Frakturini literarni rekviziti za svjetsko nogometno prvenstvo
srijeda , 31.05.2006.
U izdanju Frakture upravo su iz tiska izašla dva veličanstvena romana o nogometu, dva mađarska autora. Obojica, i Péter Esterházy i László Darvasi nogometni su fanovi, igrači, ljudi koji ne mogu živjeti bez najvažnije igre na svijetu. Dok čekate sljedeću utakmicu čitajte ove jedinstvene, beskrajno zabavne romane :
Péter Esterházy: 'Njemačka u šesnaestercu'
roman
izd. Fraktura
prevela s mađarskog: Xenia Detoni
Broj stranica: 172
meki s klapnom
Redovna cijena: 89,00 kn
Cijena s popustom na sajtu izdavača : 71,20 kn
Péter Esterházy jedan od najcjenjenijih suvremenih europskih pisaca u svojoj najnovijoj knjizi 'Njemačka u šesnaestercu' duhovito i toplo a istovremeno ironično i cinično opisuje što je nogomet bio i što je postao. Pripovijedajući o sebi i svojoj obitelji, šećući travnjacima malih lokalnih klubova po Mađarskoj i Njemačkoj napisao je roman koji govori o nogometu i svijetu.
Esterházy o nogometu kaže:
"Fućka mi se za pravednost i dostojanstvo! Nije štos u tome hoće li pobijediti bolji, nego da smo to mi!"
"Sinu sam htio razjasniti da svijet ipak nije samo dolina suza. Da naposljetku ipak nije samo to. Pa evo, tu su Brazilci, koji doduše nisu realnost, a ipak postoje. I da je istina sve što vjerujemo da jesu, da znaju štopati u zraku, da su nedostižni u rezanim udarcima, da stoji sve ono o plesu, o pijesku, o Copacabani. Da postoji nada. I preplanule žene."
"Temeljna pozicija: prije sam postao nogometaš nego pisac."
*********
László Darvasi: 'Tajna svjetska reprezentacija'
roman
izd. Fraktura
prevela s mađarskog: Xenia Detoni
Broj stranica: 196
meki s klapnom
Redovna cijena: 89,00 kn
Cijena s popustom na sajtu izdavača : 71,20 kn
Dugogodišnji nogometni reporter László Darvasi u svom mozaičnom romanu 'Tajna svjetska reprezentacija' ispripovijedao je niz istinitih i izmišljenih događaja kojima je glavni junak uvijek i samo nogomet. Nogomet je za Darvasija kao i za milijune igrača, gledatelja, navijača, sudaca... jednostavno život sam. 'Tajna svjetska reprezentacija' svi su veliki igrači, svi amateri, svi navijači, svi oni kojima se nogomet zavukao pod kožu. László Darvasi majstorski ispisuje mitove vezane uz igrače, blistave pobjede, prisjeća se stoljeća nogometa za nama i na najveličanstveniji način prikazuje svu veličinu nogometne igre. S puno šarma, vica, poput najboljih veznih igrača Darvasi plete priču o nogometu i ostavlja nas prikovane uz knjigu kao uz ekran kada igra Brazil. Ponekad se čini kao da u ovoj knjizi sam Daniel Harms potajno dodiruje loptu. Tako Darvasi vragolasto i uvjerljivo pokazuje da je nogomet mnogo više od igre.
Uskoro, 19. lipnja u izdanju Frakture iz tiska izlazi i zbirka 'Slobodan udarac - 11 kratkih priča o nogometu'.
Pripovjedačka ekipa iz snova, jedanaestero veličanstvenih domaćih pisaca piše nove nogometne priče, od rođenja uz svjetsko prvenstvo do reinkarnacije, sve je u nogometu.
komentiraj (6) * ispiši * #
Književna večer 'Portret Milka Valenta'
U četvrtak, 1. lipnja, u 19 sati, u Hrvatskom društvu pisaca (Basaričekova 24, Zagreb), održat će se književna večer 'Portret Milka Valenta', a tom prilikom moći će se nabaviti i zbirka stihova 'Demonstracija u jezgri'.
Voditelj tribine je Branko Maleš
Tim povodom donosim svoju kritiku ne pretjerano uspjelog zadnjeg Valentovog romana 'Playstation, dušo'
KRITIKA : Milko Valent - 'Playstation, dušo' (Profil, 2005.)
Milko Valent već se gotovo tri desetljeća bavi literarnim radom. Obitavajući na margini književne scene bez ikakva položaja u kakvoj redakciji, nakladničkoj kući ili instituciji Valent endemski živi prvenstveno za i od književnosti (odnosno svog pisanja), a gotovo trideset ukoričenih naslova čine ga jednim od najproduktivnijih domaćih autora. Pri tome se može pohvaliti izrazito raznolikim opusom koji obuhvaća poeziju, prozu, dramske tekstove, filozofske i teorijske eseje i polemike te kazališne kritike, ali će ipak ponajviše biti zapamćen po tematskoj provokativnosti i porivu za šokiranjem te rušenjem seksualnih tabua. No, godine ipak nose svoje, pa tako prije tri godine objavljeni Valentov roman ‘Fatalne žene plaču na kamionima’, a naročito aktualni ‘Playstation, dušo’, tog autora predstavljaju u puno čednijem, mainstreamu bližem izdanju. Pri tome treba reći kako je novi roman literarno uspješniji od prethodnika, iako ipak i dalje ne bez mana.
Najizrazitija manjkavost ‘Fatalnih žena’ bila je nepročišćenost teksta, s gomilom suvišnih dionica i čestim ponavljanjem istovjetnih motivskih i fabularnih obrazaca, dok ‘Playstation, dušo’ boluje od svojevrsne nezgrapnosti i očite iskonstruiranosti. Autoru kao da se žurilo rukopis što prije predati izdavaču, pa ga je ostavio nezgrapno sastavljenog od tri neprirodno srasle cjeline.
U središnjem monološkom dijelu Valent nas putem njegovih autobiografskih zapisa (koje ovaj zapisuje tokom bolovanja uslijed loma noge) upoznaje sa 40-godišnjim Robertom Pavlinovićem, novinarom tiražnog lista zaduženim za ekološke teme. Autobiografske zapise kojima Robert svakodnevno zapljuskuje ekran svog računala on naziva ‘Valovi’ i u njima donosi (samo)razornu analizu vlastite osobnosti i egzistencije, iznoseći sav svoj ‘prljavi veš’ te samome sebi priznavajući vlastitu ništavnost, oportunizam i kukavičluk. Radi se o krajnje iskrenim iskazima putem kojih Robert obrazlaže svoja razmišljanja u vezi svakojake tematike, pa nam tako otkriva svoj stav o braku i odnosu spram supruge (koju ne voli) i djeteta (za kojega baš i ne mari previše), svoj prezir prema roditeljima, reminiscencije svojih (homo)seksualnih iskustava te analizu aktualnih društveno-političkih anomalija i detalja vezanih uz vlastitu novinarsku profesiju, naglasak stavljajući na seciranje svoga “lika i djela” debelo obilježenog oportunizmom i kukavičlukom, te vojerizmom i teškom mukom (i vjerovatno ne zadugo) prevladanim alkoholizmom.
‘Valovi’ kao njegov intimni fragmentarni životopis ustvari su, tribusonovski rečeno, prikaz zadnjeg stadija Robertove ‘polagane predaje’ kada on konačno odustaje od bunta i nonkonformizma i prepušta se samozavaravajućoj lagodnosti malograđanske obiteljske sigurnosti, dane provodeći uz uspješnu, atraktivnu, ambicioznu i sposobnu suprugu (sklonu seksualnim izletima izvan braka, a za koje je Robertu najoportunije glumiti da ne zna) i 17-godišnjeg sina-genijalca, prepuštenog na skrb majci (uz Robertovu glumljenu brigu i fingirani angažman nekim povremenim savjetom. Čisto radi mira u kući, a bez stvarnog interesa za sinovljeve eventualne probleme). Vlastito dostojanstvo i integritet svoga ja Robert svjesno žrtvuje na oltar malograđanske obiteljske udobnosti i sitnih užitaka, u potpunosti priznavajući vlastiti poraz i definitivno pristajući na život u laži (s odušcima u gromkom psovanju sebe samoga, u kupaonici stana. Dakako, uz otvoren tuš, da susjedi slučajno ne čuju …). Tako je u Robertovoj predaji možda čak moguće iščitavati i Valentovo odustajanje od plivanja protiv struje i njegovo prepuštanje srednjestrujaškoj matrici.
Izlišno je posebno isticati kako je upravo u ovom monološkom dijelu romana Valent ponajviše ‘svoj na svome’ jer tu do izražaja dolaze njegov razorni cinizam, analitičnost, inteligencija i crnohumorna duhovitost (posebno izražena u ironijom prožetoj dionici posvećenoj ismijavanju horoskopa). Tako ‘Valovi’ predstavljaju kostur romana na kojega su, nažalost, klimavo nakalamljena i neprirodno srasla uvodna i zaključna poglavlja. Početnim poglavljima romana Valent nas u trećem licu (za razliku od monološkog prvog iz ‘Valova’) upoznaje s Robertovom suprugom Suzanom i njihovim sinom Janom. Suzana je proračunata, ambiciozna, uspješna i dominantna poslovna žena, prava ‘kučka s mudima’ s kojom je Robert u braku zbog financijske sigurnosti i Suzanine atraktivnosti (kako bi, kako sam kaže, kao izraziti esteta “svoju egzistencijalnu patnju mogao utapati okružen ljepotom”) dok je Jan 17-godišnji ultrainteligentni mladac trenutačno zaokupljen gubitkom nevinosti, a što namjerava ‘riješiti’ na krajnje efikasan, gotovo pa mehanički način (u čemu se u potpunosti očituje Suzanino genetsko nasljeđe). Iako se trudi što plastičnije ih ocrtati, Suzana i Jan ne uspijevaju zaživjeti kao punokrvni likovi već ostaju tek pijunima na Valentovoj fabularnoj šahovskoj ploči, nevažni koliko Robertu toliko i autoru (premda Suzanin lik Valent iskorištava za jednu sočnu erotsku scenu, koja, za razliku od ostatka njegova opusa, ostaje i jedina do kraja romana).
Promatramo li roman ‘Playstation, dušo’ kao izdvojeni ‘prizor iz bračnog života’, onda to opravdava autorovo zanemarivanje i nerazriješenje nekih motiva i situacija (poput primjerice spomenutog Janovog gubitka nevinosti). Međutim, i unatoč vrlo efektnom i uspjelom zaključnom poglavlju s konačnim Robertovim bijegom iz života u laži u virtualnu egzistenciju (svijeta računalnih igrica iz naslova) svakako treba žaliti što se Valent nije potrudio detaljnije razraditi cijelu priču i stvoriti kompleksniju romanesknu studiju života jedne zagrebačke suvremene srednjestaleške obiteljske zajednice. Ovako će ‘Playstation, dušo’ biti zapamćen tek kao pokušaj jednog ekscesima i provokativnostima sklonog autora da se približi široj publici …
(napisao : Božidar Alajbegović, rujna 2005.
objavljeno u Vijencu, br. 307, od 22.12.2005.)
komentiraj (173) * ispiši * #
BEST OFF KNJIŽEVNE VEČERI NA TERASI KLUBA SC!!
Književne večeri SC-a idu dalje, a novi književni dejt je u četvrtak, 1.6. u 21 sat, na OTVORENOJ TERASI KLUB-a SC!
S obzirom da je ovo zadnji mjesec Književnih večeri prije odlaska na ljetni odmor, SC će vas počastiti novom lokacijom pod zvjezdama i nekolicinom mladih autora koji su svojim nastupom, kvalitetom i sudjelovanjem tokom zadnjih 6 mjeseci zaslužili ponovni nastup na Književnim večerima i vlastiti književni – autorski best off!
Tako ćete ovaj četvrtak, kao i ostatak lipnja moći uživati u Best off autorskim književnim večerimai Književnim slušaonicama na terasi KLUB-a SC, dakle pod otvorenim nebom, a u slučaju kiše, program će se povući u zatvoreni dio KLUB-a SC. Osim promjene lokacije, cijeli lipanj imamo i promjenjen koncept Književnih večeri koje su za prigodu Autorskog best off-a najboljim autorima ponudili mogućnost odabira NJIHOVOG gosta, bez obzira tko on bio. Da li će to biti neki njihov prijatelj, poznati pisac, glazbenik, brat ili bilo tko drugi da upotpuni njihovu autorsku večer njihov je izbor, a vi ga možete vidjeti i poslušati na terasi Kluba SC, u 21 sat.
Nakon prve polovice lipnja, književne večeri mjenjaju i termin – od 14.6. prebacuju se na srijedu u čijem terminu ostaju do kraja lipnja, također na terasi Kluba SC.
Ovog četvrtka uživajte u stihovima i rečenicama Ane Tomić & Ives Buljan te njihovim gostima.
Voditeljica večeri je Mirna Bačun.
Ives Buljan rođena je 1978. godine, studirala je FER a danas radi u Siemensu. Pohađala je radionicu kreativnog pisanja u Booksi i Močvari, nastupila u Booksi i na Književnim večerima u SC-u. Djeluje u kazalištu sjena Ikako-Nikako. Gost je nepoznat, ali će se otkriti na terasi KLUBA SC.
Ana Tomić rođena je u Splitu 1978. godine, kao vodenjak. Studira matematiku u Zagrebu. Pjesme je čitala u Booksi i SC-u, a objavljivala je na www.knjigomat.com i u elektroničkom časopisu “Treći trg”. Piše pjesme i kratke priče, a od svega će pomalo pročitati na terasi KLUB-a SC te vas upoznati sa svojim gostom..
8.6. (četvrtak) - Orlan Tus & Luka Ostojić – Mladi pjesnik i glazbenik & mladi pisac poznat i u blogosferi + njihovi gosti
Treći tjedan pa do kraja lipnja Književne večeri sele se na srijedu.
14. 6. (srijeda) - Ana Zupčić i Goran Bogunović – žensko – muška & mlađe - starija kombinacija + gosti koja će izvrsno sjesti vašem nepcu i pivi na otvorenoj terasi KLUBA SC.
21. 6. - Celeste i Ire - mlade spisateljice, poznate blogerice, koje su organizirale nekoliko blog večeri raznih tematika (girl blog night, pričanje horror prica, SF, blog proza i poezija), dolaze sa svoja dva gosta i razveseljavaju vas svojim pričama i stihovima.
28. 6. Mirna Bačun i gosti – Marljiva voditeljica i organizatorica Književnih večeri oblači svoje poetske i prozne cipelice i prvi puta na Književnim večeri staje na onu stranu mikrofona. Dovest će i nekoliko gostiju.
komentiraj (5) * ispiši * #
Kupite knjigu i pomozite djeci! : Humanitarna akcija 'S knjigom na more'
utorak , 30.05.2006.
S KNJIGOM NA MORE tradicionalna je akcija sniženja cijena knjiga do 60% u svim knjižarama Znanja u Zagrebu, koja se održava već osmu godinu za redom. Akcija traje od kraja svibnja do sredine kolovoza.
Ovogodišnja akcija je humanitarnog karaktera za pomoć djeci iz Dječjeg doma Ivan Goran Kovačić iz Zagreba. Cijene knjiga bit će već od 10,00 kn pa do 99,00 kn. Cilj ovogodišnje humanitarne akcije je sakupiti sredstva za djecu koja su socijalno najugroženija u domu (njih 45-oro), stoga će od svake prodane knjige biti donirana po jedna kuna u korist Dječjeg doma Ivan Goran Kovačić.
Akcija se održava u knjižarama Znanja d.d.: Trg bana Jelačića 17, Ul. kralja Zvonimira 17, Frankopanska 5, Zrinjevac 16, Martićeva 12, Gajeva 2, Ilica 17, Ozaljska 102.
Tijekom same akcije i djeca iz Dječjeg doma aktivno će se uključiti u prodajnu akciju, kao i poznata lica iz estradnog svijeta, koji će zajedno s njima prodavati knjige ispred knjižare Znanja na Trgu bana Jelačića
Kupite knjigu i pomozite djeci!
komentiraj (10) * ispiši * #
INTERVJU : Irena Vrkljan
Ovogodišnja dobitnica nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za književnost je Irena Vrkljan. Tim povodom Vjesnik donosi opširan razgovor s uglednom književnicom kojega možete pročitati ovdje, ovdje i ovdje.
Inače, dobitnik godišnje nagrade Vladimir Nazor za književnost je Delimir Rešicki, za zbirku pjesama 'Aritmija' (Meandar, 2005.)
komentiraj (21) * ispiši * #
PROMOCIJA : "Ad Astra: Antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976. -2006."
Danas, u utorak, 30. svibnja 2006., u 18:30 sati, u knjižnici Bogdan Ogrizović na Cvjetnom trgu, održat će se promocija "Ad Astra: Antologije hrvatske znanstvenofantastične novele 1976. -2006. "
Antologiju će predstaviti urednici Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, nakladnik Darko Macan, i teoretičar književnosti i komparatist, Nikica Gilić.
"Ad Astra" prikazuje trideset godina dugu tradiciju hrvatske znanstvenofantastične novele. Godina 1976. u domaćoj znanstvenoj fantastici posebna je zbog dvije stvari - te je godine utemeljen sf časopis Sirius koji je svojedobno žario i plalio bivšom Jugoslavijom toliko da je dva puta osvojio titulu najboljeg žanrovskog časopisa u Europi, a iste godine stvoreno je zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku SFera, prvo takvo društvo na području bivše Jugoslavije.
U antologiji je predstavljeno četrdeset hrvatskih žanrovskih autora i autorica koji su pisali od početka izlaženja Siriusa do danas, a među njima nalaze se, osim poznatih književnika poput Predraga Raosa i Zvonimira Furtingera, i prominentni hrvatski novinari kao što su Hrvoje Prćić, glavni urednik hrvatskog izdanja National Geografica i HTV-ov Krešimir Mišak. Imena koja su poznata iz sasvim različitih područja u antologiji ne nedostaje: tu se našao i vlasnik Algoritma, Neven Antičević, a prva priča na koju ćete naići kad je otvorite bit će "Tyrannosaurus" renomiranog hrvatskog redatelja Branka Belana.
No, ono što ovu antologiju čini posebnom jest i iznimno bogat i vrijedan popratni sadržaj koji pruža uvid u povijest i trenutno stanje hrvatske znanstvenofantastčne novele i domaće znanstvene fantastike uopće. Tako "Ad Astra" donosi bibliografiju domaćih znanstvenofantastičnih novela i minijatura od 1976. do danas, popis izvora za antologiju i bibliografiju, te popis svih dobitnika nagrade SFERA, jedine nacionalne žanrovske nagrade. Uz klasični predgovor, u knjizi su objavljena i dva eseja. Aleksandar Žiljak napisao je, posebno za Antologiju, isrcpan povijesni pregled hrvatske znanstvene fantastike, a Tomislav Šakić uhvatio se u koštac sa teorijom književnosti u eseju "Znanstvena fantastika: kratke skice za opis žanra."
komentiraj (10) * ispiši * #
Spomenik gospodinu Leeu
ponedjeljak , 29.05.2006.Na Knjigomatu je upravo objavljen izvrstan esej u kojemu Rade Jarak pojašnjava kako spomenik Bruce Leeu razotkriva laž naše kulture i zašto je taj spomenik našem vladajućem mentalitetu nepodnošljiv za gledanje.
Cjelovit tekst pročitajte ovdje.
komentiraj (11) * ispiši * #
PROMOCIJA : Irena Vrkljan + Luko Paljetak
Naklada LJEVAK
s veseljem nas poziva
na druženje s Irenom Vrkljan i Lukom Paljetkom
povodom izlaska njihovih novih knjiga
"Sestra, kao iza stakla" i "Grenlandski leptiri"
Dvoje dragih pisaca sa svojim gostima
Andreom Zlatar i Tonkom Maroevićem
povesti će nas u čaroliju riječi i stiha.
Druženje će se održati
u utorak, 30. svibnja u 19h,
u Parku skulptura - Gliptoteka, Medvedgradska 2
(u slučaju kiše u prostorijama Gliptoteke)
komentiraj (14) * ispiši * #
KRITIKA : Senko Karuza - 'Vodič po otoku' (Naklada MD, 2005.)
subota , 27.05.2006.Kao svojevrsnu najavu mog ponovnog sudjelovanja u emisiji 'Bibliovizor' Trećeg programa hrvatskog radija (03.06. u toj će emisiji biti emitirane dvije moje kritike : 'Rio bar' Ivane Sajko i 'Psi i klaunovi' Josipa Mlakića), donosim vam kritiku kojom je započela moja suradnja s HRT-om :
KRITIKA : Senko Karuza - 'Vodič po otoku' (Naklada MD, 2005.)
Gledam jučer HTV-ov Dnevnik i na njemu predsjednika Vlade kako urbi et orbi ponosno objavljuje: 'Uvest ćemo ponoćne trajektne linije do najvećih hrvatskih otoka!'. Nažalost, poput velikog dijela svoga biračkoga stada, i Premijer se, da smo 'zemlja od tisuću otoka', sjeti tek 'nekako s proljeća', jer je to vrijeme prvih snatrenja o onome što zaposleni sretnici nazivaju G.O. i mozganja o lokaciji na kojoj ćemo svoje umorne kosti zasluženo ovoga ljeta u more umočiti.
