astrosailor

petak, 16.12.2022.

Vijesti iz besvijesti

I u znanosti postoji dosada, frustracija, loši dani, ...slabo plaćen posao, nestabilan, jedino što je sigurno je da ništa nije sigurno...

Ne ideš doma u 15, 16, 17 ili 18 h ostavljajući posao iza sebe, ne, više si kao tajvanski serviseri mopeda, koji žive u radionici/garaži/dnevnoj sobi, jedno sa svojim poslom. Klinci pišu zadaću s desne strane, s lijeve žena kuha, u trećem kutu perilica za rublje buči kao da će se razletjeti, ali ne čuješ ju jer je buka izvana, sa ulice, prevelika...na ulici, pri plus 30-ak stupnjeva, puna plastična kaca svinjskih glava jer je tast negdje nabavio kamiončić svinja koje je trebalo na brzaka "pripremiti" za svadbu negdje južnije...tvoja garaža je bila najprigodnije mjesto. Higijena? Molim? Pa to će se peći...mali, odi otjeraj tog džukca da ne odnese cijelu nogu na ulicu!

Mnoge sam situacije zahvaljujući baš toj "nestabilnosti" svog posla prošao, sada mi se čine kao neki sasvim treći životi .
Post kao vremeplov...

Kako ste mogli primijetiti po mojim postovima, trenutno radim u jednom gradu, živim u drugom a studente imam u trećem, sve po par sto kilometara sjever-istok-zapad-jug...par država simo tamo. Promjene na bankovnim računima su mi ko da sam dr. Ivo, ne bi me ni poslovično nepogrešiva britanska Porezna ispratila, a sve se vrti oko jedva pozitivne nule. Nisam pametan kao neki, očito, pa me se obojeni papirići ne lijepe...neka ih, zato sam si za Novu kupio dobru e-knjigu i veći mi gušt nego da sam si zlatnog Lamborghinija kupil. Pročital bum ju na nekom vlaku sjever-jug. Kad ste se zadnji put provezli vlakom 1000 km?

Današnji naslov posta se odnosi na činjenicu da sam upravo opet opsovao majku, baku i prabaku, a može i sa muške strane porodice ili one neopredijeljene, nekom Murdochu ili kome god iz Stirije ili slične tvornice bajki za malu djecu, tko je odgovorna osoba za to da se ni u srednje frustrirajućem raspoloženju ne mogu obratiti na Vijesti, i to u bilo kom jeziku, jer me nađe neki nene-ne-gušter Harry i njegova bijela tamnoputa Meghan ili Elon The Bog ili klon mu bogataški blento ćelavi, pa gori su i od naše muzičke dinastije koja iskače iz paštete (da, čak i ja sam čul za nekog Graška koji je tatinu ćer uze...no chance da nisam čujaaaa, eeee, nagurali mi kroz sve otvore, a bole me znamo što i gdje za to). Dakle, došlo je do toga da umjesto obično zabavnih Vijesti iz besvijesti uz koje dođem brzo do psovki mog pradede kočijaša kod grofa L., idem čitati liste znanstvenih radova iz astrofizike i fizike visokih energija od prošlog tjedna sa naslovima tipa "Improved Tomographic Binning of 3x2pt Lens Samples: Neural Network Classifiers and Optimal Bin Assignments" ili "Phantom attractors in Kinetic Gravity Braiding theories: A dynamical system approach" ili, ako vam to nije dosta, "Bayesian Inference of the Dense Matter Equation of State built upon Covariant Density Functionals", jer je to zanimljivije od onog u Vijestima! O tempora, o mores!

Da ne bude bez slikica, evo jedna Webb/Hubble usporedba: galaksije poznate kao Stephan's Quintet (NGC 7320) u Pegazu:
gf

Nagnuo sam malo Hubble slikicu da se odmah vidi što je što. Vidimo da je što se ovih galaksija tiče Hubble sasvim ok, ali pozadina...u pozadini je Webb mnogo bolji, ovdje se pri velikom povećanjima vidi nekoliko tisuća drugih galaksija. Također, mnogo više detalja vidimo u Webb slikici u područjima stvaranja zvijezda, izbačene prašine... Sad mi je upala u oko ona okrugla dole, tamo se ne rađaju nove zvijezde? Bit će neka stara eliptična galaksija, one su potrošile sav materijal za stvaranje novih zvijezda... Inače, ova slika je jedna od najvećih koje je Webb napravio do sada, veličine oko 1/5 promjera punog Mjeseca. Webbu je trebalo oko 1000 slika da se složi ova jedna, toliko mu je jaki "zoom"!

