Feral: Upravo je objavljen prvi broj časopisa za knjigu «Op.a.» u novom, mjesečnom izdanju za prodaju na kioscima. Kako je došlo do zaokreta u koncepciji časopisa, i s kojim ciljem?

V.Jurešić:Kad se zbroje svi prikazi i kritike novih izdanja na hrvatskom tržištu knjiga, ispadne da tek svaka deseta knjiga zadobije neku medijsku pažnju. Produkcija od dvjestotinjak novih naslova mjesečno biva tako zatrpana u medijskoj buci i nikakvoj knjižarskoj mreži. Svi cvile da im se knjige sve slabije prodaju, tek hitovi idu nabolje. Tražili smo, zajedno s nakladnicima, način da se postavi medij koji bi knjigoljupcima i ljudima koji žive od knjige donio informacije o svim izdanjima i to na dostupan način. To je Op.a – stotinjak prikaza i kritika, i pregled svih novih izdanja u zasebnom katalogu. Sve u mjesečnom ritmu, na kioscima.

Feral: Znatan broj tekstova o knjigama napisali su izdavači, i sam časopis umnogome se oslanja na sponzorsku pomoć. No, hoće li to značiti izvjesni manjak autorskih tekstova?

V.Jurešić: To nije točno. Nakladnici nisu napisali niti jedan tekst. Postavili smo model partnerstva s nakladnicima, gdje oni zakupljuju određen broj strana za tekstove o njihovim naslovima. Oni određuju koje njihove naslove i na kolikom prostoru ćemo predstaviti. Na taj način dobivaju prednost, jer od dvjestotinjak naslova mi možemo pisati o stotinjak, a ostale samo staviti u katalog. Naši autori pišu, a nakladnici samo potvrđuju tekst. Nismo imali niti jednu intervenciju u tekstove. To je osjetljiva ravnoteža, ali vjerujem da su nakladnici prepoznali da je ta autonomija teksta u interesu svih: nakladnika, čitatelja i same Op.a. Važno je i to da plaćene nakladničke strane čine manje od trećine magazina, a na taj omjer smo se i obvezali. Te će eventualan porast takvih strana dovesti i do širenja magazina, opet na korist svima. Bio bi omjer možda i veći kad bi se banke, osiguravajuća društva i prodavci automobila htjeli reklamirati u magazinu za knjigu, ali za sad neće.

Feral: Kako procjenjujete potrebu na tržištu i «sceni» za časopisima ovakvog tipa? Dijelom je i npr. «Tema» pokazala interes za sličnim temama, a činjenica je da svima slabo ide...

V.Jurešić: Nema ovo nikakve veze sa «scenom». Od nje mi je ionako mučno. Ne daj bože da nas smatraju književnim časopisom. Od toga bježim u svakom kontaktu i pokušaju određenja Op.a. Ovo je knjižni magazin. Ja vjerujem u snagu samog tržišta knjiga, kao organizma koji proizvodi, razvija i čuva raznolikost ideja. Op.a svoju misiju nalazi u jačanju tržišta knjiga. Upoznati čitatelje s ponudom, pomoći nakladnicima da informacija o njihovim naslovima dođe što dalje, knjižarima i knjižničarima omogućiti da doznaju što im stoji na raspolaganju. U Hrvatskoj je na djelu okrupnjavanje i siromašenje tržišta knjiga, što zbog nestanka neovisnih knjižara, što zbog neprimjerene državne politike prema knjizi. Op.a je intervencija protiv tog trenda.
Naravno, ima u Op.a mnogo autorskih tekstova, ali posve mi je strano u tome prepoznavati i gurati «nacionalnu književnost». Mislim da su takvi pojmovi danas u Hrvatskoj izgubili svaki smisao. Kako u sustavu književnih nagrada, tako i u komisijskom tranžiranju literature, odnosno sinekura. Posljednje polemike ukazuju koliko se sve strmoglavilo. Vjerujem da u povijesti hrvatske knjige domaći literati autori nisu nikada bili toliko slabo prodavani. Svaki žanrovski roman hrvatskoj javnosti gotovo nepoznatog autora proda podjednaku količinu na kioscima kao i novi roman poznatog domaćeg pisca. A, o knjižarama bolje da i ne govorim.

Pitanja postavljao Igor Lasić. Preneseno iz Ferala, broj 1078, od 19.05.2006.