Šjor Premijeru, škužajte, ali nažalost, nepobitna je činjenica da su nam otoci nedovoljno valorizirani te najvećim dijelom godine zaboravljeni i zapostavljeni, a sjetimo ih se tek pred G.O. Ili pred izbore. Otočani su oni koji to najbolje znaju, a Senko Karuza jedan je od njih.
Zapisima iz zbirke 'Vodič po otoku' Karuza se literarnim putem suprotstavlja umiranju posebnosti i kulture otoka. Zbirka obuhvaća 50-tak zapisa (prethodno objavljivanih u Slobodnoj dalmaciji) u kojima, služeći se prvim licem množine, Karuza preuzima ulogu glasnogovornika otočke populacije. No, za razliku od najčešćih, ideološkim razlozima uvjetovanih slučajeva zazivanja glasa kolektiviteta, Karuza je miljama daleko od zloupotrebe u bilo kojem smislu, već je njegovo 'mi' izraz suživljenosti, empatije i solidarnosti s kolektivom kojemu s ponosom pripada i čiju sudbinu dijeli.
Prema terrafermi, odnosno kopnu, i njegovim žiteljima, ali i prema vlastitoj izdvojenosti i svom izoliranom obitavalištu, odnos otočana nikako nije, niti može biti, jednoznačan. Svaki je otočanin u sebi raspolućen između želje za odlaskom ('tamo gdje je bolje') i nemogućnosti napuštanja ('ovoga gdje je ljepše'). Za Karuzine bodule otok nije samo mjesto ljepote, sraslosti s prirodom i užitka već i mjesto tegobe i ograničenja prirodom uvjetovanih, što ih čini novovjekim Robinzonima, koji, iako nisu ostali bez broda, bijesno ustraju u ostanku, jer ne mogu ostaviti tu slobodu na cjedilu. Iako je, nažalost, nemaju više s kime dijeliti. Isto se tako za turiste i druge kratkotrajne dođoše otočna posebnost ne iskazuje isključivo u mnogovrsnom uživanju, lagodnosti i duševnoj i tjelesnoj okrijepi, već ih inzularnost često zatječe i začudnim otkrićima neočekivane jednoličnosti, dosade i neudobnosti.
Iako opisuje detalje, krajolike, običaje i podneblje jednog sasvim određenog otoka (svoje Komiže), Karuza ga ne imenuje jer su njegovi zapisi prispodobivi svakom otoku na Mediteranu. Osim što donosi uvid u realije, stvari i pojave turističkim površnim okom teže spoznatljive i iz perspektive ležaljke na plaži, nevidljive, Karuza često i rado oživljava prošlost te od zaborava spašava drevne običaje, postupke i vjerovanja, donkihotovskom se upornošću ne mireći s promjenama kojima suvremenost ustaljene načine života i tradiciju rastače. Izolirani od šire zajednice, otočani su jače usmjereni jedni na druge i mnogo više od kopnene populacije (urbane pogotovo) ovisni o svom prirodnom staništu, njegovom bogatstvu ili oskudnosti. Duboko toga svjestan, Karuza ispisuje odu intimnoj geografiji otočkog svakodnevlja; kolažnim se postupkom fokusirajući na floru i faunu inzularnog krajolika on ispisuje pismo zahvale bićima, predmetima i pojavama koje svakom bodulu život znače i koji im egzistenciju obilježavaju ali i osmišljavaju, te uvjetuju vrlo osoben i specifičan životni svjetonazor.
Vinograd, trapula, vrša, balote, trg, brujet, gustirna, konoba, maništra… tek su neki od toponima i tvorbenih elemenata otočkog mikrosvijeta i svakodnevlja kojima Karuza svojim lirskim, toplim, nesvakidašnjim zapisima odaje počast, na posebno topao lirski način bilježeći esenciju Mediterana i sublimirajući sve specifičnosti načina života njegovih najupečatljivijih egzemplara, otočkih žitelja.
Iako okosnicu zapisa čini na vlastitom iskustvu utemeljena sublimacija bodulskog svjetonazora i načina života, Karuzin se pripovjedač ne libi ući u kožu i zagrepčaninu (sa svojim otokom u džepu kao asom u rukavu), ili progovoriti kroz usta turista, kako bi, s osjetnom dozom dobrohotne humornosti prikazao zatečen i osupnut odnos drugoga spram svoje nesvakidašnje uobičajenosti, pritom se posebno usredotočujući i uživajući u onom posebnom trenutku kada ‘sjećanja postaju stvarnost a pitanja zamijenjuju želje’.
Karuzin inzularni kolektivni identitet je fluidan i promijenjiv, a glas nestalan; ovisan o raspoloženju, okolnostima, te jako često i meteorološki uvjetovan, ali uvijek, bez iznimke sasmosvojan, premda konstantno u funkciji predstavnika šire otočke zajednice. Njegovo 'mi' zna biti melankolično i rezignirano ali na momente i grubo i starački ogorčeno, ponekad je dječje zaigrano ili pak šeretski posprdno, drugi put sjetno i nostalgično, tu i tamo bijesno, ali najčešće mudro, mirno, toplo, staloženo i strpljivo, sa stoičkom pomirenošću, blagom nježnošću i tihim, potisnutim zadovoljstvom, bez prestanka svjesno posebnosti, privilegiranosti svoje pozicije. Ma koliko prokleta, burna, tegobna, trapljenjem i samoćom obilježena, ponekad ona znala biti.
Karuzin ‘Vodič po otoku’ nesvakidašnja je, svevremenska knjiga, lišena ikakvog poriva za uspostavom dijaloga sa suvremenicima s kojima ništa osim vremenskog konteksta ne dijeli. Unatoč izvornoj žurnalističkoj namjeni ovih zapisa, sakupljeni u knjigu oni tvore zaokruženu, kompaktnu cjelinu kojoj su dugovječnost i poštovanje književnih sladokusaca zajamčeni…
Jedino što na kraju možemo poželjeti jeste što skorije novo, dodatnim zapisima prošireno izdanje.
(Napisao : Božidar Alajbegović, ožujka 2006.
objavljeno u emisiji 'Bibliovizor' Trećeg programa Hrvatskog Radija, 15.04.2006.)
komentiraj (1) * ispiši * #
Šeher-libar u Zagrebu!!!
petak , 26.05.2006.Feral Tribune i Buybook
pozivaju nas
na promociju knjige Dragane Tomašević
'Sarajevo gdje je nekad bilo'
(Književna biografija grada 1462.-1992.)
u subotu, 27.05.2006., u 18 sati
na 3.zagrebačkom sajmu knjiga
Profil Megastore, Bogovićeva 7
Sudjeluju :
Dragana Tomašević
Katarina Luketić
Predrag Lucić
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU : Julian Barnes
Ovo je link na kojemu možete pročitati izvrstan intervju s ponajboljim živućim književnikom, Julianom Barnesom, objavljen u novom Feralu
komentiraj (4) * ispiši * #
Španjolsko izdanje 'Dvorca u Romagni' Igora Štiksa
Durieux sa zadovoljstvom obavještava da je ovih dana iz tiska izašlo španjolsko izdanje romana 'Dvorac u Romagni' (Durieux, 2000) Igora Štiksa.
Knjiga je u prijevodu Maje Drnde objavljena kod madridske izdavačke kuće Funambulista u biblioteci El Transeuropeo (http://www.funambulista.net/castillo.htm).
'Dvorac u Romagni' osvojio je nagradu Slavić Društva hrvatskih književnika za najbolji objavljeni prvijenac u 2000. godini. 2002. godine preveden je na njemački jezik i objavljen kod izdavačke kuće Folio Verlag (www.folioverlag.com) iz Beča, a 2005. objavila ga je američka izdavačka kuća Autumn Hill Books (www.autumnhillbooks.com) iz Iowa Cityja, Iowa.
Ove je godine bio nominiran i za uglednu međunarodnu književnu nagrade IMPAC, što ga dodjeljuju javne knjižnice grada Dublina, a mogu je osvojiti i književna djela napisana ili prevedena na engleski jezik koja nominiraju knjižnice iz cijeloga svijeta.
komentiraj (0) * ispiši * #
www.kupus.net i dalje nagrađuje knjigama
Kupus.net (portal za kulturu i nekulturu na kojemu ste već duže vrijeme u prilici čitati moje kritike) u suradnji s Frakturom nastavlja s nagrađivanjem svojih čitatelja i ovoga tjedna najsretnije posjetitelje portala razveseliti će romanom Heike Geißler "Rosa".
Podijeliti će dva primjerka te knjige.
Sve što je potrebno učiniti jest poslati svoje podatke na adresu info@kupus.net (subject: nagradna igra).
Sretno!
Heike Geißler: "Rosa"
(izdanje 2006., Fraktura, Zaprešić)
Briljantnim nagrađivanim prvijencem mlada autorica Heike Geißler osvojila je njemačku publiku. Romanom o djevojci koja ostavlja svoju tek rođenu bebu jer osjeća da gubi kontrolu nad vlastitim životom i željama, autorica pripovijeda o generaciji izgubljenih. Njezina junakinja Rosa sanja bolji svijet koji pokušava pronaći u Berlinu i New Yorku bježeći od majčinstva na koje ju njezino tijelo neumoljivo podsjeća. Tragajući za srećom i svijetom u ružičastom ona traži sebe.
Roman "Rosa" uznemirujuće je precizan i detaljan psihogram mlade žene na životnoj prekretnici.
Iako suosjećamo s junakinjom, istodobno čitajući znamo mnogo više od nje. Prije svega to da se Rosa strahovito zavarava. Jednostavno se dobro osjećamo što poznajemo nekoga tko još slabije upravlja vlastitim životom nego mi sami.
Die Tageszeitung
komentiraj (3) * ispiši * #
NOVO : John Colapinto - "Kako ga je priroda stvorila (Dječak kojega su odgajali kao djevojčicu)" (AGM, 2006.)
četvrtak , 25.05.2006.
AGM je upravo objavio knjigu o strašnom medicinskom eksperimentu koji je završio pogubno:
John Colapinto: "Kako ga je priroda stvorila" (Dječak kojega su odgajali kao djevojčicu).
Riječ izdavača
Uspješnica o čuvenom "slučaju blizanaca" koji je postao kriterij u raspravama o rodnom identitetu i ulozi prirode i odgoja u njegovom formiranju. Godine 1967., nakon što je jedan od blizanaca Reimer pretrpio ozljede pri nestručnom obrezivanju, njegova obitelj je pristala da ga se podvrgne radikalnom liječenju: da mu se operativnim zahvatom promijeni spol. Slučaj će postati jedan od najslavnijih u modernoj medicini a rezultirat će potpunim neuspjehom. Knjiga "Kako ga je priroda stvorila" neobična je priča o Davidu Reimeru, koji je, kada je konačno saznao svoju povijest bolesti, odlučio živjeti kao muškarac. To je sablasna priča o liječničkoj aroganciji, ali prije svega je to ljudska drama jednog čovjeka i jedne obitelji koji su zadivljujuće opstali usprkos svim prognozama.
New York Times proglasio ju je Značajnom knjigom godine.
David Reimer je 2000. godine, uoči izlaska knjige "Kako ga je priroda stvorila", rekao novinaru CBC-a: "Imam troje sjajne djece. Imam predivnu suprugu. Imam dom." Međutim, život je krenuo drugim smjerom. David je ostao bez posla, razveo se od žene. Njegova majka je rekla da još uvijek oplakuje smrt sina blizanca koji je počinio samoubojstvo. David Reimer se ubio 4. svibnja 2004. godine. Imao je 38 godina.
"Drži vas prikovanim, jasno napisano i sjajno istraženo."
Natalie Angier , New York Times, Book Review
Fascinantno... Knjiga je uspjela na više razina - kao napeta priča o djetetu i njegovoj obitelji, ali i pomno dokumentirano istraživanje kako je jedna neprovjerena teorija bila prihvaćena kao standard liječenja.
Washington Post Book World
*********
John Colapinto rođen je u Torontu, ali živi u New Yorku sa ženom i sinom. Piše članke za časopise Esquire, Vanity Fair, New Yorker i Rolling Stone, gdje je objavio članak o dječaku kojega su podizali kao djevojčicu, o tzv. "slučaju blizanaca". Za članak je dobio National Magazine Award, a kasnije ga razradio u knjigu "Kako ga je priroda stvorila". Njegov odličan triler "Bilješka o piscu" (AGM, 2004.) donio mu je neku vrst kultnog statusa.
Knjigu još nisam pročitao ali ovaj sažetak podsjetio me na izvrstan, vrlo morbidan roman slične tematike : Iain Banks - 'Osinja tvornica' (izd. Celeber, 2002.).
komentiraj (3) * ispiši * #
Inge Schulz danas u Zagrebu
Jedan od najpoznatijih njemačkih pisaca današnjice Inge Schulz gostovat će na Zagrebačkom sajmu knjiga danas 25. svibnja, s početkom u 19:30 sati, u Profil Megastoreu.
Književni genij Inga Schulzea prepoznao je veliki Günther Grass, a The New Yorker ga je proglasio jednim od šest najboljih mladih europskih pisaca današnjice.
Zasigurno najzapaženiji njemački autor srednje generacije, Ingo Schulze svjetsku je slavu potvrdio romanom Simple Storys, čiji je hrvatskli prijevod (kojega potpisuje Boris Perić) upravo objavio Profil.
Ovaj roman smješten u istočnu Njemačku netom nakon pada berlinskog zida nije samo još jedna knjiga o srazu Istoka i Zapada, o traumama i sudbinama ljudi uhvaćenim u njihove škare – snaga i sugestivnost Schulzeova književnog postupka čine ga ponajprije potresnom knjigom u kojoj se prepoznajemo.
Preveden na 24 svjetska jezika "Simple Storys", roman o slomu komunizma u možda i najšpijuniranijem društvu prošlog stoljeća, slika je onoga kroz što smo prolazili, ali i najava svega što je pred nama – tragična i crnohumorna priča o tome kako se čitav jedan narod budio iz noćne more.
Ingo Schulze rođen je 1962. u Dresdenu, u Jeni je studirao klasičnu filologiju, potom radio kao dramaturg u Altenburgu. Kao novinar boravi u Sankt Peterburgu 1993. godine. Od 1993. živi u Berlinu kao slobodan autor.
Objavio je knjige: "33 trenutka sreće" (1995.), hrvatsko izdanje Naklada MD, 2002.; "Simple Storys" (1998.), "Von Nasen, Faxen und Ariadnefäden" (2000.), "Neue Leben" (2005.), za koje je nagrađen mnogim prestižnim nagradama i priznanjima, među kojima i nagradom Alfred Döblin, nagradom Aspekte, Berlinskom književnom nagradom, medaljom Johannes Bobrowski, nagradom Joseph Breitbach, nagradom Peter Weiss...
komentiraj (6) * ispiši * #
Nagrada predstavi nastaloj prema Vidulićevom predlošku
Na Festivalu glumca 2006. nagradu za najbolju predstavu dobilo je ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH za predstvau "VRATA DO" nastalu po motivima pripovijetke "Jedanaest uboda" Svjetlana Lacka Vidulića objavljenoj u zbirci priča "Muke Mikuline" (AGM, 2005.), zbirci nedavno nagrađenoj i nagradom "Slavić" za najbolji prvijenac!!!
Tim povodom donosim vam svoj prikaz Vidulićevog prvijenca, objavljen u na ovom mjestu često spominjanom Op.a.
KRITIKA : Svjetlan Lacko Vidulić - 'Muke Mikuline' (AGM, 2005.)
'Muke Mikuline', debitantska zbirka priča Svjetlana Lacka Vidulića (predavača njemačke književnosti na zagrebačkom FF-u, rođ. 1968.) nesvakidašnja je literarna poslastica, rezultat autorove sklonosti stilskom eksperimentiranju, njegove lingvističke zaigranosti i posprdnog, ironičnog pogleda na svijet.
Baš poput svog naslovnog junaka,Vidulić kao da pati od 'prekomjerne zanimljivosti svijeta' pa 'što god liznuo okom, uhom, nosom i jezikom, što god mu se dotaklo ruke, noge, mašte ili moždana, umah zamiriše toli zavodljivo' da on ne može a da to na papir ne pretoči - bilo u epistolarnom obliku ili u otkačenom enciklopedijskom zapisu; bilo u formi toka svijesti, esejiziranog monologa ili radijskog intervjua; bilo apsurdističkim nizanjem slobodnih asocijacija, parodičnim preradama žurnalističkog diskursa i ismijavanjem intelektualističkog hermetizma, ili se pak, na De Palminom filmskom tragu, koristeći naracijom 'paralelnog slaloma'.
Elem, u dvadesetak proznih cjelina raspoređenih u 4 tematska ciklusa ('Jedanaest uboda', 'Vlado Kilavy: Moja enciklopedija', 'Muke Mikuline' i 'Ekologija za djecu') Vidulić se osim jezikom, vragolasto poigrava i književnim žanrovima i poetikama, uživajući u diskurzivnim varijacijama i ironičnim preradama ustaljenih literarnih obrazaca i postupaka. Svaka stranica te slojevite, kritički intonirane ali vrlo zabavne zbirke (čiji je humorni potencijal već prepoznat i apostrofiran u uspješnoj Medvešekovoj kazališnoj predstavi) odzvanja šeretskim cerekom parodičara par excellance koji, za razliku od nasmrt ozbiljnog pristupa svagdanu suvremenih nam neorealista i mimetičara, 'sitnozrnatom panoramiziranju lijepe li nam naše zbilje' (citat K.Lokotar) prilazi na bitno opušteniji način, omogučujući čitatelju da se vlastitoj neveseloj svakodnevici, viđenoj ironijom premazanim Vidulićevim okularom, u brk nasmije.
Sveučilišni profa sa smislom za humor – očito je i to moguće...
(Napisao Božidar Alajbegović, ožujka 2006.
objavljeno u kulturnom magazinu 'Op.a.' , travanj 2006. broj 1(8) )
komentiraj (4) * ispiši * #
KRITIKA : Yan Martel - 'Pijev život' (Znanje, 2004.)
srijeda , 24.05.2006.
Ovih je dana na police knjižara dospio hrvatski prijevod prošlogodišnjeg Bookerovog laureata, romana 'More' Johna Banvillea (izd. Hrvatsko filološko drštvo/Disput). Tim povodom donosim vam moju kritiku romana 'Pijev život', dobitnika Bookerove nagrade iz 2002. godine
KRITIKA : Yan Martel - 'Pijev život' (Znanje, 2004.)
Pi iz naslova 16-godišnji je indijski dječak, sin vlasnika jednog zoološkog vrta. Dječakovo puno ime je Piscine Moliter Patel, a otac ga je nazvao prema jednom pariškom bazenu (!). Većinu vremena tokom odrastanja Pi provodi u obiteljskom zoološkom vrtu, pomažući roditeljima u poslu i iz prve ruke učeći o životinjama, njihovim navikama i instinktima, ali i načinima kako životinje održati zadovoljnima i pod kontrolom, pa je početnih 100-tinjak stranica romana premreženo brojnim esejističkim dionicama putem kojih se upoznajemo sa mnogim manje poznatim činjenicama vezanima uz život životinja, te saznajemo mnoštvo zanimljivih informacija iz zoologije.
Da nas autor nije bez razloga filao tim zoološkim znanjima shvaćamo kada se, bježeći pred političkim nemirima koji su Indijom zavladali sredinom '70.-tih godina prošlog stoljeća (kada se radnja romana odigrava), teretni brod kojim su Pijeva obitelj i velik dio životinja iz njihova ZOO-a brodili put Kanade iznenada potapa, a Pi uz ranjenu zebru, krvoločnu hijenu, ženku orangutana i divljeg bengalskog tigra, spas pronalazi na 9-metarskom čamcu za spašavanje. Tokom prvih nekoliko dana tigar proždire troje pripadnika faune, a Pi uz pomoć znanja stečenih u očevom ZOO-u nastoji izbjeći da bude sljedeća karika u tigrovom hranidbenom lancu. Do kraja romana (kada konačni spas pronalaze na obalama Meksika) autor nam donosi prikaz 7 mjeseci dugog suživota jednog 16-godišnjeg dječaka i krvoločnog bengalskog tigra, na palubi čamca za spašavanje.
Cijelu priču pratimo u obliku Pijeva monologa ispripovijedanog piscu koji je u potrazi za inspiracijom slučajno načuo o Pijevoj životnoj pustolovini, te ga potražio, 20-ak godina nakon što su se opisani događaji odigrali. Početke Pijeva monologa autor često prekida kratkim digresijama u kojima Pijev sugovornik-pisac opisuje junaka priče, njegovo ponašanje, obitelj, kuću i sl., da bi takvu narativnu konstrukciju vrlo brzo naprasno napustio i potpuno je zanemario, vrativši joj se tek pri kraju romana, nekih 300-tinjak stranica kasnije, pa se nameće zaključak da su neke od tih dionica naknadno umetnute kako bi broj poglavlja dosegao okruglu stotku. Sličnih slučajeva ima mnogo (prvi koji mi trenutno pada na pamet je roman "In Ri" mladog Riječanina Marka Luke Zubčića) pa čovjek ne može, a da se ne zapita zbog čega pisci tako često misle da će bolju zaokruženost svoga djela postići okruglom ukupnom brojkom poglavlja? Takvim postupkom Martel svoju priču ne da nije zaokružio, nego ju je samo bez ikakve potrebe učinio konfuznom.
