KRITIKA: Predrag Crnković – ''Beograd za pokojnike'' (V.B.Z, 2008.)

subota , 31.01.2009.



KRITIKA: Predrag Crnković – ''Beograd za pokojnike'' (V.B.Z, 2008.)


Na prije nekoliko mjeseci okončanom anonimnom natječaju za neobjavljeni roman što ga organiziraju izdavačka kuća V.B.Z. i Tisak iz Zagreba, titulom pobjednika ovjenčan je i s 100 tisuća kuna nagrađen, beogradski pisac Predrag Crnković, za roman ''Beograd za pokojnike''. Crnković je u drugoj polovici šezdesetih godina rođen pisac i prevoditelj iz Beograda koji nije nepoznat domaćoj publici jer je prošle godine ušao u uži izbor natječaja Večernjeg lista za kratku priču, a u izdanju internetskog književnog časopisa Knjigomat (u kojemu već duže vrijeme objavljuje eseje i kritike) nedavno je izašao i njegov debitantski roman ''Čarapanke sa Zvezdare''.

Sklonost postmodernističkom oblikovanju rukopisa, metaliterarnim vezama, filmskim referencijama i poigravanju autobiografičnošću najizrazitije su značajke Crnkovićeva pisma, zastupljene kako u njegovoj priči iz Večernjakova natječaja tako i u oba njegova romana. No, za razliku od romana ''Čarapanke sa Zvezdare'' kojega je situirao u šezdesete godine prošlog stoljeća, roman ''Beograd za pokojnike'' donosi sliku srpske ''prestolnice'' od vremena raspada bivše jugoslavenske državne zajednice pa do 2005. g. (uz kratak znanstveno-fantastični apendiks koji posreduje apsurdističku, satiričnu projekciju Beograda iz 2101.godine).

Crnkovićev antijunak Peđa tipičan je egzistencijalistički protagonist, neuklopljeni cinični individualist i (samo)izopćeni intelektualac, ''spisateljski obrtnik i pisac'' čiji nekonformizam autoru služi za ocrtavanje vlastitog svjetonazora i iskazivanje kritičkog stava spram devijacija ondašnje srpske socijalno-društvene zbilje, raščlamba kojih se zapravo ispostavlja temeljnom sastavnicom knjige. Kroz anegdotalno koncipirane, nelinearno strukturirane događajne fragmente autor gradi psihogram lika ali i sliku Beograda promatranu iz prizemne, ''pacovske'' perspektive junaka koji lutajući labirintom beogradskih ulica u potrazi za hranom (ali i smislom života) besperspektivno otaljava svoje bezlične dane, uz iznimno rijetke socijalne kontakte (većinom poslovne prirode), te malobrojne ugodne trenutke, uglavnom provedene na kinotečnim filmskim projekcijama.

Roman je sastavljen od trinaest poglavlja (uz dodatak postmodernističkog uvoda, autopoetičkog pogovora i znanstveno-fantastičnog satiričkog apendiksa) od kojih svako problematizira pojedini segment protagonistova života i stvarnosti tamošnje društvene zajednice, odnosno Beograda između 1993. i 2005.godine. Dok početna četiri poglavlja otvara sam narator, u nastavku to biva zamijenjeno citatima iz nekog književnog djela (autora poput Heryja Millera, Paula Austera i Bore Ćosića), stihovima iz rock-pjesmarice (Sex Pistols, primjerice) ili navodima iz scenarija Hitchcockovih filmova, pa takva nedosljednost izaziva dojam nedorađenosti i konfuznosti. Tematsko-motivski dijapazon je vrlo širok a obuhvaća problematizaciju gladi (prvenstveno Peđine, ali i njegovih sugrađana, posebice umirovljeničke populacije), ali i stanja u zdravstvu (u poglavlju posvećenom umiranju protagonistove majke), urbanističke devastacije Beograda, malograđanštine, izlazaka u tzv. ''in'' kafiće, te nekoliko junakovih ljubavnih veza. Nimalo slučajno odabrana intelektualna pozicija glavnog aktera priče Crnkoviću omogućava da se prihvati i kritičkog komentiranja mnogih kulturnih, socioloških i političkih tema poput ''novokomponovanog'' književnog izdavaštva, palanačkog mentaliteta i ''unutarbeogradskog ćoškarskog šovinizma'', ili pak mitotvorstva i na mitovima zasnovanog srpskog nacionalizma. U tim je digresijskim esejističkim dionicama autor često vrlo duhovit, posebice u slučaju ironično impostirane sociološke raščlambe stanovništva prema sadržaju njihovih ''cegera'', odnosno namirnica koje kupuju, dok bi temama mnogokojeg tuluma mogle postati politički nekorektna ali vrlo zabavna opservacija razlika u seksualnim afinitetima između cura koje jedu ''čips'' i onih koje preferiraju ''smoki'', ili pak urnebesna, montipajtonovska persiflaža s prizorom Josephine Baker ''u gimnastičkom šortsu i plastičnim sandalama, dok maše trobojkom sa zvezdom petokrakom''. Najzanimljivijim se pak ispostavlja 12. poglavlje naslovljeno ''Reprezentacija'' u kojemu protagonistov cinizam doživljava svoj vrhunac u rukopisnoj dionici posvećenoj ''prinudnim zabavama'', odnosno imperativu dobrog provoda u tzv. ''in'' klubovima. Tu autor na vrlo efektan način piše o umjetno induciranim trenucima bezrazložnog optimizma i hinjenog dobrog raspoloženja u situaciji kada večernji izlazak na koncert ''novovalnih legendi'' u klub ''u kojem se plaća i vazduh kojeg se udiše'' znači tri dana života na vodi jer neće biti novca za hranu, a svi prisutni, kako ''legende'' na bini tako i ostarjela publika ispred nje, glume da osjećaju duhove i vibracije vlastite mladosti, neuspješno tjerajući iz svijesti otrežnjavajuću spoznaju da ih je vrijeme pregazilo.

Crnkovićev je jezik vrlo autentičan i prilično bogat, raspojasano živ, razigran i sočan, pri čemu urbani žargon i sleng autor vješto rabi u karakterizacijske svrhe. No tekst nije lišen redundancija (kako u slučajevima pojedinih rečenica - npr. ''Peđa je letnje julske noći 2002. provodio na terasi'', tako i kod nekih rukopisnih cjelina – primjer 7. poglavlja s višekratnim opetovanjem već rečenog), a prigovoriti se može i prečestoj zlouporabi točke-zareza radi kontraproduktivnog produživanja rečenice (a u svrhu posvete, primjerice Bori Ćosiću). Osim literarnih hommagea i evokacija, junakova ljubav prema sedmoj umjetnosti autoru otvara prostor za brojne filmske referencije, koje osim već spomenutih navoda iz scenarija Hitchcockovih filmova uključuju i mekgafinovsko korištenje motiva sobne grijalice, te često spominjanje filmske terminologije – poput pretapanja i švenkanja – ali i uporabu književnih inačica tih postupaka. Glavnome gradu Srbije Crnković daje ulogu puno veću od scenografske čineći ga važnim akterom priče, ali će kod hrvatskog čitatelja neupoznatog s topografijom beogradskih lokaliteta izostati efekt prepoznavanja, pa će samim time i ukupan doživljaj štiva biti donekle okljaštren.

Na koncu možemo zaključiti kako je roman ''Beograd za pokojnike'' puno dojmljiviji u pojedinim dijelovima (s nekoliko uistinu vrlo efektnih epizoda) negoli kao cjelina, te se rukopis čini prilično nekoherentnim (dodatan primjer konfuznosti je situiranje svakog poglavlja u drugu godinu – s tim da se neke i ponavljaju – ali bez jasnog načela za odabir godina, odnosno njihov raspored). Opravdanje za neusustavljenost rukopisa možda se može pronaći u egzistencijalnoj situaciji junaka – s kaotičnošću teksta kao zrcalnim odrazom akterova životnog stanja – no to se ipak prije čini nategnutom izlikom dobrohotna recipijenta negoli autorskom namjerom, pa će najvjerojatniji razlog nedorađenosti teksta biti nedostatak vremena uslijed približavanja isteka roka za slanje rukopisa na natječaj. Žaliti treba i što je uvodno poglavlje u kojemu pripovjedač otvara asocijativnu inventuru vlastita života na temelju uporabnih predmeta iz djetinjstva i sjećanja na njih (svojevrsna austerovska inačica ''savladavanja vlastita života u romanu'') žrtvovano za potrebe postmodernističkog iznevjerivanja očekivanja i usložnjavanja rukopisa tematizacijom odnosa između fikcije i zbilje. To bi se uvodno poglavlje – koje zajedno s nedovoljno razrađenim satiričkim znanstveno-fantastičnim apendiksom tvori prelabav okvir romanu – moglo pretvoriti u zanimljiv autopoetički, autobiografski romaneskni rukopis, svojevrsnu neizglačanu, grubu i anarhoidno-pankersku, razbarušenu inačicu Jarkovih ''Pustinja'', ili Schulzovih i Sebaldovih melankoličnih autobiografskih evokacija. No, za to još nije kasno...

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Bibliovizoru trećeg programa Hrvatskog radija, veljače 2009.




Otpisane Alise na slobodi

petak , 30.01.2009.



Permanentna kao revolucija, a ograničena kao ljudska pamet, negdje oko zapadnokršćanskih vragdana zakotrljala se umjetničko-reciklažna akcija 'Otpisane Alise na slobodi'.

Obrazloženje: Prilikom revizije stanja u skladištu AK, očevidom je ustanovljeno da je određeni broj primjeraka knjige 'Alisa bez ogledala – žestina', kao i 'Alisa bez ogledala – lajt', pretrpio znatna oštećenja usljed djelovanja prirodnih sila (vodica sišla u podrum) te isti broj primjeraka knjiga pod jedan i dva svrstao u kategoriju robe s greškom. Budući da je, stremljenju k političkoj korektnosti usprkos, robi s greškom u naprednom trižišnoslobodarskom društvu mjesto u kontejneru, preporučena je mjera otpisa istih. Po otpisu, međutim, veći broj primjeraka iskazao je neslaganje sa propisanom mjerom te se udaljio s poprišta u neutvrđenim smjerovima.

Ukratko: Alise su na slobodi i ostaju tamo gdje im se svidi. Dakle, ako ih zateknete, čitajte, nečitajte, pošaljite dalje... pa, knjiga je papir, a papir uvijek može poslužiti za... (toalet, potpalu, reciklažu – ili staru hrvadsku vještinu origami, npr)


Više o robi s greškom u Pravilima stjecanja, drevnom ferengijskom kanonu – stavka q+ članka swer3: Roba s Greškom ne obećava dobro Stjecanje. Da bi trgovac uvalio Robu s Greškom, mora se jako truditi da je predstavi kao Robu s Posebnim potrebama, a to pak iziskuje suradnju čitavog tima stručnjaka za Obmanjivanje pri Stjecanju; kao što je svim društveno korisnim Ferengijima poznato, obuka i najam istih je vrlo skup, a ne jamči uspješnost poslovnog zahvata. Stoga se Stjecanje temeljeno na Robi s Greškom ne preporuča. Ukoliko je dotična roba u svom Bezgrešnom stanju bila slabe stjecajne privlačnosti (nije donosila zaradu), tada se takav poslovni pothvat POGOTOVO ne preporuča. Takvu je Robu najbolje uskladištiti u crnu vreću i time prikriti svoju Sramotu Nestjecanja, te je pod okriljem mraka ostaviti na dostupnom stovarištu otpada, po mogućnosti susjedovom, jer to će u slučaju razotkrivanja ukazivati na Njegovu stjecajnu manjkavost, a ne na vašu, te će tako vaš prislik - teranski: Image - ostati neokrnjen.



Izvor: Autorska kuća


MOJA KNJIGA U VJESNIKU!!!



Vjesnik petkom ima posebnu stranicu namijenjenu knjigoljupcima i posvećenu književnosti.

U sklopu te stranice postoji rubrika LITERARNI UŽITAK u kojoj književni kritičari, urednici, prevoditelji i pisci preporučuju tri njima zanimljiva naslova.

Ovoga tjedna ta je čast pripala književnoj kritičarki Dariji Žilić, koja je vrlo lijepim riječima preporučila moju knjigu kritika strane proze 'Utočište od riječi' , a rubrika je, na moju veliku radost, ukrašena i slikicom moje knjige.

Uz moju knjigu, u današnjem Vjesniku Darija preporučuje i knjige Rade Jarka i Viktora Ivančića a tekst možete pročitati na ovome linku

Hvala Dariji!!!




PROMOCIJA: 'Fantastična bića Istre i Kvarnera'

četvrtak , 29.01.2009.



Hrvatsko književno društvo

poziva na predstavljanje knjige
'Fantastična bića Istre i Kvarnera'


30. siječnja 2009.
u knjižari Ribook u Rijeci
u 19 sati



Autori Boris Perić i Tomislav Pletenac predstavit će svoj zajednički projekt 'Fantastična bića Istre i Kvarnera' koji se bavi pučkom maštovitošću. Bajkoviti predjeli Istre i Primorja iznjedrili su mnoštvo maglovitih demona i široku paletu jezovitih prikaza koji obitavaju na granici fikcije i zbilje, gdje vrebaju zalutale putnike i noćne namjernike. Usudite se provjeriti kako mori mora, na koga reže psoglavci, što se krije u mraku Pazinske jame i tko je najpoznatiji istarski vampir...

Voditelj : dopredsjednik Hrvatskog književnog društva Ernie Gigante Dešković



Cenzura u 'Novom listu'




Jedini hrvatski dnevni list koji je neokaljana obraza preživio devedesete, počeo je gnjiliti krajem, navodno demokratskih nultih.

Dokaz na ovome linku

Da pogađamo sljedeći potez novog vlasnika : gašenje nedjeljnog kulturnog dodatka 'Mediteran'...






Moja nova kritika u Vijencu



Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika
Goncourtovom nagradom ovjenčane
knjige
'Alabama song'
Gillesa Leroya


*******

Novi 'Vijenac' još donosi:

- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Može i bez naslova' Biserke Goleš Glasnović
- tekst Zvonimira Mrkonjića o novoj knjizi poezije Anke Žagar
- tekst Dubravke Sesar o broju 'Slovačke revije' posvećenom hrvatskoj književnosti
- kritika romana Ive Klarića 'Tata, kaj je to velika nužda?', iz pera Strahimira Primorca
- tekst Ante Stamaća o Josipu Šantiji
- tekst Stijepe Mijovića Kučana o knjizi Milana Vukovića 'Ja, odvjetnik'
- tekst Božidara Prosenjaka 'Lice i naličje hrvatske kulture'
- tekst Denisa Peričića o knjizi 'Violina mog življenja' Milivoja Pašičeka
- nova poezija Daniela Načinovića

te još mnoštvo tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, glazbi, plesu, filmu, itd.





Knjiško linkovlje





Svoju suradnju s portalom Moderna Vremena Info , za kojega odnedavno radim intervjue s uglednim akterima književne scene proširio sam i popunjavanjem rubrike 'linkovi' u kojoj ću predstavljati zanimljive domaće i strane knjiške internetske stranice.

Prvi tekst je već objavaljen i pročitati ga možete na ovome linku







KNJIŽEVNA VEČER u HDP-u: Predrag Raos





U četvrtak, 29.1.2009. u 19h,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb
,

književna večer s piscem i prevoditeljem Predragom Raosom.

Književna kritičarka Darija Žilić govorit će o njegovom romanu "Let Nancija Konratata", 2007. (nagrada SFERA 2008.)

Voditeljica Dorta Jagić.




Tribina 'Izbliza': Frakturin četvrtak u Profil Megastoreu

srijeda , 28.01.2009.




Tribina 'Izbliza': Frakturin četvrtak u Profil Megastoreu

Tema: knjige Slađane Bukovac, Ivane Šoat-Kuči i Ede Vujević

Razgovor vode Andrea Zlatar i Seid Serdarević

Profil Megastore, Bogovićeva , Zagreb
čtvrtak 29. 01. 2009. u 19.00 sati


Nova književna tribina 'Izbliza: Frakturin četvrtak u Profil Megastoreu' zamišljena je kao mjesto za razgovor, propitivanje i nove poglede na književna i publicistička djela objavljena u nakladničkoj kući Fraktura. Jednom mjesečno, svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, otvarat će se različite teme, pokušati osvijetliti neke književne fenomene, razgovarati o knjigama koje su na ovaj ili onaj način ostale pomalo u medijskoj sjeni ili su, sasvim suprotno, izazvale veliko zanimanje javnosti. Ideja tribine 'Izbliza' jest da se o knjigama razgovara otvoreno, da se pokuša rasvijetliti i s druge strane vidjeti što pojedine knjige skrivaju.
Otvorit će se teme o kojima se manje raspravlja i vidjeti zašto je tomu tako.




Književna večer Milana Fošnera




Književna večer
u
''sobi''
(Magazinska 7 Zagreb)

gost:
MILAN FOŠNER

predstavlja
svoje
tri zbirke pjesama
i jedan roman

srijeda
28. 1. 2009.

početak
u 20 sati



Više o autoru ovdje
(kojemu savjetujem da malo osvježi svoju web stranicu)




S knjigama po Istri



Dragi prijatelji knjigoljupci, u narednih nekoliko dana priređujemo tri književna predstavljanja u široj okolici, pa vas pozivamo da se dođete zabaviti i s lijepim knjigama upoznati na sljedeća tri mjesta i u sljedeća tri vremena:

Predstavljanje romana ZAPISI IZ HAREMA autora Bajama Ilkullua, u izdanju Naklade ZORO, dogodit će se u četvrtak, 29. siječnja u 19 sati u Spomen domu u Pazinu.
O knjizi će govoriti nakladnik Zoran Filipović, novinar Davor Šišović i autor Bajam Illkulu.

Predstavljanje knjige FANTASTIČNA BIĆA ISTRE I KVARNERA autora Borisa Perića i Tomislava Pletenca, u izdanju naklade Vuković & Runjić, dogodit će se u subotu, 31. siječnja u 20 sati u kafiću VAMPIRE u KRINGI. Bit će to već jedanaesta večer horor književnosti iz ciklusa VAMPIRSKE NOĆI U KRINGI.
O knjizi će moderator večeri Davor Šišović razgovarati s autorima Borisom Perićem i Tomislavom Pletencem, a ugođaj i vanknjiževna ponuda Vampirskih noći u Kringi već su nadaleko poznati pa ih ne treba detaljizirati.

I još, predstavljanje knjige ŠTORICE OD ŠTRIG I ŠTRIGUNI autora Drage Orlića, u izdanju Naklade ZORO, predstavit će se u srijedu, 4. veljače u 19 sati u Narodnom domu u BUZETU.
O knjizi će govoriti autor Drago Orlić i urednik Davor Šišović.



Izvor: Bookaleta

Fantastika u radio drami : Goran Tribuson - 'Zvijezda cabareta'



Hrvatski radio 3.program
28.01.2009. 18:00


FANTASTIKA U RADIO DRAMI:
Goran Tribuson: "Zvijezda cabareta"


Svijet se nalazi u predvorju noći velikog Svjetskog rata, a Zagreb ne sluti što se sprema. Ljudi se zabavljaju, kockaju, opijaju i ubijaju. Tek se u pojedincima rastvaraju nesvjesne slutnje budućeg užasa. U tragičnoj igri sudjeluju Krsto Verona, policijski egzekutor kojeg izjeda neizlječiva bolest, noćna dama Helga koja sanja svojega princa, policajci, vlasnici noćnog bara, publika koja aplaudira tajanstvenom Oscaru koji dolazi niotkuda i koji zna sudbine svih njih, uključujući i svoju.

