Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje

nedjelja, 03.10.2021.

Tad Williams: "Sjenovita međa"

„Sjenovita međa“ („Shadowmarch“) je trilogija fantasy autora Tada Williamsa, sadržana u četiri knjige (početna ideja je bila treći dio strpati u jednu knjigu, ali Williams je bio graforeičan, pa nije mogao zgurati sadržaj trećeg dijela u jednu knjigu, već su morale biti dvije). Tako to sada izgleda ovako:

I. dio: „Sjenovita međa“ (Shadowmarch)
II. dio: „Sjenovita međa: Sjenovita igra“ (Shadowplay)
III. dio: „Sjenovita međa: Sjenoviti uspon“ (Shadowrise)
IV. dio: „Sjenovita međa: Sjenovito srce“ (Shadowheart)


„Sjenovita međa“, kao i sve ambiciozne trilogije (tetralogije?) ima razrađen svijet u kojemu se nalazi – geografiju, toponime, bića, jezik, mitologiju… No u središtu radnje je dvorac u Južnoj međi, području sličnom grofoviji ili maloj kraljevini, kojom vlada kralj Olin. U trenutku kada se čitatelj uključuje u radnju, Olin je vrijedni zarobljenik Ludisa Drakave, gerilskog lorda trenutno na čelu utvrđenog grada Hierosola, nešto južnije od Južne međe (a Južna međa se nalazi južno od svijeta pod sjenom, u koji su se sakrili vilenjaci, dugovječna bića o kojima se već nekoliko desetljeća ništa ne zna, a na granici Južne i Sjeverne međe događaju se čudnovate stvari).

Južnom međom sada vlada Kendrick Eddon, sin kralja Olina, zajedno sa svojim bratom Barrickom, koji je bogalj, i njegovom sestrom blizankom Briony, koja se teško nosi sa zahtjevima koju kraljevske dinastije stavljaju pred svoje ženske potomke.

S druge strane, pod Južnom međom čitav je grad Funderlinga, niskih bića koja su umješna u obradi kamena i metala (a ima ih i u cijelom poznatom svijetu, ali se negdje zovu Kallikani, a negdje Yisti).

Cijelom sjevernom kontinentu ubrzo će zaprijetiti moćna vojska polukralja-poluboga Sulepisa, autarha zemlje po imenu Xis koja zauzima veći dio južnog kontinenta, a središte glavnog sukoba pomiče se prema nepoznatoj maloj kraljevini Južne međe.

Ova tetralogija podsjeća na sve živo što ste do sada čitali ako ste obilato čitali fantasy – ima tu i „Igre prijestolja“, osobito glede sličnosti likova tu s likovima tamo; ima i „Gospodara prstenova“, što se tiče mitologije i vilenjaka; ima i ranijih radova Tada Williamsa, kao što je „Rat Cvjetova“ o kojemu sam već pisala tijekom ove godine…

Ipak, rekavši to što sam rekla, dovoljno je različito da će obožavatelj fantasya ipak moći uživati u pothvatu kao što je četiri knjige od kojih svaka „teži“ barem šestotinjak stranica… Povuče vas u čitanje, hoću reći, nije nešto što se može ostaviti, posebno nakon što ste prevalili prvu knjigu ili polovicu.

Osobno doživljavam „Sjenovitu među“ kao čitateljski pothvat za ovu čitateljsku godinu, baš nešto čemu se čovjek može posvetiti, a da nije poso-kuća-birtija. Ako tražite nešto takvo i spremni ste početi sada, do kraja godine i vi možete dovršiti „Sjenovitu među“.

Oznake: tad williams, sjenovita međa, fantasy, SF, vilenjaci, Književnost, knjige i čitanje

03.10.2021. u 16:24 • 1 KomentaraPrint#

petak, 01.10.2021.

Tomislav Šovagović: "Cesta knezova Bribirskih"

„Zbirka kratkih priča „Cesta knezova Bribirskih“ Tomislava Šovagovića prirodni je nastavak prve, nagradom „Josip i Ivan Kozarac“ ovjenčane zbirke „Rudnik čvaraka“. Autor piše o odrastanju u Šibeniku krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća na manganskim ulicama rodne Crnice. Izmjenjuju se intimne obiteljske pripovijesti s vizurama najstarijega hrvatskog grada – katedralom sv. Jakova, Poljanom, Goricom – uz neizbježno tematiziranje društvenih i političkih okolnosti u Jugoslaviji. Djed Iviša u stalnom je verbalnom obračunu s doživotnim predsjednikom Titom, baka Kata jedinstvena je pratiteljica svih sportova, a kada povremeno u šibenske kale pristignu i slavonski gosti, događa se niz komičnih situacija.“

Čitajući ovu zbirku kratkih priča (iako neke priče u njoj i nisu priče, s radnjom, zapletom i raspletom, već više crtice), morala sam ustanoviti da o Šibeniku ne znam ništa i da je možda bolje da sam čitala „Rudnik čvaraka“ s kojim vjerujem da bih se možda malo bolje saživjela (Šovagović! mogla sam si misliti da je Šovagović iz Ladimirevaca!)