Dodatna manjkavost i autorska nedosljednost prepoznaje se u zanemarivanju religijske komponente priče; Pi se u djetinjstvu osim životinjama, vrlo zdušno posvećuje i religiji i to ne samo onoj "materinjoj" hinduističkoj, nego on postaje vrlo predani praktični vjernik još i islama i katolicizma. Ta komponenta fabule autoru daje prostora za neke vrlo duhovite epizode (poput komične sekvence sukoba trojice Pijevih vjeroučitelja i njihove urnebesno smiješne rasprave kojoj bi se od tih triju religija Pi trebao posvetiti, a koje dvije napustiti), ali svim trima religijama Martel pristupa krajnje površno, pa umjesto da religijska komponenta roman obogati dodatnom slojevitošću, ona se ispostavlja stranim tijelom u rukopisnom tkivu.
No, unatoč spomenutim manjkavostima Martelu se nikako ne može negirati pripovjedno umijeće. Svoju krajnje nevjerojatnu priču on uspijeva učiniti vrlo uvjerljivom i sasvim mogućom, a iako od početka znamo da Pi na koncu uspijeva preživjeti, priča ipak ni na trenutak ne gubi na zanimljivosti i napetosti. Jedno uistinu grozomorno, neopisivo iskustvo autor iznosi na začudno uvjerljiv, sugestivan način, redajući jednu nezaboravnu epizodu za drugom: od zastrašujućih opisa borbi životinja na čamcu ili pak stravičnog prikaza umiruće zebre požderane od strane podivljale hijene, preko upravo čarobnih, ganutljivih opisa zvjezdanim sjajem obasjanih noći koje Pi provodi u čamcu, s morskim ljeskajućim plavetnilom unedogled oko sebe, do duboko introspektivnih dionica u kojima se mladi junak suočava s razdirućom tjeskobom, strahom i usamljenošću kao i dotad mu nepoznatim, najprimitivnijim, upravo bestijalnim zakucima svojega ljudskoga "ja".
Pi je ovo stravično iskustvo uspio preživjeti zahvaljujući dobrom poznavanju životinjske psihologije i znanjima stečenim u očevom ZOO-u. Pi je uvidio da su on i tigar doslovce i u prenesenom smislu "u istome čamcu" te da nije pitanje "tigar ili ja" nego "i on i ja". Pi je shvatio da će tigar svojom životinjskom krvoločnošću i žilavošću lako nadvladati njegovu ljudsku krhkost, pa ako želi preživjeti (a želi!), on mu mora nametnuti svoju volju i naprosto ga mora ukrotiti. U nepreglednom morskom plavetnilu i nedokučivom obzorju u daljini Pi je prepoznao cirkusku arenu - "savršeno okruglu, bez ijednog kuta da se tigar sakrije" - u kojoj će on biti tigrov krotitelj, s morem kao izvorom hrane kojom će životinju držati u posluhu, odnosno nagrađivati je za krotkost, i zviždaljkom (koju pronalazi u opremi za spašavanje u čamcu) umjesto biča kojom će tigra kažnjavati i držati ga u pokornosti. Pi je posegnuo za postupkom iz svijeta životinja - svojom mokraćom je obilježio sredinu čamca i učinio je granicom preko koje tigar nema pristup, a sebe i tigra hranio je ribom koju je bez prestanka izlovljavao. Pitke je vode u spasilačkim zalihama u čamcu bilo sasvim dostatno, a kiša je dovoljno učestalo padala da obnavlja te zalihe. Tokom vremena Pi je shvatio da bez tigra on jednostavno ne bi preživio - tigar ga je odvraćao da razmišlja o svom tragičnom položaju (ili pak poginuloj obitelji) i tjerao ga da ustraje i dalje živi. Da nije bilo tigra Pi bi ostao sam sa svojim očajem, još strahotnijim neprijateljem od samoga tigra.
Unatoč svim svojim (prethodno nabrojenim) nesavršenostima, "Pijev život" fascinantan je roman o kakvoga se nemamo priliku spotaknuti baš svaki dan, a koji osim što jako često uspijeva zastrašiti i preneraziti, isto tako ne propušta i nasmijati ili pak očarati čitatelja svojim brojnim dionicama prekrasne poetičnosti i dubine, dok književne znalce Martel stavlja na kušnju učestalim asocijacijama na brojna djela svojih prethodnika (od Hemingweyeva "Starca i more", preko Kyplingove "Knjige o džungli", "Guliverovih putovanja" Jonathana Swifta, Vonnegutova "Gallapagosa" ili Dafoevova "Robinsona Crusoea", pa sve do Goldingova "Gospodara muha" i Becketovih drama apsurda). Pri kraju svog romana Martel se upušta i u propitivanje odnosa književnosti i zbilje kao i čitateljeve percepcije ispripovijedanog, te dodatnom, alternativnom verzijom događaja čak stavlja pod upitnik vjerodostojnost svega prethodno izloženog.
Yann Martel ovim romanom duboko zadire u neke od najskrivenijih tajni ljudske psihe, uporno nas podsjećajući na nešto što tako lako i rado zaboravljamo: kako smo i mi, ljudi, samo malim sastavnim djelićem prirode. I tek jedna od životinjskih vrsta. Istina, nešto inteligentnija. Ali nikako ne i najdobroćudnija ...
(Napisao: Božidar Alajbegović, siječnja 2005.)
komentiraj (18) * ispiši * #
7. pogranični simpozij 'Forum Tomizza'
U organizaciji umaškog Pučkog otvorenog učilišta,
od 24. do 28.svibnja u Umagu, Kopru i Trstu
održat će se
7. pogranični simpozij Forum Tomizza.
Evo i kompletnog programa :
UMAG - KOPAR - TRST 2006
SRIJEDA 24. 5.
TRST 16.00 DVORANA OSIGURANJA GENERALI
PJESNICI DVIJU MANJINA simpozij i čitanje
Cristina Benussi, Ellis Degenghi, Elvio Guagnini, Miran Košuta, Marko Kravos, Giacomo Scotti, Ciril Zlobec
18.15 NARODNI DOM TOMIZZIN ITINERAR
čitaju Silvio Cumpeta, Roberto Dedenaro, Marko Kravos,
Daniel Načinović, Josip Osti, Milan Rakovac, Christian Sinicco,
Marko Sosič, Mary B. Tolusso, Maja Vidmar
ČETVRTAK 25. 5.
KOPAR 16.00 PRETORSKA PALAČA
PJESNICI DVIJU MANJINA simpozij i čitanje:
Ace Mermolja, Silvio Forza, Franco Crevatin, Roberto Dapit, Roberto Dedenaro, Patrizia Vascotto, Irene Visintini
UMAG 19.00 MULTIMEDIJALNI CENTAR UČILIŠTA
izložba fotografija Gianfranca Abramia Con l'Istria nel cuore
20.00 DVORANA ZAJEDNICE TALIJANA F. TOMIZZA
L' Istria dei sapori (Marino Vocci)
PETAK, 26. 5.
KOPAR 10.30 PRETORSKA PALAČA SIMPOZIJ ARHIPELAG EUROPA
sudionici Aleš Debeljak, Daša Drndić, Velid Đekić, Barbara Costamagna, Daniel Načinović, Branislav Oblučar, Taja Kramberger, Gianfranco Sodomaco, Irene Visintini, Vlado Šav, Franco Juri, Boris Jaušovec
15.30 nastavak simpozija ARHIPELAG EUROPA
17.30 predstavljanje prijevoda knjige F.Tomizze Obiskovalkai predstavljanje sajma Sa(n)jam knjige u Istri
20.30 PALAČA GRAVISI (ZAJEDNICA TALIJANA)
ARTISTRA pjesnički koncert
pjesnici Iztok Geister, Daniel Načinović, Boris Domagoj Biletić, Laura Marchig, Roberta Razzi, Taja Kramberger, Bert Pribac, Branislav Oblučar, Milorad Stojević, Marko Sosič, Roberto Dobran i dobitnici nagrada natječaja LAPIS HISTRIAE
glazbenici Arsen Dedić, Vlado Kreslin, Calegaria, Drago Mislej Mef, Vruja, Darko Jurković, Dario Marušić, Mauro Punteri
SUBOTA, 27. 5
UMAG 10.00 DVORANA ZAJEDNICE TALIJANA F. TOMIZZA
SIMPOZIJ ARHIPELAG EUROPA
sudionici: Lucija Čok, Stefano Lusa, Aljoša Pužar, Miran Košuta, Patrizia Vascotto, Reinhard Kacianka, Belmondo Miliša, Maurizio Tremul, Neven Šantić, Piero Purini
16.30 nastavak SIMPOZIJA ARHIPELAG EUROPA
prezentacija prijevoda knjige C. Alibertia Fulvio Tomizza i granica duše
prezentacija sajma Sa(n)jam knjige u Istri
19.30 GALERIJA MARIN otvorenje izložbe Irene Jukić-Pranjić
prezentacija slikovnice F. Tomizze I buhe kašlju
20.30 GRADSKA KNJIŽNICA UMAG
LAPIS HISTRIAE, svečana dodjela nagrada
ARTISTRA pjesnički koncert
pjesnici Iztok Geister, Daniel Načinović, Boris Domagoj Biletić, Laura Marchig, Roberta Razzi, Taja Kramberger, Bert Pribac, Sinan Gudžević, Branislav Oblučar, Mate Maras, Snježana Pejović, Milorad Stojević, Marko Sosič, Patrizia Vascotto,
Roberto Dobran i pobjednici natječaja LAPIS HISTRIAE
glazbenici Arsen Dedić, Calegaria, Riccardo Bosazzi, Drago Mislej Mef, Rudi Bučar, Darko Jurković, Dario Marušić, Mauro Punteri
NEDJELJA, 28. 5.
MATERADA
12.00 komemoracija na grobu F. Tomizze
komentiraj (2) * ispiši * #
FAK je mrtav, dobrodošli 'Eventualisti'!!!
utorak , 23.05.2006.Književne večeri u SC-u idu dalje, a novi književni dejt je 25.5. u KLUBU SC-a (Cyber caffe), gdje se Književne sele do kraja lipnja. Za zadnji četvrtak u svibnju pripremljeno je posebno književno iznenađenje koje vas nikako neće ostaviti ravnodušnima. Početak je u 21 sat, a nastupaju -
EVENTUALISTI !!!
Tko su 'eventualisti'?, pitate se...
Nova snaga hrvatske književnosti!
Pisci okupljeni oko manifesta eventualizma priredit će nesvakidašnje uprizorenje za vas! Do sada neviđen spoj glazbe, teatra, religijske kulture, performansa, videa i naravno – književnosti, okupirat će sve vaše osjete. U potpunosti.
Tko su eventualisti glavom, bradom i perom moći ćete saznati 25.5. u KLUBU SC-a, s početkom u 21 sat!
Voditeljsku palicu za ovu večer preuzima jedna eventualna osoba, a nije Mirna Bačun
Dodjite i saznajte tko su autori skriveni iza paravana skupine!
Zar ste uopće sumnjali, naravno da je i mnogokoji bloger među njima!!!
komentiraj (6) * ispiši * #
Svaka priča na svoj način
Sunčana Škrinjarić
Zdenka Jušić-Seunik
Zlata Kolarić-Kišur
Nada Iveljić
Dušanka Popović-Dorofejeva
Mirjana Matić-Halle
Mirjam Tušek
Andriana Škunca
Aleksandra Nučić-Gudelj
Sonja Manojlović
Višnja Stahuljak
Željka Horvat-Vukelja
Jadranka Čolović-Sviličić
Jadranka Kosor
Daša Drndić
Marija Peakić-Mikuljan
Norma Šerment
Lada Kos
Sanja Pilić
Ljerka Car-Matutinović
Tatjana Arambašin
Ljerka Schiffler
Vesna Biga
Neda Miranda Blažević
Carmen Klein
Ivanka Vujčić-Laszowski
Smilja Kursar-Pupavac
Zorica Radaković
Marina Šur-Puhlovski
Božica Jelušić
Marija Paprašarovski
Helena Peričić
Nives Madunić
Stana Lovrić
Jozefina Dautbegović
Mirjana Hercigonja
Maja Gregl
Carmen Kukuljević-David
Branka Slijepčević
Sanja Viduka
Dorta Jagić
Dorotea Vučić
Silvija Šesto
Acija Alfirević
Lana Derkač
Što je sad ovo, pitate se...
Čitaj dalje :
Kad započnete svoja razmišljanja o kratkoj priči konstatacijom da je ona po disciplini mašte i same strukture najbliža formi soneta, onda snalaženje u mnoštvu priča i njihovom izboru kreće mnogo uspješnijim putem. Kad sam se prihvatio posla da napravim izbor Večernjakovih kratkih priča naših spisateljica u razdoblju od 1964. do 2004. više sam bio opterećen činjenicom o samom opsegu posla, a manje o nekoj specifičnoj "ženskoj" knjizi. Prije svega nisam bio ni pod kakvim dojmom feminističkog aspekta ovog izbora, ovakvog ili sličnih poslova, jer niti žene smatram feminističkim vješticama niti pak bićima koja bi se morala, kao autorice kratkih priča, izdvajati od muških autora…
Sad je već malo jasnije, zar ne?
Elem, gornji citat izvadak je iz predgovora Tomislava Sabljaka koji je priredio izbor kratkih priča naših spisateljica objavljivanih u sklopu poznatog Večernjakovog natječaja za kratku priču. Knjigu po cijeni od 150,00 kuna možete naručiti direktno od izdavača Naklada MD, putem ovoga linka.
(Pažljivo pogledajte spisak autorica, jedno zanimljivo ime među njima se krije :-) )
komentiraj (12) * ispiši * #
Novosti iz DHKP-a
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca na godišnjoj skupštini izabralo je nove članove upravnih tijela i dodijelilo nagrade za životno djelo i najbolji prijevod u godini 2005.
Nagradu za životno djelo dobila je Nedjeljka Paravić, a godišnju nagradu za najbolji prijevod u 2005. dobila je Ana Buljan za prijevod s francuskog jezika romana "Naopako" nizozemsko-francuskog književnika Joris-Karla Huysmansa.
Na skupštini su razriješeni dužnosti dosadašnji članovi upravnih tijela DHKP-a i izabrani su novi za razdoblje od godine 2006. do 2008.
Novi članovi Upravnog odbora su Iva Grgić, Lara Hoelbling Matković, Nada Šoljan, Sead Muhamedagić, Andy Jelčić, Dinko Telećan i Višnja Machiedo.
Na skupštini su najavljene i ovogodišnje aktivnosti DHKP-a, među kojima se ističe Ciklus tribina o hrvatskom jeziku koji će pripremiti i voditi Nives Opačić, a sufinancirat će ga Ured za kulturu grada Zagreba.
Osim toga, najavljen je i nastavak književnoprevodilačke radionice, zatim aktivnosti vezane uz otvaranje Prevodilačke kuće u Podstrani te projekt Referalnoga centra HRPUS (Hrvatski pisci prevedeni u svijetu) koji nastoji osnovati bazu podataka o svim prijevodima djela hrvatske književnosti u inozemstvu.
Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) osnovano je 1953. i danas ima približno 200 članova. 1994. je primljeno u krovnu europsku udrugu književnih prevoditelja - Europsko vijeće udruženja književnih prevoditelja.
Izvor: Hina
komentiraj (0) * ispiši * #
Citat mjeseca
Barbara Matejčić postavljala je pitanja, a odgovaraše joj Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak. Objavljeno u Vjesniku, a pročitati u cijelosti možete ovdje.
U nastavku donosim antologijski odgovor (ali ni ostali nijesu za bacit') :
Barbara Matejčić : Prije nekih godinu i pol dana jedan je svećenik upozorio svoje župljane na opasnost od SF-a kao zla koje truje mlade. Što to u SF-u plaši one koji ga najvjerojatnije nisu ni čitali?
Žiljak : Ako ih što ima plašiti, onda je to činjenica da SF u svom najboljem izdanju anticipira ne baš svijetlu budućnost, za koju su, između ostalih, zaslužni upravo takvi kao što je spomenuti biskup i oni koji ga uopće odlaze slušati. Još gore po njih, upravo takav SF poziva na akciju i rušenje tih i takvih.
Klap, klap, klap, Žiljak majstore...
komentiraj (5) * ispiši * #
Naklada Ljevak na Zagrebačkom sajmu knjiga
ponedjeljak , 22.05.2006.Naklada LJEVAK s veseljem Vas poziva
na druženje sa njihovim autorima na 3. Zagrebačkom sajmu knjiga.
Ponedjeljak, 22.05. u 13h
predstavljanje knjige "WELCOME TO CROATIA - doživljaji jednog turističkog vodiča"
Sudjeluju: autori Kristijan Vujičić i Željko Špoljar, urednica Nada Brnardić, te Ivica Prtenjača.
Utorak, 23.05. u 18h
predstavljanje knjiga Noam Chomsky "IMPERIJALNE TEŽNJE"
Alan Badiou "SVETI PAVAO"
Sudjeluju: urednik Kristijan Vujičić, te Leonardo Kovačević i Višeslav Kirinić.
Srijeda, 24.05. u 18h
ZKS specijal: IRENA VRKLJAN - sabrana proza
Sudjeluju: Irena Vrkljan, Julijana Matanović, Velimir Visković, Ivica Prtenjača.
Petak, 26.05. u 12h
Predstavljanje romana iz "Biblioteke 21"
Boris Perić: "VAMPIR"
Sudjeluju: autor Boris Perić, urednik Biblioteke 21 - Edo Popović te Borivoj Radaković.
Petak, 26.05. u 20:30 u Art Net Clubu (Preradovićeva 25)
Završno čitanje 3. ZSK-a
Sudjeluju: Kristijan Vujičić, Željko Špoljar, Boris Perić, Edo Popović, Ivica Prtenjača, Vedrana Rudan, Veljko Barbieri te Ingo Shulze
komentiraj (2) * ispiši * #
Izašao novi dvobroj časopisa 'Poezija'
Danas, 22.05. u sklopu Zagrebačkog sajma knjiga, s početkom u 19:30 u Profilovom Megastoreu održat će se promocija novog dvobroja časopisa 'Poezija' koji je upravo izašao iz tiska.
Inače, časopis donosi nove pjesme 40-ak domaćih autora (A. Žagar, J. Fiamengo, G. Benić, S. Jendričko, M. Kirin, D. Jagić, T. Bogdan, S. Balent, A. Galović ...), a uz njih i temu broja : prevođenje hrvatske poezije na strane jezike.
U bloku Identity može se pročitati intervju sa Zvonimirom Mrkonjićem, a u bloku Duh vremena razgovori s F. Salasom i M. Theophilo. Tu je također i prilog o rebetici, rubnoj grčkoj glazbi s početka 20. stoljeća (dar čitateljima CD), zatim prijevod još neobjavljenih pjesama Charlesa Bukowskog, pjesme Iz 'Školske antologije' i 'Rimske elegije' Josifa Brodskog, blok posvećen ruskom slobodnom stihu, te novi blok Adresa: Aleja poezije, koji sadrži naručenu korespondenciju dvoje pjesnika, u ovom broju Olje Savičević Ivančević i Nikice Petraka.
Usto, novi broj 'Poezije' broj donosi i stihove L. Ferlinghettija i T. Harrisona, drugi dio Cvjetova iz vulkana, o južnoameričkim pjesnikinjama, iz pera Tomislava Bajsića, esej Željka Ivanjeka o generaciji offovaca, kritičke tekstove o desetak pjesničkih knjiga te kratki intervju s mladom pjesnikinjom i urednicom u 'Poeziji' Anom Brnardić.
komentiraj (6) * ispiši * #
NOVO : Isabel Allende - 'Zorro' (Vuković&Runjić, 2006.)
nedjelja , 21.05.2006.
Riječ izdavača
Isabel Allende - 'Zorro'
izd. Vuković&Runjić, 2006.
prevela Ariana Žvigir
Zagonetan, pustolovan, smion i strastven… tako legenda opisuje Zorroa. Ovo je ljetopis iznimnog života i doba: života Diega de la Vege, bez krinke.
Pripovijest započinje godine 1790., u Gornjoj Kaliforniji, kada se mladi španjolski satnik zaljubi u Indijanku buntovne duše. Isabel Allende portretira likove od krvi i mesa, njihove vrline i slabosti, osjećaje i strasti; razotkriva nam jednostavan život španjolskih misija u Kaliforniji početkom devetnaestog stoljeca i uličnu vrevu Barcelone u jeku rata za neovisnost; indijanske obrede posvećenja i zagonetke tajnih društava; duhovnost kodeksa časti bez granica i proturječja ljudske duše. Pripovijedajući nam ovu priču baš kao iz starih vremena, Isabel Allende otimlje junaka zaboravu i udahnjuje mu život onkraj legende.
Isabel Allende rodila se 1942. u Peruu, a odrasla je u Čileu. Od sedamnaeste godine neumorno se bavi novinarskim i spisateljskim radom.