Četiri od ovih pet (u sredini su dvije, vrlo blizu jedna drugoj, tako da ih u gotovo ravnoj liniji odozgo do dolje ima 4) galaksija su povezane i udaljene su oko 290 miliona svjetlosnih godina, dok nam je peta, sredina lijevo, puno bliža, svega 40 miliona svjetlosnih godina. Sve to je vrlo blizu na svemirskim skalama udaljenosti, pa nam ove galaksije pružaju jako lijep uvid u trenutak u razvoju i međudjelovanju galaksija-pravi porodični portret. Npr. galaksija na vrhu ima u centru supermasivnu crnu rupu mase 24 miliona Sunaca. Mnogo. Puno i još više. Kako ih je toliko popapala? Pojma nemamo, još učimo.

- 19:51 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 10.12.2022.

Svemirski detektivski posao

Često se u svemiru naiđe na objekte za koje nemamo objašnjenja što ih je napravilo takvima kakvima ih vidimo.
Maglica Južnog Prstena je jedna takva zagonetka:
gf

Ili radije, bila je. Zahvaljujući Webb teleskopu u suradnji sa arhivnim podacima sa ESA Gaia svemirske
opservatorije, svemirskog teleskopa Hubble, ESO Vrlo Velikog Teleskopa (VLT) u Čileu i San Pedro de Mártir
Teleskopa u Meksiku, postalo je moguće objašnjenje njenog prekrasnog izgleda. Prava krimi-istraga! Ovdje dajem
skraćenu verziju opisa sa NASA stranice.

Što znamo? Ovakve maglice nastaju pri eksploziji zvijezde koja potroši gorivo svog termonuklearnog reaktora. Dakle,
da pokušamo odrediti što se dogodilo, moramo kao prvo što točnije odrediti početnu masu zvijezde, dio
koje tvori maglicu koju vidimo sa Zemlje. Tek nakon toga istraga može započeti. Da, dr. Watson? Sad ću vam
objasniti.

Maglice koje jednostavno izgledaju obično nastaju od eksplozije usamljene zvijezde-kao da žele reći "evo, bila
sam ovdje!" makar na kraju svog samotnjačkog postojanja. Komplicirane maglice kao ova nemoguće su bez
sudionika sa strane, drugih zvijezda, jer nema što proizvesti nesimetrične tokove materije-usamljene zvijezde teže sferično-
simetričnim eksplozijama.

Zvijezda kao ova ne eksplodira kao supernova, nego ispušta materijal tokom više (desetaka) tisuća godina, kako je ravnoteža
između gravitacije i tlaka zračenja sve narušenija, zbog sve slabijeg grijanja iz unutrašnjosti zvijezde.

Izbačeni materijal tvori prsten oko zvijezde. Ova zvijezda nije nastala sama, nego je imala bar nekoliko pratioca, kako je to
često u svemiru, i zvijezde se vole grupirati, i bar oko polovice ih je u dvojnim sustavima, a dosta i trostrukim ili višestrukim sustavima.
gf

Model koji su ovih dana predložili astronomi na osnovu novih promatranja (i iz kojeg su druga i treća slika ovdje, samo prva je
stvarno promatranje) je da se radi o peterostrukom sustavu: uz glavnu, centralnu zvijezdu koja je imala početnu masu kao tri
naša Sunca, vrlo blizu se nalazi još jedna manja zvijezda, još jedna zvijezda sustava je vrlo udaljena a još dvije su raspoređene
među njima. Dvije zvijezde (3 i 4) su ispustile serije strumena materije, koje su dodatno "uljepšale" sliku:
gf

Gibanje tih ni manje ni više nego 5 zvijezda i miješanje materijala iz njihovih strumena stvorilo je maglicu kako ju vidimo danas.
Neke od zvijezda su ili previše slabe da bi ih danas, unutar sve te prašine, vidjeli, ili su se spojile s najvećom zvijezdom.
Preostalo je i te koliko nepoznanica za dalju istragu, astronomima nikad ne nestaje posla!

- 23:05 - Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 06.12.2022.

