i takvim potezima koji su, doduše, vrlo lako razumljivi, ali sa stajališta vremena i prostora običnom i ničim opterećenom današnjom čovjeku u najmanju ruku smiješni.
Čudan zahtjev
Potvrđuje to i primjer livanjske mesnice "Mate" od čijeg vlasnika Mate Matića se traži da iz njezine ponude izbaci svinjetinu.
I da stvar bude još čudnija, iza takvog jednog zahtjeva ne stoji nikakav pojedinac, već ovdašnji Medžlis Islamske vjerske zajednice, koji u ovom slučaju podržavaju i zastupnici SDA u Općinskom vijeću.


Medžlis tvrdi kako se prodajom svinjskog mesa u toj mesnici vrijeđaju vjerski osjećaji Muslimana jer se mesnica nalazi u nacionaliziranom objektu koji je nekada njemu pripadao.
Međutim, istim tim dijelom objekta u kojemu se nalazi sama mesnica, a u kojemu je sve do listopada prošle godine funkcionirala prodavaonica mješovite robe, službeno još uvijek gospodari općina. Preko javnog natječaja ona je taj prostor i iznajmila u zakup mesaru Matiću, ali mu, što sada očito spomenuti traže, nije propisala i sami asortiman buduće ponude u tom prostoru. I, naravno, Matić u toj svojoj mesnici od samog njezina otvaranja građanima nudi sve vrste mesa, pa tako i svinjetinu. Zapravo Matić se u ovom slučaju ponaša kao i svi livanjski mesari hrvatske nacionalnosti, no, eto, problem je samo u tome što se njegova mesnica nalazi u objektu čiji je pravi vlasnik Medžlis.
Budući da su se u tom istom prostoru u sklopu prodavaonice mješovite robe i prije prodavale mesne prerađevine, pa i one od svinjetine, a da nikakvih reakcija nije bilo, pravi problem je, čini se, negdje drugo.
Njegovo pravo ishodište čak izgleda da i ne treba tražiti u Livnu i glavama pojedinih Livnjaka, već u glavama onih koji su, pozivajući se na svetinje, spremni praviti i veći razdor među ljudima.

Kosti ispod dvorane
Kako bi, naime, bilo prokomentirano u javnosti da, primjerice, neka hrvatska institucija u Livnu zatraži od mjerodavnih u općini da se zabrani korištenje sportske dvorane ovdašnje Srednje strukovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića samo iz razloga jer je ta dvorana izgrađena na kostima nedužnih Prilučana koje su partizani u Drugom svjetskom ratu strijeljali na tome mjestu.
I takav zahtjev mogao bi se i te kako obrazložiti ne samo vjerskim nego i nacionalnim osjećajima, ali gdje je tu razum i što bi se time postiglo. Najmanje bi bilo što bi učenici u tom slučaju ostali bez nastave tjelesne kulture.
Problem bi bio u početku jedne prakse koja bi nas učas odvela na kolektivnu stranputicu...

Direktor distribucijskog područja Hercegbosanske županije Marko Ivan Blažević izjavio je da je protiv neplatiša električne energije s područja ove županije prošle godine podneseno oko 7.000 tužbi Općinskom sudu u Livnu, jer se dugovanja po toj osnovi iz ranijeg razdoblja nisu mogla naplatiti na drugi način.
Blažević je objasnio da je dio tih tužbi riješen donošenjem pravomoćnih sudskih presuda po kojima se postupa radi naplate utuženih potraživanja, izrazivši nadu da će Elektrodistribucija imati sve manje razloga za isključivanje potrošača s elektromreže, jer ta nepopularna mjera, kako je kazao, ne samo da je najteža, nego najčešće pogađa siromašne.
Govoreći o tom problemu, Blažević je kazao da su dugovanja kako pravnih tako i fizičkih osoba prema JP Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne sve manja, te da u toj oblasti ima sve više discipline i građanske svijesti da je električna energija roba koju kao i svaku drugu treba platiti.
Kao još jedan problem naveo je neovlaštenu potrošnju, odnosno krađu električne energije, dodavši da su pojačane ekipe koje obilaze potrošače na terenu u općinama gdje je ta pojava više izražena, te da će uskoro biti nabavljeni uređaji za efikasno otkrivanje krađe električne energije, a oni koji budu uhvaćeni u toj nezakonitoj radnji morat će platiti prosječnu potrošnju struje za godinu dana.
(Nina)