Autorica je romana Kuća duhova, Eva Luna, O ljubavi i sjeni, Beskonačni plan, Kći sreće, Portret u sepiji, romana za mlade Grad zvijeri, zbirke pripovijedaka Priče Eve Luna, te memoara Paula, Afrodita i Moja izmišljena zemlja.
Isabel Allende živi u Kaliforniji i ubraja se među najčitanije pisce u Latinskoj Americi, SAD-u i Europi.
komentiraj (7) * ispiši * #
PROMOCIJA : 'Magično oko - sabrane pjesme Antuna Šoljana'
subota , 20.05.2006.• U nedjelju, 21.05.2006. u 19.30 sati
u knjižari Profil na 3. Zagrebačkom sajmu knjiga, u Bogovićevoj ulici 7
održat će se promocija knjige Antuna Šoljana 'Magično oko'.
O knjizi i Šoljanovoj poeziji govorit će akademik Tonko Maroević (autor pogovora) i Seid Serdarević (urednik i priređivač knjige).
Šoljanovu će poeziju čitati dramska umjetnica Kristina Krepela.
Gledajući cjelinu okupljanih Šoljanovih pjesama lako ćemo ustanoviti kako mu trud nije bio uzaludan, te kako se, kažimo tako, Muza učestalo odazivala svome podjednako poniznom koliko i podrugljivom pokloniku. Ne uzimajući ni sebe odveć ozbiljno, on je uspio uspostaviti ravnotežu između visokih pretenzija i (uvijek) ograničenih, ograničavajućih mogućnosti, te tako stvoriti uvjerljiv korpus i nizove još uvjerljivijih, upravo antologijskih dijelova. Ne samo u okvirima tzv. krugovaškoga naraštaja, nego i u općem pregledu hrvatskoga pjesništva druge polovice dvadesetoga stoljeća Šoljanova lirsko-epska parcela prepoznatljiva je i snažna, nedvojbeno jedna od najznačajnijih i najreprezentativnijih, a po nekom svojstvima čak amblematična.
Tonko Maroević
• Antun Šoljan rođen je 1. prosinca 1932. u Beogradu, a umro je 9. srpnja 1993. u Zagrebu. Gimnaziju je završio u Zagrebu, gdje je studirao njemački i engleski jezik i književnost. Plodan pjesnik, prozaik, esejist, dramatičar i prevoditelj, uređivao je časopise "Krugovi", "Međutim", "Književnik", bio je predsjednik Hrvatskog centra PEN-a (1971. – 1973.), urednik u nekoliko nakladničkih kuća, autor niza važnih antologija svjetske i hrvatske književnosti. Svojim kulturnim angažmanom, javnom riječju, književnim i prevodilačkim djelovanjem bez sumnje je bio jedna od središnjih osobnosti hrvatske kulture druge polovice dvadesetoga stoljeća.
Objavio je :
- zbirke poezije :
Na rubu svijeta, Matica hrvatska, Zagreb 1956.; Izvan fokusa, Lykos, Zagreb 1957.; Gratlic za čas kratiti, Bagdala, Kruševac, 1965.; Gazela i druge pjesme, Matica hrvatska, Zagreb 1970.; Izabrane pjesme 1950-1975, Matica srpska, Novi Sad 1976.; Čitanje Ovidijevih Metamorfoza / Rustichello, Biblioteka SC-a Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1976.; Bacač kamena, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1985. i Prigovori, Durieux, Zagreb 1993.;
- knjige priča :
Specijalni izaslanici, Naklada Društva književnika Hrvatske, Zagreb 1957.; Deset kratkih priča za moju generaciju, Matica srpska, Novi Sad 1966.; Obiteljska večera i druge priče, Naprijed, Zagreb 1975.; Hrvatski Joyce i druge igre, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1989.;
- romane :
Izdajice, Zora, Zagreb 1961.; Kratki izlet, Prosveta, Beograd 1965.; Luka, Znanje, Zagreb 1974.; Drugi ljudi na Mjesecu, Znanje, Zagreb 1978.;
- knjige eseja :
Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske 1960-1962, Naprijed, Zagreb 1965.; Zanovijetanje iz zamke (Deset godina podlistaka), Znanje, Zagreb 1972.; Sloboda čitanja, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.; Prošlo nesvršeno vrijeme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.;
- knjige drama:
Lice, Biblioteka HNK, Zagreb 1965.; Devet drama, Matica hrvatska, Zagreb 1970.; Mjesto uz prijestol, dvije drame Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.;
knjigu za djecu Ovo i druga mora, Školska knjiga, Zagreb 1975.
U Grafičkom zavodu Hrvatske početkom devedesetih počela su mu izlaziti Sabrana djela, ali edicija nikada nije dovršena. Od izbora iz djela izašla su mu Izabrana djela Antuna Šoljana I, II, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987. u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti i Molitva na šetalištu, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.
komentiraj (1) * ispiši * #
INTERVJU : Valerij Jurešić
Od jučer je na kioscima novi Feral, a u njemu intervju s Valerijem Jurešićem, glavnim urednikom knjižnog magazina Op.a. .
Intervju prenosim u cijelosti :
Feral: Upravo je objavljen prvi broj časopisa za knjigu «Op.a.» u novom, mjesečnom izdanju za prodaju na kioscima. Kako je došlo do zaokreta u koncepciji časopisa, i s kojim ciljem?
V.Jurešić:Kad se zbroje svi prikazi i kritike novih izdanja na hrvatskom tržištu knjiga, ispadne da tek svaka deseta knjiga zadobije neku medijsku pažnju. Produkcija od dvjestotinjak novih naslova mjesečno biva tako zatrpana u medijskoj buci i nikakvoj knjižarskoj mreži. Svi cvile da im se knjige sve slabije prodaju, tek hitovi idu nabolje. Tražili smo, zajedno s nakladnicima, način da se postavi medij koji bi knjigoljupcima i ljudima koji žive od knjige donio informacije o svim izdanjima i to na dostupan način. To je Op.a – stotinjak prikaza i kritika, i pregled svih novih izdanja u zasebnom katalogu. Sve u mjesečnom ritmu, na kioscima.
Feral: Znatan broj tekstova o knjigama napisali su izdavači, i sam časopis umnogome se oslanja na sponzorsku pomoć. No, hoće li to značiti izvjesni manjak autorskih tekstova?
V.Jurešić: To nije točno. Nakladnici nisu napisali niti jedan tekst. Postavili smo model partnerstva s nakladnicima, gdje oni zakupljuju određen broj strana za tekstove o njihovim naslovima. Oni određuju koje njihove naslove i na kolikom prostoru ćemo predstaviti. Na taj način dobivaju prednost, jer od dvjestotinjak naslova mi možemo pisati o stotinjak, a ostale samo staviti u katalog. Naši autori pišu, a nakladnici samo potvrđuju tekst. Nismo imali niti jednu intervenciju u tekstove. To je osjetljiva ravnoteža, ali vjerujem da su nakladnici prepoznali da je ta autonomija teksta u interesu svih: nakladnika, čitatelja i same Op.a. Važno je i to da plaćene nakladničke strane čine manje od trećine magazina, a na taj omjer smo se i obvezali. Te će eventualan porast takvih strana dovesti i do širenja magazina, opet na korist svima. Bio bi omjer možda i veći kad bi se banke, osiguravajuća društva i prodavci automobila htjeli reklamirati u magazinu za knjigu, ali za sad neće.
Feral: Kako procjenjujete potrebu na tržištu i «sceni» za časopisima ovakvog tipa? Dijelom je i npr. «Tema» pokazala interes za sličnim temama, a činjenica je da svima slabo ide...
V.Jurešić: Nema ovo nikakve veze sa «scenom». Od nje mi je ionako mučno. Ne daj bože da nas smatraju književnim časopisom. Od toga bježim u svakom kontaktu i pokušaju određenja Op.a. Ovo je knjižni magazin. Ja vjerujem u snagu samog tržišta knjiga, kao organizma koji proizvodi, razvija i čuva raznolikost ideja. Op.a svoju misiju nalazi u jačanju tržišta knjiga. Upoznati čitatelje s ponudom, pomoći nakladnicima da informacija o njihovim naslovima dođe što dalje, knjižarima i knjižničarima omogućiti da doznaju što im stoji na raspolaganju. U Hrvatskoj je na djelu okrupnjavanje i siromašenje tržišta knjiga, što zbog nestanka neovisnih knjižara, što zbog neprimjerene državne politike prema knjizi. Op.a je intervencija protiv tog trenda.
Naravno, ima u Op.a mnogo autorskih tekstova, ali posve mi je strano u tome prepoznavati i gurati «nacionalnu književnost». Mislim da su takvi pojmovi danas u Hrvatskoj izgubili svaki smisao. Kako u sustavu književnih nagrada, tako i u komisijskom tranžiranju literature, odnosno sinekura. Posljednje polemike ukazuju koliko se sve strmoglavilo. Vjerujem da u povijesti hrvatske knjige domaći literati autori nisu nikada bili toliko slabo prodavani. Svaki žanrovski roman hrvatskoj javnosti gotovo nepoznatog autora proda podjednaku količinu na kioscima kao i novi roman poznatog domaćeg pisca. A, o knjižarama bolje da i ne govorim.
Pitanja postavljao Igor Lasić. Preneseno iz Ferala, broj 1078, od 19.05.2006.
komentiraj (79) * ispiši * #
Izdavači uberu potporu a ne izdaju knjige
petak , 19.05.2006.Fabula nova, Naklada Ljevak, Profil International i Ceres najveći su dužnici Ministarstva kulture jer su 2004. primili potporu za objavljivanje novih naslova, a nisu objavili knjige. Tako je Fabula nova dobila potporu za četrnaest knjiga, a nije objavila jedanaest naslova te Ministarstvu duguje 130.000 kuna. Naklada Ljevak i Profil duguju po 110.000 kuna, a Ceres 105.000 kuna.
Na listi nakladnika dužnika koji su potporu izborili putem javnog natječaja čak je sedamdeset nakladnika, od privatnih tvrtki do stožernih nacionalnih institucija kao što su HAZU, Hrvatski restauratorski zavod i Filozofski fakultet u Zagrebu. Potpora se nepovratno daje nakladnicima za projekte koji imaju veće značenje, a 2004. za tu je namjenu Ministarstvo osiguralo više od sedam milijuna kuna. Dug izdavača nešto je manji od dva milijuna kuna.
Među većim dužnicima su i AGM, Demetra, Ex libris, Golden marketing, zagrebački KIC te udruga za promicanje kulture i umjetnosti Scarabeus. Zanimljivo da je splitski Verbum dugovao 70.000 kuna, ali je novac upravo ovih dana vratio Ministarstvu kulture.
Stav je ministarstva da dužnicima iz 2004. godine ne daje nove potpore dok ne riješe stari dug.
Napisao : Denis Derk
Izvor : Večernji list
komentiraj (4) * ispiši * #
Izašao novi trobroj časopisa 'Tema:'
Iz tiska je izašao trobroj 10-11-12/2005 časopisa za knjigu Tema: .
U ovom svesku dominatna su dva temata: Odgovornost autora i Kako prevodi pisac?
Trobroj donosi dva velika intervjua : s Zvonkom Makovićem, aktualnim predsjednikom Hrvatskoga centra P.E.N.-a i Gigom Gračan, jednom od najuglednijih hrvatskih prevoditeljica, koja govori o poziciji književnog prevoditelja danas.
Trobroj donosi i vrlo zanimljive literarne priloge Jo Shapcott, Laszla Garaczija, Susanne Jorn, Kemala Mujičića Artnama, Petera Zilahyja, Čidije Vukčević, Harisa Džajića.
Esejistički dio časopisa čine tekstovi Milana Kundere (Die Weltliteratur) i Lucie Leman (Dramski konflikt, a predstavljen je i makedonski on-line časopis Blesok kroy uz intervju s njegovim glavnim urednikom Igorom Isakovskim.
Temat o odgovornosti autora čine tekstovi Ivane Sajko, Daše Drndić, Tanje Radović, Iztoka Osonika, Andreja Mirčeva i Žarka Paića, a temat o autorskom prevođenju književnih tekstova radovi Vande Mikšić, Damira Šodana, Jospia Ostija, Sinana Gudževića, Tomice Bajsića, Irene Lukšić, Miloša Đurđevića i Antuna Šoljana.
Cijena ovoga sveska je 50 kn, a može se nabaviti u knjižarama ili izravno preko Centra za knjigu (narudžbenica on-line). Godišnja pretplata iznosi 200 kn.
komentiraj (5) * ispiši * #
KRITIKA : Andrej Kurkov - 'Preživjeti s pingvinom' (Edicije Božičević, 2005.)
KRITIKA : Andrej Kurkov - 'Preživjeti s pingvinom' (Edicije Božičević, 2005.)
Andrej Kurkov (rođen 1961.) najprevođeniji je ukrajinski pisac, autor trinaest romana i više filmskih scenarija, koji je prošle godine bio gost Pulskog sajma knjiga gdje je prisutne knjigoljupce oduševio slavenskim šarmom, umijećem sviranja klavira i pjevačkim sposobnostima. Glavni junak njegova romana "Preživjeti s pingvinom" je Viktor Zalatarjev, 39-godišnji novinar slobodnjak s književnim ambicijama, kojemu umjesto nove ''novinarske robije'' biva ponuđen nešto literarniji zadatak – pisanje osmrtnica za važne i poznate osobe s vrhnjem na glavi, od saborskih zastupnika i političara do ministara i direktora velikih poduzeća. Privučen dobrim honorarom Viktor pristaje, a činjenica da piše po narudžbi, o ljudima koji su još živi, u početku ga previše ne zabrinjava jer je to uobičajena praksa u mnogim većim novinskim redakcijama. No kad postane pravilo da kratko nakon što po narudžbi napiše osmrtnicu, svaka ta osoba zaista i premine, Viktor uviđa da je postao karika u organiziranom lancu smrti, svojevrsnom ''sanitarnom čišćenju društva''...
Već iz ovako oskudnog prikaza radnje jasno je da je Kurkovljev Viktor slavenska inačica hitchcockovskog "običnog čovjeka u neobičnoj situaciji". No, na žalost ljubitelja krimi štiva, tajanstvene smrti i motivi urote Kurkovu služe tek kao zamašnjak radnje, te ih on zapostavlja i ostavlja nerazjašnjene do kraja, dok svoju pažnju ponajviše usmjerava na satiriziranje ukrajinske društveno-političke i socijalne realnosti i dočaravanje atmosfere. A ona je, kako i doliči postkomunističkoj tranzicijskoj Ukrajini u kojoj se radnja odigrava, prilično sumorna, nevesela, apatična i depresivna. A takvi su, dakako, i Kurkovljevi likovi.
Glavni junak Viktor odlično se snalazi u turobnom ''osmrtničkom'' žanru jer su mu, kako sam kaže, ''misli toliko skladne i žalobno ritmične da ih je mogao stavljati u bilo koji nekrolog kao filozofsku digresiju''. Viktor živi usamljeničkim životom u društvu s pingvinom Mišom kojega je uzeo k sebi kada je kijevski ZOO dijelio životinje koje više nije mogao uzdržavati. U njegov stan ''pingvin je donio svoju samoću i sada su se dvije samoće nadopunjivale, stvarajući više dojam međusobne ovisnosti negoli prijateljstva'', što karakterizira i međusobne odnose ostalih likova u romanu. Slična situacija skrbništva bez ljubavi ponavlja se kada slijedom okolnosti Viktor biva primoran brinuti se za četverogodišnju kćer poznanika - unatoč pažnji koju joj pridaje, on prema djevojčici ne razvija nikakav emocionalan odnos, a jednako je hladan i naspram svoje ljubavnice Nine. Ništa manje nego ona prema njemu, uostalom.
U Kurkovljevu Kijevu ljudi su tek štake jedni drugima, umjesto SA drugima oni žive tek jedni UZ druge, učahureni u vlastite samoće. Isključivo okrenuti sebi samima, ljudi žive surogat suživota pa tako i ne čudi kako čak i malena djevojčica kućnog ljubimca pingvina brzo zaboravlja nakon što ovaj izađe iz njezinog života... Sve rečeno zrcalna je slika Kurkovljeva stava o kapitalizmu u koji je Ukrajina zakoračila i posljedica koje nove društvene okolnosti donose.
Iako melankolija i turobno ozračje prevladavaju, roman je tečan i lako se čita, prvenstveno zahvaljujući narativnom umijeću ukrajinskog autora te čestim zrncima apsurda i ironije kojima Kurkov, iz satiričnih nakana, svoje stranice obasipa. Kurkov na društvene anomalije i devijacije upozorava posredno, iz prikrajka ih sitnim gestama (ponajviše posijanima u Viktorovim nekrolozima) ismijavajući, po čemu je bliži Pištanekovoj stripovskoj farsičnosti ili Čaterovoj karikaturalnosti negoli domaćim nam neorealistima i mimetičarima. Unatoč njihovoj radikalnoj međusobnoj alijenaciji, svoje likove Kurkov simpatizira i u njima vidi tek nemoćne žrtve vremena i nepovoljnih društvenih okolnosti. Pasivni i bez mogućnosti utjecaja, svi su oni tek statisti u životu i u romanu, osuđeni na besadržajno životarenje i puko preživljavanje. Baš poput pingvina u Viktorovom stanu, bezglasno žmirkajući u kutu, od jedne porcije smrznutih riba do druge...
(Napisao: Božidar Alajbegović, veljače 2006.
objavljeno na Kupus.net )
komentiraj (2) * ispiši * #
Novi pogled na polemiku Jergović-Katunarić
četvrtak , 18.05.2006.
"Između govora Dražena Katunarića i Miljenka Jergovića postoji bitna razlika. Odmah moram reći da ne mislim na kvalitativnu nego na generacijsku, bez obzira na anagrafsko stanje. Katunarićev je govor govor riječi, književnosti, temeljen na onome što se zove verbum. Miljenko Jergović, bez obzira što se riječju služi i to virtuozno služi, kao da pripada novom rodu čovječanstva čija se komunikacija temelji na animiranoj slici. U crtanom filmu možeš baciti tortu na glavu komu hoćeš, možda jedino odijelo ne mora se uprljati, u kemijsku čistionicu ne mora se ići, kosu ne treba prati, a ni ruke. Sudariti se možeš s autom ili svemirskim brodom, željeznim ogradama, padati s mostova, dospjeti pod kotače... izlaziš, prema volji slobodnog režisera (kako taj sebe doživljava), živ i netaknut, neranjen, bez posljedica. Pa što je onda poručiti nekomu neka se ubije?"
Prethodni reci izvadak su iz teksta 'Ostavka na stvarnost' kojega je povodom polemike Jergović-Katunarić napisala Željka Čorak, objavio Vijenac, a prenijela MVInfo.
Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.
komentiraj (9) * ispiši * #
Julian Barnes u Hrvatskoj!!!
CELEBER s ponosom obaviještava da će ovih dana naše prostore pohoditi
jedan od najutjecajnijih engleskih književnika Julian Barnes!
Predstavljanje autora i njegovog književnog stvaralaštva održat će se 20.05. /subota/ u 19:30 u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7, Zagreb, gdje ćete mu moći postavljati sva moguća pitanja koja Vas zanimaju, a autor će Vam vrlo rado potpisivati knjige i družiti se sa svim zaljubljenicima lijepe književnosti.
Na predstavljanju će sudjelovati:
Julian Barnes, autor
Borivoj Radaković, književnik i prevoditelj
Tomislav Brlek, književni kritičar
Tatjana Jukić, književna kritičarka, profesorica anglistike, FF u Zagrebu
Ivo Caput, Celeber
Ivica Prtenjača, Profil
Naravno, svi ste pozvani!
Ako mene pitate, Julian Barnes jedan je od najboljih živućih pisaca uopće, i u idućem Vijencu u prilici ste čitati moju kritiku njegove genijalne zbirke priča 'Stol od četrunovine'
komentiraj (2) * ispiši * #
PROMOCIJA : Seth Godin
Naklada LJEVAK
ima čast pozvati Vas na
predstavljanje knjiga iz biblioteke bookmarker:
SETH GODIN
"Plava krava"
"Svi marketinški stručnjaci su lažljivci"
O knjigama će govoriti profesor na Ekonomskom fakultetu i poznati stručnjak
gospodin VELIMIR SRIĆA
te urednica knjige NADA BRNARDIĆ.
Predstavljanje će se održati u četvrtak, 18. svibnja u 18h,
u Profil Megastoreu (Bogovićeva 7), u sklopu Zagrebačkog sajma knjige.
komentiraj (2) * ispiši * #
Najbolje američke proze u zadnjih 25 godina
srijeda , 17.05.2006.Početkom godine urednik New York Times Book Reviewa poslao je pismo na adrese nekoliko stotina istaknutih književnika, kritičara i urednika iz cijelog svijeta koje je zamolio da izdvoje najbolje prozno djelo američke književnosti u proteklih 25 godina.
Od ispitanika se tada tražilo da glasaju za “najupečatljiviji roman objavljen nakon Drugog svjetskog rata, odnosno roman koji će preživjeti test vremena.”