Urednica: Nada Zoričić
Dramatizacija i režija: Vedrana Vrhovnik



Novi prijevodi

utorak , 27.01.2009.



Zaprešićka Fraktura javlja:



'Elijahova stolica' Igora Štiksa jedan od najprevođenijih suvremenih hrvatskih romana, nakon Njemačke, Češke, Nizozemske, Makedonije, Mađarske i Španjolske objavljen je i u Sloveniji. Početkom veljače izaći će talijansko izdanje romana, a do kraja ove godine očekuje se poljsko i finsko.
'Elijahova stolica' uvrštena je u uglednome belgijskom časopisu HUMO, koji se prodaje u više od milijun primjeraka, među najvažnije romane u 2008. godini. Uz Paula Austera, Philipa Rotha, Jonathana Littela, Amélie Nothomb i druga ugledna imena tu je i Igor Štiks kao najmlađi među svim autorima.


Roman Slađane Bukovac 'Rod avetnjaka' odmah nakon objavljivanja izazvao je nemali interes inozemnih nakladnika. Prava za njegovo izdanje već su prodana maloj i agilnoj mađarskoj nakladničkoj kući Nyitott Könyvműhely – Open Book.


Nakon ugovorenih objavljivanja nagrađivanog romana 'Sonnenschein' Daše Drndić u Francuskoj (Gallimard), Nizozemskoj (De Geuss), Slovačkoj (Kalygram), Poljskoj (Czarne), Sloveniji (Modrijan) i Mađarskoj (Kalygram) ovih je dana dogovoren i izlazak romana za britansko tržište, i to kod jedne od najuglednijih nezavisnih nakladničkih kuća Quercus Press, u njihovu imprintu MacLehose Press, koji kao nakladnik vodi jedan od najlegendarnijih britanskih urednika Christopher MacLehose. Christopher MacLehose obilježio je britansko nakladništvo druge polovine dvadesetog stoljeća svojim radom u Vintageu. Nakon odlaska iz Vintagea osnovao je svoj imprint pri Quercusu.




KRITIKA: Darko Lukić – ''Bijeg od budućnosti'' (Profil, 2008.)





KRITIKA: Darko Lukić – ''Bijeg od budućnosti'' (Profil, 2008.)

''Bijeg od budućnosti'' treći je prozni naslov Darka Lukića, teatrologa i profesora na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, objavljen deset godina nakon njegova prethodnog romana ''Uzaludnosti'', a čiju razinu kvalitete, odmah valja reći, nije dosegnuo.
Radi se o pitkom i nepretencioznom romanu čija fabula prati osam likova, sve odreda dobrostojećih pripadnika zagrebačke srednje i više klase – odvjetnik, liječnica, likovni kritičar, slikar, glumica, uspješni poslovni čovjek, itd. – a koje zatječemo u pripremama za odlazak na doček Nove godine u novootvoreni, ekskluzivni zagrebački hotel ''Metropolitan''. Svakome iz okteta protagonista autor posvećuje zasebno poglavlje u kojemu čitatelja upoznaje s njihovim problemima (uglavnom vezanima uz ljubav ili posao), a kako bi protagoniste još čvršće međusobno povezao – iako ih vežu rodbinske, poslovne i prijateljske spone – Lukić u priču uvodi i lik vidovnjakinje Rabie al Sallam, koju su svi oni, kako saznajemo, nedavno posjetili. Lik vidovnjakinje u funkciji je sugeriranja nesigurnosti, prvenstveno na osobnom, intimnom planu likova ali i na razini tektonike društveno-socijalnih i političkih odnosa i prilika, ali Rabia al Sallam autoru služi i u svrhu ironizacije. Međutim, upravo se u ironiji i pripovijednoj poziciji prepoznaju i najveći problemi romana.

''Bijeg od budućnosti'' je naime ispripovijedan od strane tzv. sveznajućeg pripovjedača u trećem licu koji ni u jednom trenutku nije neutralan već se spram likova odnosi s velikom dozom ironije, i u slučajevima kad posreduje događaje, baš kao i kad poziciju trećeg lica koristi u funkciji prvoga, kao medijator razmišljanja i osjećaja protagonista. Naratorova je pozicija arogantna i nadmena, te često vrlo podsmješljiva u odnosu spram likova, čime se čitatelja onemogućuje u stvaranju empatijskog odnosa i što uvjetuje gubitak interesa za daljnji tijek sudbina aktera priče. No, uz malo autorske mašte, to je vrlo lako moglo biti izbjegnuto a da se pritom ne otupi ironijska oštrica. Lukić je naime ulogu pripovjedača mogao predati liku pisca koji priču što je u romanu pratimo piše po narudžbi neke televizijske kuće, za potrebe televizijske sapunice (jer priča romana upravo tome žanru i nalikuje). Tako bi ironija i arogancija imale nositelja u liku pisca kroz čiju se ironijsku svijest prelama mozaik odabranih likova i tema, a roman je mogao biti obogaćen dodatnim slojem - tematizacijom samog stvaralačkog čina, odnosno književnog procesa. Elementi toga su uostalom ionako već prisutni u obliku nekoliko fusnota i metaliterarnih digresija (poput povremenih direktnih obraćanja čitatelju) ali se u takvom obliku doimaju nepotrebnim balastom i unose konfuziju, dok bi kroz lik pisca postali funkcionalni i zapravo, vrlo efektni. Efektni bi također, a vjerojatno i duhoviti, bili i ironični piščevi komentari upućeni akterima priče – posebno onima koje ne simpatizira, a kakvi su, kako se čini, u većini – ali bi to autoru otvorilo prostor i za razvijanje dodatnih referencijskih veza, npr. s Woodyjem Allenom i njegovom također na metanaraciji baziranom ''Purpurnom ružom iz Kaira'' (roman je naime ionako garniran zrncima duhovitosti na tragu tog kultnog filmaša). Osim toga, fabularna iskonstruiranost i shematizam bi kroz piščev lik dobili opravdanje, te bi priča bila čvršće uokvirena, što s likom vidovnjakinje nije zadovoljavajuće provedeno, u tolikoj mjeri da se Rabia al Sallam doima čak i suvišnim likom.

Što se tiče likova, oni su tek nedovoljno razrađene skice svedene na jednu klišejiziranu dimenziju – posesivna majka, beskrupulozni odvjetnik, ambiciozna pravnička vježbenica, samoljubiva glumica, itd. – a autor ih prečesto rabi kao glasnogovornike svojih ideja, odnosno kao posrednike vlastitih komentara pojedinih odjeljaka aktualne hrvatske zbilje. Pritom se najčešće bavi temama iz sfere kulture i kazališta (npr. zaplotnjačke igrice unutar kazališne zajednice), ali i to je već tisuću puta napisano (i pročitano). Tražimo li Lukićeva srodnika na domaćoj književnoj sceni, prepoznat ćemo ga u Tomislavu Zajecu, autoru koji u svome opusu, poput Lukića, osim romana ima i nekoliko dramskih tekstova; junaci ''Bijega od budućnosti'' urbani su i otuđeni usamljenici baš poput Zajecovih junaka, no Lukić se zaustavlja tek na sugeriranju ispraznosti njihovih života i konstanto inzistira na ležernosti svoga pisma, ne ulazeći duboko u intimne svjetove svojih likova, u čemu je Zajec mnogo ambiciozniji i ozbiljniji. Mozaična struktura Zajecovih romana pritom je bitno kompleksnija od također mozaične, ali puno jednostavnije kompozicije Lukićevog ''Bijega od budućnosti'', a sklonost odabiru jednostavnijih rješenja kod Lukića se očituje i u pripovjednoj poziciji trećeg lica jednine, za razliku od Zajecovog, izvedbeno zahtjevnijeg pripovjednog višeglasja u prvome licu.

''Bijeg od budućnosti'' tako se ispostavlja lako čitljivim i tek povremeno zabavnim romanom, odnosno svojevrsnom efemernom simulacijom televizijske sapunice u književnom mediju, što je korak natrag u odnosu na Lukićev puno kompleksniji, ambiciozniji i dojmljiviji, deset godina stariji roman ''Uzaludnosti''. Ostaje nam nadati se da naslovi tih dvaju romana ipak ne očituju eventualan autorov stav spram nastavka svog spisateljskog rada već da je novi roman tek rezultat nekovrsnog treninga, nakon desetogodišnje autorove stanke u pisanju proze.

Napisao Božidar Alajbegović
objvaljeno u 'Bibliovizoru' trećeg programa Hrvatskog radija, siječanj 2009.



Promocija romana 'Marketa Lazarova' Vladislava Vančure



Promocija romana 'Marketa Lazarova' Vladislava Vančure u izdanju Naklade MD održat će se u Booksi 29. siječnja u 19 sati.

Roman je objavljen 1931. i odmah je postao bestseler u Češkoj.

O knjizi će uz prevoditeljicu Dubravku Sesar Dorotić govoriti Katica Ivanković i Petar Vuković s Katedre za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Roman je inspiriran je istinitom srednjovjekovnom pričom o viteškim precima Vančurine obitelji.
U centru radnje je Marketa Lazarová uhvaćena u privatni rat između Vančurinih predaka, njezinog oca i kraljevske vojske.

Godine 1967. roman je uspješno adaptiran za film u režiji Františeka Vláčila. Sam Vladislav Vančura, jedan od najvažnijih čeških autora dvadesetog stoljeća, osim književnosti aktivno se bavio filmskom režijom, pisanjem drama i scenarija.

Više o knjizi u tekstu iz 'Vijenca'



Izvor: Net.hr

Tribina HDP-a : razgovor o Zagorki

ponedjeljak , 26.01.2009.





Hrvatsko društvo pisaca

poziva

u srijedu, 28. siječnja 2009. u 19 sati
u HDP, Basaričekova 24, Zagreb


na

Tribinu dekonstrukcije:
Razgovor sa Slavicom Fribec o Zagorki

Slavica Jakobović Fribec
književna je kritičarka i aktivistica
koja je za svoje istraživanje o Mariji Jurić Zagorki
nagrađena 2008. nagradom Zagrepčanka godine.

Razgovarat će se i o prošlogodišnjim izdanjima Centra za ženske studije
(urednice Slavica J.Fribec i Maša Grdešić):

- "Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb"
- "Neznana junakinja /nova čitanja Zagorke", zbornik

Voditeljica DARIJA ŽILIĆ











INTERVJU: Nenad Popović





Nenad Popović, vlasnik izdavačke kuće Durieux, izbornik je ovogodišnjeg hrvatskog nastupa na lajpciškom sajmu knjiga.

Intervju s Nenadom Popovićem objavljen u Glasu Istre možete pročitati na na ovome linku






Književna večer s Vesnom Krmpotić



Riječka udruga Katapult
poziva na književnu večer

sa spisateljicom i pjesnikinjom
Vesnom Krmpotić,

27. siječnja (utorak) s početkom u 19:30
u prostorijama Saveza udruga Molekula, Delta 5, Rijeka
.

Organizatorica i voditeljica književne večeri je Neli Nežić.


Predstavljanje knjige Mire Gavrana ''Književnost i kazalište - Eseji, razgovori, zapisi'

nedjelja , 25.01.2009.



Naklada Ljevak poziva sve zainteresirane 27. siječnja na predstavljanje knjige Mire Gavrana 'Književnost i kazalište - Eseji, razgovori, zapisi' u Galeriji Kranjčar, Kaptol 26 u 19 sati.

Uz autora će knjigu predstaviti Dubravko Jelačić Bužimski, urednica Nives Tomašević, a ulomke iz knjige pročitati će Dubravko Sidor.

Predstvaljanje će glazbom uveličati Drago Jakovčević i Zlatan Došlić, a sve prisutne kolačima će počastiti slastičarnica Horak.

Medijski pokrovitelj je Net.hr.




KRITIKA: Laurence Sterne – ''Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji''( Algoritam, Zagreb, 2008.)

subota , 24.01.2009.





KRITIKA: Laurence Sterne – ''Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji'' (Algoritam, Zagreb, 2008.)


Nakon što smo prije četiri godine, u izdanju Naklade Ljevak dobili novi prijevod slavnog i za povijest književnosti po mnogočemu prekretničkog djela Laurencea Sternea ''Život i nazori gospodina Tristrama Shandyja'', Algoritam nas je lani razveselio svojevrsnim nastavkom i epilogom toga romana, Sterneovom knjigom ''Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji''. Izvorno objavljivan u ciklusima od po nekoliko svezaka između 1759. i 1767.godine ''Tristram Shandy'' smatra se jednim od djela koja su postavila temelje modernog romana. Dotadašnji romani naime uglavnom su obuhvaćali memoaristiku i epistolarnu prozu, te književne obrade legendi i bajki, odnosno pripovijesti s prevladavajućim fantastičnim elementima, dok romani Laurenecea Sternea, Daniela Dafoea, Samuela Richardsona i Henryja Fieldienga – autora koje se smatra začetnicima novoga građanskog romana osamnaestog stoljeća – kao novost uvode realističko pripovijedanje o životnoj stvarnosti pojedinca. Ono što romane Laurencea Sternea pritom posebno izdvaja jest izrazita sklonost sentimentalnosti, ali i književnom eksperimentiranju.

Sterneov roman ''Tristram Shandy'' sastavljen je od monologa glavnoga lika koji gotovo polovicu romana pripovijeda iz pozicije još nerođenog djeteta, a autor linearnost naracije svjesno i namjerno razara mnoštvom asocijativnih digresija kao i umetanjem zvjezdica, točkica, crnih i praznih stranica te nedovršenih i ispremješanih poglavlja, što sve roman čini vrlo inovativnim te umnogome različitim u odnosu na prethodnike, i zapravo anticipatorskim za razvoj žanra, posebice romana struje svijesti. Iako je pomicanje granica žanra kod toga romana u prvome planu, sentimentalnost je također neprestano prisutna – kao logičan odraz protagonistova melankoličnog temperamenta – ali je ona još razvidnija u slučaju Sterneova drugog romana, gdje je, nimalo slučajno, istaknuta već i u samom naslovu.

U ''Sentimentalnom putovanju po Francuskoj i Italiji'' Sterne posredstvom svoga alter-ega – svećenika Yoricka – opisuje vlastita putovanja Francuskom i Italijom tijekom 1765. godine i pritom ponovo zanemaruje očekivanja i odstupa od uobičajenih žanrovskih konvencija. Naime, iako piše putopisnu knjigu ona je gotovo u potpunosti lišena opisa predjela kojim junak prolazi i gradova koje posjećuje; Sterne knjigu ispunjava samoanalitičkim dionicama i osobnim reminiscencijama i refleksijama a uobičajene i očekivane objektivne opise prostora, gradova i pejzaža zamjenjuje subjektivnim razmišljanjima o ljudima, njihovom ponašanju i moralu, uz mnoštvo duhovitih anegdota i dramatičnih zgoda i incidenata. Sterneova pripovjedača prvenstveno zanimaju ljudi te život i njegovo pulsiranje dok građevine i prostore on gotovo potpuno zanemaruje; naoko nebitnim sitnicama iz svakodnevna života on pridaje prvenstvo pred tzv. stvarima od općeg značaja (poput politike, ekonomije itd.), premještajući na taj način interes s izvanjskog na ono unutrašnje, emotivno, intimno. Umjesto u ljepotu hramova, građevina i predjela, Sterneov se putnik zagledava u ljepotu ljudskih srdaca, njihovih duša i umova, i stoga je njegovo pismo u potpunosti ispunjeno dojmljivom osjećajnošću, kao odrazom autorova svjetonazora temeljena na mišljenju da se pobuđivanjem lijepih osjećaja u ljudima, njih može navesti i na plemenito međusobno postupanje.

Sterne piše s neprestanim samonametnutim ciljem na umu : ''ljude naučiti da vole svijet i druga bića koja su na svijetu s njima'', a prednost je putovanja upravo u tome što nam omogućuje da upoznamo druge ljude i njihove običaje te se tako naučimo međusobnoj snošljivosti. Njegovo je pismo pritom odrazom vrlo razvijena osjećaja za konkretizaciju i detalje, ali i iskazom izrazito živahnog duha i neizmjerne inteligencije, možda najizrazitije očitovane u dojmljivoj dionici posvećenoj junakovom iščitavanju raspoloženja i razmišljanja iz nijemih gesta, grimasa, facijalnih ekspresija i tjelesnih pokreta ljudi koje susreće na gradskim ulicama. Majstorsko vladanje takvom ''prevodilačkom vještinom'' on smatra preduvjetom napretka društvenosti, trudeći se na taj način preduhitriti eventualne nesporazume i nerazumijevanje i izbjeći bilo kakvu nesuglasicu, svjestan da je ljudski život sam po sebi dovoljno težak i bez razmirica i nepotrebnih svađa. Svako eventualno svjetonazorno i stavovno razmimoilaženje on ublažava humorom, a sugovornikovu se svađalačku strast trudi razoriti katarzičnim učinkom smijeha; na suosjećajnosti i čovječnosti bazira sve socijalne kontakte te se u svakoj prilici nastoji staviti u kožu (i um) onoga drugoga, kako bi shvatio motivaciju postupaka i razloge koji čovjeka vode pri ophođenju.

Takozvana filozofija radosti zasnovana na imperativu dobra ponašanja i vesela raspoloženja u svakoj situaciji i životnoj okolnosti temelj su Sterneova življenja, pa tako i pisanja, kojega odlikuje izrazita lakoća i zabavnost, te posljedična radost koju u publike izaziva. Sterneovo pismo vrlo je blisko govoru, rečenice su ritmične i tečne a dijalozi odišu autentičnošću i odražavaju neizmjernu pažnju s kojom autor pristupa sugovornicima, jer izvorište svoga pisma i nadahnuće pronalazi upravo u ljudima, njihovim iskustvima i društvenoj interakciji. No, osim s tzv. običnim pukom, Laurence Sterne dijalogizira i s književnim prethodnicima – spomenimo samo primjer Yorickova putnog pratitelja Le Fleura čija je sancho-pansovska uloga apostrofirana i parafrazom tužaljke za uginulim magarcem iz Cervantesova remek-djela – a književna povijest svjedoči velikom utjecaju koje je ''Sentimentalno putovanje...'' izvršilo na naredne književne naraštaje, posebice europskih, pa tako i hrvatskih autora. Antun Gustav Matoš je upravo Laurencea Sternea proglašavao jednim od svojih lieblinga, a njegov je utjecaj najprimjetniji u slučaju ''Putositnica'' Antona Nemčića, putopisne knjige iz 1844. g. u kojoj se Nemčić, opisujući svoje putovanje po Hrvatskoj i Italiji, izravno poziva na ''Sentimentalno putovanje'' te pri pisanju slijedi temeljne Sterneove postupke.

Napisao Božidar Alajbegović
objvaljeno u 'Vijencu', broj 388, siječnja 2009.



Tribina: Tko se ima pravo piscem zvati?






U ponedjeljak, 26. 01. 2009. u 19 sati,
u knjižari Profil Megastoru, Bogovićeva 7, Zagreb
,
u suradnji HDP-a i Profila

počinje novi ciklus «Gričkog dijaloga»

Tema:
Tko se ima pravo piscem zvati?