Kratka ocjena: pitko i nostalgično. Doima se kao nešto što bi svatko od nas morao/mogao sastaviti kao svoje memoare da ne bi zaboravio odakle potječe i kakvo mu je bilo djetinjstvo. Tomislav Šovagović u svakom slučaju pamti bolje nego ja osamdesete godine dvadesetog stoljeća, možda i zato što je u njima proveo veći dio svog djetinjstva.

Vjerujem da će „Cesta knezova Bribirskih“, jednako kao i „Rudnik čvaraka“, naći svoju čitateljsku publiku, željnu nostalgičnih crtica iz nekih boljih (ili barem drugačijih) vremena.

Oznake: tomislav šovagović, cesta knezova bribirskih, nostalgija, kratke priče, Književnost, čitanje, knjige i čitanje

01.10.2021. u 15:43 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 14.03.2021.

Stephen King: "Zmajeve oči"

„Zmajeve oči“ su Kingov roman iz 1987. godine, koji je kod nas objavljen u izdanju Zagrebačke naklade u travnju 2013. godine.

Imajući dojam da svi znamo sve o Stephenu Kingu, evo mojih dojmova o pročitanom romanu, koji sam zgutala daleko koncentriranije i brže nego druge dvije naredne knjige.

U prvi mah sam imala dojam da su „Zmajeve oči“ roman koji je posve odvojen i zaseban od Kingovog „multiversea“, jer se događa u zamišljenoj srednjovjekovnoj zemlji, odnosno kraljevstvu po imenu Delain, kojim je vladao kralj Roland Dobri, koji je imao dva sina – Petera i Thomasa. Priča počinje kao bilo koja bajka, a zlikovac u njoj predstavlja utjelovljeno, vječno Zlo, i kralju Rolandu Dobrome šapće u uho u obliku kraljevskog čarobnjaka po imenu Flagg. Ovo mi se činilo atipičnim za Kinga, čiji su romani, barem oni pokrajnji koji nisu povezani s „Dark Tower“ serijalom, obično suvremeni.

(taj Flagg je upravo poveznica s drugim Kingovim romanima koje nisam čitala – „Stand“, „Dark Tower“ serijalom i još nekima, a pojavljuje se i pod nekim drugim imenima u drugim romanima, kao Čovjek u crnom, Marten Broadenkloak itd.)

O Flaggu

„Nakon smrti staroga kralja njegov stariji sin i nasljednik Peter biva zatočen pod optužbom da je otrovao svojeg oca. Taj podli plan, baš kao i mnoge druge, skovao je zli čarobnjak Flagg pod čijim je utjecajem i Peterov mlađi brat, princ Thomas. Međutim, Flagg nije računao na Thomasovu strašnu tajnu, kao ni na Peterov neustrašivi plan da utekne i potom se bori protiv zla, i za ono što mu po zakonu pripada – svoju krunu. Ovo je klasična priča o junacima i njihovim pustolovinama, o zmajevima, prinčevima i zlim čarobnjacima, ispričana kao što to zna samo Stephen King koji je klasičnu bajku pretvorio u bezvremensko remek-djelo. Niti jedan ljubitelj njegovog pera neće ostati razočaran.“

Ono što me uvijek fascinira kod Kinga, pa i u ovom slučaju, jest da on nikako nije majstor karakterizacije likova – njegovi su likovi plošni (dobri su apsolutno dobri, a zli su apsolutno zli), ali je nesporno majstor fabule. Način na koji u „Zmajevim očima“ povezuje jednu dobro izrađenu, ali naoko posve običnu kuću za lutke, jednog prepariranog zmaja devetogodišnjaka, hrpu platnenih ubrusa, dvojicu dječaka koji su izgubili majke i jednog ostarjelog suca, vjerojatno me nikad neće prestati fascinirati. Čovjek koji cijeli taj svemir likova, događaja, motiva i simbola može držati u glavi po meni je genij, i ne čudi me da se ovaj roman, kao i druga Kingova djela, i danas rado čitaju, prevode i kupuju.

Kako odnedavno imamo novu rubriku koja se zove „Je li ovo prikladno za djecu?“, odmah želim opovrgnuti sve glasine i neupućene preporuke – ovo definitivno nije za djecu. Pisano je kao bajka, vrlo jednostavno i pripovjedačkim glasom, ali, kako to i priliči Kingovom stilu i načinu, obiluje košmarima, lošim odlukama i katastrofama. Za djecu sigurno nije dok ne dođu do tinejdžerskih godina i tada baš slučajno vole horore.

Oznake: stephen king, zmajeve oči, knjige i čitanje, bajka

14.03.2021. u 11:08 • 3 KomentaraPrint#

subota, 11.01.2020.