Na nekoliko stotina poslanih upita stiglo je samo 125 odgovora. U anketi su sudjelovali uglavnom američki i engleski književnici, urednici i kritičari. Od zvučnijih imena, među njima su Julian Barnes, Michael Chabon, Michael Cunningham, Don DeLillo, Dave Eggers, Carlos Fuentes, Nadine Gordimer, Stephen King, David Lodge, Ian McEwan i Mario Vargas Llosa
Njihov odabir izgleda ovako :
1. Toni Morrison: 'Beloved'
2. Don DeLillo: 'Underworld'
3. Cormac McCarthy: 'Blood Meridian'
4. John Updike: 'Rabbit Angstrom'
5. Philip Roth: 'Američka pastorala'
Izvor : Jutarnji list. Opširnije ovdje.
Inače, od najbolje petorke, samo je Rothova 'Američka pastorala' u nas prevedena (izd. Algoritam, 2004.) :-(((
komentiraj (3) * ispiši * #
Lutajući reporter u KIC-u
Oni koje zanima kako zvuči ono što lutajuci_reporter
piše kada ne piše na blogu,
neka dođu u četvrtak 18.05. u 19 sati u KIC.
To je inače tribina 'Mlada hrvatska proza', koju vodi Silvestar Vrljić.
komentiraj (2) * ispiši * #
Književna večer Zvonimira Mrkonjića u HDP-u
U četvrtak, 18. svibnja 2006. u 19 sati, u Basaričekovoj 24, Zagreb
održat će se književna večer Zvonimira Mrkonjića.
Uz autora, o njegovom pjesničkom, kritičarskom i antologičarskom radu govorit će Sibila Petlevski i voditelj tribine Branko Maleš.
Bio-bibliografski podaci Zvonimira Mrkonjića dostupni
ovdje.
komentiraj (0) * ispiši * #
Edo Popović uređuje biblioteku u kojoj će objaviti i neke autore s interneta!
Nakon napuštanja uredničkog mjesta u SysPrintu, Edo Popović zaposlio se u Nakladi Ljevak, gdje mu je pružena prilika uređivanja novopokrenute biblioteke, koja će kako Popović kaže 'uzburkati domaću literarnu scenu i postaviti nove standarde'.
Cjelovit razgovor iz Vjesnika s Edom Popovićem o toj novoj biblioteci, a u kojoj će u skorašnje vrijeme ukoričenje doživjeti i neka mlada imena koja su dosad objavljivala na internetu, pročitajte na ovome linku.
komentiraj (8) * ispiši * #
NOVO : Damir Miloš - 'Kornatske priče' (Naklada Ljevak, 2006.)
Damir Miloš - 'Kornatske priče'
Izd. naklada Ljevak
Broj stranica: 130
Uvez: meki
Format: 13x21 cm
Riječ izdavača
Kornatske priče roman su u kojem se Damir Miloš, pisac i jedriličar, vraća na njemu dobro poznat teren, moru i otocima. Nakon kratkog romana Zoe, koji tematizira odrastanje dječaka na Kornatima, Miloš se opet bavi tim arhipelagom, ovom prilikom dovodeći na njega odrasla muškarca. Roman započinje iskrcavanjem naratora s ribarske brodice na otok Kornat. Tražeći zaklon pred nadolazećom olujom, narator dolazi do ribarske kolibe u kojoj zatječe jednog starca...
U sljedećih dvadesetak poglavlja Miloš će, u prostoru između mita, putopisa i fantastike, napisati nevjerojatno uzbudljiv i literarno dojmljiv vodič po Kornatima.
Što se događa kornatskim ovcama kad padne snijeg? Kako se one štite od leda? Koliko žive leptiri slanih krila? Što kriju pećine na Svršati? Kakav se jedrenjak nasukao na Rašip? Što na Kornatu traže britanski piloti?
Mnoštvom originalnih motiva koje je obradio u ovom romanu Miloš je stvorio fantastičan vodič, vodič koji nema gotovo nikakve praktične vrijednosti za jedriličare, ili one koji namjeravaju pješačiti po Kornatima, ali zato posjeduje estetsku i književnu vrijednost.
Autor o svome romanu:
«Kornatske su priče pokušaj da se izrazi doživljaj mora, Kornata prije svega, oslobođen uobičajenih fraza koje se već godinama neumoljivo i nekritički pripisuju moru. Jer more je samo nezainteresirana voda koja ne mari za nas, ljude, ne napada nas golemim valovima, niti tjerano vjetrom pokušava potopiti naše brodove. More nije ogledalo u kojem bismo mogli ugledati i pronaći svoju dušu. More nas ne može zagrliti. Ono nije svjedok našeg postojanja, jer more nema pamćenje. Ona je obična slana voda, dosežući samo do obale. Sve je ostalo naša mašta, ili strah pred morem, onim što ne razumijemo. A pripisujući mu ljudske osobine samo se udaljujemo od njegove tajne, tajne koju on ni na koji način ne skriva, osim svojom dubinom».
komentiraj (0) * ispiši * #
PROMOCIJA : Zbornik radova 'Kulturni stereotipi'
utorak , 16.05.2006.FF-PRESS i
FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
imaju čast pozvati Vas na predstavljanje zbornika radova
'KULTURNI STEREOTIPI'
Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima
O zborniku će govoriti prof. dr. Marijan Bobinac i prof. dr. Pavao Pavličić te urednici Ernő Kulcsár Szabó i Dubravka Oraić Tolić
Predstavljanje će se održati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2
u srijedu, 17. svibnja 2006. u 18 sati
komentiraj (0) * ispiši * #
Poglavlje o našoj zemlji iz 'Nogometno nasilje u Europi'
Dougie Brimson dolazi u Zagreb gdje će 17.05. kao gost Profilovog sajma knjiga promovirati svoje knjige objavljene u Hrvatskoj, uz mnoštvo zanimljivih faca iz sportskog (nogometnog) života. Na ovome linku možete pročitati poglavlje iz njegove knjige 'Nogometno nasilje u Europi' (Celeber, 2006.) koje se odnosi na hrvatske navijače i huligane...
komentiraj (1) * ispiši * #
PROMOCIJA : Dougie Brimson
CELEBER nas obaviještava da će ovih dana naše prostore pohoditi Dougie Brimson, živuća enciklopedija europskog nogometa te svega dobrog i lošeg vezanog za tu najvažniju sporednu stvar na svijetu, povodom predstavljanja njegovih upravo objavljenih knjiga 'Tajne nogometnog huliganizma' i 'Nogometno nasilje u Europi', kao i, naravno, nadolazećeg svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj.
Dougie Brimson je prilično velika zvijerka novije britanske književnosti, a među navijačima slovi gotovo za nogometnog gurua.
Glavni događaj zbit će se 17.05. /srijeda/ u 19:30 u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7, Zagreb, gdje ćete mu moći postavljati sva moguća pitanja koja Vas zanimaju o nogometu i nogometnom nasilju, a autor će vrlo rado potpisivati knjige, družiti se sa svima nazočnima i, nakon svega, podijeliti s Vama užitak gledanja finala Lige prvaka /Barcelona-Arsenal/.
Na predstavljanju će sudjelovati:
Dougie Brimson, autor
Ivan Blažičko, sportski novinar
Renato Pandža, novinar i navijač
Thomas Bauer, navijač
Ivo Caput, Celeber
Ivica Prtenjača, Profil
komentiraj (6) * ispiši * #
Kritički pogled na 3. Zagrebački sajam knjiga
Točno u podne - 3. Zagrebački sajam knjiga
S pucnjem gričkog topa koji obznanjuje podne započinje 3. Zagrebački sajam knjiga koji ove godine predstavlja oko 200 nakladnika, a začin tisućama predstavljenih naslova dati će i stotinjak događanja tijekom dvanaest dana sajma (16.05. - 27.05.2006.). Knjiška se priča događa u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7, dok se brojna "bonus" događanja odvijaju i u klubovima Gjuro 2, Booksa i prostorima DHK.
Ako bi pokušali usporediti Interliber i ovaj sajam, tada je Zagrebački sajam knjiga mnogo više u znaku brojnih autora koji će predstavljati svoja izdanja na nekoliko lokacija u gradu (slična je koncepcijska razlika između sajmova knjiga u Frankfurtu i Leipzigu, i s time svaka sličnost komparacije prestaje), i zapravo je sličan Sajmu knjiga u Puli.
Ono što je sporno s Zagrebačkim sajmom knjiga je koncepcija "sajam u knjižari" (a knjižara je u strogom centru grada), jer činjenica da se tijekom sajamskih dana knjige mogu kupiti u Profil Megastoreu s 25 % popusta i više, direktno ide na štetu brojnih ostalih zagrebačkih knjižara koje se mahom nalaze u neposrednom okruženju, u krugu par desetaka ili stotina metara. Oni će posljedice drastičnih sniženja na sajmu osjećati i još nekoliko tjedana po njegovu završetku, a vjerojatno ih osjete i koji tjedan prije. Da li su hrvatski nakladnici svjesni da pristajući da se njihovi naslovi prodaju uz drastične popuste u samo jednoj knjižari direktno potkopavaju likvidnost ostalih knjižara? Vjerojatno jesu, ali kao i slučaju brojnih "divljih" uličnih sajmova u strogom centru grada za tu činjenicu ne mare. Kasnije će se, naravno, čuditi nelikvidnosti pojedinih knjižara, kašnjenju s plaćanjima i svemu ostalome što se obično veže uz hrvatsko knjižarstvo.
U svemu tome najmanje se može zamjeriti Profilu koji koristi prednosti svoje lokacije i nakladničke i organizacijske moći, i nastoji sasvim legitimnim metodama zagorčavati život konkurenciji. Jer, budimo otvoreni, radi se prvenstveno o pametnoj promociji vlastitog prodajnog prostora koji se bez igre velikih brojaka jednostavno ne može održavati. Pa će se za ovu priliku malo presložiti police s knjigama, grupirati umjesto po područjima po nakladnicima, a događanja služe kao desert. A to da li je konkurencija blesava ili nije, o tome u Profilu i ne bi trebali previše brinuti.
Ipak, valja postaviti jedno pitanje. Ako brojni hrvatski nakladnici svako malo na brojnim sajamskim priredbama i vašarima prodaju svoje knjige uz drastične popuste, kako one najnovije tako i stare zalihe, zbog čega već jednom za stalno ne snize cijene svojih naslova i učine ih pod istim uvjetima dostupnim potencijalnim kupcima i na ostalim prodajnim mjestima tijekom cijele godine?
Ritn by MvInfo.
Preneseno odavde.
komentiraj (0) * ispiši * #
Nula od Valenta u Booksi
KNJIŽEVNA VEČER :: "Zero", Milko Valent
18.05.2006 :: 20h
Zero dolazi u Booksu. A s njim i Milko Valent, kontroverzni umjetnik hrvatske književnosti, te njegov Plaidoyer po pički (internacionalni naziv: Plaidoyer per Pussy). Ukratko, da vas ne pečemo predugo na tihoj vatrici, "Zero" je ultimativna dramska trilogija sastavljena od drame "Gola Europa" (premijerno izvedna u zagrebačkom HNK na Sceni Habunek 2003.), vesele tragedije "Ground Zero Aleksandra" i dramskog spektakla "Plaidoyer po pički". U Booksinoj Zero-akciji nastupaju autor Milko Valent, teatrolog Boris Senker, redatelj Mario Kovač, glumac Nikša Marinović i glumica Zrinka Kušević. Usred urnebesne zabave koju će zacijelo izazvati "Zero" puštamo i radiospektakl "Plaidoyer po pički", te uživo slušamo glavne likove Penelopu i Prijapa u ludoj interpretaciji Zrinke Kušević i Nikše Marinovića (možda se kao performer priključi i uvijek-pozitivno-nabrijani Milko Valent, a možda i uvijek-veseli Mario Kovač!). Sve u svemu biti će to ludi happening antidepresivne literature. Nešto za uživanje. A da bismo vam, barem u obrisima, dočarali što vas čeka, evo jednog djelića dijaloga između Penelope i Prijapa.
PENELOPA: Prijape!
PRIJAP: Pričekaj pristojno, Penelopice, Penelopičice! Poslušaj ponajprije potpuno precizne podatke! Posluhni prozu prije poezije! Početkom podrhtavajućeg perioda prčhiona pritrči postariji poštar, prastari pismonoša, prenoseći pozamašnu planinu pisama. Primih puno preporučenih pisama pa po priloženom popisu primijetih povisoko predragocjeno prvo pismo Princeze Penelope Prve. Pokraj popisa poštovani preporučilac pripisaše: “Polivalentna primadona polisa...
A evo što o svemu kaže teatrolog Boris Senker:
"Veze trilogije Zero s dvjema znatno starijim hrvatskim dramskim trilogijama, Vojnovićevom i Krležinom, ne mogu se previdjeti. Vojnović u Dubrovačkoj trilogiji uprizoruje pad mitskoga Grada, Krleža u Glembajevima pad građanskoga staleža, a Valent u Zero dekadenciju zapadne civilizacije. Ako se o Vojnoviću govori da je patetičan i melodramatičan, o Krleži da je analitičan i kritičan, o Valentu se može reći da je blasfemičan i šokantan. Valentovo kazalište izlaže šok-terapiji publiku osjetljivu na nebitno, neosjetljivu na bitno. Valentu ništa protuljudsko nije sveto, a ništa ljudsko strano. Valentu je čovjek – onaj koji će s njegovom Aleksandrom reći: Ja sam sloboda – jedina autentična vrijednost i svetost. U njegovom teatru, u tom kazalištu za slobodnu zajednicu glumaca i gledatelja, posebno mjesto pripada tijelu. Tijelo je ujedno i točka u kojoj se Valent ponajviše udaljuje od Vojnovića, Krleže i svih njihovih sljedbenika. I za Vojnovića i za Krležu tijelo je nešto bolesno, sramotno i prljavo, ono je tvar koja sputava čovjekov duh. Valentu je, naprotiv, ljudsko tijelo životno, zdravo, slobodno i lijepo. U skladu pak s tvrdnjom Hansa-Thiesa Lehmanna da ni u jednoj drugoj umjetničkoj formi ljudsko tijelo, njegova ranjiva, nasilna, erotska ili 'sveta' zbilja nije toliko u središtu kao što je to u kazalištu, Valent je autentični kazališni pisac."
komentiraj (5) * ispiši * #
Pričanje horror priča - pričajte i vi!!!
ponedjeljak , 15.05.2006.Novi književni dejt SC-a je 18.5. u Kafiću &TD-a, s početkom u 21 sat pri čemu će Kafić &TD-a postati poprište strave i užasa, a ono što vas čeka i u čemu sami možete sudjelovati je - pričanje horror priča!
Od 21 sat počinje pričanje strašnih priča (koje su na ovogodišnjem SferaKonu prestrašile mnogobrojnu publiku), a naglasak je na tome da se priče ne čitaju, već pričaju. Zato je ovog četvrtka Kafić &TD-a otvoren za sve one koje imaju jednu takvu strašnu priču u rukavu. Osim što ćete vidjeti kako se to odvijalo prije nekoliko tjedana na SferaKonu, predstavit ćemo vam jednu strašnu zbirku.
Dakle, pozivamo sve one koje nije strah, koji se usuđuju slušati ili sami ispričati neku priču za koju znate da će zastrašiti druge (bilo ona stvarna ili samo plod vaše mašte) te tako utjerati strah u kosti gostima Kafića &TD-a, neka se jave na mirna.bacun@gmail.com ili jednostavno pohode Kafić &TD-a u ovaj četvrtak u 21 sat. Naravno, osoba čiju priču publika proglasi najjezovitijom, osvojit će prigodni poklon, a možda mu/joj i sam Lucifer čestita. Uz sve to, pokušat ćemo, naravno, za vas pripremiti i književnu slušaonicu, ako nas neće biti previše strah.
Voditeljica Književnih večeri trebala bi biti Mirna Bačun, osim ako je neće biti previše strah.
Dođite i popijte pifu, we dare you!
Najava književnih večeri za kraj svibnja:
25.5. - Eventualisti! – Nova snaga hrvatske književnosti! Pisci okupljeni oko manifesta eventualizma priredit će nesvakidašnje uprizorenje za vas! Do sada neviđen spoj glazbe, teatra, religijske kulture, performansa, videa i naravno – književnosti, okupirat će sve vaše osjete. U potpunosti. Tko su eventualisti glavom, brdadom i perom moći ćete saznati na kraju svibnja u Kafiću &TD-a!
komentiraj (2) * ispiši * #
PROMOCIJA : 'Aralica u očima književne kritike'
Promocija knjiga, 'Aralica u očima književne kritike I. i II.'
koje je priredila dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek,
održat će se u velikoj dvorani Novinarskog Doma u Zagrebu,
u utorak 16.05.2006. s početkom u 11 sati.
Na promociji govorit će dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, akademik Ivan Aralica, književnik Josip Laća i Branko Jazbec, predsjednik Uprave 'Znanja d.d'
Nakon promocije knjiga otvorit će se panel diskusija na temu: 'Književna kritika o Ivanu Aralici'.
Inače, na ovome linku možete pročitati kritiku Araličinog najnovijeg romana 'Sunce', koju potpisuje Jagna Pogačnik
komentiraj (10) * ispiši * #
Zagrebački sajam knjiga
Na Zagrebačkom sajmu knjiga koji se održava u Profil Megastoreu (Bogovićeva 7) od 16. do 27. svibnja će nastupiti više od 200 izdavača, koji će svoje knjige prodavati uz veliki popust od 25%. Sajam će posjetiti i nekoliko inozemnih književnih veličina (Julian Barnes, Ingo Schulze, Dougie Brimson...), a kako je glavna tema Sajma nova hrvatska proza, na Sajmu će biti predstavljeno čak petnaestak novih proznih naslova domaćih autora koji su objavljeni tijekom nekoliko proteklih mjeseci, među kojima su i nove knjige Veljka Barbierija, Vedrane Rudan, Ede Popovića, Gordana Nuhanovića, Damira Miloša, Borisa Perića, Darka Macana, Ivana Aralice...
Kompletan program događanja pogledajte ovdje.
komentiraj (1) * ispiši * #
NOVO : John Banville - 'More' (Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2006.)
Hrvatsko filološko društvo i Disput iz Zagreba u svojoj zajedničkoj biblioteci Na tragu klasika upravo su objavili roman poznatog irskog književnika Johna Banvillea (r. 1945.) "More".
Roman je, kao što je poznato, prošle godine dobio prestižnu književnu nagradu Booker
John Banville - 'More'
s engleskoga prevela Mia Pervan
Hrvatsko filološko društvo i Disput
Zagreb, 2006.
Riječ izdavača
Neutješan zbog smrti supruge Anne, Max Morden odluči otputovati u mjestašce na irskoj obali gdje je u djetinjstvu provodio ljeta. Kako naviru sjećanja, tako ga zahvaća prošlost u kojoj se skriva i rasplet njegove životne drame. No, prisjećanje je bolna terapija i traži velike žrtve. U meditativnim valovima nosi ga čas u vrijeme prije pedesetak godina kada se prvi put zaljubio i prijateljevao s lijepom i okrutnom Chloe te njezinim čudnim nijemim bratom Mylesom; čas u vrijeme kada je upoznao svoju Annu na londonskoj ludoj zabavi, oženio se tom bogatašicom koja mu je dala i ugodnost i smisao životu, da bi ga potom ostavila samoga nasukanog u vlastitim tjeskobama i nemoći; čas ga baci u sadašnjicu u kojoj pak nije sposoban ostvariti prisan odnos s kćeri ili napisati napokon tu knjigu o Bonnardu. Odveć osjetljiv, pronicav i ironičan, ali zapravo djetinjast i egocentričan, sklon čašici, nimalo sentimentalan prema sebi a ni prema drugima, Max je tako dojmljiv u svojoj vjerodostojnoj ljudskosti, da vam se čini kako ste zajedno s njim plivali u tom nesmiljenom moru, doživjeli prvo uzbuđenje puti, klečali pred samrtnom posteljom voljenog bića, samosažaljevali se i zapili u kakvoj birtiji bogu iza nogu…
More je roman o ljubavi i njezinim raznim utjelovljenjima, o gubitku i žalu, o nesavršenosti i selektivnosti sjećanja. Kolika je moć sjećanja sadržana u riječima, toliko je i u oklijevanju, ponavljanju i tišini. Priča je životna i nemilosrdna, puna istinske ljudske nemoći pred ravnodušnošću svijeta.
Irac John Banville, sa svojih je trinaest romana bio omiljeni pisac pisaca i tvrd orah za kritičare, dok je s četrnaestim, dobivši 2005. nagradu Booker koja je digla mnogo medijske prašine, stekao poklonike diljem svijeta i vratio vjeru u opstojnost istinske romaneskne forme kao one izvorno europske kreacije u kojoj se ogleda i sažima bit ljudskog života, čovjekova narav i sudbina. U maniri beckettovskog skeptičnog humora Banville strašću uma stvara mala, dovršena, izbrušena, uglačana remek djela.
Jadranka Pintarić, urednica biblioteke Na tragu klasika
komentiraj (0) * ispiši * #
Heroj
subota , 13.05.2006.Na web sajtu Večernjaka u sklopu njihovog poznatog natječaja za kratku priču danas je objavljena priča Heroj česte posjetiteljice ovoga bloga. (Nije blogerica, što ćemo joj oprostiti...).