– Kako se stječe status književnika? Je li za to potrebno članstvo u strukovnoj udruzi, potvrda neke sveučilišne katedre, pozitivne kritike ili samo odaziv publike?
– Gdje je granica između onoga što se smatra vrijednom književnošću i bezvrijednom i tko je taj tko ih određuje? Kako su se pomicale granice (i jesu li) elitnog i popularnog tj. komercijalnog u književnosti?
– Postoji li danas trivijalna književnost samo da bi poslužila kao modni dodatak?
– Zašto su neki akademski krugovi sumnjičavi prema knjigama koje su prodavana tržišna roba? Je li uopće moguće biti čitan i cijenjen od struke?
– Je li pisanje profesija ili hobi? Pomaže li ili odmaže knjizi to što je autor popularan u nekoj drugoj profesiji?
– Zašto se zgražamo nad lažnim liječnicima ali ne i nad lažnim piscima?
– Što je to uopće estradizacija književnosti?


O tim i drugim pitanjima u ponedjeljak, raspravljat će
moderatorice Jagna Pogačnik i Jadranka Pintarić

i njihovi gosti

Renato Baretić, pisac knjiga koje se čitaju
Silvija Šesto, spisateljica koja živi od pisanja
Milana Vlaović, autorica romana i uglazbljenih stihova
Alka Vuica, svestrana autorica, objavljuje i knjige
Nikica Petković, prof. dr., teoretičar i praktičar pisanja i čitanja

Ovo je prva u novom ciklusu tribina «Grički dijalog»
koja se u suradnji Hrvatskog društva pisaca i Profila
ove sezone održava u Profil Megastoru.

Dobrodošli!





NOVO: Deborah Curtis - 'Dodir iz daljine, Ian Curtis i Joy Division' (izd. profil, 2009.)

petak , 23.01.2009.



Deborah Curtis:
'Dodir iz daljine, Ian Curtis i Joy Division'

izd. Profil
Format: 14,5 x 20,5 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 276
cijena: 129 kuna

Riječ izdavača



Jedino pravo biografsko svjedočanstvo o pjevaču Joy Divisiona, napisano izravno iz pera njegove udovice Deborah. Iako vrlo introvertiran i podložan promjenama raspoloženja, Curtis je svojim nastupima očaravao mnogobrojne obožavatelje, te iza sebe ostavio bogato umjetničko naslijeđe – Bono Vox opisuje njegov glas „svetim“. Zagonetan do samog kraja, počinio je samoubojstvo 18. svibnja 1980.
'Dodir iz daljine' opisuje Curtisov život od djetinjstva pa sve do trenutka njegove prerane i tragične smrti, pokušavajući pritom odgovoriti na mnoga pitanja: Zašto je Ian Curtis bio toliko fasciniran smrću? Jesu li njegovi mračni, turobni stihovi bili svojevrstan umjetnički egzorcizam?
U ovoj zaista fascinantnoj knjizi Curtisova udovica Deborah opisuje svu njegovu ljudsku dramu, životnu tragediju i samu smrt.

U knjizi se po prvi put u originalu objavljuju tekstovi svih njegovih pjesama, uključujući i ekskluzivno one nikad objavljene i izvedene.






Knjiga uz koju možete poboljšati svijet




Uz sve izraženiju depresiju i predviđanja neizvjesne budućnosti, teško je pronaći razloge kojima bismo opravdali sigurnost u ljepšu budućnost i sretniji svijet.
No autori knjige 'How To Make a Difference in Just One Day' donose priče iz dnevnika ljudi širom svijeta koji su svijet učinili boljim mjestom za život. Među tim inspirativnim pojedincima nalaze se dizajnerica etičke odjeće May Cortazzi i glazbenik Dave Stewart.

Ideja koja stoji iza osobnih misli iznesenih u knjizi jest "inspiracija za poticanje mira u svakodnevnom životu' djelovanjem unutar obitelji ili zajednice.

- Ponekad o svijetu razmišljamo kao o ludom, lošem ili tužnom mjestu, ali ako zastanemo i otvorimo svoje oči i uši vidjet ćemo koliko ima dobrote ima u svijetu ljubavi i suosjećanja neovisno o religiji, rasi ili nacionalnosti. Ta dobrota je ono što naš čini ljudima. Ova knjiga ispunjena je onima koji su učinili ono što se čini nemogućim - stvorili su svijet boljim mjestom tako što su sami učinili potreban korak - rekao je sir Richard Branson, i sam ljubitelj poticajnih knjiga za samopomoć.

Ako mislite kako je ovo knjiga za vas, ne trebate krenuti put boljih knjižara, nego je besplatno skinite na ovome linku



Izvor: Večernji list

Radionica književnog prevođenja




Centar za kreativno pisanje 'Sarasan' organizira novu radionicu - 'Traduttore, Traditore : Radionica književnog prevođenja'.

Voditelj: Tomislav Kuzmanović

Što je književno prevođenje? Po čemu se ono razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Je li književno prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju? Može li/smije li se književnog prevoditelja smatrati autorom književnog djela? Samo su neka od pitanja na koja radionica pokušava ponuditi odgovor.

Pored intenzivnog praktičnog rada na prijevodima proze, poezije ili drame na hrvatski jezik, polaznici će se upoznati s osnovnim postavkama i problemima teorije i prakse književnog prevođenja te na taj način istražiti i razviti vlastite strategije i pristupe književnom prevođenju. Glavni cilj radionice jest produkcija književnog prijevoda kao umjetničkog proizvoda.

Radionica se održava jednom tjedno, dva školska sata u trajanju od tri mjeseca.

Za sve obavijesti o Radionici i prijave pošaljite mail na sarasan@net.hr ili zovite na tel. 01 2431 071 ili 091 5675140



Izvor: Moderna Vremena Info


Predstavljanje knjige "Štorice od štrig i štriguni" Drage Orlića




Nakon Kringe, hit-knjiga o istarskim štrigama, štrigunima, krsnicima, morama i ostalim nadnaravnim bićima predstavlja se i u Žminju!

Dakle, svi ste pozvani na

predstavljanje knjige "Štorice od štrig i štriguni" Drage Orlića

u petak, 23. siječnja u 19 sati u Čakavskoj kući u Žminju

o knjizi govore autor Drago Orlić te urednik Davor Šišović


PROMOCIJA: Tomaž Šalamun - 'More' (izd. MeandarMedia, 2008.)

četvrtak , 22.01.2009.




MeandarMedia i Booksa pozivaju na promociju zbirke poezije 'More' Tomaža Šalamuna (preveo Edo Fičor), nove knjiga pjesama najpoznatijeg slovenskog suvremenog pjesnika.

23.01.2009. u 19:00 u Booksi

Riječ je o knjizi koja ponovno radikalizira odnos prema jeziku i tako aktualni Šalamunov rukopis dovodi u relaciju prema njegovim ranim radovima, od kojih su neki obilježili suvremenu poeziju daleko izvan slovenskih nacionalnih granica.

O knjizi će govoriti:
Tomaž Šalamun
Zvonko Maković
Zvonko Kovač
Branko Čegec




NOVO: Cormac McCarthy - 'Cesta' (Profil, 2009.)



Profil International je u svojoj biblioteci Profil proza upravo objavio Pulitzerovom nagradom ovjenačan roman :

Cormac McCarthy
'Cesta'

roman
izd. Profil
Format: 14,5x 19,5 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 202
Cijena: 119 kuna

Riječ izdavača


Nakon neimenovane kataklizme, slijedeći opustjele autoceste, otac i sin putuju Amerikom. No svijeta kakvog poznajemo više nema – klima se promijenila, životinje nestale, sve je prekriveno debelim slojem pepela, a zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi… Između njih i očaja koji ih okružuje tek su jedan revolver s tri metka i puno ljubavi, a put koji se pred ocem i desetogodišnjakom nalazi na kušnju će ubrzo staviti i jedno i drugo...
McCarthyjeva 'Cesta' pravi je književni dragulj. Knjiga koja je u pohvalama ujedinila čitatelje i književne kritičare diljem svijeta okrutna je, uzbudljiva i mračna odiseja, agonija bijega i skrivanja, no ponajprije: priča o kušnji i snazi roditeljske ljubavi, o želji da se usred tame i beznađa očuva iskra čovječnosti. Elementarna, mračna i eliptična, McCarthyjeva rečenica ima snagu poezije, a roman u koji je utkana jedna je od najmoćnijih vizija svijeta od kakvog nas dijeli možda tek slučaj.

Po romanu 'Cesta' snimljen je i film s Viggom Mortensenom u glavnoj ulozi, u naša kina dolazi prije ljeta!

Jedan od najcjenjenijih živućih američkih pisaca, Cormac McCarthy (1933.), za roman 'Cesta' nagrađen je Pulitzerovom nagradom 2007. godine. McCarthy je autor devet romana i dobitnik mnogih uglednih književnih priznanja, između ostalih Faulknerove i Nacionalne književne nagrade, ali najveći uspjeh kod publike i književne kritike donosi mu upravo priča o ocu i sinu koji postapokaliptičnom Amerikom putuju prema obali. Ostali važniji naslovi: 'The Orchard Keeper', 'Blood Meridian', 'Svi lijepi konji…' te 'Nema zemlje za starce', koji je braći Coen poslužio kao predložak za Oscarom višestruko nagrađivani istoimeni film.



Opet ja na HRT-u!!! (vol.43.)




TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BORIS POSTNIKOV, DARIJA ŽILIĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
TEMA: NOVE KNJIGE MIRKA KOVAČA I PREDRAGA CRNKOVIĆA
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 24.1.2009.
OD: 16 sati

Knjiga «Pisanje ili nostalgija» Mirka Kovača donosi desetak eseja , zapisa o prijateljima i bivšim prijateljima, književnicima i književnim krugovima, književnim polemikama i o identitetu. Kovačevu novu knjigu u izdanju Frakture za Bibliovizor prikazuju Boris Postnikov i Darija Žilić.

Božidar Alajbegović piše o romanu «Beograd za pokojnike» Predraga Crnkovića u izdanju VBZ-a.


Uredila Gordana Crnković


Rođendan Edgar Allan Poe-a u Profilu



U četvrtak, 22. siječnja u 19.00 sati održat će se multimedijalno predavanje "Dvjestota godišnjica rođenja Edgara Allana Poea" u organizaciji SFere, društva ljubitelja znanstvene fantastike i Profil Megastore-a.

Predavanje će održati Boris Švel, nagrađivani hrvatski SF pisac i urednik SFerinog glasila "Parsek" u prostoru Profil Megastore-a, Bogovićeva 7, Zagreb.

Na samom predavanju, ljubitelji znanstvene fantastike i mistične poezije imati će priliku iskusiti fantastične, atmosferične te istinski zatrašujuće horor priče američkog pisca Edgar Allan Poe-a iz prve polovice 19. stoljeća. Najpoznatiji kao pjesnik, Poe, rođen 19. siječnja 1809. godine, utemeljitelj je detektivske priče i rani predvodnik književnog žanra znanstvene fantastike koji je utjecao na mnoge suvremenike i nadolazeće naraštaje svjetki priznatih književnika. Edgar Allan Poe ostavio je svoj trag na stil i atmosferičnost u pričama kultnog horor pisca H. P. Lovecrafta, koji je neke od svojih priča zvao svojim "'Poe' pieces". Lovecraft je pak utjecao na današanje SF i stripovske velikane kao što su Stephen King, Neil Gaiman i Alan Moore.

"Dvjestota godišnjica rođenja Edgara Allana Poea" prvo je u nizu događanja pod nazivom "SFera u Profilu" u sklopu kojeg će SFera i Profil Megastore organizirati zanimljiva predavanja, predstavljanja i tribine o hrvatskoj i svjetskoj znanstvenoj fantastici svaki predzadnji četvrtak u mjesecu kroz cijelu godinu. Novo partnerstvo SFere i Profil Megastore-a temelji se na promicanju žanra znanstvene fantastike i srodnih tema u globalnoj literaturi, te združivanje i okupljanje ljubitelja znanstvene fantastike i znanosti općenito.

Dođite u Profil Megastore u četvrtak i saznajte zašto se Poe spominje ne samo kao vrsan pjesnik i otac detektivske priče, već i kao snažan utjecaj na znanstvenofantastični žanr, teoretičar kartke priče te izvor suvremenih urbanih legendi.

Dodatne informacije: Ivana Lukačević, ivana.lukacevic@polikom.hr, 091/7676537, 099/3040 222




Izašla treća knjiga KIKINDA SHORT

srijeda , 21.01.2009.



U organizaciji festivala kratke priče u Srbiji upravo je objavljena knjiga „PRIČAJ MI... Kikinda short -version 3.0”. Knjiga sadrži izbor priča dvadesetoro autora iz sedam evropskih zemalja. Zemlju -specijalnog gosta Veliku Britaniju predstavili su renomirani mlađi pisci čije prikaze knjiga objavljuju magazini poput Guardiana i Independenta. Peter Hobbs se našao u užem izboru za The Whitbread First Novel award, The John Llewellyn Rhys award (obe 2005.) i The International IMPAC Dublin award (2007.), dok je Clare Wigfall prošle godine osvojila najunosniju nagradu za kratku priču na svijetu.

“Posebno nam je drago”, ističe Srđan Papić, koordinator festivala, “što se u knjizi nalazi i priča “Brojevi“ za koju je BBC Clare Wigfall isplatio 20.000 funti. Smatramo da je ovo odlična prilika da rame uz rame stanu regionalni i anglosaksonski pisci. Osnovna ideja organizatora festivala je od početka i bila da pokaže domete u kratkom žanru i da omogući priliku tzv. “manjim” književnostima da se uporede sa onim što dolazi iz dominantnih literarnih centara. U trećoj knjizi se tako mogu naći autori iz Londona, Vroclava, Ljubljane ili Kikinde i čitaoci imaju lepu mogućnost da sami provere ko koliko vredi u književnom smislu.”

Pored troje britanskih autora, u knjizi se nalaze priče Martina G. Wanka i Ann Cotten iz Austrije, Damira Šabotića, Meline Kamerić (BiH), Gorana Bogunovića, Andrije Škarea (Hrvatska), Agnieszke Klos, Joane Rošak (Poljska), Polone Glavan (Slovenija) i Zvonke Gazivode, Bojana Babića, Srđana Srdića, Biljane Ćućko i Marka Šelića – Marčela iz Srbije.

Specijalni gost trećeg Kikinda šorta bio je Nenad Šaponja koji je za gosta iznenađenja odabrao Danila Nikolića.

Promocije knjige su zakazane za ponedjeljak, 26. siječnja u Narodnoj biblioteci “Jovan Popović” u Kikindi, dok će se 27. neki od autora predstaviti u Kulturnom centru Beograda, u galeriji Artget od 19 sati.

Organizatori podsjećaju da se dodatne informacije, biografije autora kao i priče nekih od njih mogu naći na adresi http://www.kikindashort.blogspot.com.

Medijski sponzor festivala je tjednik Vreme.

Priređivač knjige bio je Srđan Srdić dok je organizator festivala Narodna biblioteka “Jovan Popović” u Kikindi.

kontakt: srdjanpapic(@)yahoo.com
ili telefon +381 230 21 458




EKSKLUZIVNO: Transkript gostovanja Miljenka Jergovića na beogradskom radiju


Samo za čitatelje Knjiškog moljca, posredstvom Predraga Crnkovića ekskluzivno donosim transkript gostovanja Miljenka Jergovića u emisiji Radio Beograda 2 prošle subote.

''Kao mali Radojica u pesmi, tako je bio ispitivan...'' veli Predrag, napomenuvši da je ekipa Radio Bgd 2 otišla u Zagreb i tamo intervjuirala Miljenka.

Transkript :



novinar - Kako ste došli do Crnkovićevog romana neveselog naslova 'Beograd za pokojnike'?

Jergović - Među tih 105 - 106 rukopisa izdvojio se rukopis Predraga Crnkovića, jedna odlično ispričana, potresna i rekao bih važna priča o kako da kažem izgubljenoj beogradskoj mladosti 90-ih...

novinar - Da li ste bili u dilemi?

Jergović - Još 2 rukopisa su bila u igri, ali se Crnkovićev brzo izdvojio senzibilitetom, svi su bili privučeni njegovim tekstom, pridobio je sve članove žirija, tako da neke dileme nije ni bilo; ranijih godina smo znali satima da rasprvaljamo, ali ove godine je bilo veoma mirno...

novinar - Prvi komentari su bili da je to još jedan primer nerazumevanja između Srbije i Hrvatske, da jedino takvi naslovi - 'Beograd za pokojnike' - može da pobedi u Zagrebu jer su samo takve teme Hrvatima mile i drage. Da se roman zvao, recimo, 'Beograd za džinove', mišljenja su da ne bi bio nagrađen...

Jergović - /smeje se/ To bi mogao da pomisli samo neko ko nije čitao Crnkovićev roman. Jer u njegovoj knjizi Beogradom svakako ne šetaju zombiji, kako bi se iz naslova moglo pomisliti. Čudno. Ljudi svašta misle i to je baš simpatičan primjer šovinizma. Ali, vidite, to o nerazumijevanju, mi smo šampioni u nerazumijevanju, i to nam najbolje ide. Ako se želimo ne razumjeti, mi to vrlo lako možemo. I mi gradimo svoje kulture i filozofije na suprotnostima koje su u našim glavama. Ja mislim, kada bi sad Srbi nekakvom Božijom voljom nestali s lica zemlje, da bi hrvatska kultura naprosto izludjela, jer ljudi ne bi znali što će raditi. Nestanak Srba bi bila najveća kazna za našu kulturu. Mi smo defnirani samo kao suprotnost jedni drugima.

novinar - Druga, mnogo ozbiljnija primedba tiče se nekih stilističkih i estetskih manjkavosti. Ne znam da li ste čitali polemiku koja se rasplamsala na Booksi. Tamo je jedan kritičar ukazao da Crnković u knjizi na više mesta u zagradu stavlja reč na koju ukazuje u prvom delu rečenice. Šta vi mislite o tome?

Jergović - Čitao sam tu polemiku, koja je sa Crnkovićeve strane bila jako duhovita. Ali, ja mislim da je tu riječ o novcima. Naprosto, kad netko dobije 100.000 kuna, to ljude izbezumi. Da je on objavio knjigu onako regularno a ne na ovom natječaju, vjerujem da ne bi doživio nti ijednu lošu riječ, ali ta ljubomora zbog tolikih novaca to je nešto nejverojatno. Ja se sjećam da su nas napadali i poslije prve nagrade, koju smo dodijelili Josipu Mlakiću. Tako da ispada da ovaj žiri griješi već 7 godina. Da se sad uvede nagrada od 100.000A eura, vjerujem da bi dobitniku bio potreban body guard. Ali, treba biti pošten i reći da osim te kritike na Booksi, sve druge kritike 'Beograda za pokojnike' su vrlo pozitivne, tako da sam se ja iznenadio i pomislio da s Crnkovićem nešto nije u redu kada su mu tako lako oprostili tih 100.000 kuna?!

novinar - Crnković je roman poslao pod, čini mi se, veoma čudnom šifrom "Sofronije mravokop" Da li ste prepoznali njegov rukopis iz romana 'Čarapanke sa Zvezdare'?

Jergović - Nisam prepoznao. Prije svega, 'Čarapanke' su izašle samo koji tjedan prije natječaja i pazite... Nije sasvim jednostavno prepoznati rukopis kod nekih pisaca. Pročitao sam 'Čarapanke sa Zvezdare' tek poslije i mogu reći da ne bih ni prepoznao. Jer Crnković spada u one pisce koji se vrlo fino maskira, čak i u okviru iste knjige, u više stilova, više vizura...

novinar - Da li ste bili jednoglasni?