LOKALI Jesu li livanjski vlasnici kafića počeli raditi selekciju svojih gostiju
LIVNO – Čini se da vlasnici kafića u Livnu ne biraju sredstva kad je u pitanju borba za goste. Posljednje mjere koje poduzimaju kako bi napunili svoje lokale najlakše bi se mogle opisati kao diskriminacija. Sudeći po borbi za srednjoškolce kao goste, čini se da je većini kafića smještenih na središnjem gradskom trgu upravo to ciljana klijentela. S druge strane, oni stariji gosti, osobito stariji momci, postaju nepoželjni.




Stari momci
Kako bi napravili selekciju poželjnih i nepoželjnih gostiju vlasnici pojedinih kafića uveli su nekakve članske iskaznice. Na taj način uz osiguranje na vratima rade izbor gostiju koji mogu ući.
Pritom, po svjedočenju onih koji su vraćeni s ulaza, postoji samo jedan kriterij, a to su godine i izgled. Mlade djevojke i mladiće puštaju u kafić i bez članske iskaznice, dok oni stariji bivaju vraćeni uz obrazloženje da nemaju člansku iskaznicu.

Takve situacije obično su za organiziranih partyja i u vrijeme vikenda. No, kako doznajemo, i radnim danima, kada je gostiju u pravilu manje, postoje oni nepoželjni. U pojedinim lokalima konobari su, premda to ne žele reći javno, od vlasnika dobili naputke da ne poslužuju ili pak sporo poslužuju nepoželjne goste kako bi oni što manje dolazili u taj kafić. U nekoliko slučajeva doznali smo kako su goste u nekoliko kafića konobari uporno ignorirali.

Djevojke će pobjeći
Od konobara, koji su u pravilu dobro informirani o događanjima u gradu, doznali smo da je razlog takva ponašanja pojedenih vlasnika kafića isključivo zarada. Mlađa klijentela ima manje novca, ali su zahvalniji gosti i troše u pravilu sve što imaju.

Stariji gosti uz kavu mogu sjediti satima i uopće nisu isplativa klijentela. Konobari tvrde da je bit svega privući djevojke, za njima će doći momci, i imate pun kafić. S druge strane, mladi, osobito djevojke, ne žele se opuštati tamo gdje ima starijih gostiju.

U tome leže razlozi takvog šikaniranja i diskriminacije uvjetno rečeno starijih gostiju. Uz to, po svjedočenjima konobara, pojedini stariji momci znaju biti kadikad neugodni, osobito prema djevojkama.

– Nerijetko sam bio svjedok da ovi stari momci, osim neprestanog zurenja, znaju i zadirkivati ili pokušati dirati djevojke. U takvim slučajevima jasno je da će takav lokal ostati bez djevojaka, a samim time i bez gostiju – kazao je jedan od konobara.

Doznajemo da za izdavanje članskih iskaznica kafići nemaju niti pravno uporište jer se ne radi o klubovima.
[vecernji list]

Tradicionalna, sedma po redu karnevalska fešta u Livnu održat će se sutra, 28. veljače, a istoga dana navečer u PTC-u Forum bit će održan maskenbalTradicionalna, sedma po redu karnevalska fešta u Livnu održat će se sutra, 28. veljače, a istoga dana navečer u PTC-u Forum bit će održan maskenbal na kojem će biti izabrane i nagrađene najbolje maske i najuspjelije karnevalske kreacije, javlja dopisnik NINA-e.

Prema riječima direktorice Turističke zajednice Hercegbosanske županije Slave Jukić, dan ranije, odnosno danas, održat će se i tradicionalni dječji maskenbal, a sudjelovanje na karnevalskoj fešti u Livnu najavili su i gosti iz susjednih općina, te iz Trilja i Imotskog.

Vrijeme maškara i karnevala u Livnu prigoda je da se predstave i neobične maske i karnevalske kreacije, a sudionici karnevalskih zabava različite su životne dobi, od djece iz vrtića do učenika osnovnih i srednjih škola, građana srednje životne dobi i umirovljenika.