Priču pročitajte ovdje.
komentiraj (17) * ispiši * #
Jeftiniji 'Da Vincijev kod'
Radosna vijest za sve ljubitelje nezahtjevne, lake i ne pretjerano kvalitetne proze - V.B.Z. je napokon objavio i meko ukoričeno izdanje 'Da Vincijeva koda' kojega si na ovome linku možete priuštiti za samo 79,00 kn
Inače, moju kritiku 'Da Vincijevog koda', napisanu još u travnju 2004., možete pročitati ovdje.
komentiraj (9) * ispiši * #
KRITIKA : Phillipe Fusaro - 'Glineni kolos' (SysPrint, 2005.)
KRITIKA : Phillipe Fusaro - 'Glineni kolos' (SysPrint, 2005.)
Povijest sporta, a boksa pogotovo, prepuna je dramatičnih priča o usponima i padovima, kao stvorenih za filmsku ekranizaciju. U Hollywoodu je to davno prepoznato pa su najbrojniji izdanci sportskog filmskog žanra upravo ekranizirane biografije fiktivnih ili stvarnih boksačkih velikana. Na jednog od potonjih, Prima Carneru, boksačkog svjetskog prvaka u teškoj kategoriji iz 1933. godine, začudo, celuloid još nije bio trošen. "Glineni kolos", Carnerina romansirana biografija iz pera švicarskog pisca talijanskih korijena Philippea Fusara to bi uskoro mogla promijeniti. Osobito stoga što je pisana "filmskim jezikom", više nalik scenariju negoli romanu.
Životna priča Prima Carnere tipična je "od blata do zvijezda" štorija. Rođen je u siromašnoj talijanskoj provincijskoj obitelji koju je trbuhom za kruhom zarana napustio, zaposlivši se kao cirkuska atrakcija (visina 205 cm, težina 132 kg) u Francuskoj. Iz cirkuske ga je arene u boksački ring transferirao menadžer Leon See pod čijim je pokroviteljstvom u Americi u nepune četiri godine (od 1928. do 1931.) Carnera nanizao četrdesetak pobjeda. Prepoznavši Carnerin potencijal, menadžer mu je u početku, bez njegova znanja, namještao mečeve, sve dok upornim treniranjem talijanski kolos nije ovladao tehnikama i tajnama "plemenite vještine" te počeo pobjeđivati i u "pravim", nenamještenim mečevima. No, saznavši za menadžerovo nepoštenje, Carnera ga napušta te se, prihvativši Mussolinijev poziv, vraća u Italiju da bi u lipnju 1933. godine, nokautiravši Jacka Sharkeya, postao prvakom svijeta. Cijeli svijet zna za njega, najsnažniji je čovjek na Zemlji, više nije sirotinja, ali... I dalje je izmanipulirana marioneta, ovoga puta Duceova, koji je Carnerine pobjede iskoristio za propagandu "snage, mase i moći fašističke Italije".
U listopadu iste godine u meču s Baskijcem Uzcudunom Carnera je obranio titulu svjetskog prvaka, ali ju je desetak mjeseci kasnije, u borbi s Maxom Baerom, nakon loma gležnja u prvoj rundi i jedanaest nokdauna, izgubio. Iduće godine, nakon poraza u meču s tada nepoznatim Joeom Louisom (mladim crncem koji uskoro postaje najvećim boksačem svijeta pred-Alijevske ere), Carnera gubi priliku za povratak na tron. Dakako, nakon toga mu i Mussolini okreće leđa jer ne želi čuti za talijanskog boksača koji dopušta da ga premlati neka "crnčuga".
Carnera kruh traži u Hollywoodu gdje glumi gorostase i čudovišta u priglupim, petparačkim filmovima i nastupa u catcherskim "spektaklima", uvelike nalik cirkusu iz kojega je i potekao. Ipak, ubrzo pronalazi sreću u ljubavi, ženi se sunarodnjakinjom Pinom i zajedno u Glendaleu kraj Los Angelesa otvaraju malu trgovinu s talijanskim vinima i maslinovim uljem. Sretno žive do 1967. godine kada Carnera obolijeva od raka te se s obitelji vraća u rodni kraj gdje poslije mjesec dana i umire. Točno u dan 34 godine nakon osvajanja naslova svjetskog prvaka u boksu.
Carnerinu životnu priču Fusaro je strukturirao uvelike se povodeći za Wellesovim postupkom iz "Građanina Kanea". Roman je sastavio od niza pseudosvjedočanstava Carnerinih kolega iz boksačkog svijeta (rival Jack Sharkey, menadžeri Leon See i Luigi Soresi, boksački sudac Donovan...), njegovih prijatelja (Mirna Loy, John Wayne, Max Schmeling...), supruge Pine i novinara, koje tek povremeno prekida vlastitim dokumentarističkim, objektivnim pripovjednim iskazima, na taj način neprestano ekvilibrirajući između konkretne, autentične stvarnosti i moguće zbilje, odnosno između života i literature. Iskaze autentičnih javnih ličnosti toga vremena Fusaro koristi u svrhu podebljanja vjerodostojnosti opisanih događaja (vraćajući jezičac vage na stranu konkretne stvarnosti), čestim rezovima i brzim izmjenama vremenskih perspektiva uspješno postiže dinamičnost i filmičnost svoga rukopisa, dok potrebnu dozu melodramatičnosti i emotivni naboj ostvaruje u Carnerinim retrospektivnim ispovjednim dionicama. Upravo se te stranice, na kojima Carnera preuzima riječ, ispostavljaju najzanimljivijima jer otkrivaju svu tragičnost sudbine tog naivnog, neukog talijanskog gorostasa, izmanipuliranog od strane boksačkih hohštaplera i Mussolinijeve fašističke vlasti.
Carnera je bio neiskvareni, dobrodušni, izgladnjeli seljačić, nespreman za perfidnosti "velikoga svijeta", čiji su gigantski stas, čelične šake i mišićavi torzo bili u grotesknom kontrastu s njegovom dušom od svile - prostodušnošću, naivnošću, emocionalnošću i dobrotom. A protuslovlje te vrste, naznačeno i oksimoronskim naslovom romana, nažalost, nije moglo na dobro poći...
(Napisao: Božidar Alajbegović, travnja 2006.
objavljena na www.kupus.net)
komentiraj (1) * ispiši * #
F.William Engdahl u Hrvatskoj!
petak , 12.05.2006.
Naklada LJEVAK ima čast pozvati vas
na susret s kontroverznim autorom kultnih knjiga
“Stoljeće rata” i “Sjeme uništenja”
F. William Engdahlom
Susret s autorom biti će organiziran 13. svibnja u 12:00h, u Knjižari Ljevak, Trg bana Jelačića 17.
Tom prilikom će, za sve zainteresirane, biti organizirano i potpisivanje knjiga.
*********
F. William Engdahl već od prvoga naftnoga šoka i svjetske krize žita s početka sedamdesetih godina 20. stoljeća, piše o problemima poljoprivrede, GATT-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Međunarodnom monetarnom fondu (MMF-u), energiji, politici i ekonomiji. Diplomirao je politiku na Sveučilištu Princeton i stekao magisterij iz komparativne ekonomije na Sveučilištu Stockholm. Radio je kao neovisni ekonomist i novinar, prvo u New Yorku, a zatim u Europi, obrađujući teme poput Urugvajskoga sastanka GATT-a, politiku hrane Europske Unije, kartele žita, politiku MMF-a, probleme vanjskoga duga zemalja Trećega svijeta, zakulisne fondove i azijsku krizu. Redovito piše za brojne publikacije.
komentiraj (2) * ispiši * #
NOVO : Boris Perić - ' Vampir' (Naklada Ljevak, 2006.)
Boris Perić - ' Vampir'
Izd. Naklada Ljevak, 2006.
Riječ izdavača
Roman “Vampir” proznog pisca i prevoditelja Borisa Perića prvo je iole ozbiljno književno djelo te vrste u hrvatskoj književnosti. Žanrovski lociran na razmeđu fantastike i kriminalistike, “Vampir” se oslanja kako na tradiciju gotskog romana i njegovih nastavljača u britanskoj, njemačkoj ili američkoj književnosti, tako i na suvremenije pristupe temi, obilježene u prvom redu psihoanalizom, ali i znanstvenim teorijama s područja medicine, genetike, bio-etike i sl. Smještajući radnju u Zagreb prvih godina trećeg milenija, autor propitkuje aktualnost “vampirske” metaforike u svakodnevnom govoru i doživljavanju svijeta, pri čemu se spektar njenih značenja proteže od primarne sfere zatrovanih međuljudskih odnosa i civilizacijskih boljki do nelagode globalne ekonomije, ksenofobije i netrpeljivosti prema drugom/drukčijem ili, pak, recentnog političkog folklora s ruba Balkana. Zaseban dio romana tematizira bajkovito putovanje u Istru, domovinu drevnih pučkih vjerovanja u šaroliku galeriju fantastičnih bića poput štriga, štriguna, mora ili krsnika, što knjizi daje dodatnu etnološku vrijednost. Ovdje svakako valja istaknuti da se “istarski dio” romana temelji na autorovim višegodišnjim osobnim istraživanjima i detaljnim konzultacijama povijesne građe i stručne literature.
Središnji motiv fabule, priča o najstarijem i zacijelo najpoznatijem istarskom vampiru Juri Grandu, autentična je legenda pazinskog kraja iz druge polovice 17. stoljeća, koju je u svom kapitalnom djelu “Slava vojvodine Kranjske” dokumentirao i slovenski povjesničar Janez Vajkard Valvazor (Nürnberg, 1689).
Na znanstvenoj razini “Vampir” efektno isprepleće realne rezultate psihijatrijskog istraživanja vampirizma (Renfieldov sindrom, klinički vampirizam, hematofilija, hematodipsija i sl.) s fantastičnim teorijama “vampirske biologije”, kakve su koristili klasici žanra od Brama Stokera do Anne Rice. Uz to, roman se čita i kao svojevrsna povijest razvoja vampirskog motiva u svjetskoj književnosti, od prvog spominjanja pojma kod Byrona ili Polidorija (sam naslov referenca je na prvu vampirsku novelu “The Vampyre” Johna Polidorija), preko Stokerova klasika “Drakula” do suvremenih trilera kao što su “Salems Lot” Stephena Kinga ili “The Hunger” Whitley Striber.
Autor o Grandu i svome romanu:
“Jure Grando najstariji je imenom i prezimenom dokumentirani vampir u Europi, koji uz to karakterom u potpunosti odgovara svojim literarnim inačicama 19. i 20 stoljeća. U starim opisima Grando je cinik, ismijava crkvenu i svjetovnu vlast, a pokazuje i zavidne seksualne apetite. Već bi ta činjenica bila dovoljna da se Granda smjesti u središte zbivanja kakve novele, romana ili filma, koji bi jednom zauvijek raskrstili s mitom o tobožnjoj nedostatnosti i infantilnosti tzv. hrvatskog horora. Ali tu je i čitava paleta drugih izazova, situacija, scena i odnosa iz tzv. stvarnog svijeta, u kojima obilje značenja vampirske metaforike pruža sjajno zrcalo svjetovnim zlima, koja nam već po navici dodatno zacrnjuju ionako tmurnu svakodnevicu. Uostalom, tko kaže da fabula romana poput Stokerova “Drakule” nije moguća u današnjem Zagrebu, na pragu trećeg milenija, u godini, kad čitav svijet slavi 150. rođendan Sigmunda Freuda, a ralje nesvjesnog i dalje vrebaju razjapljene nad sve većom nesigurnošću naših malih, nezaštićenih života?”
O AUTORU:
Boris Perić, rođen 25. V. 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode objavljivao u hrvatskom i inozemnom tisku. Uvršten u više književnih antologija. Zaposlen kao savjetnik za medije u Kontaktnom uredu grada Beča u Zagrebu. Član Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu.
Objavljena djela:
Politički vodič – Njemačka (pol. publ.), Zagreb, 1992.
Politički vodič – Austrija (pol. publ.), Zagreb, 1993.
Sezona stakla (pripovijetke), Zagreb, 1993.
Heartland (pripovijetke), Zagreb, 1995.
Putovanje na granici – Izbor iz suvremene austrijske proze, Zagreb, 1995.
Quattro Stagioni (pripovijetke, zajedno sa Z. Ferićem, M. Kišom i R. Mlinarcem), Zagreb 1998.
Groblje bezimenih (pripovijetke), Zagreb, 2003.
Priče iz bečke kuhinje (eseji), Zagreb, 2004.
komentiraj (6) * ispiši * #
Uskoro od V.B.Z.-a
Velimir Visković
'U sjeni FAK-a – kritike i eseji'
Riječ izdavača
Ova knjiga pokriva hrvatsku književnu produkciju u razdoblju 1999. do 2004. U tim je godinama Visković pisao kritiku u Vijencu, Vjesniku i Feralu, a zbivanja u recentnoj hrvatskoj književnosti povremeno je komentirao i na stranicama književnih časopisa. Kao dominantni književni fenomen toga razdoblja nametnuo se FAK (isprva je taj akronim tumačen kao Festival alternativne književnosti da bi potom sami selektori FAK-a kao razrješenje akronima ponudili varijantu naziva Festival A književnosti, sugerirajući tako da se ne radi ni o kakvoj alternativi koja bi bila osporavateljska prema nečemu što je glavno u hrvatskoj književnosti, već da se radi zapravo o glavnoj, odnosno A pojavi u toj književnosti). FAK je dobio golem odjek u medijima, unio je velike promjene u subkulturni život mladeži, osobito u sferi klupskog druženja i zabave, a potaknuo je i rast općeg zanimanja za domaću književnost.
Postoje li i poetičke poveznice među piscima koji su označeni zajedničkim nazivom fakovci? Viskovićeva je teza da postoje izrazite crte pripadanja koherentnom poetičkom projektu: one se očituju prije svega u socijalno-mimetičkom konceptu na planu izbora tema, profiliranja karaktera, jezika likova i pripovjedača (prevladavanje slenga i urbane kolokvijalnosti). Stoga se kao sinonimski književno-stilski termin za fakovce uvriježio još i stvarnosna proza. Visković u svojoj knjizi piše o opusima i knjigama glavnih predstavnika fakovske proze: Jergovića, Ferića, Pavičića, Tomića, Radakovića, Perišića, Mraovića, Valenta i dr.
Međutim, uz FAK, koji se medijskim odjecima natkrilio nad cjelokupnu književnu produkciju toga vremena, pojavio se tada i niz drugih knjiga koje će ostaviti trajni biljeg u hrvatskoj književnosti (Mlakić, Koščec, Brešan, Fabrio, Ugrešić, Stojević, Tribuson, Drndić, Vujčić, Lukšić, Matanović i dr.). Visković govori i o tim autorima i knjigama, koji su ostali »u sjeni FAK-a« (iako su neki od njih povremeno surađivali s fakovcima), rekonstruirajući cjelinu zbivanja u tom nemirnom književnom i političkom razdoblju u Hrvatskoj.
Iako je dosad uglavnom poznat kao kritičar koji se bavi hrvatskom prozom, u ovoj knjizi Visković donosi i kritike pjesničkih knjiga (Glamuzina, Manojlović, Paljetak, Dedić i dr.). Osvrće se također i na knjige ključnih kritičara tog razdoblja (Pogačnik, Bagić) te teoretičara (Lasić).
Viskovićeva knjiga će zacijelo ostaviti traga kao pouzdan kritički komentar strujanja u hrvatskoj književnosti na razmeđi stoljeća
komentiraj (2) * ispiši * #
PROMOCIJA : 'Ad Astra: Antologija hrvatske znanstvenofantastične novele: 1976.-2006.'
Danas, 12.05.2006. u 19:30 sati
u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, Starčevićev trg 4,
na Književnom petku bit će predstavljena
"AD ASTRA: ANTOLOGIJA HRVATSKE ZNANSTVENOFANTASTIČNE NOVELE: 1976.-2006."
Gosti su:
Aleksandar Žiljak (urednik),
Tomislav Šakić (urednik)
i Zoran Roško (urednik Zareza i teoretičar).
Ad Astra prikazuje trideset godina dugu tradiciju hrvatske znanstvenofantastične novele. Godina 1976. u domaćoj znanstvenoj fantastici posebna je zbog dvije stvari - te je godine utemeljen sf časopis Sirius koji je svojedobno žario i plalio bivšom Jugoslavijom toliko da je dva puta osvojio titulu najboljeg žanrovskog časopisa u Europi, a iste godine stvoreno je zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku SFera, prvo takvo društvo na području bivše Jugoaslavije.
U 2006. već možemo vijdeti naznake oblikovanja znanstvene fantastike u Hrvatskoj kao profesionalne književnosti.
komentiraj (0) * ispiši * #
PROMOCIJA : Arnon Grunberg - 'Plavi ponedjeljci' (Profil, 2006.)
četvrtak , 11.05.2006.U petak 12. 5. 2006. u 19.30 sati u Profilovom Megastoru (Bogovićeva 7, Zagreb),
u sklopu Festivala europske kratke priče
održati će se promocija knjige "Plavi ponedjeljci" Arnona Grunberga
mladog nizozemskog autora danas jednog od svjetski najčitanijih mladih europskih autora.
Nakon nagrada za najbolji prvijenac i najbolje prodavani prvijenac, Grunberg je "na prepad" osvojio europsku književnu scenu, a djela su mu uskoro prevedena na sve veće jezike.
Sudjeluju:
Arnon Grunberg
Zoran Ferić
Roman Simić Bodrožić
H. Verschoor
komentiraj (4) * ispiši * #
NOVO : Ali Smith - 'Nasumičnosti' (VBZ, 2006.)
Ali Smith - 'Nasumičnosti'
Izd. V.B.Z.
Godina izdanja: 2006.
Uvez: meki
Format: 15,5x23,5
Broj stranica: 220
Riječ izdavača
Dobitnik ugledne britanske nagrade 'Whitbread' za najbolji roman 2005. godine sada i u hrvatskom prijevodu
Treći roman škotske spisateljice Ali Smith (1962) 'Nasumičnosti' počinje kao priča o dvanaestogodišnjoj Astrid koja se na ljetnim praznicima u mirnom Norfolku dosađuje u društvu mame Eve, očuha Michaela i starijeg brata Magnusa, sve dok se u obiteljski život ne umiješa zagonetna žena koja, zavodeći tinejdžera Magnusa, istovremeno i uznemiruje i obogaćuje živote već potonulih članova obitelji Smart, koliko god oni, svatko na svoj način, bježali od te realnosti.
'Nasumičnosti' su, po mnogo čemu, nesvakidašnji roman - Ali Smith se, u tradiciji velikih otočkih romana, bavi se seroiznim temama - iluzijama stvarnosti, prirodom istine, ulogom vjere i napuklinama zajedništva. Ujedno, 'Nasumičnosti' su prelijepo napisan roman koji plijeni pažnju i veličanstvenim stilom i odvažnim inovativnim korištenjem slobodnog stila pripovijedanja koji autorici omogućuje upliv u svjetove njezinih likova koji neprestano žive «u svojim glavama», ne spoznajući nikada u potpunosti realnost vanjskog svijeta.
'Nasumičnosti' Ali Smith dosada je najuspješniji njezin roman – nagrađen je jednom od najutjecajnijih britanskih književnih nagrada - 'Whitbread' za najbolji roman 2005. godine, a također bio je i jedan od najozbiljnijih kandidata za nagradu Man Booker. U sjajnom prijevodu Petra Vujačića hrvatski čitatelji pak dobiva nesvakidašnju priliku da pročita ovo izvrsno književno djelo istodobno kad i čitatelji u Velikoj Britaniji.
komentiraj (0) * ispiši * #
Predavanje 'Jezik svuda oko nas'
Povodom predstavljanja drugog izdanja svoje knjige
'Iza riječi'
mr. Nives Opačić održati će predavanje
pod naslovom JEZIK SVUDA OKO NAS
u četvrtak, 11. svibnja 2006. u 19:00 sati
u Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
Knjigu će predstaviti gđe. Nives Opačić i Nada Babić.
Odakle su pojedine riječi došle i koja sve značenja imaju? Mnogima od njih pravilno se služimo, no kada nas netko upita što znače – ne znamo odgovor. Zašto se nekih hrvatskih riječi sramimo (npr. zahoda), druge pak izbacujemo bez milosti (drug i drugarica), neke preskačemo i pravimo se da ne postoje (npr. glagol žderati, pa umjesto mesoždera imamo mesojeda, ali umjesto ljudoždera nemamo ljudojeda)? Odakle potječu i kako su nastali nazivi pojedinih jela, tkanina, odjevnih predmeta ili mjesta, npr. Sirivalja? Zašto umjesto hrvatske abecede volimo upotrebljavati englesku, pa tako umjesto Pe Te Es Pe govorimo Pi Ti Es Pi, ali ipak ne kažemo dabl ju si za WC? Kako je jedan ravnatelj zbornicu proglasio vijećnicom, a umjesto domaćih zadaća djeca trebaju pisati domaće uratke (pritom nitko ne vodi računa o tome da riječ uradak znači nešto već napravljeno). Puna su nam usta hrvatstva, ali iz njih često izlazi sve prije negoli hrvatski jezik. U tome svoju ulogu imaju i mediji – televizija, radio i novine. U punoj Vreći gluposti našlo se svakojakih grešaka skupljenih iz dnevnih novina, a kreću se od + do - neizmjerno (Široki brijeg umjesto Široki Brijeg, što svaki pučkoškolac u četvrtom razredu mora znati, Tayland – umjesto Tajland, Zurichki zoološki vrt (!!), Bugar umjesto Bugarin, novina umjesto novine i niz drugih primjera). Vojni izrazi u nogometnim prijenosima toliko su brojni da se pitamo radi li se o ratu ili igri – topovska salva, grub udarac, žestok napad, bespoštedna borba, razbijena obrana. Vjerujemo da su ovo zanimljive teme ne samo za stručni krug jezikoslovaca, pisaca, prevodilaca, novinara, redaktora i lektora već i za širu javnost.
komentiraj (8) * ispiši * #
'Ženski razgovor s povodom'
srijeda , 10.05.2006.Naklada Ljevak
s veseljem Vas poziva na
ŽENSKI RAZGOVOR S POVODOM
Uz glavnu gošću, Helenu Sablić Tomić
i predstavljanje njezine nove knjige "Gola u snu",
u razgovoru će sudjelovati i
Irena Vrkljan, Dubravka Oraić-Tolić, Ana Lederer, Andrea Zlatar, Julijana Matanović te Nives Tomašević.