Jergović - /kao mali Radojica, klince mu zabijaju u nokte, ali on se ne da, op.Predrag Crnković/
Ne, ali nismo se ni preglasavali. Mi smo kao nekadašnje predsjedništvo išli na usaglašavanje stavova.

novinar - Ono što može da smeta u ovoj Crnkovićevoj knjizi je odustvo političke korektnosti. On je vrlo neugodan prema ženama, penzionerkama ženskog roda naročito i penzioenrima uopšte... prema čitavim kategorijama stanovništva

Jergović - On nije uopće politički korektan, toga kod njega nema i to je dobro, jer on spada - a to je prije svega psihološki njegov profil a nema veze s politikom - u dobroćudne mizantrope. On tako proizvodi napade mrzovolje koji mogu iritirati, ali koji su vrlo podatni, oni spašavaju od bolečivosti, patetike i rekao bih slinavosti. Jer, ne treba zaboraviti da roman govori o teškim 90-im godinama ali ni na jednom mjestu priča ne djeluje samosažaljivo, patetično kao kuknjava i ona ima svoju težinu i okosnicu i u književnom i u ljudskom i moralnom smislu...

novinar - Zoran Ferić, koji vas je zamenio u emisiji u decembru, izrekao je stav da bi roman bi bolji da nema pretposlednjeg i poslednjeg dela...

Jergović - Ja se s tim ne slažem. To je Ferić izjavio još u Zagrebu nakon sastanka žirija. Ja ne mislim tako jer taj kraj u obliku SF imao neodoljivi šarm i knjiga bi bila siromašnija. Roman naprosto nije smio zavšiti tamo gdje je završio II dio.

novinar - Crnković će slušati ovu emisiju; pa šta biste mu preporučili i savetovali...?

Jergović - Radovaće me ako bude pisao i dalje, jer ću onda imati šta čitati. Ja sam prije svega čitalac, tek onda pisac i mislim da je za pisca to najvažnije, da umije čitati, mada ima i drugačijih primjera. Meni je jeako važno što čitam. Zapravo mogu samo - ništa mu ne bih savjetovao - reći da je Crnković ovim romanima u meni stekao fana...! Ja ću njegov knjige vrijedno kupovati i čitati!




BTW, u subotu, 24.01. u emisiji 'Bibliovizor' 3.programa Hrvatskog radija s početkom u 16.05 sati bit će emitirana moja kritika Crnkovićeva romana 'Beograd za pokojnike'

Moj razgovor s Darijom Žilić



Nastavlja se serija razgovora koje s istaknutim akterima domaće književne scene radim za portal Moderna Vremena Info.

Prije desetak dana bio je objavljen moj razgovor s Irenom Lukšić a od danas na portalu Moderna Vremena Info možete čitati moj razgovor s Darijom Žilić, koja nam otkriva mnogoštošta o svojim brojnim aktivnostima (kritičarskim, aktivističkim, pjesničkim, moderatorskim, uredničkim, pa čak i pjevačkim).

Moj razgovor s Darijom Žilić pročitajte na ovome linku






Besplatna razmjena knjiga i časopisa




U Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, u subotu, 31. siječnja od 10 do 19 sati održat će se velika besplatna razmjena knjiga i časopisa, svih godišta i na svim jezicima.

Knjige i časopisi mogu se donijeti (i uzeti) na dan razmjene
19. siječnja od 10 do 19 sati.

Donesite koliko imate, uzmite koliko hoćete!

Ulaz slobodan!






Književna večer Marinka Koščeca




U srijedu, 21. siječnja 2009. u 19 sati,
u HDP-u, (Basaričekova 24, Zagreb),

održat će se
književna večer
Marinka Koščeca


O njegovom romanu 'Centimetar od sreće' (Profil, Zagreb 2008.) govorit će književna kritičarka Ana Grbac.

Voditeljica Dorta Jagić.


Novi broj 'Europskog glasnika'





Izašao je novi broj
časopisa
'Europski glasnik'

(broj 13/2008.)
kojega izdaje
Hrvatsko društvo pisaca
a uređuje
Dražen Katunarić

Cjelovit sadržaj
dostupan na ovome linku




Karakaševi ˝Eskimi˝ na arapskom

utorak , 20.01.2009.



Ugledni kairski izdavač Dar El Kalema koji primjerice za arapski jezik ima pravo na Goethea, Pintera, upravo je na arapskom objavio zbirku kratkih priča Damira Karakaša 'ESKIMI', a projekt je potpomoglo Ministrastvo kulture RH.

Priče je na arapski preveo prevoditelj dr. Osama el Kaffash, te prevoditeljica Ines Babić.

U četvrtak, 22. siječnja, Karakaš leti u Egipat gdje će knjigu predstaviti u sklopu tamošnjeg književnog sajma u Kairu, najvećeg književnog sajma u arapskom svijetu.

'ESKIMI' će biti predstavljeni u aleksandrijskoj knjižnici, a pisac i prevoditelj tijekom 10-tak dana održat će i nekoliko književnih seminara, javljaju iz Karakaševe izdavačke kuće Profil International.






Tribina DHK-a : Odnos autora i nakladnika






U srijedu, 21. siječnja u podne u prodtorijama DHK-a u Zagrebu održati će se Tribina s temom - Odnos autora i nakladnika.

O ugovorima koje nakladnici nude autorima, o mogućnostima autora da se izbore za svoja prava, o sudbini knjiga koje ne mogu donijeti zaradu, o autorima koji su postali urednici i o drugim sl. temama govorit će književnice Diana Burazer i Silvija Šesto Stipaničić.
Tribinu će voditi Hrvoje Kovačević.





NOVO: Yasmina Khadra - 'Kabulske lastavice' (Naklada Ljevak, 2009.)


Yasmina Khadra
'KABULSKE LASTAVICE'

izd. Naklada Ljevak
Područje: književnost
Broj stranica: 167
Format: 13,3 x 20,4 cm
Uvez: meki
Cijena: 99,00 Kn

Riječ izdavača



Od dolaska talibana na vlasti, život Mohsena i njegove prelijepe žene Zunaire postupno su uništeni. Mohsenov san da postane diplomat je zauvijek razoren, a Zunaira se na ulicama Kabula ne smije pojaviti bez čadora. Na drugoj strani priče, Atiq je uzničar koji radi u ženskom zatvoru čuvajući osuđenice na smrt; tama zatvora i bijeda njegova posla ugnijezdili su mu se u duši. Atiqova žena, Musarrat, boluje od neizlječive bolesti. Životi tih četvero ljudi tijekom priče će se nerazlučivo ispreplesti kroz smrt, zatočeništvo i nevjerojatnu samopožrtvovnost.

'Kabulske lastavice' potresan je elegični roman o ljudima koji pokušavaju sačuvati ljudskost u sredini u kojoj je zadovoljstvo smrtni grijeh.

„Živopisna... nadahnjujuća knjiga biblijske snage“
Daily Telegraph

„Kabul Yasmine Khadre je pakao na zemlji, mjesto gladi, čamotinje i zagušljivog straha.“
J.M.Coetzee

„Klasična ljubavna priča koja se potkrada u samo srce terora.“
New York Times

„Napeta, elegantna, očaravajuća proza... duboka i potresna.“
Guardian

Yasmina Khadra, pravim imenom Mohammed Moulessehoul, rođen je u Alžiru 1955. Trideset šest godina proveo je kao profesionalni vojnik i časnik (od 1978. potporučnik) u alžirskoj vojsci. Godine 2001, nakon kraćeg boravka u Meksiku, s obitelji se nastanjuje u Aix-en-Provenceu u Francuskoj. Pseudonim Yasmina Khadra Moulessehoul je isprva uzeo kako bi izbjegao vojnu cenzuru (radi se o imenu i djevojačkom prezimenu njegove supruge). Živi kao profesionalni pisac. Njegova su djela prevedena na više od petnaest jezika.






Radio emisija o blog-književnosti



Danas, od 11:35 do 11:55 sati
na prvom programu
Hrvatskog radija

emitira se emisija o književnosti
IZMEĐU REDAKA

s temom o blog-književnosti.

U sklopu emisije bit će emitirane izjave nekoliko blogera, pa ćete tako biti u prilici poslušati i moj milozvučni glasić.





'Dani Dobriše Cesarića'




O prošlog tjedna održanim 'Danima Dobriše Cesarića' , šestodnevnoj pjesničkoj manifestaciji koju je Požega već sedmu godinu ugostila , za Glas Slavonije piše Sanja Najvirt.

Čitajte ovdje




Časopis 'UBIQ' traži suradnike



Književni časopis za znanstvenu fantastiku UBIQ poziva Vas da šaljete svoje priloge za 4. broj na e-mail
ubiq.tekstovi(at)gmail.com

Premda se Ubiq određuje kao književni časopis za znanstvenu fantastiku, želeći barem time ostati vjeran tradiciji žanra koji se odavno hibridizirao u razne oblike Po-Mo fikcije, njegova je namjera posvetiti se svim oblicima suvremene (znanstvene) fantastike, tj. onom tipu pisanja koje se često naziva spekulativnom fikcijom. Stoga časopis pozdravlja sve književne žanrove i stilove, a da u sebi sadržavaju fantastični element, i sve vrste fantastičkoga pisanja, od klasične znanstvene fantastike, horora i fantasyja do svih oblika postmoderne i posthumane fantastike i njezinih hibrida.

Ubiq tiska kratke priče i novele (10-40 kartica), eseje, kritike i znanstvene radove.

Rok za uvrštenje u 4. broj je 5. veljače 2008.



Izvor: Knjizevnost.org




Hrvatsko izdanje SF romana za djecu Stephena Hawkinga

ponedjeljak , 19.01.2009.




Stephen Hawking, ugledni britanski teorijski fizičar, javnosti poznatiji svjetskim uspjehom i milijunskim nakladama svojega znanstvenog bestselera "Kratka povijest vremena", objavljenog potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća, kao i svojim doprinosima znanosti na području kozmologije i kvantne gravitacije, sa svojom je kćeri Lucy odlučio napisati pripovijest namijenjenu najmlađim čitateljima "Tajni ključ svemira" kako bi svemir učinio bliskim čitateljima svih dobi.

Više o knjizi saznajte na portalu Moderna Vremena Info



Nagrada za hrvatsku knjigu godine




Hrvatska poštanska banka nakon Grand Prixa za najbolje likovno ostvarenje i za najboljega mladog glazbenika, od ove godine dodjeljuje i nagradu za hrvatsku knjigu godine vrijednu 10.000 eura. Partneri posljednje veće banke u nacionalnom vlasništvu u izboru knjige godine su Večernji list, Matica hrvatska i Hrvatska radiotelevizija. Nagrada će se dodijeliti krajem ožujka.

Svaki izdavač može nominirati po dvije knjige napisane na hrvatskom jeziku i objavljene u prošloj kalendarskoj godini. U obzir dolaze samo prva izdanja knjiga, a njihovi autori moraju biti hrvatski državljani.

Članovi žirija, koji tvrde da će izbjeći “kiklopske” nesporazume, jesu Franjo Sinković (predsjednik žirija i predstavnik HPB-a), glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, urednik kulture u Informativnom programu HTV-a Dražen Ilinčić, leksikograf Zvonimir Jakobović, matematičar Žarko Dadić i sveučilišni profesor Gojko Bežovan.
Već iz sastava žirija jasno je da u obzir za nagrađivanje dolaze knjige s područja beletristike i publicistike, ali i stručne knjige koje zvučne nagrade počesto zaobilaze. Dobitnik će uz novčani dio nagrade dobiti i skulpturu “Viktorijine kockice”, rad akademske kiparice Tanje Perišić. Natječaj će biti objavljen u Večernjem listu.

Goran Ogurlić poželio je na predstavljanju nagrade da ona postane krovnom u hrvatskom prostoru, dok je Igor Zidić istaknuo da Matica hrvatska oduvijek ima interes i za književnost, ali i za znanstvene knjige.

Napisao Denis Derk,
objavljeno u Večernjem listu, 17.01.2009.



Mišljenja sam da je nagradu trebalo razdvojiti na beletristiku i publicistiku.




Četiri nova prijevodna publicistička naslova Naklade Ljevak

Četiri nova naslova Naklade Ljevak :



Douwe Draaisma
'ZAŠTO SE ŽIVOT UBRZAVA ŠTO SMO STARIJI'

broj stranica: 285; format: 13,2x21,4 cm;
uvez: meki; cijena: 139 kuna

Je li istina ono što je jednom napisao romanopisac Cees Nooteboom, da je "sjećanje poput psa koji legne gdje mu se prohtije"? Kamo su nestala duga dokona ljeta našeg djetinjstva? Kako to da s godinama vrijeme naizgled prolazi sve brže, izmiče nam, a u starosti značajni događaji iz naše daleke prošlosti mogu djelovati tako živo i stvarno, kao da su se zbili jučer? U ovoj očaravajućoj i mudroj knjizi autor istražuje prirodu autobiografskog sjećanja, dotiče se neobičnih fenomena kao što je deja vu, iskustvo ljudi koji su bili na pragu smrti, učinak ekstremnih trauma na pamćenje i mnogih drugih.

*****

Rüdiger Safranski
'KOLIKO GLOBALIZACIJE ČOVJEK MOŽE PODNIJETI?'

broj stranica: 99; format: 13,7x20,4 cm;
uvez: meki; cijena: 89 kuna

Klimatska katastrofa i džetset, visoko tehnologizirane komunikacije i savršena policijska država, svjetska policija i terorizam – u razmatranju takvih promjena i prijetnji, smatra filozof Rüdiger Safranski, «sâmo mišljenje dospijeva u globalizacijsku klopku. Jednolično se vrti oko dva temeljna pitanja: kako čovjek može svladati globalno, pitaju se jedni, i kako ga može spasiti, pitaju se drugi.» Ovom nam knjigom Safranski zorno pripovijeda kako se dogodilo da je globalitet – nekoć pojam golemom prostranstva – postao zatvorom i mjestom histerija. Ranije smo u šumama krčili proplanke kao bismo ondje osnivali civilizacije. Danas, smatra autor, globalna je civilizacija postala šikarom u kojoj pojedinac mora iskrčiti svoj «proplanak», svoj životni prostor. Pritom nije riječ o izoliranju nego o pokušaju da se od globalnog koje nas preplavljuje distanciramo onoliko koliko je to potrebno za očuvanje naše individualnosti.

******

Priredio Paul Heiney
'IMAJU LI MAČKE PUPAK?'

broj stranica: 230; format: 14x21 cm;
uvez: meki; cijena: 125 kuna

Idealan dar za sve kvizoholičare, ovisnike o znanosti i sve koje muče nepresušne bujice pitanja. Knjiga Imaju li mačke pupak? nastavlja putem uspješnice Mogu li krave silaziti niz stube? i nudi odgovore na pitanja s područja znanosti na koja tako često nailazite i koja vas zbunjuju i ne daju vam mira. Ova zabavna knjiga odgovara na pitanja koja si postavlja široka javnost i otkriva znanstvene činjenice u pozadini stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, objašnjavajući zašto su svijet i stvari u njemu upravo takvi kakvi jesu. Od dlakavih Eskima do galebova koji se rasprskavaju, od škakljanja do zapetljanog rublja i posteljine… ova će vas knjiga poučiti, zabaviti i nasmijati.

******

James Wood
'PROZA NA DJELU'

broj stranica: 206; format: 13,4x21,3 cm;
uvez: meki; cijena: 125 kuna

U ovoj knjizi James Wood nastoji postaviti neka bitna pitanja o umijeću proze. Je li realizam realan? Kako definiramo uspjelu metaforu? Što je lik? Kada raspoznajemo briljantnu upotrebu detalja u prozi? Što je motrište i kako ono funkcionira? Što je naklonost mašte? Zašto nas proza potiče? To su stara pitanja, od kojih su neka preispitana u skorašnjim radovima akademske kritike i književne teorije; ali autor nije siguran da su akademska kritika i književna teorija dali dobre odgovore. Stoga bi ova knjiga trebala biti jedna od onih koje postavljaju teorijska pitanja, a na njih daje praktične odgovore – odnosno drugim riječima, postavlja pitanja kritičara i daje odgovore pisca. James Wood piše za New Yorker i predaje Praksu književne kritike na Harvardu. Dosada je napisao knjige eseja The broken Estate i The Irresponsible Self te roman The book Against God.





Promocija satirične knjige 'Muški pogledi' Ivana Pavokovića

nedjelja , 18.01.2009.




Hrvatsko književno društvo poziva
na promociju satirične knjige
''Muški pogledi'',
autora Ivana Pavokovića


koja će se održati u ponedjeljak 19.01. 2009. u 18. sati
u mjesnom odboru na Donjem Zametu u ulici Petra Jurčića, Rijeka

(neboder kraj zametske škole i rukometne dvorane u izgradnji)

''Muški pogledi'' je satirična zbirka koja sadrži 60-seksi satiričnih priča koje opisuju životne zgode i nezgode, poneki likovi su izmišljeni a poneki i nisu. Seks se proteže kroz cijelokupnu zbirku priča, no u onoj količini koliko dozvoljava ukus čitatelja, umjerene sexi tenzije fino su izvezane i prepričane na jedan smojski način i sama simbolika priča jest satiričkom-humorstičkom zbiljom nasmijati , oraspoložiti potencijalne čitatelje...

Dođite na spektakularnu književnu večer u kojem će vas zabaviti i kroz
program voditi dramsko glazbena scena hrvatske čitaonice na Trsatu
, Meri Maržić, Miro Kačić , Josip Eugen Šeta


O knjizi će govoriti Valerio Orlić i autor Ivan Pavoković



Četiri nova domaća publicistička naslova Naklade Ljevak




Miro Gavran
'Književnost i kazalište,
Eseji, razgovori, zapisi, i nostalgična prisjećanja'

Broj stranica: 276; Format: 16,5 x 24 cm;
Uvez: tvrdi; Cijena: 169,00 Kn

U knjizi naziva Književnost i kazalište, Miro Gavran donosi svoja promišljanja kazališta i književnosti koja su nastala kroz protekla dva i pol desetljeća. Ova zanimljiva i neobična knjiga razotkriva autora ne samo kao zaljubljenika u književnost i kazalište, već donosi njegova promišljanja o specifičnostima pisanja unutar malih europskih jezika, te o pogubnom utjecaju velikih svjetskih izdavačkih kuća koje na umjetan način „proizvode“ tzv. „ velika djela“. Autor se također osvrće i na suodnos književnosti i filma. Miro Gavran ne zaboravlja ni društveni kontekst u kome žive današnji pisci i čitatelji, te se u nekim od svojih zapisa kritički osvrće i na te suodnose koji kreiraju i književnu klimu i (Anti) vrijednosne sustave. Knjiga koja neće obradovati samo Gavranove čitatelje i gledatelje, kojih nije mali broj, već i sve one koji kazalište žele sagledati kazalište žele sagledati u širem kontekstu.

