Piše: Jurica GUDELJ
MOSTAR – Nakon velikih geopolitičkih promjena na tlu Europe početkom 90-ih godina prošloga stoljeća, došlo je do niza promjena na polju Visokog obrazovanja. Želja da se na tehnološkom i ekonomskom polju dostigne ponajprije SAD, a potom i Japan, potakla je Europske zemlje da reformiraju svoj visoko-školski sustav po uzora na SAD. Rektori nekoliko najstarijih i najuglednijih europskih sveučilišta su se sastali u Bologni 1988. godine gdje su donijeli prvi dokument na tom tragu - Magna Charta Universitatum (Velika univerzitetska povelja). Bio je to prvi korak ka Bolonjskoj deklaraciji.Kasnije je donesen još niz dokumenata koji su pomogli da sve zemlje Europe (osim Bjelorusije) pristupe procesu reforme obrazovanja. Najvažnija među njima je 'Lisabonska konvencija' iz 1997. g. Ona je otvorila put tzv. 'akademskom priznavanju diploma' na prostoru cijele Europe.
1999. godine donesena je famozna Bolonjska deklaracija. Ona podrazumijeva: usklađivanje diploma s prostora cijele Europe, prihvaćanje dva ciklusa školovanja – preddiplomski i postdiplomski studij (u ukupnom trajanju od pet godina), uvođenje bodovnog sistema gdje bi se za sve dimenzije rada studenta dobivali bodovi (od aktivnosti na satu, seminarskih radova, odnosa prema radu, pa do redovitosti na predavanjima) tako da bi završni ispit nosio samo određeni broj bodova. Također, Bologna podrazumijeva i mobilnost studenata, ali i profesora. Svršetkom preddiplomskog studija stječe se tzv. bachelor stupanj. S tim stupnjem, primjerice, možete biti prevoditelj ali ne i predavati u školama i slično. Za predavanje u školama treba vam diploma magistra struke (M.A.). Do te diplome je potrebno najmanje pet godina studiranja…Bolonjski proces je jedan dugotrajan i sveobuhvatan proces. Reformira se sustav koji je bio na snazi preko 50 godina (neka sveučilišta u Europi imaju isti sustav obrazovanja već stoljećima - Oxford) i nemoguće je očekivati rezultate preko noći. Situacija u našoj zemlji nije puno gora od ostatka Europe. Primjerice, Slovenija nije još učinila ništa na ovoj reformi.BiH se kao potpisnica Bolonjske deklaracije obvezala provesti reformu visokoškolskoga obrazovanja do 2010. godine. Iako ovaj proces podrazumijeva usklađivanje sustava obrazovanja na prostoru cijele Europe, u našoj zemlji imamo situaciju da nije usklađen na prostoru cijele države.
Ne postojanje Ministarstva obrazovanja, kao niti Zakona o visokom obrazovanju glavna je prepreka ovom procesu. Akademska zajednica, koja se trudi obaviti ove reforme te otvoriti vrata BiH prema Europi, nailazi na nerazumijevanje državnih institucija.
Bolonjski proces, naravno, ima i svojih mana ali trenutno nema boljega rješenja. Globalizacija čini svoje.
Posjetite: http://www.sus.ba/bologna/
http://www.wus-austria.org/default2.htm
http://www.ainsee.info/