LIVNO - Presudom Ustavnog suda FBiH od 5. studenoga 2005. poništena je odluka Općinskog vijeća Livno o posebnoj pristojbi za financiranje sporta i tjelesne kulture u toj općini, ali je ona i dalje na snazi, a to znači da svi gospodarski subjekti moraju izdvajati 0,02 posto iz poreza na prihod po završnom računu, a vlasnici automobila deset maraka pri registraciji vozila. Ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Općinskog vijeća prošle godine pokrenula je tvrtka Pervanić d.o.o. nakon višegodišnjeg povlačenja po sudovima, a u obrazloženju presude Ustavnog suda Federacije BiH navodi se da je za donošenje odluke o financiranju sporta nadležna županijska Skupština, dok su za provedbu odluke nadležne općine. Iako je načelnik općine Livno Luka Čelan na sjednici 24. studenoga 2005., na pitanje vijećnika kada će se ukinuti neustavna odluka Općinskog vijeća o naplati posebne pristojbe za sport i tjelesnu kulturu, odgovorio da će se ta odluka staviti izvan snage te da je od Vlade zatraženo da sporno pitanje riješi sukladno zakonu, to do danas nije urađeno jer su vlasnici motornih vozila prilikom registracije i dalje obvezni plaćati dodatnih deset maraka. U tri servisa za tehnički pregled vozila u Livnu potvrđeno je da su čuli za presudu Ustavnog suda Federacije BiH, ali da od nadležnih još nisu dobili ništa u pisanoj formi, radi čega i dalje naplaćuju spornu pristojbu koja nema zakonsko uporište. NINA

OTVOREN MEĐUNARODNI GRANIČNI PRIJELAZ KAMENSKO
Livno, 25.02.2006. - Danas je otvoren međunarodni granični prijelaz Kamensko, lociran na prometnici koja od Livna i Tomislavgrada vodi prema Splitu i šesti je u Bosni i Hercegovini. Prijelaz je otvorio ambasador Michael Humphreys, ministrica finansija Ljerka Marić i direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević. Izgradnja je koštala 3,5 miliona eura i u potpunosti je donirana od Evropske unije.

Vlasnici TV prijemnika i korisnici usluga fiksne telefonske mreže na području koje pokriva "HT Mostar", a koje obuhvata i općine Livanjske županije, izbjegavaju plaćanje radio-televizijske pretplate od šest KM . koja je od siječnja uključena u iznos računa za telefonske usluge, ali im zbog toga operater ne isključuje telefone.
Većina pretplatnika u općinama Livno i Tomislavgrad, umjesto da plate cijeli iznos računa koji su za siječanj ovih dana dobili od "HT Mostar", uzimaju posebnu uplatnicu kojom plaćaju račun, ali umanjen za iznos RTV pretplate, te tako i dalje nastavljaju dosadašnju praksu neplaćanja ove zakonske obaveze. Na šalterima u ovim, ali i u drugim općinama koje pokriva "HT Mostar" i dalje se može čuti sugeriranje službenika da se telefonske usluge mogu platiti korištenjem posebne uplatnice bez RTV pretplate. Ovaj operater nije odgovoran za nepoštivanje Zakona o javnom RTV sustavu, jer njime nije propisan način na koji će korisnici plaćati račune, a operator korisnike ne može isključiti sa mreže sve dok uredno plaćaju račune.

(Onasa)

primanju mirovine iz Fonda MIO/PIO, tu potvrdu s jednom upisanom rečenicom u gotov obrazac platit ćete 11KM. A takva potvrda najčešće zatreba roditeljima čija djeca traže studentske stipendije ili kredite, te smještaj u studentskim/đačkim domovima. Još ako imate nesreću da je Županijski zavod MIO/PIO smješten izvan mjesta stanovanja tada ste izloženi dodatnim troškovima putovati po potvrdu u drugi grad ili čekati da vam netko donese potvrdu, odnosno da ona stigne u Poslovnicu MIO u vašem gradu. Recimo, ako živite u Tomislavgradu, tada zahtjev podnosite u poslovnici te općine, a potvrdu vam može izdati samo Županijski zavod u Livnu. Ako vam je žurba, a najčešće jest, tada morati otputovati u Livno po potvrdu, što su dodatni troškovi, jer treba putovati 100 kilometara. Ako ste iz Drvara, Grahova tada putovati trebati i dvostruko više. Sve da biste dobili dokaz kako ne primate mirovinu. A svaki grad u županiji ima poslovnicu MIO/PIO, no netko je mudro odlučio da se za običnu potvrdu građani moraju izlagati neobično velikim troškovima. I to oni koji i ne primaju mirovinu! Koliko tek stoji potvrda o primanju mirovine? Važno je da kojekakvi zavodi, zavodići, ispostave, poslovnice, ogranci…u Federaciji B i H niču svaki dan , te da birokracija mora od nečega živjeti. A najlakše je ozakoniti deranje sirotinje!
www.tomislavcity.com

Ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Hercegbosanske županije Javorka Brčić izjavila je da prema procjeni te ustanove na području šest općina ove županije na crno radi oko 1.700 osoba, te da taj broj ima tendenciju porasta, javlja dopisnik NINA-e.
Govoreći o problemu nezaposlenosti u HBŽ-u, čelnica zavoda kazala je da je na kraju 2005. u toj županiji evidentirano 7.870 osoba, od čega najviše u općinama Livno – 3.372 i Tomislavgrad – 2.504 osobe, te da stopa nezaposlenosti u županiji iznosi oko 44 posto.
Objasnila je da na povećanje broja novoprijavljenih osoba u evidenciji Zavoda za zapošljavanje utječe i nepravilno planiranje kadrova, posebno u srednjem obrazovanju, razvojačenje braniteljske populacije, reforme u policiji i carinskoj službi, te veliki broj poljoprivrednika koji posao traže preko te ustanove.
(NINA) nv

Načelnik općine Livno Luka Čelan izjavio je da općinska administracija ima velikih problema kada su u pitanju katastarski planovi ove općine, koji potječu još iz vremena vladavine Austrougarske monarhije u BiH, Prema njegovim riječima, da bi se olakšao posao geodetima i kako bi građani lakše ostvarili svoja prava u oblasti imovinsko–pravnih odnosa, već su poduzete određene aktivnosti, a jedna od njih je i digitalizacija dijela katastarskih planova općine.
Načelnik Čelan je rekao da je Općina Livno krajem prošle godine potpisala ugovor s Geodetskom upravom Federacije BiH i Hercegbosanskom županijom o digitalizaciji dijela prostornih planova, ustvrdivši da općinske vlasti i na taj način žele izvršiti reformu općinske uprave.
Dodao je kako se nada da će do kraja njegova mandata na mjestu načelnika to pitanje biti riješeno za područje cijele općine, čime će se značajno poboljšati razina usluga građanima u toj oblasti.

(NINA) nv

Radiotelevizija FBiH prošle je godine dostavila 13.338 platnih naloga vlasnicima radio i televizijskih prijamnika na području Hercegbosanske županije, koji nisu izmirili dugovanja za RTV pristojbu, a koja se po Zakonu o Radioteleviziji FBiH iz 2002. plaća za posjedovanja bar jednog radio ili TV prijamnika, javlja dopisnik NINA-e.
Prema riječima Tonke Knežević, izvršne direktorice Sektora naplate RTV pristojbi RTV FBiH, protiv vlasnika radio i TV prijamnika koji svoja dugovanja nisu uplatili po izdanom platnom nalogu, podneseni su prijedlozi za izvršenje radi prinudne naplate Općinskom sudu u Livnu, koji je do sada izdao više od 3.500 pravomoćnih izvršnih rješenja.
Ustvrdila je da RTV FBiH nije zadovoljna stupanjem ostvarene naplate RTV pristojbe koji na područjima koja pokriva BH Telekom iznosi oko 68 posto, a na područjima Hrvatskih telekomunikacija Mostar oko 19 posto, te da na područjima HT-a Mostar postoji opstrukcija plaćanja pristojbe preko računa za telefonske usluge jer službenici na šalterima sugeriraju građanima da ne plaćaju RTV pristojbu.

Cijelu zimu, usprkos i nedavnim sibirskim hladnoćama, radnici Livnoputova neprekidno, uz pomoć teških strojeva, izvode zemljane radove na prva tri kilometra buduće županijske ceste Livno - Sinj, koja put do Splita skraćuje za 20 kilometara.