*******

Tonko Maroević
'Družba da mi je'

Domaći književni portreti
broj stranica: 318; Format: 16,5 x 24 cm;
Uvez: tvrdii; Cijena: 169,00 Kn

Ljubazna ponuda da se predstavim u prestižnoj biblioteci Razotkrivanja stavila me na nemale dvojbe i oklijevanja. Ako sam htio pokazati saldo djelatnosti po kojoj sam u javnosti najprisutniji, trebao bih načiniti izbor svojih likovnih kritika i studija, ako sam želio kompenzativno nadoknaditi nedovoljnu javnu nazočnost kao pjesničkog autora, valjalo bi knjigu začiniti makar s rukoveti stihova i prepjeva. Koliko god to količinski ne mogu baš potvrditi, moje je pisanje ipak u najvećoj mjeri određeno ljubavlju prema hrvatskoj književnosti, čitateljskom strašću i potrebom praćenja raznih slojeva izraza, i to u rasponima od Marulića do Marovića, od Hektorovića do Šoljana, od Držića do Paljetka i od Ujevića do Pejakovića. Odlučio sam, dakle, sastaviti knjigu od svojih eseja i većih književnih prikaza što sam ih ispisao potaknut opusima ili karakterističnim ostvarenjima novijih hrvatskih pisaca. Naslovivši svezak parafrazom distiha užega mi zemljaka, Hektorovića, učinio sam to stoga jer navedena sintagma iskazuje ushit prema samoj knjizi kao predmetu, a potom i ljubav prema izmjeni iskustava kao mogućnosti duhovnog druženja...
Tonko Maroević

*******

Helena Sablić Tomić, Davor Šarić
'Dnevnik nevidljivoga'

Broj stranica: 390; Format: 22,2 x 23,8 cm;
Uvez: tvrdii; Cijena: 299,00 Kn

Književna znanstvenica, sveučilišna profesorica, vrsna kritičarka Helena Sablić Tomić i snimatelj, producent, a nadasve sjajan fotograf Davor Šarić, autori su posve neobične i čudesne knjige Dnevnik nevidljivoga. Ovo prelijepo i u našoj književnoj kulturi posve raritetno izdanje, senzibilnim zapisima autorice i fascinantnim fotografijama Davora Šarića ostavlja trajan trag na (ne)vidljivu stvarnost u kojoj su živjeli 365 dana protekle godine. Doživljaj svijeta u sebi, i onoga koji ih okružuje, skrivene intime osobnih uspomena, emocionalna stanja kroz koja su svaki od njih posebno u toj godini prolazili, otkrit ćemo u ovoj višeslojnoj knjizi, ili bolje rečeno u ovome umjetničkom djelu. Dnevnički zapisi Helene Sablić Tomić, smješteni uz fascinantne Šarićeve fotografije, samostalne su i visokoestetizirane refleksije poniranja u privatnost ali i poosobljene tekstove drugih. Spoj riječi i slike, boje i rečenice stvara čaroliju i nevidljivo čitatelju postaje vidljivo pružajući mu dvostruki užitak čitanja tekstova i promatranja fotografija.


********

Helena Sablić Tomić
'Hrvatska autobiografska proza'

Rasprave, predavanja, interpretacije
broj stranica: 224; format: 15,5x23,5 cm;
uvez: tvrdi; Cijena: 159 kuna

Slijedeći nove spoznaje o karakteru autobiografskog stvaralaštva od pojave Ljudevita Gaja do Igora Mandića kroz dvadesetak znanstvenih promišljanja Helena Sablić Tomić u novom rukopisu prepoznaje periodizacijske stilske tendencije naglašavajući da „čistih“ termina nema. Nakon što je precizno odredila odnos među periodizacijskim pojmovima te opisala političko povijesni i kulturološki kontekst u ogledima se vrlo pregledno organizira rasprava o specifičnosti žanra i autoričinih pogleda na život drugih.

„Suvremena i poželjna mjesta studiranja trebaju oblikovati studente koji će ako dođu u poziciju znanstvenog suradnika promijeniti dosadašnji odnos te će oni sami biti osposobljeni za razvijanje suradnje pune poticaja. Predavanja kao dinamičan dio nastavnog procesa tada postaju poligonom različitog mišljenja i provokacija pa je već student onaj koji će brojnim pitanjima poticati profesora na sviježiji duhovni aktivizam nego do sada Nadam se da će i predavanja objavljena u ovoj knjizi inicirati međusobni dijalog koji će i vas i mene poticati i usmjeravati prema novim spoznajama..“
Helena Sablić Tomić



Internetski vodič za pisanje kratke priče




Imate književnih ambicija?
Želite pisati kratke priče?


Na internetu postoji vodič za pisanje kratke priče, koji donosi informacije o osnovnim karakteristikama, ustroju, sadržaju i jeziku kratke priče.

Klikajte
po ovome i tipkovnice u ruke...



Izvor: katapult-blog

Simi Mraoviću nagrada 'Sava Mrkalj'

subota , 17.01.2009.



Srpsko kulturno društvo Prosvjeta odlučilo je da nagradu “Sava Mrkalj” za doprinos kulturi Srba iz Hrvatske posmrtno dobije pisac Simo Mraović.

Nagradu je zaslužio zbog vrijednosti svoje poezije, ali i zbog romana “Konstantin Bogobojazni”, koji je prema mišljenju Prosvjetina glavnog odbora imao “prijelomni značaj u stvaranju ljudski i društveno cjelovite istine o devedesetim godinama prošlog stoljeća u Hrvatskoj”.

Nagrada će biti dodijeljena na tradicionalnoj Svetosavskoj akademiji u Hrvatskom glazbenom zavodu 30. siječnja.



Izvor: Vjesnik



Promocija knjige Ljube Pauzina „Slučajni bestijarij“ – „Meteor je pao na zemlju“



Izdavačka kuća Aora
poziva na promociju knjige

Ljube Pauzina:
„Slučajni bestijarij“ – „Meteor je pao na zemlju“


u Booksi, u utorak, 20.01.2009. u 19:00.

Knjigu će, uz autora, predstavljati Nela Milijić, glavna urednica u Aori, Aida Bagić, autorica pogovora i gošća Vera Vujović.

Za dobru glazbu pobrinut će se Mate Matišić na gitari.


Više o knjizi i autoru na ovome linku


Ljubo Pauzin (1954. , Ogulin) do sada je uglavnom objavljivao stihove (pet naslova, a među njima su i dvije knjižice za djecu) i drame (pet za radio ali i četiri teksta izvedena u kazalištima lutaka), a bavio se i prevođenjem (Don DeLillo "Bijela buka"). Izvan hrvatskih granica najpoznatiji je kao voditelj međunarodnog festivala igrane i dokumentarne radio drame "Prix Marulić" kojeg više od 12 godina Hrvatski radio organizira u Hvaru (on sam je i autor i redatelj velikog broja dokumentarnih radio drama koje i uređuje na Hrvatskom radiju).

Bibliografija:
U mojoj dvosobnoj glavi, knjiga pjesama (CDD, Biblioteka Quorum, Zagreb, 1985.)
Razdoblje kiša, radio drama (Radio Zagreb, 1985.)
Išla tako dvojica, radio igra za djecu, (Radio Zagreb, 1985.)
Čudesna vrata, lutkarska dramska igra (Zagrebačko kazalište lutaka, 1987.)
MADRACbajka, lutkarska dramska igra ( ZKL, 1988.)
Dječji kutić, knjiga stihova za djecu, ilustrirao Krešo Bauer (Perecpress, Zagreb, 1989.)
Patujčići iz zemlje snova, knjiga stihova za djecu, ilustrirala Ines Prica (Studio PiP, Zagreb, 1992.)
Afrička bajka, lutkarska dramska igra (ZKL, 1995.)
Grafitno srce, radio drama (Hrvatski radio, 1996.)
Hotel atributa, knjiga pjesama (Naklada MD, Quorum, Zagreb, 1997.)
Kiša je bila dječak, radio igra za djecu ( Hrvatski radio, 1999.)
Budem biti bila, radio drama (Hrvatski radio, 2000.)
Meteor je pao na zemlju, knjiga pjesama ( Naklada MD, Quorum, Zagreb, 2001.)
Žuta Opasnost, radio krimić (Hrvatski radio, 2006.)




Novi broj časopisa '15 dana'



Ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu 15 dana, tromjesečnik Centra za kulturu i obrazovanje Zagreb, u svojim novim koricama prenosi naslove petero autora u čija nas razmišljanja, eseje i ulomke iz djela uvodi razgovor s »gosponom s prašnjavim cipelama«, odnosno Nikolom Vrljićem, mladim zagrebačkim skulptorom čija su djela izložena na stranicama ovog izdanja.
Lana Molvarec potpisuje tekst posvećen književniku Antunu Gustavu Matošu, a obraća pozornost na »flaneurski pogled« njegova stvaralaštva (Matoš između flanerije i nacije, Matoš u Parizu, Matoš u Zagrebu, Matoš u Italiji, Boemstvo kao egzil), dok je na »Problem Joba kod Franza Kafke/najranije tumačenje Franza Kafke, 1929.« ukazala Margarete Susmann.
Čitatelju se u 15 dana predstavlja i Susan Sontag s tekstom »Približavajući se Artaudu«, dok Lovro Škopljanac piše o »Četiri japanska romana« («Gan« Ogaija Morija; »Kokoro« Sosekija Nacumea; »Mandži« Džuničira Tanizakija i »Jukiguni« Jasunarija Kavabate).
Ulomak iz romana »Redatelj« donosi Alexander Ahndoril, a riječ je o naslovu koji je postignuo veliki uspjeh, no i izazvao brojne kontroverze. U naslovu se, naime, kao i u sadržaju, autor referira na Ingmara Bergmana, čije je detalje iz života preuzeo te ga ujedno i iskoristio za glavni lik svojeg romana.
Posljednja je tema časopisa ona Domagoja Orlića, a govori o »Životinjskom pravu na slobodu i oslobađanje životinje od čovjeka«. Časopis se tiska uz potporu zagrebačkog gradskog ureda za kulturu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.



Izvor: Glas Istre

Tribina Dekonstrukcija : Lidija Vukčević




U ponedjeljak, 19. siječnja 2009. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb
,
održat će se tribina Dekonstrukcija
koja će ugostiti Lidiju Vukčević
povodom izlaska njezine knjige
'Moj filozofski rječnik' (Prosvjeta, Zagreb 2008.)


Voditeljica Darija Žilić.




NOVO: Francis Scott Fitzgerald - 'Neobična priča o Benjaminu Buttonu' (Algoritam, 2009.)

petak , 16.01.2009.


Francis Scott Fitzgerald
'NEOBIČNA PRIČA O BENJAMINU BUTTONU'

izd. Algoritam
prijevod: Andy Jelčić
naklada: 1000
stranica: 88
uvez: meki
cijena 25,00 kn

Riječ izdavača



"Početna polovica života sastoji se od sposobnosti za uživanjem bez mogućnosti; završna polovica sastoji se od mogućnosti bez sposobnosti."

Velikan američke književnosti F. Scott Fitzgerald prisjetio se ove opaske Marka Twaina nedugo nakon što je postao otac. Nadahnula ga je da sroči pripovijetku o čovjeku čiji život teče obrnutim smjerom, o čudnovatom slučaju Benjamina Buttona. Rođen kao sedamdesetogodišnji starčić, Benjamin se iz godine u godinu biološki podmlađuje, dok svi oko njega odrastaju i stare. Kroz stalna nastojanja da se uklopi u svijet kojemu organski ne pripada, Benjamin će otkriti mnoge suštinske istine nedostupne nama koji ne živimo od groba pa do kolijevke.

Fitzgeraldova kratka pripovijest, koju je za Algoritam preveo Andy Jelčić, nadahnula je scenarista Erica Rotha za stvaranje filmske epopeje u režiji Davida Finchera s Cate Blanchett i Bradom Pittom u glavnim ulogama.







NOVO: Boris Maruna - 'Što je čuvalo nadu' (Matica hrvatska, 2008.)

Boris Maruna
'Što je čuvalo nadu'

Predgovor Slobodan Prosperov Novak
biblioteka: BIBLIOTEKA KNJIŽEVNA PUBLICISTIKA
izdavač: Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
tvrdi uvez s ovitkom
486 str.
14×21 cm
cijena: 290,00 kn
Biblioteka Književna publicistika, knj. 3, glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Romana Horvat


Riječ izdavača



Boris Maruna, pjesnik i esejist, od rane je mladosti nosio breme prešućene i mitu povjerene povijesti. To je breme nosio u svojim pjesmama, ali i u esejističkim prozama, koje se u ovom izdanju prvi put i objedinjuju. Riječ je o tekstovima što su nastajali za vrijeme njegova izgnanstva, kao i onima objavljenima nakon povratka u domovinu od 1991. godine.

Svojim vlastitim životom to je povijesno breme Maruna nosio s neobičnom hrabrošću i nepredvidivošću, što njegovo djelo čini još vrjednijim, jer je u početku nastajalo u duhovno retrogradnom okru ženju poratne hrvatske emigracije, a kasnije i u posve izo krenutom vrijednosnom sustavu rane postkomunističke Hrvatske. Iz tih se svjetova Maruna oduvijek izdvajao drukčijim glasom...

(...) Nema nikakve dvojbe da je Boris Maruna jedan od najboljih hrvatskih pjesnika koji je djelovao u emigraciji, a koji je sudbinski isprepleo svoj život sa svim svojim tekstovima, bez obzira na to je li riječ bila o stihu ili o prozi.
Konačno, u hrvatskoj književnosti nitko kao on nije uspio spojiti težinu povijesnoga i mitskog prostora sa stvarnošću vlastitog života. I nitko poput Marune nije među tim odvojenim svjetovima stvorio toliko bolno točnih i lucidnih mostova.
Slobodan Prosperov Novak, iz predgovora knjizi



Na ovome linku možete pročitati izbor tekstova
iz knjige

Ivici Prtenjači nagrada 'Dobriša Cesarić'




U Požegi traju VII. Dani Dobriše Cesarića koji završavaju u petak 17. siječnja. Ovaj renomirani festival suvremene poezije pokrenut je 2002. godine u spomen na stogodišnjicu rođenja velikoga nacionalnoga lirika, utemeljitelj mu je Grad Požega, a suorganizator Društvo hrvatskih književnika, ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski.

Dani Dobriše Cesarića održavaju se u mjesecu rođenja ovog velikog hrvatskog pjesnika (Slavonska Požega, 10. siječnja 1902. - Zagreb, 18. prosinca 1980.) Program obuhvaća dodjelu književne nagrade "Dobriša Cesarić" za još neobjavljeni pjesnički rukopis, održavanje književnih susreta, održavanje okruglog stola o književnim temama... a uz Dane Dobriše Cesarića tiska se nagrađena zbirka i zbornik radova.

Zanima vas tko je ovogodišnji dobitnik nagrade 'Dobriša Cesraić' za neobjavljeni poetski rukopis?
Znamo i to... Ivica Prtenjača, a tko bi drugi?!

Njemu slijedi nagrada od 15.000,00 kn i tiskanje zbirke. Čestitke!!!



Izvor: Moderna Vremena Info

'Kutija slova'





Hrvatski radio 1.program
16.01.2009. 16:05


KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti

Gost KUTIJE SLOVA je pisac Ludwig Bauer u povodu izlaska njegova novog romana "Patnje Antonije Brabec". Osim toga, doznat ćete i tko je novi izbornik hrvatskoga nastupa na međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu, te zašto su unutar korpusa suvremene hrvatske književnosti dosezi pjesništva Petra Gudelja dugo godina bili prešućivani i jesu li zapravo zaboravljeni.





NOVO: Margaret MacMillan - 'Mirotvorci' (Naklada Ljevak, 2008.)



Margaret MacMillan
'MIROTVORCI'

Biblioteka: Kultura i civilizacija
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2008; Format: 15,5x24 cm; Uvez: tvrdi
Broj stranica: 686
CIJENA: 199 KUNA

Riječ izdavača


Knjiga MIROTVORCI ugledne kanadske povjesničarke Margaret MacMillan obrađuje prvo i najvažnije šestomjesečno razdoblje mirovne konferencije u Parizu 1919. godine kojom je okončan Prvi svjetski rat. Pariška mirovna konferencija obilježila je europsku i svjetsku politiku 20. stoljeća, a u mnogim segmentima posljedice odluka osjećaju se sve do današnjih dana. Autorica na vrlo minuciozan ali živopisan način prikazuje aktivnosti glavnih aktera konferencije – Velike četvorice: američkog predsjednika Wilsona, britanskog premijera Lloyda Georgea, francuskog premijera Clemenceana i talijanskog predsjednika Orlanda koji su htjeli spriječiti obnovu njemačkog militarizma, osigurati trajan mir, uspostaviti jednakost velikih i malih država u političkom i ekonomskom pogledu, ukinuti tajnu diplomaciju, afirmirati princip samoodređenja naroda i osigurati pravedne i sigurne granice novonastalim državama – ali u tome nisu uspjeli.

Portreti Velike četvorice i mnogih drugih delegata Pariške mirovne konferencije – od Lawrencea od Arabije do poljskog pijanista i političara Ignaca Paderewskog – živo su dočarani a autorica se jednako autoritativno bavi zamršenim problemom granica na Balkanu, stvaranjem novih država, poput Čehoslovačke, ratom između Grčke i Turske, japanskim osvajačkim ambicijama na Pacifiku i mnoštvom drugih tema – iznad svega se trudeći da bude objektivna u svojem prikazu. Knjiga je postigla status bestselera i osvojila brojna priznanja, između ostalog i Pen Hessell Titlman Prize, Duff Cooper Prize i Samuel Johnson Prize.

»Knjiga pokazuje kako anegdote čine važan dio najvažnijih povijesnih događaja, kako slučajnosti, sujete i osobne (ne)simpatije, umor i razdraženost mogu (trajno) odlučiti o sudbini manje sretnih naroda i zemalja. Mirotvorci su knjiga koja otkriva nepregledno mnoštvo podataka o svijetu. Bilo bi najbolje kada bi postala putokaz kako bi se trebala razvijati svaka dobra historiografija: trebala bi biti poletna, zanimljiva, globalna, oštra i provokativna, napisana na način da se sruše tabui i pokaže apsurd ideologija. Margaret McMillan pokazala je što se i kako dogodilo početkom 1919. godine i zašto nam je to zanimljivo i danas – i stručnjacima i širokom čitateljstvu.«
(iz recenzije Tvrtka Jakovine)

MARGARET MACMILLAN doktorirala je na Sveučilištu Oxford, dekanica je Trinity Collegea i profesorica povijesti na Sveučilištu Toronto. Za knjigu Mirotvorci osvojila je prestižne nagrade, poput Duff Cooper Prize, Samuel Johnson Prize i PEN Hessell Tiltman Prize. Margaret MacMillan je prapraunuka jednog od Velike četvorice – britanskog premijera Davida Lloyda Georgea. Živi u Torontu.




NOVO: Xavier de Maistre - 'Putovanja po mojoj sobi ; Noćni pohod po mojoj sobi' (izd. Šareni dućan, 2008.)


Xavier de Maistre
'Putovanja po mojoj sobi ; Noćni pohod po mojoj sobi'

prijevod: Ana Kolesarić
izd. Šareni dućan
219 str. ,
cijena: 69,00 kn

Riječ izdavača


Kada mu je 1790. određen kućni pritvor zbog sudjelovanja u dvoboju, Xavier de Maistre je u jednom trenutku dokolice došao na genijalnu ideju: za razliku od razvikanih istraživača i njihovih putopisa s grandomanskih putešestvija, opisat će svoje putovanje po sobi u kojoj je bio zatvoren! Tako je, igrom slučaja, vojnik koji je bio potpuno predan svojem zvanju i nikada prije nije pomišljao na pisanje, postao pisac. I to kakav!