Amor Towles: "Plemeniti gospodin u Moskvi"

Da skratim malo tempo od javljanja na blogu jednom godišnje, evo vjerojatno jedine knjige u ovo pola godine koju sam čitala radi gušta, a ne zbog posla (stručna literatura), djece (bajke, priče, slikovnice), kuhanja (kuharice)… Pa kaže ovako:

„Objavljen 2016. godine, ovaj je roman postao svjetska književna senzacija. Knjigom godine proglasili su ga njujorški Times, a uskoro i Sunday Times, Mail on Sunday, Irish Times i Daily Express. Iste godine najboljom knjigom proglasio ju je i Barack Obama, a veliko zanimanje i povratak knjige na vrhove ljestvica potaknuo je 2019. goidne Bill Gates koji je izrazio oduševljenje ovim veličanstvenim djelom.“

Radi se o knjizi iz naslova – „Plemeniti gospodin u Moskvi“, trećoj knjizi autora iz naslova, Amora Towlesa, pisca podrijetlom iz Bostona, o kojemu mediji i Internet zapravo relativno malo znaju, no knjiga je, čini mi se, u ovom slučaju važnija od autora.

Jer je apsolutno milena.

Knjiga promatra razdoblje od 21.06.1922. godine, kada grofa Aleksandra Rostova zbog objave proturežimske pjesme stavljaju u kućni pritvor u moskovski hotel Metropol, gdje će, sa svog prozora u potkrovnoj sobici hotela, promatrati politička i društvena previranja u Moskvi, posve zaštićen od toga da postane žrtvom povijesnih zbivanja, no ipak proživjevši sve što se u životu može preživjeti.

Suočen s oduzimanjem slobode, grof Rostov je bio prisiljen pronaći način kako preživjeti – i pronašao ga je, postavši između ostaloga i konobar u hotelu koji je zavolio kao svoj dom. Međutim, sve se mijenja kad je upoznao jednu vrlo odlučnu djevojčicu Ninu čiji je otac bio funkcionar u boljševičkoj vlasti.

Ovu sam knjigu čitala vrlo polako i uživajući, te svakome tko je se uhvati preporučujem da je čitaju na isti način, jer, osim toga što obiluje naklonošću i nježnom duhovitošću, pisana je vrlo ugodnim, gotovo arhaičnim stilom toga vremena. No naravno, ako i ne slušate preporuke svoje omiljene knjiške blogerice, svakako ne možete zanemariti preporuke jednog od najbogatijih Amerikanaca i jednog od najpopularnijih predsjednika. Dakle, nikako ne propustiti ako vam dopadne ruku!

Oznake: amor towles, plemeniti gospodin u moskvi, knjige i čitanje, Barack Obama, bill gates, roman

11.01.2020. u 13:28 • 3 KomentaraPrint#

srijeda, 30.05.2018.

Kratki pregled pročitanog

Nisam baš bila lijena, iako se nisam javila na blog kad sam rekla da hoću. Evo što sam čitala:

1. „Muza“ autorice Jessie Burton, sjećam se da mi nije bila loša.
2. „Bajke barda Beedlea“, J. K. Rowling, s dojmom da to baš i nije knjiga za najmanju djecu, jer bi se neki mogli i uplašiti.
3. „Kralj milijunskih odšteta“ Johna Grishama, koji mi nije bio tako dobar kao neke druge njegove knjige, što je prava šteta jer tematizira kolektivne tužbe radi odštete zbog narušena zdravlja ili obmanjivanja potrošača (dvije sezone odlične serije „Better Call Saul“ su napravljene upravo na tu temu!), ali se roman pri kraju nažalost malo ispuhao, nije bilo velikog finala kakav sam očekivala.

Osim toga, čitala sam Grimmove i druge bajke (ako hoćete čuti više o tome što je neprimjereno za malu djecu, ne trebate dalje tražiti primjere – od Pepeljuge, kod koje su i žena i muškarac samo objekti (što princ, siromah, nije mogao ostati neženja još neko vrijeme?), do Pinokija koji se pretvori u magarca, bace ga u more pa ga pojede kit (!), do Bambija i Snjeguljice, jedino Mačak u čizmama je ispao pametan, a i taj samo na prijevaru i na uštrb jadnih divova i čarobnjaka).
No da ne reklamiram previše, svidjelo mi se, i vizualno i sadržajno, čitati „Princezu i žapca“ i „Noćni vlak“ Ulfa Starka, slikovnice u izdanju IKEE, iako su obje očigledno rađene s namjerom plasiranja robe iz tih priča (vlakovi, tračnice, plišane žabe, psići, princeza Klara i princ Karl).
Naravno, listala sam i kuharice (over and over again!), čitala nešto pravne literature, vijesti… Nisam se sasvim zapustila u društvu bebe i dvogodišnjakinje…

A vi, što ste vi dok me nije bilo?

Oznake: knjige i čitanje, bajke, djeca

30.05.2018. u 10:30 • 3 KomentaraPrint#

nedjelja, 30.07.2017.

Jane Costello: "Djeveruše"

Ljeto je vrijeme za čitanje posvemašnjih budalaština, bilo da toćate noge u plićaku neke stajaćice, bilo da ste se, kao ja, zavukli u debelu umjetnu hladovinu koju pruža klima-uređaj. Zato je izbor romana „Djeveruše“ autorice Jane Costello savršen izbor za ljetne dane, pa makar si u razborito doba proljeća, jeseni ili zime, ni mrtvi ne biste priznali da ste skloni i primirisati ljubiću ili chick-lit naslovu.