Razgovor će se održati
u četvrtak, 11. svibnja 2006. godine u 18h,
u Knjižari Ljevak, Trg bana Jelačića 17, Zagreb.
komentiraj (3) * ispiši * #
NOVO : Raymond Carver - 'Krijesovi' (VBZ, 2006.)
Raymond Carver - 'Krijesovi'
Izd. V.B.Z.
Godina izdanja: 2006.
Uvez: tvrdi
Format: 12 x 20
Broj stranica: 240
Riječ izdavača
Kad je 1988. Raymond Carver preminuo u svojoj pedesetoj godini, to nije bila samo smrt nekog važnog pisca, barem ne za evropske čitatelje koji su ga tek otkrivali. Ta je smrt pridonijela mitu da je Carver pisao život sam i istovremeno savršeno čistu umjetnost… A on je zaista pisao samo o onome što je vidio i iskusio – o pijančevanju, usamljenosti, besparici, nerazumijevanju, nestajanju ljubavi, stvorivši jedan osobeni, blagotvorni jezik književnosti kojeg su prepoznali i zavoljeli čitatelji na svim stranama svijeta.
Već zbog činjenice da se njegova proza, poezija i eseji susreću na jednom mjestu po prvi puta, (u originalu "Fires") imaju posebno mjesto u opusu Raymonda Carvera. U naslovnom eseju, gotovo poetičkom manifestu, svojedobno neprevedenom (!) objavljenom u zagrebačkom književnom časopisu "Quorum", Raymond Carver piše da je na njegovu književnost najviše «utjecalo» njegovo dvoje djece u vremenu «bjesomučnog roditeljstva»! Uz to, 'Krijesovi' ruše mnoštvo nataloženih predrasuda o Raymondu Carveru. Recimo, iza njegove lakoće i jednostavnosti stoji velika spisateljska vještina, ali ne i lakoća pisanja već dugogodišnji, a povremeno i sumanuto naporan rad. Krijesovi također čitatelju nude na uvid je li razlika između njegove poezije i proze zaista tako drastična kao što je to kritika dugo tvrdila.
U hrvatskom prijevodu Krijesovi se po prvi puta pojavljuju dvadeset godina nakon prvotiska pokazujući zašto literarni svijet Raymonda Carvera ne stari i ne gubi na izvornosti.
komentiraj (1) * ispiši * #
Večer blog proze ilitiga blogeri čitaju priče u SC-u!
VEČER BLOG PROZE ilitiga BLOGERI ČITAJU PRIČE u SC-u!
U svibnju se Književne večeri SC-a vraćaju natrag u Kafić &TD-a!
Novi književni dejt je u četvrtak, 11.5. s početkom (iznimno) u 20.30 sati.
Nakon izvrsne Večeri blog poezije u ožujku, blogeri opet zauzimaju književni kauč u Kafiću &TD-a, a ovog će četvrtka čitati priče. S obzirom na fešte koje su blogeri već znali pripremiti, sigurno je da će književni kauč i ovog puta dobro iskoristiti kako bi zadovoljili vaše uho željno dobre blogerske proze! Prije, za vrijeme i nakon odmorit će se uz pifu i književnu slušaonicu pri čemu postoji velika mogućnost da im bokovi zamrdaju.
A samo za vas čitaju:
Ruby Tuesday
kindergarten cosmocat
Return of ALTEREGO
p-s-e-u-d-o
MENTAL
blogozoik
Voditeljica književnih večeri je Mirna Bačun.
(Nakon književne večeri Kafić &TD-a svoje će stolice ponuditi studentima umjetnicima koji od 11.5. - 13. 5. u SC-u održavaju Restart – Prvi festival studenata zagrebačkih umjetničkih akademija)
Najava književnih večeri za ostatak svibnja:
18. 5. - Pričanje horror priča u Kafiću SC-a! Samo za vas te će se večeri Kafić &TD-a pretvoriti u poprište straha i horrora, a ako ste odvažni i hrabri, to će biti pravo mjesto za vas! Dođite i popijte pifu, we dare you!
25.5. - Evetualisti! – Nova snaga hrvatske književnosti! Pisci okupljeni oko manifesta evenualizma priredili će nesvakidašnje upriozorenje za vas! Do sada neviđen spoj glazbe, teatra, religijske kulture, performansa,videa i naravno – književnosti, okupirat će sve vaše osjete. U potpunosti.
Tko su evenutalisti glavom, bradom i perom moći ćete saznati na kraju svibnja u Kafiću &TD-a!
komentiraj (4) * ispiši * #
INTERVJU : Tom Wolfe
utorak , 09.05.2006.Zahvaljujući Iskonovom portalu, na ovome linku smo u prilici pročitati iznimno zanimljiv razgovor kojega je francuski pisac i novinar Jean Rollin vodio sa legendarnim Tomom Wolfeom, autorom Vatrometa taštine i The Right Stuff
komentiraj (6) * ispiši * #
Napišite tekst s temom Cheneyovog posjeta Dubrovnika za 'Fantom slobode'
Književni časopis Fantom slobode u izdanju Durieuxa i Art radionice Lazareti poziva sve zainteresirane da prema vlastitom nahođenju napišu pjesmu, kratki prozni ili kratki dramski tekst pod radnim naslovom Dick Cheney – veliki prijatelj čitavoga svijeta, naše domovine i svih njezinih građana i radnih ljudi povodom njegova posjeta Dubrovniku.
Tekstovi mogu biti potpisani i pseudonimom ili nepotpisani, ukoliko autor/-ica tako odluči. Najbolji radovi bit će objavljeni u prvom idućem broju časopisa Fantom slobode.
Vaša literarna (ne)djela do kraja svibnja pošaljite na adresu:
Fantom slobode, Durieux
Šulekova 23
10000 Zagreb
ili na e-mail fantom-slobode@zg.htnet.hr
komentiraj (2) * ispiši * #
NOVO : Irena Vrkljan - 'Sestra, kao iza stakla' (Naklada Ljevak, 2006.)
Irena Vrkljan - 'Sestra, kao iza stakla'
Izdavač: Naklada Ljevak
Biblioteka: Biblioteka Otvorena knjiga
Broj stranica: 119
Uvez: tvrdi
Format: 14x21,5 cm
Riječ izdavača
U romanu 'SESTRA, KAO IZA STAKLA' Irena Vrkljan odabire za pripovijednu poziciju neimenovano prvo lice jednine, jedno „ja“ koje se kroz priču postepeno oblikuje u lik žene kasnih srednjih godina, koja živi u Zagrebu, radi u Arheološkom muzeju, odavno je rastavljena i iza sebe ima nekoliko ne odviše važnih ljubavnih veza. Od prve stranice, točnije, od prve rečenice, ona pripovijeda o Miri, svojoj sestri, o biću koje doživljavamo kao njezino drugo „ja“, kao njezinu supripadnu i neodvojivu polovicu. Početna situacija dana je u slikama, u slici razbijenog stakla, rasutih krhotina – koje se, u mataforičkom nizu, miješaju s uspomanama i dijelovima prošlosti. Od toga trenutka Irena Vrkljan počinje pripovijedati o odnosu dviju sestara, i staloženim tempom naracije gradi romanesknustrukturu čije će se krhotine stakla skupiti tek na samom kraju, kada raspleće priču a čitatelj doznaje da je Mira poginula nesretnim slučajem, u terorističkom napadu na (turistički) autobus u Londonu. Tada, kada je staklo doslovno razbijeno, i pomiješano s krvlju, priča se zatvara i početna slika rasutih djelića dobiva svoj okvir. Okvir jednog života, okvir nekoliko paralelnih života, njihove zajedničke nesreće.
komentiraj (8) * ispiši * #
Prigodne cijene kod Naklade MD
ponedjeljak , 08.05.2006.
Povodom održavanja Festivala europske kratke priče 2006. izdanja Naklade MD možete po promotivnim cijenama kupiti u redakciji*, Zagreb, Vlaška 35.
Cijena pojedinog primjerka = 50,00 kn samo za vrijeme trajanja Festivala od ponedjeljka 08. svibnja do petka 12. svibnja 2006. od 9 - 15 sati.
Kontakt telefon 01/48 14 567.
Izdanja na prigodnoj prodaji:
Olga Tokarczuk: Ormar
Antologija njemačke kratke priče (broširano)
Antologija norveške kratke priče (broširano)
Antologija slovenske kratke priče (broširano)
Antologija poljske kratke priče (broširano)
Antologija talijanske kratke priče (broširano)
Antologija mađarske kratke priče (broširano)
Antologija kratke priče / kroz carstvo engleskog jezika (broširano)
Antologija hrvatske kratke priče (broširano)
Antologija austrijske kratke priče (broširano)
Antologija srpske kratke priče (broširano)
Antologija irske kratke priče (broširano)
Antologija litavske kratke priče (broširano)
Antologija australske kratke priče (broširano)
Ingo Schulze: 33 trenutka sreće
Pablo Tusset: Najbolje što se može dogoditi jednom kroasanu
Peter Weber: Kolodvorska proza
Frode Grytten: Pjesma košnice
Paweł Huelle: Gdje je David Weiser?
*Izdanja po ovoj cijeni moguće je kupiti samo u redakciji Naklade MD radi poslovno - tehničkih razloga.
komentiraj (9) * ispiši * #
INTERVJU : Emir Imamović
'Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince' novi je hit iz Lokotarove AZbest-ne radionice, a intervju s autorom te urnebesne komedije o istinitom slučaju, Emirom Imamovićem pročitati možete evo upravo ovdje.
komentiraj (4) * ispiši * #
NOVO : Kristijan Vujičić i Željko Špoljar - 'WELCOME TO CROATIA: Doživljaji jednog turističkog vodiča' (Naklada Ljevak, 2006.)
Kristijan Vujičić i Željko Špoljar :
WELCOME TO CROATIA: Doživljaji jednog turističkog vodiča
Izdavač: Naklada Ljevak
Biblioteka: Biblioteka Bookmarker
Broj stranica: 191
Uvez: meki
Format: 14x21 cm
Riječ izdavača
Hrvatska, mala zemlja za veliki odmor, kroz svoju povijest bila je zahvalno mjesto boravka mnogih svjetski poznatih osoba. Knjiga 'Welcome to Croatia ' spajajući fikciju i stvarne osobe i događaje, na granici romana, putopisa i ležernog turističkog vodiča donosi manje poznate činjenice o boravku Alfreda Hitchcocha, Daniela Day-Lewisa, Josifa Brodskog, Nicka Cavea, Marije Terezije, Jamesa Joycea, Svetoga Pavla, Marka Pola, Elizabeth Taylor, Jacques-Yvesa Cousteaua, Danila Kiša, Noama Chomskoga i drugih u hrvatskim krajevima.
Alfred Hitchcoch je svojedobno izjavio da je najljepši zalazak sunca vidio u Zadru, što je i dokumentirano njegovom fotografijom na zadarskoj rivi. Kažu da je najbolji Hamlet u Dubrovniku (na Lovrjencu) bio slavni svjetski glumac, oskarovac Daniel Day-Lewis. Kako se stroga vladarica Marija Terezija provela u Kutjevačkim podrumima s nezaboravnim barunom Trenkom i je li istina da je sv. Pavao u jednom od svojih putovanja posjetio Mljet, kako tvrde stanovnici tog predivnog otoka, a ne Maltu, kako piše u Bibliji? James Joyce, autor jednog od najpoznatijih romana 20. stoljeća (Uliks) živio je šest mjeseci u Puli, gdje je predavao engleski. Što je radila pjevačka zvijezda Nick Cave za jednog od svojih posjeta Zagrebu i kako izgleda susret i opušteno druženje Elizabeth Taylor, Richarda Burtona i Maršala Tita na Brijunima?
To su samo neka od pitanja i putovanja kroz koja vas vodi mladi (izmišljeni) turistički vodič Lovro Belin iz agencije Generalturist. Ova knjiga će vas kroz svojih trinaest putovanja (uz koju crno-bijelu fotografiju) nasmijati, upoznati s ljepotama mnogih hrvatskih mjesta i gradova, ali nečemu i naučiti. Možda će vam otvoriti i neke nove horizonte, budući da sam Belin u uvodu kaže da «putovanje oslobađa».
Naklada Ljevak i Generalturist
sve nas pozivaju na promociju ove knjige
koja će se održati 09.05. u 18 sati u knjižari Ljevak, Trg Bana Jelačića 17, Zagreb.
O knjizi će uz autore, govoriti Ivica Prtenjača i urednica knjige Nada Brnardić
komentiraj (4) * ispiši * #
Miljenko Jergović se ruga i šegrtu Hlapiću
nedjelja , 07.05.2006.Na ovome linku možete pročitati odgovor Dražena Katunarića na Jergovićev tekst objavljen u Jutarnjem listu, koji je Katunarića naveo na ostavku u P.E.N-u , a u kojemu, kako Katunarić veli, Jergović "velikim brojem utuživih krivotvorina, laži i kleveta, nije uvrijedio samo moju obitelj i mene nego i hrvatsku književnost i kulturu"
komentiraj (35) * ispiši * #
komentiraj (2) * ispiši * #
KRITIKA : Rohinton Mistry - 'Obiteljske stvari' (izd. Hena com, 2005.)
KRITIKA : Rohinton Mistry - 'Obiteljske stvari' (izd. Hena com, 2005.)
'Obiteljske stvari' primjer je prijevoda koji ne uspijeva u potpunosti prenijeti ukupnost značenja impliciranih u izvornom engleskom naslovu ('Family matters'), što postaje jasno tek čitanjem tog izvrsnog romana Rohintona Mistryja, indijskog emigranta nastanjenog u Kanadi. Osim što sugerira tematiku, ali i žanr romana, izvorni naslov značenjski mnogo šire obuhvaća kompleksnost obitelji kao zajednice, što domaćem prijevodu ne uspijeva. Čitana kao imenica, riječ 'matters' (eng. stvari) obuhvaća emotivne veze među članovima obitelji ali i dužnosti, obveze i odgovornosti koje život unutar obiteljskog nukleusa podrazumijeva. Međutim, čitamo li tu istu riječ kao glagol otkriva nam se novi semantički sloj – važnost i značaj obitelji u smislu utočišta, svojevrsne oaze zajedništva i međusobne podrške, za svakog njenog člana. Iako govori o oba spomenuta aspekta obiteljskih odnosa, kako roman odmiče ono potonje, intimno, emocionalno značenje, polako izbija u prvi plan i otkriva nam Mistryja kao tradiciji sklonog autora, puno bližeg Balzacu ili Dickensu negoli svom suvremeniku i tematskom i sudbinskom emigrantskom srodniku, Salmanu Rushdieju.
'Obiteljske stvari' govore o životu u suvremenoj Indiji kroz priču o obitelji Narimana Veekela, 79-godišnjeg starca oboljelog od Parkinsonove bolesti. Nariman živi u velikom stanu sa svojom pokćerkom Coomy i posinkom Jalijem, a lom gležnja s početka romana doživotno ga prikuje za krevet. Njegovoj pokćerki Coomy vrlo brzo dodijava brinuti se za nepokretnog starca te ga predaje na skrb njegovoj kćeri Roxani. Za razliku od Coomy i Jala koji žive samački, bez obitelji i djece a u velikom stanu, Roxana sa mužem Yezadom i dvoje djece (Murad 11 g. i Jehangir 9 g.) obitava u malenom stančiću, i bez nepokretna oca premalenom za njih četvoro. Dolazak oca njihov i inače vrlo oskudan život na rubu siromaštva čini još težim, što Roxaninog muža Yezada primorava na poduzimanje nekih nečasnih koraka...
Inače, kao i mnogokoja, i Narimanova je obitelj obilježena nekim nesređenim računima i tajnama iz prošlosti, u ovom slučaju religijski utemeljenima. Naime, Narimanova obitelj pripada maloj izumirućoj Parsijskoj vjerskoj zajednici, a on je u mladosti godinama bio u vezi s bjelkinjom, katolkinjom Lucy, koju je zbog pritiska obitelji morao napustiti i oženiti Parsijku Yasmin. Yasmin je bila udovica sa dvoje djece, Coomy i Jalom, a Narimanu je rodila kćer Roxanu. Međutim, Nariman nikad nije prestao voljeti Lucy, a njihova je ljubav, nesretnim slijedom okolnosti dovela do Yasminine smrti, što Coomy svom očuhu nikad nije oprostila. Sve to za posljedicu ima nesuglasice između Coomy i Roxane, što naposljetku, nažalost također dovodi do tragičnog ishoda.
Mistry iznimno veliku pažnju pridaje karakterizaciji likova i uspijeva mu široku galeriju od 7 pripadnika obitelji i nekoliko važnih pobočnih aktera, učiniti vrlo uvjerljivima i životnima. On detaljno oslikava razne aspekte njihovih ličnosti kako bi upoznavajući nas s njihovim nedoumicama, strepnjama, slabostima i nadama, bez izvanjskog nametanja i dociranja samostalno sagledali i shvatili motivaciju njihovih, ponekad i ne sasvim prihvatljivih i moralno ispravnih, postupaka. Mistryju uspijeva svakodnevne rituale, rutine i banalnosti učiniti dramatičnim i uzvišenim, važnost pronalazeći u naoko nebitnim detaljima, a ljepotu života otkrivajući u jednostavnosti, sitnicama, skromnosti... te ponajviše u toleranciji, uvažavanju, nježnosti i ljubavi. Njegova proza prepuna je melankolije i blagosti, pisana jednostavno, bez cifranja, velikih riječi i gesta, nepretenciozno, ali ne i plitko ili otrcano; usredotočujući se na život kakav on u svojoj biti i jeste - grub, nesređen, kaotičan i nepredvidljiv - Mistry piše odu svakodnevlju, magiju dosežući bez intencije, ne injektirajući je na stranice literarnim sredstvima (magijski realizam), već prepuštajući zbilji da čitatelja oplahne vlastitom čarolijom... koje smo prečesto, uslijed stresa i jurnjave za materijalnim, nesvjesni.
Kompozicijska je struktura linearna, uz tek povremene flashbackove kojima je svrha u pojašnjavanju karaktera i historijata nekih međuljudskih odnosa (uglavnom Nariman–Coomy i Coomy–Roxane). Premda svim članovima Narimanove obitelji autor pridaje podjednak značaj, perspektiva Roxaninog mlađeg sina Jehangira sredinom romana ipak postaje izraženija, što je mudar potez koji omogućava da pojedina moralna pitanja, gledana očima najmlađeg a samim time i najnevinijeg aktera, dobiju dodatno na važnosti.
Iako je njegova pozornost ponajviše usmjerena na uže obiteljske odnose te međuljudske i međugeneracijske relacije, Mistryju uspijeva oslikati i kompleksnost odnosa i stanja u široj indijskoj državnoj zajednici, fokusirajući se uglavnom na probleme, poput međuvjerske nesnošljivosti, političke razjedinjenosti, korumpiranosti vlasti i socijalne raslojenosti društva. Mistryjeva je Indija 1990.-tih zemlja prepuna protuslovlja, unutar sebe višestruko raslojena; zemlja u koju moderni način života vrlo teško i sporo prodire bitku bijući s nasljeđem prošlosti, siromaštvom i neukosti, ograničenjima vjerski uvjetovanima i predrasudama duboko usađenima, dodatno potenciranima stoljetnom kolonizacijom, sukobima i potlačenošću.
No, to je roman koji govori i o vjeri; o uzaludnom ljudskom porivu da se spas, utjeha i olakšanje savjesti, grižnje i unutarnjih nemira pronađe u izvanjskom, nedokučivom i mističnom; o pokušaju da se vlastitu sumnju nadvlada nekom virtualnom, izvanjskom silom, smirenje i spokoj ne tražeći unutar, već onkraj sebe. 'Obiteljske stvari' također govore i o smrti, o prisjećanju da nas svih čeka isti kraj, uz uzaludnu ali dobrodošlu pouku da s time neprestano na umu ne bismo gubili vrijeme na grubosti, bijes i gorčinu. Jer, nitko od nas nije besmrtan i... 'svi smo mi, na kraju, bez iznimke, kandidati za samilost...'.