Jednostavno, prepuštajući se mašti otvorene duše, slobodnih misli i osjećaja, ispisao je lucidno i lepršavo djelo satkano od digresija, dosjetki, usklika i anegdota. Stvari u sobi: namještaj, pismo, portret, sasušeni cvijet ili uspomene na ljubljenu ženu – sve je oslikao sanjarski poetično, uz profinjenu šalu i sjetan osmijeh.

Iako je u životu puno putovao, od Italije do Rusije, gdje je ratovao i kasnije živio i umro, Xavier de Maistre poručuje dobronamjernom čitatelju da uživa u svojem okruženju, u malim stvarima i ljudima, da u naoko dosadnoj svakodnevnici, uoči i otkrije »čudesan svijet«. Ili, kako je to Alain de Bottom, jedan od njegovih štovatelja, ljepše napisao: "U svojoj ružičastoplavoj noćnoj košulji, zadovoljan unutar zidova svoje spavaće sobe, Xavier de Maistre nas poziva da, prije no što se otputimo u udaljene krajeve, pokušamo oko sebe vidjeti ono što inače gotovo ni ne gledamo."

Nakon iznimno dobro prihvaćenog “Putovanja po mojoj sobi”, autor je napisao i jednako uspješni nastavak, “Noćni pohod po mojoj sobi” a ova ih knjiga objedinjuje zajedno i to s izvornim ilustracijama.



Izvor: Moderna Vremena Info


INTERVJU: Ivan Sršen

četvrtak , 15.01.2009.




Iza imena 'Sandorf' krije se prva i zasad jedina hrvatska književna agencija kojoj je cilj plasirati djela naših (i pojedinih autora iz Srbije i BiH) u inozemstvo.

Razgovor s osnivačem 'Sandorfa' Ivanom Sršenom, objavljen na portalu Moderna Vremena Info možete pročitati na ovome linku





Predstavljanje 'Ljetopisa' Zvjezdane Jembrih



Umjetnička organizacija Autorska kuća predstavlja knjigu putopisa "Ljetopisi" Zvjezdane Jembrih, dobitnice nagrade za putopis "Franjo Horvat Kiš" 2007.

Predstavljanje će se održati u predavaonici HDLU, Trg Žrtava fašizma bb, u četvrtak, 15. siječnja, u 18 sati.

O knjizi će govoriti spisateljica i urednica Sanja Lovrenčić, iz knjige će naglas čitati slikarica i profesorica Jadranka Mlinar, a u ime domaćina javit će se predsjednik HDLU Josip Zanki.

Svi ostali pozvani su doprinijeti rođendansko-umjetničkoj atmosferi kako najbolje znaju!




Izvor: Moderna Vremena Info

Moja nova kritika u 'Vijencu'





Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika knjige
'Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji'
Laurencea Sternea


*******

Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s Dragom Štambukom
- tekst Ljerke Car Matutinović o romanu 'Pustinje' Rade Jarka
- tekst Zvonimira Mrkonjića o Arsenu Dediću
- tekst Mate Marasa o knjizi Ivana Babića 'Studenački rječnik'
- kritika romana 'Nebeski biciklisti' Irene Lukšić, iz pera Strahimira Primorca
- kolumne Nives Opačić i Milana Rakovca
- tekst Petra Vukovića o knjizi Vladislava Vančure 'Marketa Lazarova'

te još mnoštvo tekstova o likovnoj umjetnosti, teatru, glazbi, plesu, filmu, itd.





RADIO DRAMA: Slobodan Šnajder: "Ljubica"




Hrvatski radio 3.program
15.01.2009. 18:00


RADIO DRAMA: Slobodan Šnajder: "Ljubica"

Jedan od klasičnih hrvatskih dramatičara Slobodan Šnajder oduvijek je, još od prvih svojih tekstova, vlastitim dramskim pismom i nesumnjivim angažmanom izazivao zasluženu pozornost hrvatske kulturne javnosti. Prema vlastitoj priči, autor je dramatizirao zagrebačku ratnu i poratnu slojevitu situaciju u kojoj novopečeni tajkuni bukvalno raspolažu egzistencijom dojučer zaposlenih tvorničkih radnika. U ionako načelno nezavidnoj situaciji javljaju se samozvani higijeničari iz gradskog kvarta, donedavno - dio ničim diferencirane, nezamjetne i neosviještene gradske sirotinje, koji na vlastitu ruku istražuju nacionalno podrijetlo vlastitih susjeda...

Urednik: Branko Maleš
Režija: Petar Vujačić




Predstava prema romanu Dražana Gunjače

srijeda , 14.01.2009.



Premijera predstave nastale prema romanu pulskog odvjetnika i pisca Dražana Gunjače »Laku noć, prijatelji« održat će se 26. siječnja u tršćanskoj sali Ariston. Ovaj će roman na kazališne daske prenijeti režiser Gianfranco Sodomaco, koji je već ranije režirao uprizorenja Gunjačinih djela.
Naime, prije tri godine zajedno s družinom »La macchina del testo«, Sodomaco je režirao Gunjačino djelo »Balkanski rulet«, a predstava je igrala i u Puli.
Inače, treba napomenuti da je roman »Laku noć, prijatelji« 2008. dobio četiri književne nagrade u Italiji, od kojih dvije pred sam kraj godine. Riječ je o generacijskom romanu u kojem autor prikazuje jedan svijet u kojemu se nitko ne osjeća dobro, ali ga isto tako nitko ne želi promijeniti.
Do sada je Gunjača objavio romane »Balkanski rastanci«, »Na pola puta do neba«, »Ljubav kao kazna«, »Laku noć, prijatelji«, »Snovi nemaju cijenu«, »Silovanje razuma«, »Sedam dana samoće« i »Nebo je za ljude«. Od drama tu su »Balkanski rulet«, »U sjeni razuma« i »Balkanski akvarel«, a autor je i zbirke pjesama »Kad me ne bude više« te zbirke priča »Svi su ljudi braća«.



Izvor: Glas Istre



Promocija knjige "Carica Orhideja" Anchee Min



Vrijeme je za još jedan veseli Sheportal Party!

Dođite u klub Gjuro2, na Medvešćaku 2, u četvrtak 15. 1., u 21 sat.

Ne samo da vas čeka odlična glazba za koju će se pobrinuti DJ Neno, već i hrpa super iznenađenja.

Kao vrhunac večeri najavljujemo promociju hit knjige „Carica Orhideja“ kineske spisateljice Anchee Min, u izdanju Naklade Ljevak.

Riječ je o izvanrednoj priči o hrabroj i velikoj ženi, moćnoj političarki i posljednjoj kineskoj carici.

Večer će svojim divnim specijalitetima zasladiti kultna zagrebačka slastičarnica Horak.




Zašto pakovati Baretiću i Perišiću?


Kako je na top-listi koju je sastavio KIS, a objavio Jutarnji list 9. siječnja došlo do "dramatične" promjene naslova, i kako je njima manipulirano, kako je iz oba naslova očito da zbog nečega Robert Perišić ne smije biti proglasen pobjednikom, ali da zato Renato Baretić mora po svaku cijenu biti istaknut kao gubitnik, te kako je "Hotel Grand" proglašen neuspješnim premda brojke govore da se radi o apsolutnom hitu citajte u komentaru Krune Lokotara :



Zašto pakovati Baretiću i Perišiću?

Dođe tako Nova godina, doba rekapituliranja, valjda to znači pobrojavanja kapitala – pa tako i onog simboličkog - pa je i Jutarnji list u suradnji s KIS-om objavio top-liste 20 najprodavanijih knjiga u kategorijama domaće i strane beletristike i publicistike, jer nam iste nasušno nedostaju, jer su one koje se pojavljuju tu i tamo razlog za suze i smijeh. Pohvalno, ako po domaćem običaju ne ode nastranu , jer top-liste su osjetljiva materija, teško marketinško oružje, najefikasniji orijentir kupcu izgubljenom u Guttenbergovoj galaksiji koja se širi. U svrhu mjerenja angažiran je KIS - knjižni informacijski sustav Valerija Jurešića, jedini servis koji se iole trudi mjeriti i obrađivati tržište knjiga prema prodaji u knjižarama.
Prve dvije liste, one publicističke, bile su uredno objavljene i opremljene naslovima koji su govorili o najprodavanijima knjigama: “Tajnu kupilo više od dvadeset tisuća čitatelja” i “Velečasni Sudac u par tjedana pretekao sve”. Zanemarimo sada lektorsku službu koja ne razlikuje par i nekoliko.

Perišić koji nestaje

No, zanimljiv zaplet krenuo je kada je izišlo večernje izdanje Jutarnjeg od 9. siječnja u kojem je objavljena top-lista prodavanosti domaće beletristike u 2008., a iznad nje kričao naslov: “Perišićev roman potukao i razvikanog Baretića”.
Zašto nije u skladu s dotadašnjom praksom i boljim uredničkim običajima naslov bio, recimo, “Roman Roberta Perišića najprodavaniji”, ne znam, kao što ne znam kome je trebalo istaknuti da novi Baretićev roman nije najprodavaniji, nego isticati nekakvu navodnu konkurenciju između dva autora (odnosno njihovih romana), konačno, zašto je trebalo nalijepiti pridjev "razvikani" uz Baretića, kada to može samo značiti da se radi o prereklamiranoj knjizi, o lažnoj vrijednosti, pogotovo kada su se baš svi kritičari složili da se radi o, u najmanju ruku, vrlo dobrom djelu. Reklo bi se da je naslov neprikladan, a vjerojatno bi se mogla izreći i koja teža kvalifikacija na račun takve opreme teksta. No, to sve skupa još nije naročito zanimljivo, navikli smo već da naslovi, podnaslovi i ostatak opreme ne zrcale ama baš ništa od onoga o čemu tekst govori, nego da senzacionaliziraju po svaku cijenu. Kulminacija zapleta, i pravi povod ovom tekstu, počinje se odvijati s jutarnjim izdanjem Jutarnjeg, kada isti tekst i ista top-lista odjednom izlaze opremljeni novim naslovom: “Baretić nije ponovio uspjeh ‘8. povjerenika’” ()http://www.jutarnji.hr/kultura/knjige/c/art-2009,1,9,,147702.jl . E, tu stvari postaju stvarno zanimljive.

Naslov iz večernjeg izdanja svakako je trebalo promijeniti: da bi se sve dovelo u red bilo je neophodno izbaciti Baretića iz naslova, a ostaviti, u skladu s običajima i logikom, slavljenika Perišića. Ali dogodilo se upravo obrnuto: iz novog naslova je nestao Perišić, a ostao je u njemu Baretić. Drugim riječima, očito je da Perišić zbog nečega ne smije biti winner, kao što je očito da Baretić zbog nečega mora biti proglašen loserom. Pa da vidimo kakav je to sa svojim novim romanom, na top-listi dvanaestoplasiranim “Hotelom Grand”, loser Baretić kada ga redakcija kulture Jutarnjeg čiju uredničku palicu - ili daljinski, tko će ga znati - drži Branimir Pofuk, kojega po funkciji smatram odgovornim za uporno i, po svemu sudeći namjerno, proglašavanje Baretića loserom.

I s trećinom – većina!

Renato Baretić je autor mega-bestselera “Osmi povjerenik” i bestselera “Pričaj mi o njoj”. Baretićev treći roman i šesta knjiga “Hotel Grand” je objavljen tijekom Interlibera, na Martinje, 11. studenog prošle godine. Valja pretpostaviti da ni s najbržom distribucijom “Hotel Grand” nije mogao stići u sve knjižare - posebice s obzirom na interliberovsku koncentriranost svih nakladnika - prije 20. studenog, dakle 40 dana prije isteka godine. Ali hajde, da nam bude lakše računati, recimo da se Baretićev roman prodaje punih šest tjedana, jer toliko je otprilike ostalo od Martinja do kraja godine. Iako ni to nije baš točno, jer su se podaci o prodaji slali još prije samog kraja godine pa je u njima obuhvaćena prodaja samo do 21.12. 2008. pa to zapravo čini samo četiri tjedna, ali nećemo sitničariti.
U tom roku prodano je po KIS-ovoj top-listi 806 primjeraka. Na stranu to što su interni podaci izdvača dvostruko veći, no pretpostavimo da su i druge knjige i drugi nakladnici jednako zakinuti u procjeni. Dakle i prema tim manjim podacima radi se o prodaji od cca 800 : 4 = 200 prodanih primjeraka tjedno. To bi značilo da bi tijekom cijele godine, s takvom prodajom, koju je, naravno, nemoguće održati u tom intenzitetu, Baretićev roman bio prodan u 10.000 primjeraka! To bi, riječima samog Valerija Jurešića: “Statistički, pravi hit odskače s dvostruko većom prodajom u odnosu na svoje pratitelje", bio doslovce – pravi hit!
“Hotel Grand” je objavljen praktično u doba darivanja, u doba potrošačke groznice, pa je još uvijek teško kvalificirati pravi intenzitet prodaje.. No kad bi nam stvarno bio cilj mjeriti pisca naspram pisca,i hit prema hitu, morali bismo im dati iste uvjete utrke, što znači da će krojitelji naslova Baretića i Perišića i stale moći mjeriti tek kada im daju ista 52 tjedna u prodaji, pa onda provjeriti tko je bolje prodao knjigu. Ovo je samo manipulacija imenima dvaju pisaca.
Promjenjeni naslov kaže i to da Baretić nije ponovio uspjeh “Osmog povjerenika”, što je istina u kumulativnom zbroju, jer “Povjerenik” se i ove godine dobro prodavao pa je s gotovo 1000 prodanih primjeraka zauzeo 11. mjesto top-liste, a 2005.-te i 2006-e bio najprodavanija domaća knjiga. S tim da se na tržištu nalazi točno pet godina i mjesec dana, ili 61 mjesec, dok se “Hotel Grand” prodaje točno mjesec i pol! Istini za volju, u prva dva-tri mjeseca nakon objave ni “Povjerenik” se nije prodao, koliko pamtim, u više od 200-300 primjeraka, ta knjiga je tek kasnije “proradila” i “radi”, kako vidimo, još i danas.
Za razliku od 2003. godine izdanog “Povjerenika” i ostalih knjiga objavljenih tijekom 2007. godine - a takvih je na top-listi Jutarnjega uvjerljivo najviše, čak dvanaest - knjige izdane tijekom 2008., pogotovo one izdane potkraj godine, poput “Hotela Grand”, nemaju ama baš nikakve šanse da zabilježe ozbiljniju prodaju i probiju se u vrh top-liste (od 20 naslova s nje, tek pet je objavljeno tijekom 2008. godine).
Ukratko, kada se udruže netransparentna metodologija (trebalo je naznačiti koliko tjedana su naslovi u prodaji ili pokušati izračunati tjednu prodaju, ili izuzeti knjige koje nisu u prodaji barem pola "obračunske" godine…) i ciljano neprikladna oprema teksta - umjesto top-liste koja orijentira dobivamo list koji manipulira listom i obezvrijeđuje je i uvečer i ujutro, i na papiru i na internetu. Ne znam zašto je tako, zašto je nekome važno pravi hit proglašavati krivim, ali očito je da jest tako i da to nekome doista treba. Tko je to mogli bi nam reći samo oni koji su sjedili na desku kad su se krojili naslovi.

Kruno Lokotar





Uskoro novi tiskani broj 'Knjigomata'





Uskoro iz tiska izlazi papirnato izdanje Knjigomata, broj 6. (četvrti svezak). Obuhvaća tekstove objavljene na internetskom izdanju Knjigomata u razdoblju od svibnja do kraja prosinca 2008. godine.

SADRŽAJ:

INTERVIEW
Ivan Herceg : Prazan list papira

ESEJ:
Rade Jarak : Kafka, tata mata pornografa
- Što je to manjina od jednoga?
- Malagnou 17
- Deset romana za braću Slavene
Predrag Crnković :The Sex Pistols
- Žanrovski film u pravednom društvu
Violeta Vučetić : Pasoš, Passport
Ana Ristović : Kroz raširene prste

KRITIKA:
Rade Jarak : Olja Savičević Ivančević - 'Kućna pravila'
- filmovi : 'Digimoni', 'Matrix', 'Pijanist', 'Svijet duhova', 'Mullholland drive'
Boris Postnikov : David Mitchell - 'Atlas oblaka'
- Claudio Magris - 'Naslijepo'

PROZA:
Ana Ristović : Olovka piše metkom
Ktwdzc : Atenuator
Antej Jelenić : Sombrero
Rade Jarak : Ljolja

POEZIJA:
Janos Marno : Tjeraj
Veronika Kostadinova : Labirinti
Verica Tričković : Jedanaest jutara
Dajana Diverno : Erotika

96 stranica, cijena 40 kuna, distributer Jesenski i Turk
crtež na koricama Miroslav Sekulić





Moja nova kritika




Na ovome linku
možete pročitati
moju kritiku
knjige
Nenada Stipanića
'Odlično je baviti se kriminalom'

objavljenu na
portalu za kulturu
Kupus.net.







Položaj DHK u javnom životu Hrvatske






14. siječnja, u srijedu u 12 sati, u prostorijama DHK-a održati će se Tribina s temom 'Položaj DHK u javnom životu Hrvatske'.

O utjecaju DHK na javno mijenje u Hrvatskoj, o intezitetu tog utjecaja kroz povijest, o postojanju ili nepostojanju potrebe članova da javno progovore, medijima i sl. temama govorit će Tito Bilopavlović i Pavao Pavličić.

Voditelj Tribine DHK Hrvoje Kovačević.





NOVO: Stela Jelinčić - 'Korov je samo biljka na krivom mjestu' (Konzor, 2008.)

utorak , 13.01.2009.

Stela Jelinčić
'Korov je samo biljka na krivom mjestu'

izd. Konzor
160 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 95,00 kn

Riječ izdavača




Roman o generaciji koja je raspadom ex-Jugoslavije izgubila ono što još nije bila niti iskusila – normalno odrastanje i ulazak u život. Jer, traumatično odrastanje tijekom 90-ih, u tek rođenoj državi, sukobljavanje mladih formativnih godina kako pojedinca tako i države same, nagla promjena perspektive, društvenih vrijednosti, podobnosti... ostavilo je podjednak pečat kako na mnogima koji su tada živjeli svoje tinejdžersko doba, ali i onima starijima od kojih su mnogi bili prekinuti, i na najdrastičniji način, u najkreativnijoj fazi svoga života.

Kao što je Rujana Jeger u romanu "Darkroom" (2001), opisala identično "mjesto i vrijeme" ali iz perspektive tada desetak godina starijih protagonista "radnje", tako i Stela Jelinčić spisateljski iznimno zrelo ispisuje svoju ritmičnu (post)tranzicijsku prozu iz života likova koji su ne svojom krivnjom odrastali u za njih jedino moguće vrijeme, ali na pogrešnom mjestu.



Izvor: Moderna Vremena Info


INTERVJU: Marinko Koščec




Opširan razgovor Barbare Matejčić s Marinkom Koščecom, povodom nedavnog izlaska njegovog novog romana 'Centimetar od sreće', objavljen je u Vjesniku a čitati ga možete na ovome linku




NOVO: Zvonimir Balog - 'Dijete koje se nije htjelo roditi' (Profil, 2008.)

Zvonimir Balog
'Dijete koje se nije htjelo roditi'

izd. Profil
uvez: tvrdi
broj stranica: 168
format: 14,5 x 19,5 cm
cijena: 99 kn
ciljna skupina: djeca od 10 – 14 godina

Riječ izdavača



Knjiga „Dijete koje se nije htjelo roditi“ govori o djetetu koje je odlučilo imati izbor u onome u čemu ga nitko nema i odbija se roditi. Šokirana majka najprije zatraži pomoć svoje mame koja pokušava mališana nagovoriti da izađe na svijet. No na svaki njezin argument, on ima drugi još jači. Uskoro upomoć pristiže i djed, i stric, i teta Cvijeta, pa tata, susjeda Julka, general, predsjednik države, cijeli jedan cirkus i predstavnici raznih zemalja.