Riječ je o prvoj fazi rekonstrukcije stare prometnice, za koju je u prošloj godini uloženo 856.000 maraka, ističu u Ministarstvu gospodarstva Hercegbosanske županije. Naime, dionica ove ceste rađena je još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, objašnjava pomoćnik ministra gospodarstva za promet i veze Ivica Kuliš i dodaje da je do 70-tih godina ta cesta bila jedina poveznica između središnje Bosne i Dalmacije.

Blizina Jadrana te ogromni zimsko-turistički potencijali planine Kamešnice potaknuli su županijsku vlast da krene u ovu kapitalnu investiciju. “Prometnica će imati treći, uzlazni trak. Najviša točka bit će na 1.170 metara nadmorske visine. Dužina ceste je nešto više od 13 kilometara. Ukupna vrijednost radova je 12 milijuna maraka.

Završetak poslova se očekuje u 2008. Osim županijskog proračunskog novca, očekuje se i financijska potpora FBiH”, rekao je Kuliš. U Općini Livno naglašavaju kako je u posljednje vrijeme, otkad je počela izgradnja ceste preko Vagnja, naglo porastao interes za kupnju parcela na toj lokaciji. “Zbog toga uskoro krećemo u izradu detaljnog prostornog plana i parcelizaciju cijelog područja”, rekao je Tihomir Lauš, pomoćnik načelnika za imovinsko-pravne poslove.


“Svi oni koji su se interesirali za kupnju zemljišta imaju namjeru graditi kuće za odmor i rekreaciju, što im ovaj prostor nesumnjivo može i ponuditi”, dodao je na kraju Lauš.

Nakon izgradnje ova cesta bi ubrzo mogla postati i dionica regionalnog prometnog pravca koji bi spajao hrvatski koridor 10, koji kod Okučana ima petlju, s Banja Lukom, odakle bi nastavljao do Livna i preko Vagnja bi završavao u Splitu. Naime, podsjetimo, prošle godine u Livnu je održan sastanak na kojem su predsjednik Vlade HBŽ-a Stipo Pelivan, ministar prometa i veza Branko Dokić i bivši pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Mijo Bezer izrazili ogromno zanimanje za navedeni cestovni projekt.

M. S. /Dnevni list

LIVNO - Sniženje cijena općinskog zemljišta, koje mogu dosegnuti i do 80 posto, ovisno od broja zaposlenika, privukla je brojne lokalne i strane poduzetnike u južni dio grada, gdje se oko bivše tvornice boja i lakova Unimax stvara poslovni dio grada. U općinskim službama kažu da je dosad prodano šest parcela lokalnim poduzetnicima, a jedna ulagaču iz Splita. Cijela zona je parcelizirana i uskoro kreće asfaltiranje pristupnih putova. Nakon toga gospodarstvenici će na imati na raspolaganju svu potrebnu infrastrukturu, naglašavaju u općini. “Tvrtka koja, primjerice, treba 4.000 metra četvornih zemljišta, a zaposlila bi 20 ljudi, prije ove odluke za to bi trebala izdvojiti oko 112.000 maraka, uključujući i cijenu zemljišnog najma, a sada je to upola manje - znači 56.000 maraka. To nas svrstava među bh. općine s najnižom cijenom zemljišta za poduzetnike”, objasnio je Luka Čelan, načelnik općine Livno. Tomislav Bralo, direktor drvne industrije Brali iz Livna, istaknuo je da je ta općinska olakšica najveći razlog zašto je kupio zemljište u poduzetničkoj zoni, gdje misli graditi pogon za finalnu obradu drveta i zaposliti dvadesetak djelatnika. “Zemljište sam u konačnici platio dva puta manje nego da sam ga kupio po tržišnoj cijeni. Uštedu ću uložiti za izgradnju objekta”, zadovoljno je rekao Bralo. Realizacija tih odluka čini se neće zapeti po mnogim općinskim uredima, kako to obično biva u našoj zemlji. “Sav posao oko prikupljanja potrebne papirologije koji će poduzetnici obavljati u općini trajat će svega dan-dva, dok će cijela procedura od podnošenja zahtjeva do dobivanja zemljišta trajati rekordnih mjesec dana, čime iznimno pospješujemo sadašnje standarde učinkovitosti lokalnih uprava”, zaključio je načelnik općine Livno Luka Čelan. M. S.