I tako sam ja nedavno po kratkom postupku pročitala roman „Djeveruše“ britanske autorice Jane Costello, novinarke i urednice u nekoliko britanskih dnevnih novina.

Evie Hart je dvadesetsedmogodišnja novinarka lakih nota i serijska djeveruša, koju susrećemo na vjenčanjima njezinih najboljih prijateljica, pa čak i njezine hipi-majke, ali koja se nikad nije ozbiljno zaljubila i sve je svoje veze okončavala po kratkom postupku, a posljednju, s čudnovatim Garethom, neko vrijeme uoči početka radnje ovog romana. Ipak, kad na prvom u nizu vjenčanja sretne zgodnog Jacka i potpuno se osramoti pred njime, zaljubit će se preko ušiju, pa čak i sama doživjeti neke ljubavne patnje koje je dosad samo uzrokovala drugima.

Knjiga je sve što možete zamisliti, pravi izdanak britanskog chick-lita, po uzoru na Bridget Jones i njezine manje uspješne sljedbenice (jasno, i ovo je manje uspješna sljedbenica pa ne očekujte najbolje od najboljeg), čita se lako i zaboravlja još lakše, pa će činiti zgodno šareno štivo na već spomenutoj plaži, ali i u dubini najdublje hladovine.

Oznake: jane costello, djeveruše, knjige i čitanje, chick-lit, ljubic

30.07.2017. u 14:04 • 3 KomentaraPrint#

srijeda, 22.03.2017.

Louis de Bernieres: „Prašina koja pada sa snova“

Ova knjiga je vjerojatno prva koju treba spomenuti kao zaslužnu za to što me probudila iz čitateljskog zimskog sna: Louis de Bernieres je, iako ga se možda neću sjetiti na prvu, jedan od mojih najdražih autora (čak i ako nisam pročitala „Mandolinu kapetana Corellija“, iako namjeravam), a njegov novoprevedeni roman, „Prašina koja pada iz snova“ je teško opisivi čitateljski biser.

Kraj je viktorijanskog doba u Engleskoj, i za tri dobrostojeće susjedne obitelji, zlatno doba kralja Edvarda označava jedno idilično djetinjstvo. Za četiri djevojke iz kuće The Grampians: Rosie, Christabel, Ottilie i Sophie McCosh, kćeri burzovnog mešetara Hamiltona McCosha i njegove supruge, ljubiteljice kraljevske obitelji, za njihove susjede, male Amerikance Sidneya, Alberta i Ashbridgea Pendennisa, te za njihove susjede s druge strane, Daniela i Archieja Pitta, kraj edvardijanskog doba i početak Prvog svjetskog rata istovremeno je i naglo odrastanje i zauzimanje novih pozicija u svijetu i ratnim zbivanjima.

Rosie je od djetinjstva bila obećana Ashbridgeu i to se podrazumijevalo za sve Prijatelje (Pals, kako su se kao djeca nazivali), no njegovo stradavanje u ratu će je natjerati da se okrene vjeri, a s druge strane da se posveti brizi za bolesnike u vojnoj bolnici. Njezina druga sestra, Ottilie, također je radila u vojnoj bolnici, dok je Christabel bila fotografkinja u ratu (i tako upoznala svoju partnericu Gaskell), dok je smotana Sophie, koja je bila vozačica i mehaničarka u ratu, usred ratnih zbivanja upoznala vojnog svećenika Fairheada, a njihova ljubavna priča jedina je tekla glatko i idilično od samog svog začetka.

Archie Pitt se borio s indijskim plemenima u britanskim kolonijama, a njegov brat Daniel Pitt se u Prvom svjetskom ratu proslavio kao vrhunski vojni pilot. Upravo će njegova i Rosiena sudbina biti spojene po završetku rata.

Kad je rat završio, sve tri obitelji su ustanovile (neki članovi s manje otpora, a neki sa više), da su se vremena promijenila: djevojke su shvatile da se nakon što su vidjele tragedije i stradanja na fronti i u vojnim bolnicama, više ne mogu vratiti vezenju i poeziji, plesovima i društvenim obvezama na način na koji bi to s voljom činile da rata nije bilo – svaka od njih će tražiti svoje novo mjesto u svijetu, zauzimati ulogu kakva djevojkama iz višeg društvenog sloja možda i ne pristaje. S druge strane, Daniel Pitt i njegovi suborci, pa i velečasni Fairhead, shvatit će da svoje živote nakon rata moraju nastaviti, jer su kroz četiri godine oni bili zaustavljeni, ali ih ranije zacrtane životne putanje više ne zadovoljavaju – društveni sloj kojemu su pripadali više ne postoji, ili ako postoji, sve više propada, a novi društveni poredak još nije uspostavljen.

Ovaj je roman dirljiv, životan i uvjerljiv: govori o „bespućima povijesne zbiljnosti“ u kakvima se svi u ovom ili onom periodu svog života možemo naći – rat, velike seobe naroda poput ove kakvu sad doživljavamo u Hrvatskoj, prestanak života kakav poznajemo… Sve je to nešto s čime se svi možemo poistovjetiti (a istovremeno, pisano na razini razrješavanja svakodnevnih situacija poput razmirica s neurotičnom punicom, nesporazuma oko odgoja djeteta ili bračnih zadjevica). Zato, ako imate strpljenja i vremena, nećete požaliti ako oboje utrošite upravo na ovaj roman, ja ga toplo preporučujem.

