NOVO : John Banville - 'More' (Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2006.)

ponedjeljak , 15.05.2006.

Hrvatsko filološko društvo i Disput iz Zagreba u svojoj zajedničkoj biblioteci Na tragu klasika upravo su objavili roman poznatog irskog književnika Johna Banvillea (r. 1945.) "More".

Roman je, kao što je poznato, prošle godine dobio prestižnu književnu nagradu Booker



John Banville - 'More'
s engleskoga prevela Mia Pervan
Hrvatsko filološko društvo i Disput
Zagreb, 2006.

Riječ izdavača


Neutješan zbog smrti supruge Anne, Max Morden odluči otputovati u mjestašce na irskoj obali gdje je u djetinjstvu provodio ljeta. Kako naviru sjećanja, tako ga zahvaća prošlost u kojoj se skriva i rasplet njegove životne drame. No, prisjećanje je bolna terapija i traži velike žrtve. U meditativnim valovima nosi ga čas u vrijeme prije pedesetak godina kada se prvi put zaljubio i prijateljevao s lijepom i okrutnom Chloe te njezinim čudnim nijemim bratom Mylesom; čas u vrijeme kada je upoznao svoju Annu na londonskoj ludoj zabavi, oženio se tom bogatašicom koja mu je dala i ugodnost i smisao životu, da bi ga potom ostavila samoga nasukanog u vlastitim tjeskobama i nemoći; čas ga baci u sadašnjicu u kojoj pak nije sposoban ostvariti prisan odnos s kćeri ili napisati napokon tu knjigu o Bonnardu. Odveć osjetljiv, pronicav i ironičan, ali zapravo djetinjast i egocentričan, sklon čašici, nimalo sentimentalan prema sebi a ni prema drugima, Max je tako dojmljiv u svojoj vjerodostojnoj ljudskosti, da vam se čini kako ste zajedno s njim plivali u tom nesmiljenom moru, doživjeli prvo uzbuđenje puti, klečali pred samrtnom posteljom voljenog bića, samosažaljevali se i zapili u kakvoj birtiji bogu iza nogu…
More je roman o ljubavi i njezinim raznim utjelovljenjima, o gubitku i žalu, o nesavršenosti i selektivnosti sjećanja. Kolika je moć sjećanja sadržana u riječima, toliko je i u oklijevanju, ponavljanju i tišini. Priča je životna i nemilosrdna, puna istinske ljudske nemoći pred ravnodušnošću svijeta.

Irac John Banville, sa svojih je trinaest romana bio omiljeni pisac pisaca i tvrd orah za kritičare, dok je s četrnaestim, dobivši 2005. nagradu Booker koja je digla mnogo medijske prašine, stekao poklonike diljem svijeta i vratio vjeru u opstojnost istinske romaneskne forme kao one izvorno europske kreacije u kojoj se ogleda i sažima bit ljudskog života, čovjekova narav i sudbina. U maniri beckettovskog skeptičnog humora Banville strašću uma stvara mala, dovršena, izbrušena, uglačana remek djela.

Jadranka Pintarić, urednica biblioteke Na tragu klasika




<< Arhiva >>