(Napisao : Božidar Alajbegović, travanj 2006.
objavljeno u Vijencu, broj 317, 27.04.2006.)
komentiraj (2) * ispiši * #
Večernji list u nedjelju objavljuje Katunarićev odgovor Jergoviću
Nedjeljni Večernji list objavit će tekst Dražena Katunarića, potrpedsjednika Hrvatskog centra PEN-a u ostavci, koji taj književnik nije mogao objaviti u Jutarnjem listu, kao odgovor na tekst Miljenka Jergovića. Polemika između Katunarića i Jergovića koja nije imala samo osobnu nego i društvenu dimenziju jer je Jergović oštro pisao i o razlozima osnivanja Hrvatskog društva pisaca i raskola u Društvu književnika Hrvatske naprasno je prekinuta odlukom redakcije Jutarnjeg lista. Nakon toga uslijedile su ostavke u PEN-u, ali i u HDP-u, pa je Večernji odlučio objaviti Katunarićev tekst u kojem odgovara na Jergovićeve optužbe.
Katunarić nam je poslao i reakciju francuskog filozofa Alaina Finkielkrauta koji polemizira s Jergovićevom rečenicom "za A. Finkielkrauta Srebrenica je divno mjesto: toliko muslimanki, a nigdje muslimana". Tu rečenicu Finkielkratu naziva monstruoznom i podsjeća da je u Francuskoj još 10. svibnja 1992. u samom početku opsade Sarajeva objavio tekst "Sarajevo: zločin protiv čovječnosti". Još u travnju te godine prokazivao je one koji u Bosni uhićuju civile, zapovijedaju im da spuste hlače i masakriraju obrezane.
"Dan poslije masakra u Ahmićima prozvao sam predsjednika Tuđmana i tražio da položi račune. To je bilo u proljeće 1993. na kongresu PEN-a na Hvaru. Sve vrijeme toga rata branio sam Bosnu. Nisam mislio da ću jednoga dana morati podsjećati na svoje ratne podneske. Ali nažalost, totalitarnu državu nadživjela je totalitarna misao", piše Finkielkraut.
Izvor : Večernji list
komentiraj (3) * ispiši * #
Sve Gawrunove knjige besplatno na webu!
petak , 05.05.2006.Goran Bogunović, popularni Gawrun otvorio je web stranicu na kojoj možete besplatno daunlodirati sve njegove dosadašnje knjige (točnije, 2 poetske zbirke i jednu knjigu priča + ulomke iz romana u pripremi).
Za skidanje je također dostupna i jedna (a bit će ih još!) kompozicija Gawrunovog banda Radost. Sve to na ovome linku.
komentiraj (3) * ispiši * #
NOVO : Ivica Jakšić Čokrić Puko - '"Paloc - kuća u kući (Stazama revolucije)" - monadrama (uključujući DVD s praizvedbom monadrame) , izd. AGM, 2006.
Sadržaj:
Jednom davno, u Bolu, u Kući u kući* živio je Marko Sila, težak. Zemlja na kojoj je bila Markova kuća pripadala je obitelji Vuković. Obitelj Vuković brojala je šestero braće: tri popa i tri pomorska kapetana. Kapetani su posjedovali jedrenjak s kojim su plovili po Mediteranu i trgovali. Vjenčali su se s tri Španjolke. Nakon vjenčanja odlučili su izgraditi veliku kuću (Paloc) na svojoj zemlji, upravo tamo gdje se nalazila Markova kućica. Ponudila braća Marku veliki novac za otkup kućice, ali Marko je ne htjede prodati. Angažirala braća načelnika Vušića da Marka nagovori - uzalud. Marko je čak zaprijetio načelniku, pa poslije, zbog straha od odmazde, pobjegao u Dubrovačku Republiku. Braća Vukovići započeše izgradnju palače. Prvo su sagradili zidine oko Markove kućice, a nju su planirali srušiti. Kad je to Marko dočuo, vratio se u Bol, pod zidine palače postavio dinamit, ali u miniranju ga spriječiše policajci. Marko opet pobjegne. Vukovići su nastavili gradnju, izgradili zidove (tri kata), još je samo trebalo postaviti drvene podove i krov. Otputovali su u Mletke po drvenu građu, nakrcali jedrenjak i uputili se nazad. Ali na putu prema Bolu digne se veliko nevrijeme, potopi brod i posadu. Nitko se nije spasio. Marko Sila se vratio živjeti u svoju kućicu.
*Paloc - kuća u kući, od 1999. godine bolsko ljetno kazalište
Bio-bibliografija Ivice Jakšića Čokrića Puke:
- KNJIGE: "Čovik", poezija, Mabacom, 2000.; "Gujin rode", prikazanje, Mabacom, 2001.; "Put od križa", pjesme-priče, Mabacom, 2002.; "Zlatni kalendar", fotodokumentacija premještanja plaže Zlatni rat izvan dosega birokratskih struktura, 2002.; "Samer Tajm" poezija, Ghetaldus, 2003.; "Škuoj", poezija, AGM, 2004.; "Ježeva kućica (za Hrvate)" AGM, 2006.
- PREDSTAVE (izbor): Biblijska trilogija: "Gujin rode" - 1998.; "Svi smo mi judi" - 2002.; "Apokalipsa" - 2003.; Krok opera "Cimer fraj" - 2004.; Monadrama "Paloc - Kuća u kući (per le strade di revolucione)" 2005.; "Ježeva kućica za Hrvate" praizvedba 25.2.2006.
- KARNEVALI: svi od 1975.
- IZLOŽBE (izbor): "Ratni muzej" - 1991.; "Muzej Zlatnog rata" - 1995.; "K-AMEN" (muzej kamena) - 1996.; "FRANCEk '98" (Hrvatska - brončano doba) - 1998.; "Genetski modificirani Zlatni rat" - 2003.
PREMIJERA I PROMOCIJA Knjige i DVD-a:
SUBOTA, 6. svibnja, Papillon, Veslačka b.b., na obali Save : u sklopu Dana otvorenih vrata AGM-a oko 20 h: Ivica Jakšić Čokrić Puko osobno izvodi vlastitu i samosvojnu monadramu.
DOBRODOŠLI!!!
komentiraj (5) * ispiši * #
PROMOCIJA : Ivica Prtenjača - 'Uzimaj sve što te smiruje' (Meandar, 2006.)
Naklada MEANDAR sve nas poziva na
predstavljanje nove knjige pjesama Ivice Prtenjače.
Zbirku 'Uzimaj sve što te smiruje' Prtenjača će predstaviti
u petak 05.05.2006. u 19 sati
u Galeriji Meandarmedia, Opatovina 11, Zagreb
Svi ste pozvani!
Inače, Prtenjača mi javlja da je prva naklada njegovog romana 'Dobro je , lijepo je' rasprodana... eto, pa nek netko kaže da domaću prozu nitko ne čita...
Inače, ovaj link odvest će vas do kritike njegovog romana koju je u Feral Tribuneu objavila Gordana Crnković
komentiraj (6) * ispiši * #
'Bestseler' Jutarnjeg lista - oglasnik ili tjedni prilog za kulturu?
četvrtak , 04.05.2006.
Od danas na kioscima je novi Zarez a u njemu opširan intervju s Draženom Katunarićem, koji u svojoj analizi stanja odnosa medija prema kulturi, između ostaloga kaže i ovo :
'... A sam Jutarnji list koji je u svojim počecima imao izvrstan kulturni dodatak gdje su pisali intelektualci kalibra Žarka Paića, s nazivom Bestseler, sve više liči na oglasni prostor kao što je to nedavno primjetio na svom blogu Božidar Alajbegović...'
Dragi čitatelji Zareza, ako ste propustili, sada vam ponovo donosim svoj tekst od 02.03.2006. na kojega se Katunarić u Zarezu poziva :
'Bestseler' Jutarnjeg lista - oglasnik ili tjedni prilog za kulturu?
Jutarnji list, kao što znademo, četvrtkom objavljuje tjedni prilog za kulturu 'Bestseler'.
Danas je četvrtak, pa da zavirimo :
na 14 stranica uspjelo im je ugurati :
- 14 reklama
- 2 natječaja (HAK i Metalko Buje)
- nekoliko top-listi čija je uloga, po meni, također marketinška
i, vidi vraga, tu je zalutalo i čak 11 tekstova koji svojim sadržajem (intervju, književne, glazbene i filmske kritike odnosno najave izdanja) bar donekle spadaju pod kulturu
Što natječaj firme 'Metalko Buje' za dostavu ponuda nabavke sirovina i repromaterijala za 2006. g. ili pak poziv na HAK-ovo nadmetanje za otkup vozila za dijelove radi u tjedniku za kulturu, pitam se pitam...
Jutarnji list voli se hvaliti kako im je stalo do kulture. Na osnovu njihovog tjednog priloga za kulturu to se ne bi moglo reći, jer 'Bestseler' očito pomalo postaje skladištem za sadržaje koje ne nađoše svoje mjesto na ostalim stranicama. Odnosno, oglasnik...
Jadno da jadnije biti ne može...
Mali savjet:
Ovakav kakav je, 'Bestseler' malokojeg ljubitelja književnosti, filma ili glazbe može zadovoljiti, pa je sasvim svejedno postoji li on uopće ili ne.
Zato, gospodo draga, ne budite licemjerni, nego lijepo jasno i glasno čitateljstvu priznajte : kultura nas ne zanima! pa ukinite svoj navodni tjedni prilog za kulturu (kao što je to EPH nakon kupnje Slobodne dalmacije učinio sa 'Forumom') i tih 10-tak stranica oslobodite za reklame i povećajte si profit. Umjesto da glumite da vam je do kulture stalo.
Od tada su prošla puna dva mjeseca, a da se situacija nije bitnije promijenila dokaz je i današnje izdanje Bestselera...
komentiraj (44) * ispiši * #
Dani otvorenih vrata AGM-a u Papillonu
AGM nas sve poziva na dvodnevni kulturno-gastronomski, tuzemno-inozemni spektakl s filmovima, bendovima, knjigama, monadramama,ćevapima (sarajevskim) i pečenjem (live!); lješkarenjem i brbljanjem :
DANI OTVORENIH VRATA AGM-a (u suradnji s Planet-artom)
u Klubu Papillon, Veslačka b.b., na obali Save
PETAK, 5. svibnja:
- oko 20.00 h promocija knjige Emira Imamovića Pirkea: "Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince" uz miris i mrs sarajevskih ćevapa
Promotori: Boris Dežulović, Denis Kuljiš, Ahmed Imamović, Emir Imamović Pirke i Kruno Lokotar
- oko 22.00 kratak kurs iz opusa dokumentarnih i kratkih filmova Jasmile Žbanić i Ahmeda Imamovića ili Felix i Zlatni medvjed :
- filmovi neviđeni: "10 minuta" - red. Ahmed Imamović, (2002.) - 600 sek, "Gumene crvene čizme" - red. Jasmila Žbanić (2000.) - vrlo kratak i sladak, "Sliek s ugla" - red. J. Žbanić (2003.), 39 min. + film(ovi) iznenađenja (????)
SUBOTA, 6. svibnja: klub, terasa, okolica, dokolica:
- od 15 h nadalje, na livadi oko kluba Papillon: peku se prase i janje na jednoj vatri... - dobar tek! - ponesite: lopte, badminton, dekice... piknik je u tijeku, ne skačite u rijeku...- u klubu se povremeno vrte urnebesni promo spotovi dinamičnog dua "Žutog titla" (Velimir Grgić & Marko Mihalinec)
- oko 20 h: Ivica Jakšić Čokrić Puko osobno izvodi vlastitu i samosvojnu monadramu: "Paloc - kuća u kući" (Stazama revolucije) - monadrama, jer je to promocija knjige "Paloc" pojačane DVDijem (65 min.) sa snimkom praizvedbe!
- od cca 22 h sviraju i pjevaju: "Punk-rock Hrvati" (Velimir Grgić, Tonći Kožul & comp.), "Drvena Marija" (Mima Simić & All Stars Orch.), "Momci iz grada" proto verzija (Zoran Lazić & friend)...
Tijekom oba dana po posebno povoljnim cijenama moći ćete kupiti knjige svih gorenabrojenih sudionika događanja!
U slučaju kiše ili jakog sunca AGM časti kapama, a pečenja i roštilj se peku ispod nove tende Papillona!
Vrata su otvorena, dođite bez kucanja!!!
komentiraj (2) * ispiši * #
Književni petak posvećen finalistima 41. Večernjakove kratke priče
Naslov vam sve govori...
Meni tek preostaje reći gdje : čitaonica na prvom katu Starčevićevog doma, ZG
i kad: 05.05.2006. u 19:30
Voditeljica Dunja Seiter Šverko
Organizator : Gradske knjižnice Zagreb
Dođite i gromoglasno podržite Porta i Lutajućeg reportera... kad već, šmrc, šmrc, šmrc, ostaše bez nagrada...
komentiraj (0) * ispiši * #
Objavljena zbirka blogerskih SF prica
srijeda , 03.05.2006.Dok svi nestrpljivo iscekujemo zbirku blog prica koja uskoro izlazi pod Bookaletinom urednickom palicom, premalo pozornosti pridasmo prvoj zbirci prica koja obuhvaca iskljucivo kratkometrazne prozne uratke blogera, a koja je vec ugledala svjetlo dana.
Rijec je o zbirci prica BLOG.SF koju je uredila nasa draga Ire , a koja je sastavljena od prica SF zanra napisanih od strane blogera
Zbirka znanstvenofantastičnih pripovjetki "BLOG.SF" nastala je u suradnji zagrebačkog Društva za znanstvenu fantastiku SFera i Blogerske organizacije raspisanih građana (B.O.R.G.), a u svrhu promicanja znanstvene fantastike među blogerima i blogerske književnosti među SF fanovima. Na raspisani natječaj stiglo je tridesetak pripovjetki, a u konačni je izbor ušlo njih dvanaest od ukupno jedanaest autora. Svi autori priča su blogeri i veliki ljubitelji SF-a.
Iako su sve pripovjetke tijekom cijelog trajanja natječaja bile dostupne za čitanje i komentiranje na blogovima svojih autora, neke od njih su u zbirku ušle u manje ili više izmijenjenom obliku, zahvaljujući odličnoj suradnji urednice Irene Rašete i samih autora. Iznad svake pripovjetke stoji kratka biografska crtica autora, kao i linkovi na njihove blogove.
Budući da je najčešća tema koja se proteže kroz zbirku put u svemir, za naslovnicu je odabrana ilustracija "Night Flight" Tatjane Jambrišak, također jedne od autorica.
U zbirci su objavljene priče:
"Ima li piljaka tamo gore, na jugu?" Darija Rukavine (http://porto.blog.hr/)
"Sam svoj ... vlasnik" Andreje Kovač (http://aadrey.blog.hr/)
"Moj dragi NLO" Blaženka Karešina (http://alientweety.blog.hr/)
"Nova Zemlja" Irene Bettzuege (http://storyteller.mojblog.com/)
"Nepredviđena situacija" Ariane Meleš Miljević
(http://gusarskabanda.blog.hr/)
"Ponekad stavim ruku na čelo i kažem sebi: Leposava, prava si seljanka!"
Pavla Ćosića (http://leposava.mojblog.co.yu/)
"Željeni zaborav" Vlade Gašperova (http://miskoi.blog.hr/)
"Putovanje" Vlade Gašperova
"Kasandra" Walla (http://wall.blog.hr/)
"Martin B (73)" Maje Ribarić (http://smalltowngirl.blog.hr/)
"Zelenooka" Dalibora Kezelea (http://kezele.com/)
"Budna među zvijezdama" Tatjane Jambrišak (http://carobnibrijeg.blog.hr/)
Izdavač je Mentor, a zbirka se može naručiti na e-mail irescorner@net.hr
po cijeni od 15,00 kuna (+ pt).
komentiraj (3) * ispiši * #
PROMOCIJA : Milko Valent
Milko Valent s radošću nas poziva na promociju njegove nove knjige ZERO (dramska trilogija: Gola Europa, Ground Zero Aleksandra, Plaidoyer po pički).
Promocija će se održati u Profil Megastoreu, u četvrtak 4. svibnja u 19:30.
Knjigu će predstaviti Drago Glamuzina, Milko Valent, Boris Senker, Daria Lorenci, Branko Brezovec i Ivica Prtenjača
Bilo bi lijepo, bilo bi super, kada biste svojim dolaskom uveličali ovo pomalojubilarno slavlje (Valentova 25. objavljena knjiga).
komentiraj (3) * ispiši * #
Festival europske kratke priče
Uskoro započinje peti po redu 'Festival europske kratke priče' (FEKP) koji će se održati od 7. - 13. svibnja 2006. na relaciji Zagreb - Rijeka.
I ove će godine festival ugostiti brojna zvučna, poznata i manje poznata imena europske i domaće knjiške scene, među kojima su: Hans Gunnarsson, Arnon Grunberg, Helen Walsh, Etgar Keret, Carlos A. Aguilera, Milana Vuković Runjić, Milko Valent, Krešimir Pintarić, i dr.
I ove je godine festival bogat događanjima pa će se uz čitanja - grupna i pojedinačna, održavati projekcije filmova, prevoditeljske radionice, predavanja, razgovori, koncerti, zabave i brojna druga događanja.
Povodom otvorenja festivala, u srijedu, 3. svibnja 2006., u 12h u knjižari Profil Megastore, Bogovićeva 7, održati će se tiskovna konferencija, a kompletan program festivala pogledajte na ovome linku.
komentiraj (16) * ispiši * #
PROMOCIJA : John Milton - 'Raj zgubljen' (Disput, 2005.)
utorak , 02.05.2006.KAJKAVSKO SPRAVIŠČE
/Društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti/,
KAJ /časopis za književnost, umjetnost i kulturu/
i
izdavačka kuća DISPUT
pozivaju Vas na
KAJKAVSKU TRIBINU
koja će se održati
u četvrtak, 4. svibnja 2006. u 12 sati
u prostorijama Kajkavskoga spravišča, Zagreb, Ilica 34, dvorište.
Tema:
John Milton
RAJ ZGUBLJEN
/izd. Disput, Zagreb 2005/
Izdanje će predstaviti:
- priređivač ALOJZ JEMBRIH
- voditelj tribine JOŽA SKOK
i - nakladnik JOSIP PANDURIĆ
Jedno od najznačajnijih djela sveukupnog europskog epskog pjesništva, spjev engleskog književnika Johna Miltona 'Paradise Lost' iz 1667. godine, nažalost još uvijek nije prijevodno objavljeno na hrvatski standardni jezik! Međutim, još je davne 1827. godine prijevod tog djela na hrvatski književni jezik kajkavske osnovice sačinio Ivan Krizmanić (1766-1849) pod naslovom "Raj zgubljen. Pripovest skladno zvezanem govorenjem vu dvanajsteh knjigah ispisana po Ivanu Miltonu iz anglijanskoga na horvatski jezik prenešena 1827." Riječ je o prvom izdanju dosad neobjavljenog rukopisnog djela, koje je transkribirao i za tisak priredio Alojz Jembrih.
komentiraj (3) * ispiši * #
NOVO : Jagna Pogačnik - 'Najbolje hrvatske priče 2005.' (Profil, 2006.)
'Najbolje hrvatske priče' književne kritičarke Jagne Pogačnik, u izdanju 'Profila', izbor su 14 priča koje čine presjek domaće književne proizvodnje u 2005. godini, odnosno izbor proznih tekstova objavljenih u knjigama, u časopisima i na internetu.
Zbirka obuhvaća :
1. Zoran Ferić - Teološki dokaz
2. Senko Karuza - Brod
3. Dražen Katunarić - Amigos para siempre
4. Maša Kolanović - Akcija dr. Kajfeš
5. Krešimir Mićanović - Treba se kretati
6. Tanja Mravak - Ime mi je Davor
7. Zorica Radaković - Jogurt za Ninu
8. Mima Simić - Božićni poklon
9. Roman Simić - U što se zaljubljujemo
10. Davor Slamnig - Kak smo svi postali Dalmatinci
11. Nenad Stipanić - Hodočasnici
12. Svjetlan Lacko Vidulić - Jedanaest uboda
13. Borislav Vujčić - Zaštićeni svjedok
14. Milana Vuković Runjić - Duh lebdi
O autorici:
Jagna Pogačnik književne kritike, eseje i rasprave objavljuje od 1989. u brojnim novinama i časopisima te na Hrvatskom radiju. Od 2000. do 2003. bila je stalna književna kritičarka emisije 'Knjižnica' na Hrvatskoj televiziji. Autorica je desetak predgovora i pogovora za knjige suvremenih hrvatskih prozaika. Od 2000. godine stalna je književna kritičarka Jutarnjeg lista gdje tjedno prati domaću proznu produkciju. Kritički tekstovi prevođeni su joj na slovenski, njemački i francuski jezik. Objavila je izbor iz hrvatske fantastične proze (Prodavaonica tajni, 2001), knjigu sabranih književnih kritika (Backstage, 2002), te izbor iz nove hrvatske proze (Seks&grad, 2004). Prevodi uglavnom suvremene slovenske prozaike za što je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta iz Beča. Članica je Društva hrvatskih pisaca, Hrvatskog društva književnih prevoditelja, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Matice hrvatske.
komentiraj (24) * ispiši * #