Oznake: louis de bernieres, prašina koja pada sa snova, prvi svjetski rat, bespuća povijesne zbiljnosti, obitelj, rat, knjige i čitanje

22.03.2017. u 12:30 • 1 KomentaraPrint#

petak, 17.03.2017.

Suvremena književnost u nultim godinama

Obavijest iz GISKO: čovjek se prosto začudi da su "nulte godine" uopće nekakva oznaka vremena :)

U Osijeku 10. ožujka 2017.

Predavanje "Suvremena književnost u nultim godinama : 2000.-2010."

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u ponedjeljak, 20. ožujka 2017. godine s početkom u 17.00 sati organizira predavanje na temu "Suvremena književnost u nultim godinama : 2000.-2010". Predavanje će održati književnik i profesor prof. dr. sc. Krešimir Bagić u prostoru American Cornera Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
Prof. dr. sc. Krešimir Bagić rođen je 1962. u Gradištu. Osnovnu je školu završio u Gradištu, a srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magistarski rad "Lingvistika i pjesnički tekst", a 1995. godine doktorski rad "Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta".

Više informacija može se dobiti na broj telefona:

• Posudbeni odjel, Odsjek za odrasle GISKO 031/211-233



Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižn.

Oznake: suvremena književnost, Književnost, knjige i čitanje, krešimir bagić, nulte godine

17.03.2017. u 11:39 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 28.02.2017.

Susret s Brunom Šimlešom u GISKO-u

Susret s autorom Brunom Šimlešom

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizira susret s autorom Brunom Šimlešom koji će se održati u petak, 03. ožujka 2017. godine s početkom u 18.00 sati. Susret će se održati u Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Bruno Šimleša rođen je 1979. godine. Autor je knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Dosad je objavio osam knjiga, a Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih na ovim područjima. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji i Makedoniji.


Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona:

• Posudbeni odjel, Odsjek za odrasle GISKO 031/211-233



Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižničarka

Oznake: GISKO, bruno šimleša, knjige i čitanje

28.02.2017. u 12:07 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 14.02.2017.

Valentinovske aktivnosti u GISKO

U prvom redu - u povodu Međunarodnog dana darivanja knjiga 14.02., prikupljaju se i razmjenjuju dječje knjige i slikovnice radi donacije dječjim odjelima bolnica, dječjim domovima, domovima zdravlja, vrtićima i drugima.

Akcija "Čitam, dam, sretan sam!"

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek niz se godina uključuje u akciju "Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđa srca obraduj!". Akcija je organizirana povodom Međunarodnoga dana darivanja knjiga, 14. veljače 2017. godine, u okviru nacionalne kampanje poticanja čitanja "Čitaj mi".
Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek poziva vas na sudjelovanje u razmjeni i darivanju knjiga. Prikupljat će se i razmjenjivati slikovnice i knjige koje su vaša djeca prerasla ili im više nisu potrebne, stoga vas pozivamo da ih u periodu od 14. veljače 2017. Donesete na Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek ili na naše područne odjele u kojima će vas dočekati kutije/police s natpisom "Čitam, dam, sretan sam.." Prikupljene knjige nakon završetka akcije bit će proslijeđene potrebitima – dječjim odjelima bolnicâ u svrhu humanizacije hospitalizirane djece, domovima za djecu, domovima zdravlja, dječjim vrtićima i drugima.

Pridružite se i vi ovoj plemenitoj akciji!

Dodatne informacije možete dobiti na broj telefona:
• Odjel za rad s djecom i mladima GISKO 031/211-472

Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižn.

Osim toga, ljubavno-poetska radionica za djecu u 11 sati:

Literarna poetska radionica /Volim te!


Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u utorak, 14. veljače 2017. godine s početkom u 11.00 sati organizira prigodnu literarnu poetsku radionicu za djecu pod nazivom " /Volim te!" povodom obilježavanja Valentinova, a koja će se održati u prostoru Igraonice i igroteke Odjela za rad s djevom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.


Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona:
• Odjel za rad s djecom i mladima GISKO 031/211-472




Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižn.

I konačno, od 10.02.2017. godine je u prostoru GISKO-a postavljena izložba u povodu 175. obljetnice Matice hrvatske:

Izložba "175 godina Matice hrvatske"

U predvorju Posudbenog odjela, Odsjeka za odrasle Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, od petka, 10. veljače 2017. godine može se pogledati izložba pod nazivom "175 godina Matice hrvatske". Postav izložbe upriličen je povodom 175. obljetnice od osnivanja Matice hrvatske.
Matica hrvatska u ovoj 2017. godini slavi 175. obljetnicu svoga osnutka i djelovanja na polju nacionalne književnosti, prosvjete i kulture. Od davne 1842. do danas Matica hrvatska poslala je u hrvatski narod neizbrojiv broj knjiga kojima je izgrađivana i podržavana nacionalna svijest čime je izgrađen hrvatski građanski stalež, nositelj političke misli u 19. stoljeću. Matica hrvatska nikada u svome radu nije priznavala ni društvene ni obrazovne razlike među Hrvatima, pa tako ni upravne ni političke granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je knjige, s pomoću svojih povjerenika, slala u svaku hrvatsku kuću. Knjiga je uvijek u hrvatskome domu bila najbolji prijatelj i učitelj, a pokazivala je, na najvidljiviji način, i društveni položaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli.