KAKO IZBJEĆI FTV U LIVNU NE PLAĆAJU RTV PRISTOJBU FEDERALNOJ TELEVIZIJI I USTO IMAJU "HALO"
MARKA ZA POŠTARINU Oni koji ne žele plaćati RTV pristojbu iz ukupnog potraživanja za telefon odbiju šest KM koliko stoji "namet" za FTV i POTOM posebnom uplatnicom izmire ostatak. Plate, dakle, samo onaj iznos koji se odnosi na telefonske impulse, a ta "operacija" košta jednu marku poštarine
piše Frano MIOČ
Veza sa svijetom
Naime, kada je bio tek usvojen ovaj najnoviji dogovor o plaćanju RTV pristojbe, mnogi su na ovom području najavljivali kako će s ciljem izbjegavanja plaćanja te pristojbe jednostavno isključiti iz PTT mreže svoje fiksne telefone, te da će im potom jedina veza sa svijetom biti mobitel. Međutim, to se ipak nije dogodilo, ili barem nama nije poznato da se netko odrekao svoga fiksnog telefona.
Rekli bismo, zašto i bi kada se plaćanje RTV pristojbe, barem privremeno, može izbjeći na mnogo jednostavniji način. Stvar je u biti posve jednostavna. Oni koji ne žele plaćati RTV pristojbu, iz ukupne novčane svote koja im je došla za telefon odbiju šest KM, koliko stoji pristojba, i posebnom uplatnicom izmire ostatak, plate, dakle, samo onaj iznos koji se odnosi na telefonske impulse. Ta "operacija" ih košta jednu KM poštarine, ali za mnoge je bolje i to nego platiti još pet KM, koliko košta RTV pristojba. I što je također veoma bitno, samim tim potezom automatski se izbjegava opasnost od isključivanja telefona. U livanjskoj pošti doznajemo kako na ovakav način mnogi izbjegavaju platiti RTV pristojbu. Samo, naime, rijetki prijašnji neplatiše pristaju na to da u sklopu telefonskog računa plate i RTV pristojbu.
— Pošti je svanulo — kaže nam jedan od onih koje smo zatekli u livanjskoj poštanskoj šalter dvorani.
Od svakog neplatiše RTV pristojbe pošta ubere po jednu KM poštarine. I upravo zbog toga, premda mu se program kako državne, tako i federalne TV nimalo ne sviđa, on ukupan telefonski račun plaća u cijelosti.

To neće proći
Bilo kako bilo, RTV pretplata ne prolazi u Livnu. Razloge čini se ipak ne treba isključivo tražiti u svijesti i savjesti ovdašnjih žitelja, već i u činjenici da većina Hrvata ovoga kraja federalnu i državnu televiziju ne doživljava i kao svoju TV. Zvuči doista nevjerojatno da na tako velikom prostoru od Drvara do Mostara niti državna, a niti federalna RTV nemaju niti jedno svoje organizirano dopisništvo. Ispada tako da odgovorne u tim kućama ovaj kraj veoma malo zanima.
Opravdanja koja se uglavnom svode na nedostatak novca nitko ozbiljan ne prihvaća. Jer, kada bi se isključivo radilo o financijama, spomenute televizije ne bi uopće mogle funkcionirati.

SARAJEVO/LIVNO - Ante Čolak, dopredsjednik HSS-a BiH, koji je pokrenuo brojne inicijative za vraćanje Buškog jezera našoj zemlji, izjavio je da od nadležnih institucija nikada nije dobio nikakav odgovor u vezi s rješavanjem tog problema. Ovaj se problem ponovno aktualizirao najavama potpisivanja ugovora o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i BiH, jer je mnogo stvari iz ove problematike ostalo neriješeno. Akumulacija Buško jezero inače je najveća umjetna akumulacija u Europi, površine 55 četvornih kilometara, vodnog kapaciteta 800 milijuna kubičnih metara vode. Dvije trećine jezera prostire se na području općine Tomislavgrad, jedna trećina na području općine Livno, dok je o pitanju sliva odnos obrnut.