SKA teleskop(i)

Obično ne volim kad se piše o astronomiji sa gotovo obaveznim "naj", u smislu najveći, najjači, najsjajniji...to je kao sa političarima, "naj" je obično znak da je unutra šuplje, isprazno, najispraznije. Mediji, ovi Orwellowski, u smislu orgy-porgy su tako pretvorili i znanost u polje za nadmetavanje.

Ali kad je nešto "naj", treba mu to priznati.

U ljeto ove godine smo pratili postavljanje i upuštanje u rad najvećeg ogledala u svemiru, Webb teleskopa. To je ogledalo sastavljeno od više berilijskih panela tako da je sve skupa promjera 6.5 m. Površina mu je oko 33 kvadratna metra. Za bilo koji teleskop, promjer i površina su, uz osjetljivost detektora, dvije glavne osobine. Teleskop promjera 1m ima površinu od oko 0.8 kvadratna metra, koliki bi promjer morao imati teleskop površine 1000 kvadratnih metara, tj. kvadratnog kilometra? Malo računa sa strane, 17.8m. Ne čini se toliko veliko, kad se usporedi sa današnjim velikim telekopima koji imaju po 8 ili 10 metara promjera. To smo već napravili.

Za "slušanje" Svemira na radio dijelu elektromagnetskog spektra koristimo radio teleskope-to su antene sa prijemnicima na valnim duljinama od centimetra do metra (frekvencije 50MHz do 25GHz), sjetimo se da je vodikova linija na oko 21cm (nastaje kad elektron u neutralnom stanju vodika promijeni spin), tj. oko 1.42GHz. Čitali ste da se nedavno urušio nekadašnji najveći radio-teleskop Arecibo. Čudno je to bilo, da nisu održavali kablove koji su držali pokretnu platformu sa detektorima pa se sve skupa strovalilo na paraboličnu antenu teleskopa, koja je bila izgrađena u prirodnom krateru? Nekako mi se činilo, ali možda se varam, da to nije bilo zbog nemara, nego američka administracija više nije željela bacati novac u crnu rupu Portorikanske (znanstvene?) mafije, danas kad morate dobiti dozvolu lokalnih šamana da postavite teleskop na nekom brdu ili u pustinji-vidi tekst dalje-to se često svodi na potplaćivanje par ne baš često trije...dobro...neću dalje, da mi ne bi netko rekao da sam socijalno i kulturološki neosjetljiv, čudna su vremena!

Dakle, pred tridesetak godina astronomi su počeli sanjati o velikom, ali stvarno velikom, radio-teleskopu. Kilometar na kilometar površine, dakle 1000m x1000m=milion kvadratnih metara. Naviknuti smo na raznorazna čuda i možda nam se i to ne čini previše, kad se misli globalno svjetski, ali trebalo je par desetljeća rovovske borbe da se odluči gdje bi se to gradilo. Radio teleskope treba postavljati što dalje od zemaljskih izvora elektromagnetskih zračenja tipa antene, iskre automobila, mali Tesle koji grade svoje domaće visokofrekventne generatore...dakle, sasvim sigurno će se naći neko pleme ili lokalni šamani... Evo slikice sa službenog otvorenja gradnje prvih teleskopa u Australiji ovih dana:
gf

Nakon mnogih konzultacija i bačvi lokalno cijenjenih visokopostotnih pića, odlučeno je da se ...ne, nije odlučeno. Nije prošla ni Afrika ni Australija, jedina smislena područja koliko-toliko utjecaja Zapadnog svijeta. Kinezi su i tako postavili svoje sami i nisu bili opcija, a Carska, ovaj Putinova Rusija nisu postavili ništa, ali isto nisu bili opcija (astronomi su očito pametniji od Merkelice i manje pohlepni od Ruskog penzionera Schroedera). Dakle, gordijski čvor nije presiječen, bačve nisu bile dovoljne, i moralo se podijeliti plijen: pola teleskopa u Australiji, a pola u Južnoj Africi. Glavni štab (sa računskom centrom, što je zapravo mozak ovakvog teleskopa, bez kog je on samo hrpa hiper-tehnološkog smeća) u Velikoj Britaniji, jer su oni faktički gospodari tih teritorija, što god da si lokalni šamani mislili. I basta. Vozi te bačve, na brodove ako treba! Svaki peti u Veliku Britaniju, molim!