Dodatne informacije možete dobiti na broj telefona:
• Studijska čitaonica GISKO 031/211-472


Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižn.


Oznake: GISKO, Osijek :), valentinovo, matica hrvatska, djeca, knjige i čitanje

14.02.2017. u 08:00 • 1 KomentaraPrint#

srijeda, 19.10.2016.

A sada obavijesti iz Algoritma!

Prvo obavijest o održavanju četvrtog po redu Harry Potter pub kviza u Osijeku:

15.10.2016., Osijek. U Osijeku je održan četvrti po redu Harry Potter pub kviz. Zajedničkim snagama organizirali su ga Algoritam, Sanja Srdić i Barbara Spasović uz pomoć Vladimira Cvetkovića Severa i Aleksa Curaća Šarića koji su kviz vodili. Vrijedne nagrade za prvo, drugo i treće mjesto osigurali su: Here be Dragons, Ministarsvo Magije Hrvatska, Roomescape Osijek, Cineplexx Hrvatska, Zmajska pivovara, Vladimir Cvetković Sever i Algoritam.
Kviz je održan u Pepermint Cafeu, a u hostelu Tufni održan je tematski Harry Potter tulum.
Kviz će iduće gostovati u Rijeci, Zagrebu i Splitu.
Za Harryja sve je krenulo s pozivom. Pozvan je u Hogwarts, najpoznatiju školu vještičarenja i čarobnjaštva, jer Harry Potter je zapravo prirodno nadaren čarobnjak, kao što su bili i njegovi roditelji. On je čak i više od toga: u svijetu čarobnjaka Harry Potter je legenda! Njegove pustolovine i avanture njegovih prijatelja imamo priliku pratiti kroz sedam iznimnim knjiga. J. K. Rowling izmaštala je intrigantnu priču koja je uveseljavala čitatelje diljem svijeta već s prvom stranicom, a tako je ostalo i do danas.


A zatim i o jednoj promociji knjige u izdanju Algoritma:

Poštovani,
dobrodošli u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u petak, 21. 10. od 17 h, gdje će biti predstavljen roman "Vještica" Venka Andonovskog, koji se zbiva u Gradecu, 1633 godine.

Roman će uz autora predstaviti prevoditelj i naš vodeći makedonist Boris Pavlovski i urednik, Kruno Lokotar.
FBook događaj: https://www.facebook.com/events/617678675077366/

Milan Kundera napisao je o "Vještici" (integralan tekst u prikvačmentu):
(…)

Ako govorim o Hermanu Brochu i Carlosu Fuentesu, mora se reći da roman Venka Andonovskog pripada također trećem dobu u historiji romana, u kojem pisac odbija da se povinuje tradicionalnoj formi romana kao nužnosti. U Vještici, Andonovski ne samo da želi opisati okruženje i život lika, nego i da shvati nepojmljivo. Naime, neshvatljivi masakr žena (pola milijuna žena) koje su bile optužene za vještičarenje i poslane na lomaču. Ono o čemu on govori, nije samo masakr, već tajna masakra, koji se, za nevjerovati, dogodio u Europi, u toj istoj Europi kojoj se obično divimo zbog racionalnosti, znanosti, kritičkog mišljenja, i koju s toga smatramo jedinstvenom.

Ali u ovom sjajnom polifonom djelu, u kojem raznolikost narativnih procesa iznenađuje i raduje čitatelja, prisjećanje na vještice i vradžbine je konstantno praćeno i obogaćeno pričama koje su smještene u suvremeni život, tako da Vještica postaje veliki roman o Europi. Prošlost i sadašnjost Europe.



Više o zagrebačkoj izvedbi drame Majka Tereza Venka Andonovskog:

http://www.cekate.hr/?p=26124

(inače: "prikvačment" :)

Oznake: algoritam, knjige i čitanje, Harry Potter, Pub kviz, Osijek :), knjižnica bogdana ogrizovića, vještica, venko andonovski, Milan Kundera, kruno lokotar, Makedonija

19.10.2016. u 08:41 • 1 KomentaraPrint#

utorak, 18.10.2016.

Obavijesti iz Gradske knjižnice i čitaonice Belišće

Dobila sam letak, pa evo fotke:

 photo IMAG0112_zpskv12silf.jpg

Oznake: gradska knjižnica i čitaonica belišće, belišće, listopad, Mjesec hrvatske knjige, obavijesti, Vijesti, knjige i čitanje

18.10.2016. u 10:44 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 17.10.2016.

Obavijesti Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

Što nam GISKO nudi u ove hladne jesenje dane - listopad je i ove godine tradicionalno Mjesec hrvatske knjige, pa uživajte!

