Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
nedjelja, 03.10.2021.
Tad Williams: "Sjenovita međa"
„Sjenovita međa“ („Shadowmarch“) je trilogija fantasy autora Tada Williamsa, sadržana u četiri knjige (početna ideja je bila treći dio strpati u jednu knjigu, ali Williams je bio graforeičan, pa nije mogao zgurati sadržaj trećeg dijela u jednu knjigu, već su morale biti dvije). Tako to sada izgleda ovako:
I. dio: „Sjenovita međa“ (Shadowmarch)
II. dio: „Sjenovita međa: Sjenovita igra“ (Shadowplay)
III. dio: „Sjenovita međa: Sjenoviti uspon“ (Shadowrise)
IV. dio: „Sjenovita međa: Sjenovito srce“ (Shadowheart)
„Sjenovita međa“, kao i sve ambiciozne trilogije (tetralogije?) ima razrađen svijet u kojemu se nalazi – geografiju, toponime, bića, jezik, mitologiju… No u središtu radnje je dvorac u Južnoj međi, području sličnom grofoviji ili maloj kraljevini, kojom vlada kralj Olin. U trenutku kada se čitatelj uključuje u radnju, Olin je vrijedni zarobljenik Ludisa Drakave, gerilskog lorda trenutno na čelu utvrđenog grada Hierosola, nešto južnije od Južne međe (a Južna međa se nalazi južno od svijeta pod sjenom, u koji su se sakrili vilenjaci, dugovječna bića o kojima se već nekoliko desetljeća ništa ne zna, a na granici Južne i Sjeverne međe događaju se čudnovate stvari).
Južnom međom sada vlada Kendrick Eddon, sin kralja Olina, zajedno sa svojim bratom Barrickom, koji je bogalj, i njegovom sestrom blizankom Briony, koja se teško nosi sa zahtjevima koju kraljevske dinastije stavljaju pred svoje ženske potomke.
S druge strane, pod Južnom međom čitav je grad Funderlinga, niskih bića koja su umješna u obradi kamena i metala (a ima ih i u cijelom poznatom svijetu, ali se negdje zovu Kallikani, a negdje Yisti).
Cijelom sjevernom kontinentu ubrzo će zaprijetiti moćna vojska polukralja-poluboga Sulepisa, autarha zemlje po imenu Xis koja zauzima veći dio južnog kontinenta, a središte glavnog sukoba pomiče se prema nepoznatoj maloj kraljevini Južne međe.
Ova tetralogija podsjeća na sve živo što ste do sada čitali ako ste obilato čitali fantasy – ima tu i „Igre prijestolja“, osobito glede sličnosti likova tu s likovima tamo; ima i „Gospodara prstenova“, što se tiče mitologije i vilenjaka; ima i ranijih radova Tada Williamsa, kao što je „Rat Cvjetova“ o kojemu sam već pisala tijekom ove godine…
Ipak, rekavši to što sam rekla, dovoljno je različito da će obožavatelj fantasya ipak moći uživati u pothvatu kao što je četiri knjige od kojih svaka „teži“ barem šestotinjak stranica… Povuče vas u čitanje, hoću reći, nije nešto što se može ostaviti, posebno nakon što ste prevalili prvu knjigu ili polovicu.
Osobno doživljavam „Sjenovitu među“ kao čitateljski pothvat za ovu čitateljsku godinu, baš nešto čemu se čovjek može posvetiti, a da nije poso-kuća-birtija. Ako tražite nešto takvo i spremni ste početi sada, do kraja godine i vi možete dovršiti „Sjenovitu među“.
Oznake: tad williams, sjenovita međa, fantasy, SF, vilenjaci, Književnost, knjige i čitanje
subota, 04.07.2015.
Eoin Colfer: „Artemis Fowl“
Serijal fantasy-romana irskog pisca Eoina Colfera o Artemisu Fowlu Drugom, kriminalnom master-mindu (velemozgu?), dopao mi je nejakih šaka vrlo nedavno i vrlo slučajno. Serijal se sastoji od osam knjiga, od kojih je kod nas u izdanju Algoritma prevedeno i objavljeno tri, a u narednim danima i tjednima vjerujem da ćemo moći porazgovarati o sva tri naslova.
(Posebno podvlačim da se i u ovom slučaju radi o izrazito dječjoj književnosti, kao i u slučaju „Charlotteine mreže“, tako da znate što možete očekivati ako uzmete ove romane u čitateljski zadatak).
Dakle, u središtu je radnje glavni lik: Artemis Fowl Drugi, tamnokosi dvanaestogodišnjak koji sa svojim tjelohraniteljem Butlerom i njegovom sestrom Juliet osmišljava ambiciozni plan kako će oteti vilenjaka iz podzemnog svijeta (kao što znate, keltska mitologija obiluje pričama upravo o tim mitskim bićima – vilama i vilenjacima, koji skupljaju zlato i žive pod zemljom).
Na njezinu nesreću, vila koju odlučuje oteti je pripadnica specijalne izviđačke jedinice vilenjačkog svijeta, označene kraticom ZLAT, izviđačica Holly Short. Nepripremljena za takvu neviđenu drskost (i sumnjivo dobru upućenost) malog kriminalca, Holly pada kao žrtva otmice i biva zatočena u Artemisovom dvorcu u blizini Dublina. Njezin nadređeni, zapovjednik Root, i kompjutorski genij kentaur Fouly, odmah stupaju u akciju kako bi je oslobodili i istovremeno sačuvali tajnu o postojanju vilenjačke vrste među ljudima (odnosno, blatopuzima kako ih prezirno nazivaju). Međutim, ne znaju da Artemis ima nekoliko asova u rukavu, a pogotovo ne znaju to da njegova namjera nije niti isključivo zločinačka.
Naime, u pozadini priče saznajemo da je Artemisov otac, Artemis Fowl Stariji, nestao u sjevernim morima oko Murmanska baš kad je svoj biznis počeo prevoditi iz ilegalnih u legalne vode, te da je njegova majka Angeline pala u tešku depresiju zbog njegova nestanka, zbog čega niti Artemis ne uživa osobitu disciplinu oko uobičajenih obveza dvanaestogodišnjaka – odlazaka u školu ili druženja s prijateljima.
Ponovno moram utvrditi da je za neku literaturu možda malo prekasno (iako, daleko od toga da neću nekome malenome uživati čitati ove knjige) – „Artemis Fowl“ je namijenjen klincima predpubertetske dobi, osobito dječacima (iako vjerujem da i djevojčice uživaju čitati o okršajima ljudi s vilama i vilenjacima), tako da vama starijima preporučujem da ovu knjigu izaberete kao poklon za deveto-do-dvanaestogodišnjacima ili da uživajte u zajedničkom čitanju s njima.
Oznake: eoin colfer, artemis fowl, dječja književnost, fantasy, vile, vilenjaci