Dakle Square Kilometer Array će biti postavljen u južnoafričkoj pustinji i u Zapadnoj Australiji, gdje uglavnom, osim ostataka bačvi, nema ničeg. Dogovorena je redovna dostava malih slatkih bačvica na određene adrese i ispotpisivani ugovori. Volio bih da nije tako kako ja ovdje karikiram, ali bojim se da sam još premalo inventivan, Superhik je vječan!

Projekt je zapravo već davno započeo, u Južnoj Africi je Meerkat teleskop, takozvani "pathfinder" ili preliminarni telekop, koji služi kao ogledni primjerak tokom gradnje glavnog instrumenta, koji će kasnije biti uključen u cjelinu SKA. Tamo je raspodjeljeno 64 antena, svaka je 13.5-metarski radio-teleskop:
gf

To su Gregorijanski teleskopi, dakle ne parabole nego dijelovi sfere, sa pomaknutim fokusom.

Evo jednog lijepog rezultata, naša Galaksija sa nekim od njenih tokova materije:
gf


U prvoj fazi biti će izgrađeno oko 200 radio teleskopa oblika koji manje-više znate, parabolične bijele antene, malo povećane verzije satelitskih, ali i oko 131 tisuća malih dipolnih antena, koje izgledaju kao RTV antene nešto starijeg tipa, i netko ih je, kad su usmjerene prema gore, lijepo usporedio sa novogodišnjim drvcima:
gf

Dakle do 2028 plan je izgraditi oko pola od ukupne površine teleskopa, tada će se, u skladu s napretkom znanosti, nastaviti. Cijena te prve faze je oko 2 milijarde EUR. Ako netko sumnja da je dobar dio toga usmjeren na poboljšanje života lokalnih moć...ovaj stanovnika, neka ne brine, kako sam opisao, primijenjena je već uobičajena shema iz razvijenog svijeta, nihil novi! Čak i kod nas, koji nismo, ne, na Balkanu, i bez šamana (zato imamo maskote iz Međugorja sa dvije-tri putovnice i mnogo računa po svjetskim bankama) smo to vidjeli. Bandinjo je stvarno imao smolu da mu je bilo dano postojati usred zagrebačkog betona gdje se moglo graditi samo fontane, stadione i garaže, u sprezi sa onima koji vole voziti brze aute i jahte na uštrb nevažne, sitne stoke naokolo. Gdje bi mu bio kraj da mu je bila dana nepregledna pustinja! Znam, ovi moji komentari su nepotrebni, ali su moji, a ne škodi niti podsjetiti da nije samo kod nas močvara, ima je od Vardara pa do ...Denalija (do 2015 Mt.McKinley)! Jedino što možemo napraviti je sami joj ne doprinijeti.

- 10:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 04.12.2022.

Južno-sjeverno

Krajem studenog provezao sam se vlakom kroz ovaj grad-raspoznajete? Ili se već dugo niste provezli vlakom a iz auta, zbog zaštitnih ograda, ne vidite vedute?
gf

Pomoć: u jednom nešto južnijem gradiću u blizini, tužna slika za zimu:
gf

Nešto sjevernije:
gf

Nakon 1000 km simtamanja, došao sam nešto bliže sjevernim medvjedima, u Varšavu:
gf

ali digne se i tu ponekad magla:
gf

Ruski centar za kulturu i nauku u novoimenovanoj ulici Žrtava Ruske Agresije:
gf

Nema cvijeća, pa su vrijedni botaničari postavili malo boja, da razvesele prilaz:
gf

Ali magla ga dere uporno:
gf

Varšava malo van centra isto djeluje sasvim kulturno, pred par desetaka godina baš i nije bilo
tako, očito nisu pokrali baš sav novac određen za infrastrukturu:
gf

- 18:18 - Komentari (10) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< prosinac, 2022 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Lipanj 2023 (4)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (7)
Ožujak 2023 (6)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (4)
Prosinac 2022 (4)
Studeni 2022 (6)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (5)
Kolovoz 2022 (5)
Srpanj 2022 (3)
Lipanj 2022 (4)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (4)
Ožujak 2022 (9)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (9)
Prosinac 2021 (7)
Studeni 2021 (6)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (6)
Travanj 2021 (6)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (8)
Rujan 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (8)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (4)
Veljača 2020 (5)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)
Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org