OBAVIJEST MEDIJIMA

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i ove godine nizom aktivnosti obilježava Mjesec hrvatske knjige koji se tradicionalno obilježava od 15. listopada do 15. studenoga. Tema je ovogodišnje manifestacije "Čitam sto na sat".
Sve aktivnosti manifestacije na razini Hrvatske možete pratiti na mrežnim stranicama Knjižnicâ grada Zagreba ili Portalu narodnih knjižnica. Informacije o aktivnostima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek vezane za Mjesec hrvatske knjige 2016. dostupne su na službenim mrežnim mjestima i društvenim mrežama Knjižnice

Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona:
Posudbeni odjel, Odsjek za odrasle GISKO 031/211-233



Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižn.

I još jedna - raspored događanja u GISKO-u:

OBAVIJEST
Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnica Osijek poziva vas da svojim dolaskom sudjelujete u aktivnostima koje smo od 15. do 21. listopada 2016. godine pripremili za vas.
15. listopada u 11.00 sati, Igraonica i igroteka – "Čitamo naglas sto na sat" (program za djecu i roditelje)
17. listopada u 12.30 sati, KBO – "Ljekovite priče" (posjet Odjelu pedijatrije KBC Osijek)
Akcija pričanja i čitanja priča djeci u pedijatrijskim čekaonicama u sklopu nacionalne kampanje "Čitaj mi!" Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice, u suradnji s Učiteljskim fakultetom u Osijeku, Pedijatrijom KBO i Domom zdravlja Osijek, uključio se akcijom "Ljekovite priče!" u nacionalnu kampanju za poticanje čitanja.
18. listopada u 12.00 sati Igraonica i igroteka – "Gost iznenađenja" (susret za djecu i mlade s književnicom Brankom Primorac)
19. listopada u 11.00 sati, Igraonica i igroteka – "Igra i priča uz Sovka Slovka"
(program za najmlađe 0-3 god.)
Priče za najmlađe dio su programa nacionalne kampanje "Čitaj mi!" posvećene poticanju čitanju naglas djeci od rođenja. Susreti za roditelje i bebe zamišljeni su kao zajednička igra, slušanje priče, čitanje slikovnica. Poticaj je to na zajedničko čitanje djetetu od najranije dobi, na posudbu kvalitetnih slikovnica, na razvoj ljubavi prema čitanju.
19. listopada u 11.00 sati, American corner GISKO – "IZUMI – čitamo i otkrivamo" (edukativna radionica za djecu osnovnoškolske dobi nakon otvorenje izložbe pod nazivom "Na ljubičastom planetu Ante Gardaša")
20. i 21. listopada u 10.00 sati, Igraonica i igroteka – "Prvi put u Knjižnici" (organizirani posjeti DV , OŠ, Dječji dom "Klasje")
Upoznavanje djece s Knjižnicom i njezinim uslugama. Predstavljanje novih slikovnica i knjiga. Poziv na druženje i upoznavanje novih prijatelja. Pričanje i čitanje najljepših bajki i najstrašnijih priča u pričaonici.
21. listopada, od 10.00 do 18.00 sati, Igraonica i igroteka – "Čitateljski maraton u GISKO" (program za djecu i mlade)
Ovotjedne aktivnosti dio su programa obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2016. godine Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Dodatne informacije možete dobiti na broj telefona:
Odjel za rad s djecom i mladima GISKO 031/211-472
Ravnateljica GISKO
Dubravka Pađen-Farkaš, viša knjižn.

Oznake: GISKO, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, obavijesti, događanja, listopad, Mjesec hrvatske knjige, knjige i čitanje, Vijesti

17.10.2016. u 10:37 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 25.02.2016.

Katarina Bivald: "Čitateljica u potrazi za sretnim završetkom"

“Međunarodni bestseler”; “Neodoljiva priča o prijateljstvu, ljubavi, kao i o svemu što se može dogoditi kad pustite knjige u svoj život”; “Romantična priča koja će vas oboriti s nogu” - samo su neki od hvalospjeva ispjevanih romanu “Čitateljica u potrazi za sretnim završetkom” švedske autorice Katarine Bivald, bestseleru koji je preveden na 25 jezika.

U središtu je radnje Sara, koja ima 28 godina i koja nikad nije digla nos iz knjiga niti napustila svoju Švedsku i knjižaru u trgovačkom centru u kojoj je radila. No kad dobije otkaz sa svog radnog mjesta, Sara odlučuje iskoristiti davno upućeni poziv svoje prijateljice iz Iowe, Amy Harris, i uputiti se u njoj nepoznat gradić po imenu Broken Wheel i provesti ugodne duge praznike dok odlučuje što će učiniti s ostatkom svog života. Planove za godišnji odmor kvari joj činjenica da je u međuvremenu Amy, za koju saznaje da je bila teško bolesna, umrla, ali ostaje u Broken Wheelu zbog gostoprimstva drugih njezinih sugrađana – militantne Caroline Rhode, voditeljice pečenjarnice Grace, gay para koji vodi jedini noćni klub u gradu i kućanice Jen koja izdaje Brokenvilški glasnik na blogu.