Svaki je od tih likova osobit na svoj način, neki su smiješni, neki strašni, neki ga žele potkupiti, neki su šašavi, neki egocentrični, ali svi su dobronamjerni i želeći pomoći uvjereni su da će baš oni uspjeti nagovoriti ga svojim fantastičnim argumentima. No, maleni se ne da. Uvijek ima spreman odgovor. Mama Ivanka već je totalno iscrpljena, a dijete i dalje ne izlazi van. I onda prilazi stariji brat Fran i prijateljica Ana.

Ovo je priča o ljubavi, o njezinoj snazi koja pobija sve logične argumente i svladava sve predrasude iskustva. Napisana u zaigranom Balogovskom stilu nasmijat će čitatelje mudrim i dinamičnim dijalozima.







NOVO: Miro Gavran - 'Književnost i kazalište' (Naklada Ljevak, 2008.)


Miro Gavran
'KNJIŽEVNOST I KAZALIŠTE, eseji, razgovori, zapisi i nostalgična prisjećanja'

izd. Naklada Ljevak
Broj stranica: 276
Format: 16,5 x 24 cm
Uvez: tvrdi
Cijena: 169,00 Kn

Riječ izdavača



Ova zanimljiva i neobična knjiga svojevrsna je životna i spisateljska rekapitulacija Mire Gavrana.
Tijekom četvrt stoljeća bogatog književnog i kazališnog rada Gavranovi tekstovi su prevedeni na 32 jezika, knjige su mu tiskane u više od 120 izdanja u zemlji i inozemstvu, dok su mu drame i komedije premašile 180 premijernih izvedbi širom svijeta, koje je vidjelo više od dva milijuna gledatelja.
U knjizi naziva 'Književnost i kazalište', Miro Gavran donosi svoja promišljanja kazališta i književnosti koja su nastala kroz protekla dva i pol desetljeća. Ova zanimljiva i neobična knjiga razotkriva autora ne samo kao zaljubljenika u književnost i kazalište, već donosi njegova promišljanja o specifičnostima pisanja unutar malih europskih jezika, te o pogubnom utjecaju velikih svjetskih izdavačkih kuća koje na umjetan način „proizvode“ tzv. „ velika djela“. Autor se također osvrće i na suodnos književnosti i filma.
Miro Gavran ne zaboravlja ni društveni kontekst u kome žive današnji pisci i čitatelji, te se u nekim od svojih zapisa kritički osvrće i na te suodnose koji kreiraju i književnu klimu i (anti) vrijednosne sustave.
Knjiga koja neće obradovati samo Gavranove čitatelje i gledatelje, kojih nije mali broj, već i sve one koji kazalište žele sagledati u širem kontekstu.





Književni presjek 2008. godine

ponedjeljak , 12.01.2009.




Michelle Pauli za Guardian je rezimirala prošlu književnu godinu, svakome mjesecu u 2008. posvećujući samostalan tekst.

Ekipa 'Algoritmovog predlista' je prevela njezin članak a na ovome linku možete pročitati prvi dio teksta u kojem je obrađeno razdoblje od siječnja do lipnja 2008.









Dva nova broja 'Balkanskog književnog glasnika'




Nakon stanke od nekoliko mjeseci, Balkanski književni glasnik objavio je čak dva nova broja :

- broj 16 (3/2008.) čitajte na ovome linku

- broj 17 (4/2008.) čitajte na ovome linku

Posebnu pažnju obratite na 'separate' posvećene Franzu Kafki, Milku Valentu, Italu Svevu...




Lego-cartoons




U rubrici SURFAJ
na portalu za kulturu Kupus.net
objavljen je moj novi tekst
u kojem sam predstavio
jedan vrlo maštovit
zabavan i originalan blog
.

Čitajte na ovome linku






RADIO - IGRA: Daša Drndić: "Oh, happy day"




Hrvatski radio 3.program
12.01.2009. 18:00


RADIO - IGRA: Daša Drndić: "Oh, happy day"

"Lebensborn" znači vrelo života. Kao registrirano društvo Lebensborn je izrastao u tajni trećerajhovski projekt za očuvanje rasne čistote njemačke nacije. Projekt je osmislio i dosanjao SS Reichsführer Heinrich Himmler. Osnovan 1935, Lebensborn je zamišljen kao projekt koji se trebao skrbiti za "rasno i biološki nezamjenjive" trudnice koje bi trebale rađati rasno i biološki nezamjenjive sinove domovine, savršene pastuhe najmanje metar i osamdeset visoke, plavokose i plavooke, oblih ali razvijenih mišića, disciplinirane Spartance. No brojna djeca iz Lebensborn domova ostala su nakon završetka Drugog svjetskog rata razasuta širom Europe i prepuštena nemilosrdnim udarcima sudbine. Radio-drama Daše Drndić, temeljena na brojnim autentičnim materijalima, potresna je priča o njihovim lutanjima i traženjima; o pokušajima da saznaju svoj identitet i pronađu način na koji će se postaviti prema svom podrijetlu i svojim pravim, biološkim roditeljima.

Urednik: Hrvoje Ivanković
Režija: Katja Šimunić




O 'Lebensborn djeci' Daša Drndić je pisala i u svom romanu 'Sonnenschein'. Moja kritika tog romana dostupna je na ovome linku



Najprodavanije knjige u 2008.

nedjelja , 11.01.2009.



Valerij Jurešić, voditelj (obamrlog) projekta KIS i glavni urednik (ugašenog) časopisa "Op.a", za Jutarnji list je sastavio liste najprodavanijih knjiga u hrvatskim knjižarama u 2008.:

- Domaća beletristika ovdje

- Strana beletristika ovdje

- Domaća publicistika ovdje

- Strana publicistika ovdje



Beginning of the great adventure...





Kako uskoro postajem otac sa zanimanjem sam proučio vrlo koristan tekst koji na jednom mjestu okuplja u prošloj godini objavljene knjige o roditeljstvu i odgoju djeceobjavljen na portalu Moderna Vremena Info.

Dakle, buduće majke i očevi, klikajte po ovome


********

UPDATE

Kad smo već kod 'parenthooda', evo što jedan od mojih najdražih pjesnika veli na tu temu :

It might be fun to have a kid that I could kick around
a little me to fill up with my thoughts
A little me or he or she to fill up with my dreams
a way of saying life is not a loss


I'd keep the tyke away from school and tutor him myself
keep him from the poison of the crowd
But then again pristine isolation might not be the best idea
it's not good trying to immortalize yourself

Beginning of a great adventure
Beginning of a great adventure


Why stop at one, I might have ten, a regular TV brood
I'd breed a little liberal army in the wood
Just like these redneck lunatics I see at the local bar
with their tribe of mutant inbred piglets with cloven hooves

I'd teach 'em how to plant a bomb, start a fire, play guitar
and if they catch a hunter, shoot him in the nuts
I'd try to be as progressive as I could possibly be
as long as I don't have to try too much

Beginning of a great adventure
Beginning of a great adventure


Susie, Jesus, Bogart, Sam, Leslie, Jill and Jeff
Rita, Winny, Andy, Fran and Jet
Boris, Bono, Lucy, Ethel, Bunny, Reg and Tom
that's a lot of names to try not to forget

Carrie, Marlon, Mo and Steve, La Rue and Jerry Lee
Eggplant, Rufus, Dummy, Star and The Glob
I'd need a damn computer to keep track of all these names
I hope this baby thing don't go too far

I hope it's true what my wife said to me
I hope it's true what my wife said to me, hey
I hope it's true what my wife said to me

She says, "Baby, it's the beginning of a great adventure"
"Babe, beginning of a great adventure"


It might be fun to have a kid that I could kick around
create in my own image like a god
I'd raise my own pallbearers to carry me to my grave
and keep me company when I'm a wizened toothless clod

Some gibbering old fool sitting all alone drooling on his shirt
some senile old fart playing in the dirt

It might be fun to have a kid I could pass something on to
something better than rage, pain, anger and hurt


I hope it's true what my wife said to me
I hope it's true what my wife said to me
I hope it's true what my wife said to me
She says, "Lou, it's the beginning of a great adventure"
"Lou, Lou, Lou, beginning of a great adventure"




*******

Lou iz pjesme je naravno Lou Reed, pjesma 'Beginning of the great adventure', s genijalnog albuma 'New York' iz , čini mi se, 1989.g.




Moj razgovor s dvostrukom dobitnicom 'Kiklopa' Irenom Lukšić

subota , 10.01.2009.



Trudim se pozorno pratiti kulturne rubrike svih domaćih novina i elektroničkih medija, ali nisam zamjetio da je igdje nakon dodjele ovogodišnjih knjiških nagrada "Kiklop" objavljen razgovor s Irenom Lukšić, iako je ona čak dvije godine zaredom za svoj uređivački trud ovjenčana tom nagradom u kategoriji "Najbolja biblioteka".

Kako bi bar donekle nepravda bila ispravljena, s Irenom Lukšić sam razgovarao o nagrađenoj biblioteci "Na tragu klasika", o njezinom spisateljskom i prevodilačkom radu, te o hrvatskoj književnoj sceni i o blogosferi, koje je i ona aktivna sudionica odnedavno.

Moj razgovor s Irenom Lukšić možete pročitati na portalu Moderna Vremena Info .

Razgovor čitajte na ovome linku .





Poštenja ipak još uvijek ima + DARKO VRATI SE!!!



Darko Macan na svom blogu objašnjava zašto je odustao od sudjelovanja u žiriranju za nagradu 'Grigor Vitez'.
Primjetio je naime da su na popisu knjiga koje kandidiraju za nagradu i dvije koje je sam uredio ("Vražje oko" Igora Lepčina te "Zvijeri plišane" Zorana Krušvara), te se povukao iz žiriranja.

Svaka čast!

To bi trebao biti logičan potez koji se podrazumijeva, pa bi trebalo biti izlišno uopće Macana hvaliti zbog toga. Međutim, ne živimo u normalnoj zemlji i normalni potezi kod nas nisu uobičajeni.

Velimir Visković se naprimjer suzdržao od glasovanja za nagradu Jutarnjeg lista (ali nije napustio žiri) tek kad su novinari počeli ukazivati na sukob interesa (jer je bio urednik nekih knjiga koje su bile u utrci za nagradu), a Romanu Simiću Bodrožiću, unatoč ukazivanju na sukob interesa (s ovoga bloga) ipak nije palo na pamet da se povuče iz žirija za nagradu T-portala za najbolji roman. (Roman Simić Bodrožić je urednik u Profilu a ta je izdavačka kuća imala više naslova u konkurenciji za tu nagradu).


Zato, ponavljam : Darko Macan - svaka čast!!!

Inače, to je NAŽALOST bio zadnji post kojega je Macan objavio na svom blogu, kojega je odlučio ugasiti.

Bez njegovih duhovitih, često vrlo oštrih i uvijek vrlo lucidnih kritika, hrvatska će blogosfera ali i književna scena biti uvelike siromašnije...

Zato vas pozivam na akciju i zajedničkim snagama odgovorimo Macana od odustajanja.

Ajmo, svi zajedno :
DARKO, VRAAATI SEEE, DARKO VRAAATI SEE!!!


*******

UPDATE

Prije par sati javio mi se Roman Simić Bodrožić, obavijestivši me da je neposredno nakon prošlogodišnje dodjele nagrade izašao iz žirija za nagradu T-portala, upravo kako bi izbjegao optužbe zbog sukoba interesa.
Njegovo mjesto u žiriju je zauzeo Slaven Jurić, profesor sa zagrebačkog FF-a.







Uskoro Rundekov 'Uhovid'




Iz tiska uskoro izlazi zbirka pjesama Darka Rundeka pod nazivom 'Uhovid'.
Riječ je o drugom, proširenom izdanju Rundekove knjige 'Duhovi' (Durieux, Zagreb 2001) u kojoj će se naći sve otpjevane Rundekove pesme ali i nekolicina nepjevanih i novih.

Na ovome linku pročitajte tri pjesme iz knjige



Štulić uskoro objavljuje svoja izabrana djela u 12 knjiga !?

petak , 09.01.2009.



Kultni zagrebački rocker i osnivač 'Azre' Branimir Johnny Štulić u beogradskom je tjedniku “Vreme” najavio objavljivanje izabranih djela u dvanaest knjiga. Tajnoviti Štulić već godinama samozatajno živi u Nizozemskoj, a knjige tiska u Srbiji, gdje je 2005. i objavio zbirku pjesama “Smijurija u mjerama”, tj. autobiografiju u petnaestercu, čiji je izdavač bilo spomenuto “Vreme”, a koju smo posredno mogli nabaviti i u Hrvatskoj.

Sada pak najavljuje prošireno izdanje zbirke koja će od smijurije postati “Smijurijada”, a donijet će Štulićeva sjećanja i osvrte. Tu je i zbirka pjesama i “Kali Juga” u kojoj će biti objavljeni prepjevi starih kineskih, egipatskih, sumerskih, indijskih... epova.

Štulić će se baviti i “Mahabharatom”, djelima Homera, Konstantina Porfirogeneta, Popa Dukljanina, Herodota, Tukidida, a pripremio je i životopis Aleksandra Makedonskog sastavljen prema dostupnim antičkim izvorima. Jedna će knjiga biti posvećena i napisima iz jugoslavenskog tiska posvećenim Štuliću i “Azri” od 1977. godine. Prema starom dobrom običaju, ne očekuje se da autor osobno dođe na predstavljanje knjiga.


Izvor: Večernji list



Odabrane stihove iz Štulićeve 'Smijurijade' pročitajte na ovome linku






'Kutija slova'




Hrvatski radio 1.program
09.01.2009. 16:05


KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti

U Kutiji slova od 16.05 družit ćemo se s majstorima umjetnosti riječi - Pavlom Pavličićem i Goranom Tribusonom, predstavit ćemo vam splitsku nakladničku kuću Paralele i razgovarat ćemo o najnovijem romanu Renata Baretića, te vidjeti zaslužuje li njegov 'Hotel Grand' pet zvjezdica.










INTERVJU: Kruno Lokotar




O "slobodnom protoku" književne robe između Srbije i Hrvatske, te o objavljivanju knjiga srpskih pisaca od strane hrvatskih izdavača od ‘90. naovamo, za beogradski tjednik Vreme govori Kruno Lokotar.

Intervju čitajte na ovome linku




Natječaj za nagrade 'Dana hrvatske knjige'

četvrtak , 08.01.2009.



Društvo hrvatskih književnika raspisuje natječaj za nagrade 'Dana hrvatske knjige':

JUDITA
za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2008. godini

DAVIDIAS
za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatiste o hrvatskoj književnoj baštini u 2008. godini

SLAVIĆ
za najbolji autorski knjigom objavljeni prvenac u 2008. godini.

U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici u 5 (pet) primjeraka dostave do 31. siječnja 2009. na adresu:

Društvo hrvatskih književnika
- za Nagrade Dana hrvatske knjige –
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb


Nagrade će biti dodijeljene na Dan hrvatske knjige - 22. travnja 2009. u Splitu!



Izvor: Moderna Vremena Info


'Bitches' Dubravke Ugrešić




Šta znači bitch znaju i oni koji nemaju pojma o engleskom. Bitch ima protočnost i učestalost riječi fuck,njezina cirkulacija je globalna. Riječ bitch zvoni posvuda, naprosto zato jer američke tv serije i filmovi putuju posvuda. U slavenskim jezicima riječ bitch potisnula je bogati domaći repertoar riječi s istim značenjem.

Cjelovit esej 'Bitches' iz pera Dubravke Ugrešić pročitajte na ovome linku






Svaki je muškarac svinja dok ne dokaže suprotno




Vedranu Rudan navodno ćemo uskoro gledati svakodnevno (od ponedjeljka do četvrtka), u petominutnim dozama na Novoj TV, u terminu prije Dnevnika, a dotad glad utažite njezinim intervjuom.

Čitajte ovdje




Moja kritika romana 'Crnci u Firenci' Vedrane Rudan dostupna na ovome linku






Novi roman Maria Brkljačića besplatno na webu





Mario Brkljačić, pjesnik i prozaik te autor mnogih blogova od kojih je prebrzo dignuo ruke, objavio je svoj novi roman 'Zujke'.

Roman je objavljen u okviru izdavačkog programa Društva za promicanje književnosti na novim medijima.

U svome romanu, kao i u svim svojim dosadašnjim prozama, Brkljačić pokazuje sluh za recentno socijalno stanje, njegovi su junaci - antijunaci, kod njega se pije, puši i narkotizira, svi su poluzaposleni, poluočajni, u poluvezama i na poluplaćama.

Dječja igra po kojoj je roman dobio ime, Zujke, gdje jedan igrač stoji okrenut leđima i čeka udarac pa onda mora pogoditi udarača, simbolizira položaj Brkljačićevih likova u odnosu na uobičajene životne stvari - na plaću, smještaj i emocionalnu sređenost.

Roman 'Zujke' čitajte na ovome linku





Kultura? Pa kome to treba...

srijeda , 07.01.2009.




Domaće je 'međumržje' odnedavno obogaćeno novim, redizajniranim internetskim stranicama tjednika 'Nacional'.

Osim tiskanog izdanja, s člancima dostupnim samo pretplatnicima, Nacionalov web ima i dnevno online izdanje u obliku svojevrsnog news-portala.

Sve je to divno i krasno, sadržajno vrlo bogato, pregledno i fino dizajnirano, no jedan veliki nedostatak ipak postoji.

Naime, portal je podijeljen u mnoštvo rubrika (npr. 'vijesti', 'sport', 'showbiz', 'lifestyle', 'stavovi', itd.), svaka od njih ima i svoje podrubrike, ali NE POSTOJI RUBRIKA 'KULTURA'.

Ostaje nam nada da će se to uskoro promijeniti.




Opet ja na HRT-u!!! (vol.42.)





TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: VESNA SOLAR, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, LEO RAFOLT
TEMA: NOVE KNJIGE IZ DOMAĆE LITERARNE I TEORIJSKE PRODUKCIJE
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 10. 1. 2009.
OD: 16 sati

NAJAVA:
Roman «Divlja plaža» Gorana Tribusona krimić je s elementima socijalnog romana u kojemu je gorčina u prikazivanju domaće suvremene stvarnosti ublažena humorom i crnim humorom, piše Vesna Solar u povodu novog Tribusonova romana objavljenog u izdanju kuće Mozaik knjiga.

Roman «Bijeg od budućnosti» Darka Lukića, u izdanju Profila, velik je korak unazad u odnosu na autorov kompleksniji i ambiciozniji, deset godina stariji roman «Uzaludnosti», tvrdi Božidar Alajbegović.

Leo Rafolt prikazuje knjigu «U kanonu: studije o dvojništvu» Morane Čale i Lade Čale Feldman u izdanju Disputa. Za početak tekst Vesne Solar o romanu «Divlja plaža» Gorana Tribusona.

Uredila Gordana Crnković




Uskoro knjiga dramskih tekstova Daniila Harmsa

utorak , 06.01.2009.




Kao najavu skorašnjeg hrvatskog izdanja dramskih tekstova Daniila Harmsa, prevoditejica i urednica knjige Irena Lukšić na svom blogu je ekskluzivno objavila jednu karakterističnu 'scenku' iz knjige.