Raseljene tisuće Hrvata

Projekt su zajednički sedamdesetih godina 20. stoljeća izvele tadašnje vlasti BiH i Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj izgrađena Hidroelektrana “Orlovac”, dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 50 kilometara četvornih.
«Tijekom procesa izuzimanja zemljišta raseljeno je 22 tisuće Hrvata, a osim što su izgubili zemljište, naknada je bila minorna. Ove činjenice će biti dodatni problem kada BiH bude donosila zakon o restituciji, a jedna od stavki će biti i da se obeštete oni koji i nisu dobili naknadu», rekao je Čolak dodavši da bi ovaj problem trebao biti razmatran na međudržavnom vijeću za suradnju između BiH i Hrvatske, ali do sada to nije bio slučaj. «Iskorištavanje jezera traje već 36 godina. Postojao je ugovor između Hrvatske elektroprivrede i naših općina gdje se plaćala naknada po dvije osnove; jedna po teritorijalnoj zapremini, dok je druga davanje naknade po slivu», kazao je Čolak istaknuvši da je do samog rata naknada bila mnogo veća nego danas.

Sporne dozvole

Hrvatska danas plaća općini Livno oko 600 tisuća maraka, a Tomislavgradu oko 1,400.000 maraka. «To je minorna naknada, jer je Hrvatska do sada ostvarila prihod od 924 milijuna maraka, a treba reći i da Hrvatska ne ispunjava gabarite iz prethodnog ugovora o sukcesiji koji je i danas formalno na snazi», rekao je Čolak. Prema njegovim riječima, Vlada nekadašnje Herceg Bosne donijela je odluku kojom je Hrvatska elektroprivreda dobila uporabnu dozvolu te vodoprivrednu dozvolu nad Buškim jezerom, koja je istekla 1997. «HEP, dakle, sada iskorištava vode ovog jezera bez vodoprivredne dozvole. Kako se HEP upisao u vlasništvo i proveo proces registriranja u gruntovnim knjigama, to je posao Tužiteljstva BiH», dodaje Čolak. Ovaj se problem proširuje i činjenicom da još ne postoji međudržavni ugovor o imovinsko-pravnim odnosima, a Čolak naglašava da je nedavno odustajanje od potpisivanja vjerojatno posljedica neriješenog pitanja vezanog uz iskorištavanje Buškog jezera.

Pitanje interesa

Na pitanje zbog čega su domaće institucije nezainteresirane za rješavanje pitanja Buškog jezera, Čolak odgovara da problem leži u tome što institucije BiH još uvijek ne zastupaju interese države i građana, te se zbog toga sva šteta svaljuje na lokalne zajednice. «Sumnjam da u Hrvatskoj ne postoji dobra volja za rješavanjem ovog pitanja, jer je njima u interesu da sve bude čisto», dodaje Čolak.

Neriješeno pitanje
Stav Vijeća ministara je da je ova inicijativa bila predmetom rasprave na jednoj od sjednica, te je zaključeno da Ministarstvo vanjske trgovine i Ministarstvo vanjskih poslova treba osigurati detaljne informacije. Nakon toga ova tema će biti predložena za razgovore na idućem susretu izaslanstava dviju država. Dario Pušić

