O KNJIZI:
Livno je grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Leži ispod planine Cincar (2006 m nadmorske visine) i brda Bašajkovac (oko 1000 m nadmorske visine), na 17. stupnju istočne geografske dužine i 43,5. stupnju sjeverne geografske širine. Grad se smjestio na uzvišenju, na sjeveroistoku Livanjskog polja koje zahvaća površinu od oko 410 km2. Gradu pripadaju sela: Zastinje, Suhača, Mali i Veliki Kablići, Priluka, Prisap, Žirović, Ljubunčić, Lusnić, Strupnić, Kovačić, Čelebić, Bojmunti, Radanovci, Bogdaši, Vrbica, Sajković, Gubin, Provo, Čaprazlije, Donji i Gornji Rujani, Lištani, Odžak, Ćajić, Prolog, Lipa, Čuklić, Ćosanlije, Tribić, Orguz, Srđevići, Bila, Zabrišće, Držanlije, Grborezi, Komorani, Guber, Rapovine, Dobro, Potočani, Zagoričani, Žabljak, Drinova Međa, Sturba, Potok, Smričani, Glavica, Tušnica, Potkraj, Megdan, Grgurići, Vidoši, Lopatice, Lopatinac, Golinjevo, Miši, Podhum, Vržerale i Podgradina. Livanjsko, najveće kraško polje na svijetu, okružuju planine: Cincar (prema Kupresu), Krug, Golija, Staretina i Šator (prema Glamoču), Grabovica i Tušnica (prema Tomislavgradu), te Dinara i Kamešnica (prema Sinju, RH). Prema Bosanskom Grahovu nema planinski masiv.
U gradu, odmah ispod Bašajkovca je izvor bistre vode, Duman, koji stotinjak metara dalje postaje rijeka. Čista i hladna Bistrica.

Prije naseljavanja Slavena, na području današnje općine Livno živjelo je ilirsko pleme Dalmati, stočari, koji su se kasnije bavili i trgovinom. Krajem 13. i početkom 14. stoljeća, Livnom upravljaju sinovi hrvatskog bana Pavla Šubića, te Mihovilovići. Sredinom 14. stoljeća Livnom rukovode Galešići koji ga ustupaju ugarsko-hrvatskom kralju Ludvigu I. Anžuvincu, nakon čije ga je smrti bosanski kralj Stjepan Tvrtko pripojio Bosni 1387. godine. Zadnje godine 14. stoljeća, bosanski kralj Stjepan Ostoja darovao je livanjsku župu Hrvoju Vukčiću - Hrvatiniću, a od 1430. do 1436. godine pod upravom je bosanskog kralja Tvrtka II. Od 1444. do 1449. godine, u Livnu
je stolovao bosanski kralj Stjepan Tomaš. Nakon njega, gradom je upravljao Vladislav Hercegović, te Ivaniš Vlatković.
Stipo M. Crnjak

[Opširnije / naruci ...]