Čitajte na ovome linku






Hrvatska proza u 2008.



Hrvatski radio 1.program
06.01.2009. 11:35


emisija o književnosti 'IZMEĐU REDAKA'


Prošloga ljeta u izdanju Zagrebačke slavističke škole objavljena je antologija suvremene hrvatske proze, kojom je nakon antologija poezije i drame završen višegodišnji projekt te škole.
Antologiju proze, naziva "Tko govori, tko piše" priredila je dugogodišnja književna kritičarka Jagna Pogačnik s kojom u emisiji IZMEĐU REDAKA od 11.35 razgovaramo o suvremenoj prozi i proznoj produkciji u godini iza nas.






INTERVJU: Marko Pogačar

ponedjeljak , 05.01.2009.




Marko Pogačar (rođen1984. u Splitu) jedan je od najboljih mladih hrvatskih pjesnika. No, osim pisanjem odlične poezije Marko se bavi i glazbom - svira bubnjeve u splitsko/zagrebačkom post punk bendu Death Disco s kojim redovito koncertira uzduž Autoputa bratstva i jedinstva, te na njegovim stranputicama.

Na portalu Moderna Vremena Info objavljen je razgovor koji malo više otkriva upravo tu Markovu "drugu stranu".

Čitajte na ovome linku




Izvor : Moderna Vremena Info




NOVO: Branimir Špoljarić - 'Stari Zagreb od vugla do vugla' (AGM/Muzej grada Zagreba, 2008.)



Branimir Špoljarić
'STARI ZAGREB OD VUGLA DO VUGLA'

izd. AGM, Zagreb/Muzej grada Zagreba
str.360, tvrdi uvez, format 21x27
Cijena 280.00 kn

Riječ izdavača



Već više od trinaest godina pažnju stanovnika grada Zagreba plijeni emisija Radio Sljemena Zagreb je najljepši grad s omiljenom špicom temeljenoj na istoimenoj pjesmi Ive Robića. U početku se zvala Zagreb od ugla do ugla. U toj emisiji autor-novinar Branko Špoljarić svakodnevno priča kratke dvije-tri minutne priče o zagrebačkim ulicama i trgovima; njihovom nastanku, povijesti, znamenitim stanovnicima, zgodama i nezgodama, te raznim drugim događanjima vezanih uz njihovu dugačku povijest. Emisija donosi, također, i pregršt iznimno zanimljivih štikleca iz povijest grada i njegovih stanovnika.
Za knjigu je izabrano 150 ulica i trgova Griča, Kaptola i Donjega grada, te niz štikleca koji na izuzetno zanimljiv način govore o povijesti grada i njegovih stanovnika. Gotovo sve te ulice i trgovi ilustrirane su crtežima, grafikama i starim fotografijama iz fundusa grada Zagreba, što ovom izdanju daje poseban šarm i čini ga jedinstveni i reprezentativnim.

Branimir Špoljarić rođen je 1937. g. u Zagrebu gdje je pohađao i završio Klasičnu gimnaziju. Povijest je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Nakon završetka studija radio je kao novinar i kolumnist u Vjesniku i Večernjem listu, te u raznim drugim periodičnim tiskovinama kao što su VUS, Arena, Vikend i sl. Od 1969. do 1994. godine radio je na 2. programu Radio Zagreba. Godine 1994. prelazi na Radio Sljeme kada pokreće i vodi emisiju Zagreb je najljepši grad.

Izdanje u sunakladništvu s Muzejom Grada Zagreba.







KRITIKA: Lydie Salvayre - 'U društvu sablasti' (SysPrint, 2008.)



KRITIKA: Lydie Salvayre - 'U društvu sablasti' (SysPrint, 2008.)


U posljednjih desetak mjeseci hrvatska čitalačka publika dobila je prijevode čak triju romana šezdesetogodišnje francuske spisateljice Lydie Salvayre, što je posljedovalo i nedavnim autoričinim gostovanjem u Hrvatskoj. Toliki nakladnički trud ne može ne izazvati zanimanje, ali se iščitavanjem tih romana – 'Moć muha' u izdanju Aore te 'Običan život' i 'U društvu sablasti' u izdanju SysPrinta – takvi izdavački potezi pokazuju posve opravdanima, osobito u očima publike sklone zahtjevnijem štivu.
Riječ je naime o vrlo zanimljivoj književnici, koja se nakon diplomiranja književnosti posvetila medicini te je specijalizirala psihijatriju, a upravo iskustva stečena u psihijatrijskoj praksi uvelike obilježavaju njezin opus (sastavljen od dvanaest romana), jer i sama priznaje da mnogo toga što od svojih pacijenata čuje u ordinaciji, književno prerađeno, završi u njezinim prozama. U sva tri na hrvatski prevedena djela Lydie Salvayre duboko ponire u psihe likova, koji su svi odreda obilježeni traumama, paranoični, psihotični i psihički vrlo nestabilni. Sve su to osobe na rubu, ili čak i onkraj živčanoga sloma, katalizator čega su nepravde nanesene im od strane društvene zajednice i ustanova, ili pak od bliskih im osoba, a autorica redovito staje na stranu svojih viktimiziranih protagonista. Uzroke društvenih nepravdi pritom ona locira u profitu okrenutu, hiperkomercijaliziranom društvu, gdje se za bližnjega ili nema vremena ili se i ne haje, a što se ne odnosi samo na međuljudske odnose jer je dehumanizacija doživjela već i svoju institucionalizaciju. No, iako vrlo razvidna, društvena kritika u autoričinim djelima nije eksplicitna, nego proizlazi iz stanja i ponašanja likova te iz njihovih iskustava koja zrcale patologiju stanja i odnosa u suvremenom društvu; Lydie Salvayre zazire od didaktičnosti i ne upire Zolinom J’accuse manirom izravno prstom u oskvrnitelje ravnoteže društvene stvarnosti, nego osuda kojom je prožeto njezino pisanje izvire iz vrlo minuciozno konstruirane zbilje njezinih protagonista, i to ponajprije fokusiranjem na njihova duševna stanja. Prema autoričinim riječima, »uloga književnosti je da nas uznemiri, potrese, da nas na neki način izglobi, ali i da propituje svijet«, što u svojim djelima ona bez iznimke s uspjehom postiže.

Svi autoričini romani ispripovijedani su iz pozicije prvoga lica jednine; vrtložnim monološkim bujicama riječi akteri njezinih priča egzaltirano eruptiraju svoje nezadovoljstvo, gradaciju kojega autorica provodi rabeći vulgarnostima garniran svakodnevni razgovorni jezik, u svrhu potenciranja uvjerljivosti. No, dok u romanima 'Moć muha' i 'Obični život' neprestano pratimo monološke iskaze jednoga lika, roman 'U društvu sablasti' konstruiran je dvoglasno i ispripovijedan iz perspektive dviju protagonistica, majke Rose i kćeri Louisiane. Rose je tipična salverovska junakinja pomaknute svijesti; njezina je psiha traumatizirana događajima iz 1943. godine, kad joj je kolaboracionistička višijevska policija ubila brata, a otad – već više od pedeset godina – ona ne razlikuje prošlost od sadašnjosti, dan od noći, ni žive ljude od mrtvih. Kćer Louisiane je pritom neprestana žrtva majčinih evokacija potresnih događaja iz prošlosti, koje vrhunac doživljavaju pri dolasku sudskog ovrhovoditelja koji zbog naplate dugova popisuje njihovu oskudnu imovinu. U sudskom službeniku Rose pak vidi višijevskog policajca, što do vrhunca dovodi njezinu paranoju, a što je književnim putem vrlo dojmljivo posredovano. Rose živi u mentalnom tunelu staklenih stijenaka koje labavo dijele sadašnjost od prošlosti, a njezina je osamnaestogodišnja kći spužva koja danonoćno u sebe upija majčinu nesreću. To znatno obilježava njihov odnos, ali ima i neizostavne implikacije na arhitektoniku kćerina duševnog ustroja, čije je urušavanje također neizbježno, a čemu na kraju romana i svjedočimo.

Osim vrlo dojmljive gradacije Rosina rastrojstva i slikovita dočaravanja Louisianine požrtvovnosti, ali i njezina posljedičnog klizanja u psihozu, autorica čitatelja, putem Rosinih reminiscencija, također upozorava i na brojne zločinačke događaje iz francuske kolaboracionističke prošlosti, događaje pred kojima ljudi, boreći se s vlastitom nečistom savjesti, kukavički zatvaraju oči, te uporni u samozavaravanju ne dopuštaju stvarnosti da ih okrzne u njihovim na trivijalnostima i komercijalizaciji zasnovanim svakodnevicama. Proza Lydie Salvayre tako se ispostavlja literaturom sa stavom, čvrstim moralnim stajalištem orijentiranim angažmanu spram ljudi potlačenih i viktimiziranih događajima na koje nisu mogli utjecati, a na čiju se nesreću društvo, u svojoj nezajažljivosti, oglušuje i okreće glavu. No, iako bijesan, ogorčen i prepun strasti, autoričin izričaj nije lišen humora, redovito obojena crnom bojom, kojim pak autorica tmurnoj stvarnosti pokazuje prst srednjak, istovremeno svoje nesretne protagoniste nagrađujući kratkotrajnim katarzičnim oduškom. Tražimo li joj domaće srodnice, naći ćemo ih u Daši Drndić i Ivani Sajko, jer je u sva tri slučaja riječ o autoricama mračne, jetke i beskompromisne književnosti koja postavlja pitanja i uznemiruje te snažno udara u pleksus, prekidajući nas u tako nam dragoj navadi samozavaravanja te nas barem na trenutak budeći iz na kratku pamćenju, iluzijama i potrošačkom mentalitetu temeljenih moralnih nesvjestica.

napisao Božidar Alajbegović
objavljneo u 'Vijencu', broj 386-387, prosinac 2008.




INTERVJU: Damir Miloš

nedjelja , 04.01.2009.





O svome novom romanu 'Cesta', o vlastitoj poziciji na hrvatskoj književnoj sceni, o trokutu pisac-djelo-čitatelj, o erotici u svojim djelima, i još o mnogim temama za Vjesnik govori Damir Miloš.

Intervju dostupan ovdje





NOVO : Helena Sablić Tomić - 'Hrvatska autobiografska proza : Rasprave, predavanja, interpretacije' (Naklada Ljevak, 2008.)

subota , 03.01.2009.


Helena Sablić Tomić
'Hrvatska autobiografska proza : Rasprave, predavanja, interpretacije'

izd. Naklada Ljevak
224 str. , tvrdi uvez
ISBN 978-953-178-996-7
cijena: 159,00 kn

Riječ izdavača



Ovaj udžbenik sažeti je okvir predavanja o hrvatskoj autobiografskoj prozi. Unutar tri veća poglavlja (rasprave, predavanja, interpretacije) Helena Sablić Tomić je nastojala osigurati jednostavnije praćenje promjena koje su se u autobiografskoj prozi na razini izraza i sadržaja zbivale od razdoblja romantizma do suvremenosti.

Činila je to kroz sintetske naratološke i poetičke analize autobiografskih tekstova jednoga književnog razdoblja, preko prikaza generičko-tipoloških specifičnosti autobiografske proze, do nekoliko nacrtnih interpretacija knjiga pisanih prvim licem jednine koje su se našle u fokusu njezina interesa. Posebice je u njima pozornost poklanjala figuri iskazivanja osobnosti autobiografskog subjekta u javnosti i privatnosti s obzirom na duh vremena u kojemu je autobiografija napisana.

Slijedeći nove spoznaje o karakteru autobiografskog stvaralaštva od pojave Ljudevita Gaja do Igora Mandića kroz dvadesetak znanstvenih promišljanja Helena Sablić Tomić u novom rukopisu prepoznaje periodizacijske stilske tendencije svejednako naglašavajući da »čistih« termina nema. Nakon što je precizno odredila odnos medu periodizacijskim pojmovima te opisala političkopovijesni i kulturološki kontekst u ogledima se vrlo pregledno organizira rasprava o specifičnosti žanra i autoričinog pogleda na život drugih.

Veći dio udžbenika oblikovan je u formi predavanja, nastojeći slijediti tradiciju nastave na sveučilišnim prediplomskim, diplomskim i doktorskim studijima.



Izvor: Moderna Vremena Info

Poezija u 2008.

petak , 02.01.2009.




Hrvatski radio 1.program
02.01.2009. 16:05
KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti


Nakon novogodišnjega bučnoga slavlja u emisiji o književnosti posvetit ćemo se nečem što nastaje u najdubljoj intimi i tišini ljudskoga bića - poeziji. Po čemu ćemo pamtiti proteklu godinu na hrvatskoj pjesničkoj sceni? Koje su se poetske zbirke izdvojile? Koji pjesnički opusi? Kojih smo se pjesničkih klasika sjećali u prošloj godini i zašto, samo su neke od temo o kojima ćemo razgovarati s poetskom kritičarkom Teom Benčić Rimay.







Ljubav, prijateljstvo ili moralni izbor?




Esej Predraga Crnkovića
o umjetniku
koji je suočen s izborom:
ljubav, prijateljstvo ili moralni izbor.

Čitajte na ovome linku







Novi broj 'Književne republike'




Izašao je
novi trobroj
časopisa
'Književna republika'

(br.8-10/2008.
izd. Hrvatsko društvo pisaca)
s velikim tematom
posvećenom
Zvonimiru Mrkonjiću

Cjelovit sadržaj
na ovome linku






INTERVJU: Renato Baretić

četvrtak , 01.01.2009.




U razgovoru s Barbarom Matejčić za Vjesnik Renato Baretić opširno govori o svome novome romanu 'Hotel Grand' , blogovima, pisanju itd.

Čitajte na ovome linku




Započnite novu u ritmu boogieja!!!



Hrvatski radio 3.program
01.01.2009. 18:00


RADIO DRAMA: Edo Popović: "Ponoćni boogie"

Kultni roman mlade hrvatske proze 80-ih godina svakako je "Ponoćni boogie" hrvatskog prozaika Ede Popovića; roman o klasičnom "grow up" sindromu, tj. o generacijskom odrastanju na zagrebačkom asfaltu na fonu adolescentskog hedonizma (noćni provodi, seks, rock) svojedobno je izazvao pozitivne kritičarsko-čitateljske reakcije te je nevelik Popovićev tekst ubrzo zaslužio kultni status. Na tragu slično oblikovane inozemne literature (Bukowski) poznati je hrvatski roman o domaćem tipu mladog buntovništva za radio dramatizirao i režirao Borna Armanini.







KRITIKA: Nenad Stipanić - 'Odlično je baviti se kriminalom' (Algoritam, 2008.)



KRITIKA: Nenad Stipanić – „Odlično je baviti se kriminalom (priče nezaštićenog svjedoka)“ (Izd. Algoritam, Zagreb, 2008.)

Ime Nenada Stipanića, 35-godišnjeg pisca iz Senja, u zadnje se vrijeme proširilo medijima posredstvom promotivnih napisa o velikom projektu – kriminalističkoj igranoj tv seriji „Mamutica“ – koju je HRT snimila prema scenarističkom predlošku što ga je Stipanić napisao u suradnji s mladim piscem Vladom Bulićem. Senzacija uvijek gladnim novinarima Stipanić je dodatno bio zanimljiv zbog svoje – kako to isti ti novinari vole reći – „filmske biografije“. Iako još relativno mlad, Stipanić naime ima bogato iskustvo stečeno radeći kao fizički radnik, izbacivač u diskotekama i kasinima, zaštitar i tjelohranitelj, što su sve poslovi kojima se bavi i glavni lik njegove knjige „Odlično je baviti se kriminalom (priče nezaštićenog svjedoka)“. Iz toga je lako zaključiti kako je Stipanić inspiraciju za napisano crpio iz vlastita života, što uostalom on u brojnim intervjuima i potvrđuje, naglašavajući pritom ipak kako se ne radi o dokumentarističkom prenošenju autentičnih događaja, već je riječ o fikciji temeljenoj na iskustvu prikupljenom iz prve ruke, (nezaštićeno) svjedočeći mnogokojem nelegalnom činu.

Radi se o zbirci petnaest ulančanih priča koja se može čitati i kao roman jer tekstovi kronološki prate događaje iz života istoga junaka, koji je ujedno i pripovjedač u prvome licu. Pripovjedača upoznajemo kao senjskog sedamnaestogodišnjaka koji sanja o uspješnoj boksačkoj karijeri, te ga pratimo na njegovom putu „do love bez znoja i rada“ , popločanom opasnim namjerama i brojnim nelegalnim postupcima (utjerivanje dugova premlaćivanjem, kamatarenje, otmice, ucjene, isl.), ali uvijek uz moralni kredo koji glasi „ne radim drogu i oružje“. Osim toga ironijski impostiranog kvazi-moralnog pripovjedačevog stava, dociranja i moraliziranja u Stipanovićevu rukopisu nema ni u tragovima, baš kao što nema ni romantizacije kriminalističkog miljea kakvu nam Hollywood primjerice već desetljećima servira. Naprotiv, radi se o brutalno uvjerljivim isječcima strave o mračnom nakotu hrvatskih devedesetih, čiji su izdanci u međuvremenu uz političku podršku legalizirali ilegalno, iz podzemlja se preselivši u podsljemenske vile, pa nam se danas prezentiraju kao „ugledni građani i poduzetnici“, u po narudžbi krojenim odijelima, sa raznoraznih domjenaka, „evenata“ i „partyja“, dok je Stipanićev antijunak tek jedan od sitnih regruta u armiji besprizornih, odanih svojim mafijaškim „bossovima“ i spremnih na sve kako bi izbjegli puko životarenje.

Prevladavajući mračan ton Stipanić ublažava crnohumornom komikom te humorom koji proizlazi iz junakove lakomislenosti i nezrelosti, ali su tekstovi nerijetko garnirani i zrncima sentimentalnosti, jer junak ima svoju „malu“ koju, ne baš posve vjerno, ali ipak voli. Stipanić uspijeva biti krajnje uvjerljiv u kontekstualizaciji, njegove su priče žestoke, dinamične i odišu autentičnošću, posebice kod dijaloških dionica. Iako kvalitetom prilično ujednačene, najzanimljivijima se ispostavljaju priče iz prve polovice knjige, dok je primjerice rukopisni segment naslovljen „Detektiv“ prilično banalan i bezidejan, a priča „Izgubljen među usijanim stijenama“ posve suvišna i odaje tek autorovu nakanu da šokira, na način blizak Karakašu iz njegove zbirke „Kino Lika“. Inače, „Odlično je baviti se kriminalom“ je Stipanićeva druga knjiga, a čitatelji upoznati s pričama iz njegove prethodne, prije tri godine objavljene debitantske zbirke „Sprinteri u labirintu“ primijetit će da je u novome rukopisu autor poradio na simplifikaciji izričaja, svevši ga gotovo na razinu scenarističke funkcionalnosti, dok je pojedine tekstove iz prve zbirke karakterizirala autorska sklonost stilskom i strukturalnom eksperimentiranju, uz nerijetke metaliterarne ekskurse i brojne književne i pop-kulturne reference. „Odlično je baviti se kriminalom“ je zbirka koja čitatelja ne ostavlja ravnodušnim ali i zbirka kojom Stipanićev autorski potencijal još nije do kraja realiziran…

Napisao Božidar Alajbegović,
objavljeno u Bibliovizoru trećeg programa Hrvatskog radija, prosinca 2008.




<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>