S druge strane, učmalom i praznom gradu Broken Wheelu u čijem se centru poslovni prostori zatvaraju, a mladi ljudi odlaze, turistica iz daleke Švedske djeluje kao potpuna egzotika i daje im niz tema za ogovaranje, osobito kad odluči u staroj željezari pokojnog Amyna muža otvoriti knjižaru. Cijeli se grad stoga angažira u nastojanjima da zadrži Saru i nakon isteka njezine turističke vize, pa i po cijenu toga da joj nađu muža i udaju je radi zelene karte.

Je li ova knjiga simpatična? Jest. Je li zaslužila status međunarodnog bestselera? Nije me se baš tako dojmila. Priznajem da mi u posljednje vrijeme koncentracija nije na najjače i da uspijevam vrlo kratko čitati pred spavanje, ali su mi neki činjenični detalji izmakli tijekom čitanja, zbog čega je cijeli zaplet djelovao neuvjerljivo i, u nedostatku bolje riječi, “okolišavo”.

Ono što pohvaljujem jest spominjanje izrazito velikog broja zgodnih bestselera koji su obilježili posljednjih dvadesetak godina kod čitatelja-hobista, osobito spominjanje švedskih autora bestselera poput Stiega Larssona, zbog čega čitatelj ovu knjigu može upotrijebiti i kao zgodan literarni vodič kroz posljednjih četvrt stoljeća popularne literature.

Osim toga – lagana poslijepodnevna razbibriga za dokonu kućanicu.

P.S. Ostalo mi je nekoliko stranica “Knjige o džungli”, a čitam i “Klik” Billa Tancera, publicističku knjigu koju sam počela prije nekoliko godina (kad je još bila aktualna), pa uskoro očekujte nove postove s moje čitateljske fronte.

Oznake: katarina bivald, čitateljica u potrazi za sretnim završetkom, Švedska, ljubić, knjige i čitanje, stieg larsson

25.02.2016. u 10:17 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 01.06.2015.

Dva brzinska linka s blogosfere

Ponedjeljci, pa još i prvi u mjesecu, obično kod mene izazivaju blagu nervozu i tada samo brojim što od zadataka moram ostvariti, što obaviti i koje obveze već tjednima čekaju da im se posvetim (hrpa za peglanje namiguje iz kuta, dok se hrpa za pranje polako deblja – težak je život suvremene domaćice!) Ovaj ponedjeljak nije nikakva iznimka, pa ću vam nabrzinu podastrijeti pod nos dva linka na kolege blogere koji su pisali o knjigama i čitanju prošli tjedan.

Prva je tu (i to sasvim namjerno, jer suosjećam s njom i njezinim kućanskim poslovima) Ina's Playground , blogerica i novopečena majka kojoj su se prioriteti promijenili, pa je u postu „Kako sam pokušala čitati“ opisala kako pokušava dovršiti „Dudov svilac“, roman Roberta Galbraitha (a.k.a. J.K. Rowling), ali joj ne polazi za rukom, jer mali odsječci vremena koji joj stoje na raspolaganju jednostavno nisu dovoljni i za kućanske poslove i za uživanciju.

Kako sam pokušala čitati


S druge strane, bloger Babl piše o učenju čitanja i pisanja (radi se o tekstu koji je izvorno objavljen na njegovom blogu 30.07.2011. godine, pa je moguće da sam ga već prenijela, ali s obzirom da je „revitaliziran“, mislim da ništa ne smeta), ponukan izjavom Gustava Krkleca, koja glasi: „Čitati sam naučio sa sedam godina, a pisati učim još i danas.“ Bloger je analizirao tu izreku, ustvrdivši da je zacijelo dobro čitati lakše nego naučiti dobro pisati (ali je li doista tako? Istina je da je čitanje pasivna, a pisanje aktivna radnja, no dobro čitati, čitati s razumijevanjem, to podrazumijeva ne samo u potpunosti usvojenu vještinu, već i određeni stupanj općeživotnog iskustva, a stjecanje takvog iskustva je dugotrajno, možda čak jednako dugotrajno kao i stjecanje upotrebljive vještine pisanog izražavanja).

Kako god, obje ove vještine lovim čitav život i ne vidim kraja tom lovu.

Na dugome dugom putu

Oznake: blog, blogosfera, ina's playground, babl, knjige i čitanje

01.06.2015. u 15:01 • 5 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.



< listopad, 2021  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Listopad 2021 (2)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (6)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Prosinac 2020 (7)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Siječanj 2020 (1)
Travanj 2019 (1)
Svibanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (1)
Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (6)
Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (11)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (8)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (2)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (3)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (8)
Rujan 2014 (9)
Kolovoz 2014 (11)
Srpanj 2014 (11)
Lipanj 2014 (3)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Na ovom blogu čitajte o knjigama - mojim knjigama, Vašim knjigama, najnovijim knjigama, starim knjigama, zanemarenim knjigama, o autorima knjiga i novostima iz književnosti.


Hit Counter by Digits


Za sve informacije, pitanja, primjedbe, komentare, uvrede i drugo kontaktirajte me na bookeraj.blog@gmail.com