PRIČE O NARKOMANIJI U HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI IPAK NISU BEZ OSNOVE
Prošle je godine u Livnu i Tomislav Gradu droga odnijela dva mlada života, a u specijaliziranim ustanovama za liječenje ovisnosti i danas ima Livnjaka. Osim obećanja, ni općine ni županija još ništa ne poduzimaju na planu borbe protiv ove pošasti
LIVNO - Veliko zlo modernog doba zvano droga nije zaobišlo ni Livno, kao ni ostale općine u Hercegbosanskoj županiji. Priznaju to čak i najveći optimisti, ali u kojoj mjeri je narkomanija uistinu uzela maha na ovim prostorima, nekih konkretnijih pokazatelja, na žalost, nema.
Ako je pak suditi po broju kaznenih prijava koje se podnose protiv onih koji konzumiraju i raspačavaju drogu, situacija baš i nije tako alarmantna. Međutim, ako se samo ima u vidu činjenica da je prošle godine i to u veoma kratkom razdoblju droga u Livnu i Tomislav Gradu odnijela dva mlada života i da u pojedinim specijaliziranim ustanovama za liječenje ovisnosti od droge i danas ima Livnjaka, onda je posve jasno da priče o prisutnosti droge na ovim prostorima, ne samo da nisu bez osnove nego, na žalost, da nisu i prenapuhane.
I da stvar bude još teža, upravo spomenuti slučajevi govore kako na ovim prostorima nije u optjecaju samo laka droga tipa ecstasyi, marihuana, već da se tu radi i o mnogo težim vrstama droge, kao što je heroin.
Sve prepušteno samo MUP-u
Ove i ovakve livanjske stvarnosti mnogi kao da nisu svjesni. Osim roditelja koji bezrezervno vjeruju svojoj djeci, to se u velikoj mjeri odnosi i na one koji bi prirodom svoga posla trebali konačno nešto poduzeti na planu organizirane borbe protiv ove pošasti.
Građani ove općine i županije to godinama očekuju od ovdašnje vlasti, ali nikako da se prijeđe s riječi na djela. Cijela stvar je tako prepuštena MUP-u, tako da o nekoj edukaciji mladih o tome što droga u biti jest i kako se oduprijeti njezinu izazovu, odavno u ovom gradu nije bilo ni riječi.
O tome, na žalost, nije bilo puno govora ni na javnoj tribinu koju je u četvrtak navečer u livanjskom Narodnom sveučilištu organizirala Udruga mladih Sv. Vinka Paulskog. Naime, na toj javnoj tribini svoja iskustva kada je droga u pitanju su iznosile tri mlade djevojke, članice međugorske zajednice "Cenacolo", te dva bračna para čiji sinovi su se uz pomoć te iste i još nekih sličnih zajednica uspjeli osloboditi ovisnosti od droge.
Potresna svjedočenja
U sklopu tih dosta potresnih svjedočenja ipak je najviše bilo riječi o pomoći koju je tim ljudima pružila spomenuta međugorska zajednica, kao da su njihovi slušatelji uglavnom bili teški narkomani koji bi se istog trenutka trebali uputiti u tu i takvu zajednicu, a ne uglavnom livanjski srednjoškolci od kojih sigurno mnogi još ništa ne znaju o drogi, kao i o tome kako se postaje ovisnikom.
Isticanjem kako su tek u međugorskoj zajednici tri bivše ovisnice spoznale Boga, a zanemarivanjem priče o tome što ih je ranije udaljavalo od vjere, Boga i upoznavanja samoga sebe, tako da su u drogi pronalazili spas, moglo je čak zvučati i kontraproduktivno. Stoga nije ni čudno da mnogi srednjoškolci nisu dočekali kraj ove javne tribine.
Bez obzira na sve, ovaj potez livanjske Udruge mladih Sv. Vinka Paulskog je ipak za pohvalu. Za razliku od mnogih drugih koji deklarativno skrbe o mladim ljudima, i ovom javnom tribinom ona je pokazala da je i nešto konkretno spremna za njih učiniti.

Frano MIOČ

Livanjska mljekara od 1. ožujka započet će s redovitom kontrolom kvalitete mlijeka koje otkupljuje od svojih kooperanata. "Na ovaj način dobit ćemo uvid u kemijsku i mikrobiološku kvalitetu mlijeka. Od ukupne količine mlijeka koje otkupi Livanjska mljekara 58 posto mlijeka ne udovoljava pravilniku o ispravnosti ", istaknuo je značaj ovih kontrola Zdravko Erceg, voditelj otkupa mlijeka u Livanjskoj mljekari.
"Mi još uvijek vršimo plaćanje po mliječnoj masti i tako će biti do donošenja pravilnika o kvaliteti mlijeka dok pravilnik o kvaliteti mlijeka Europske unije, u cijenu mlijeka uključuje mliječnu mast, proteine, somatske stanice i mikrobiologiju", dodao je Erceg.
Erceg je pojasnio da je cilj Livanjske mljekare stalno educiranje kooperanata o nužnosti higijene u proizvodnji što kvalitetnijeg mlijeka. Redovite analize mlijeka livanjskih kooperanata obavljat će se na Veterinarskom institutu u Banja Luci. (F)