astrosailor

nedjelja, 26.09.2021.

"Plamen sveće" M. Jovanovića

U više navrata sam pisao o "mom omiljenom srpskom piscu" Milanu Jovanoviću. Autor, koji začudo ne živi u drugoj
prijestolnici svih Srba, Štokholmu, nego Munchenu, koji ispunjava istu ulogu za Hrvate, ostaje vjeran povijesnoj
tematici i u svom novom romanu "Plamen sveće" bavi se trinaestovječnom sitno-vlastelinskom porodicom Toljenović
i njihovom usponom-i naravno, padom-sve što se digne, jednom i padne. Na Balkanu je taj pad obično s treskom. Od ponositih
zdanja
gf

obično ostane prah i pepeo, ili u najboljem slučaju kamen, kao što je bilo i u ovoj priči. Ne treba ići daleko, i u našem latinskom
svijetu se crkve "oslikavalo" kožama na živo oderanim s tijela poražene kršćanske sabraće, samostane se pljačkalo, redovnice
u najboljem slučaju samo milostivo ubijalo. Ove fotografije su sa mjesta jednog od naših domaćih poprišta sličnih događaja iz tog
vremena:
gf

Materijala je, isprepletenog sa spletkama na Nemanjićevskom dvoru kraljeva Dragutina i Milutina, i u školi kraljice majke
Jelene, dovoljno za dva-tri romana, a možda i koju sapunsku operu za TV u rane poslijepodnevne sate. U prethodnim
romanima, posebno u "Teodora", je detaljno razradio povijesni okvir koji ga, očito, najviše privlači, i u najnovijem romanu
ga je razvio dalje. Svi uobičajeni likovi su tu, otac vlastelin, manje-više nesposobni sinovi i njihove gramzive žene (koliko
silikona i botoxa bi danas tamo pošlo!), mladić koji preuzima kormilo slučajem, pohotne starije udane žene ili udovice,
vidarica iz šume, crkveni velikodostojnici povijesti isprepletenih sa onim vladarskima. Pomalo kao Sienkiewicz, poljski pisac
koji je za slične romane povijesne tematike dobio Nobelicu za književnost. Kič, ali dobro informirani kič, slika jednog davnog
vremena. Iskrivljena, naravno, ali sve je to ljudski. Mit je ljudska potreba, inače sve postane isprazno, kratkotrajno, blijedo.

Radnja romana mi se u jednom momentu činila kao šahovska ploča pa sam čak mogao poglavlja označiti sa "razmještaj
figura", "šah", i "mat". Radnja se čini predvidivom, ali Jovanović se potrudio da ne bude tako: osnovna nit, umiješanost u
krvnu osvetu albanskih porodica, na kraju se okrenula protiv Toljenovića. A znamo kako to ideje u balkanskim brdima, brutalno,
vrlo brutalno, sve u ime krsta-ovaj je, naravno, isto sa jednog od stratišta nevinog puka, samo iz novijih vremena:
gf

Umiješanost Mletačke politike i simpatične učenice majstora slikarstva koji ju uči slikati pravoslavne ikone, unosi crkvenu
tematiku u roman i dalje od pravoslavnih eparhija. Jovanović je majstor zanata što se tiče pravoslavne tematike, piše kao
da je izbjegli monah sa Atosa, a ne svjetovni čovjek. Krst ili križ, na isto rabu božjem dođe, on i tako bude uvijek na gubitku,
kako bi rekao Meša Selimović, uz njih dodajući polumjesec. Sve su to samo ljudske iluzije.

Ovaj križ je za pamćenje ne stratišta, nego nedavne tragedije s vatrom, ali svejedno je u kom stoljeću ste ako vas i vaše
zadesi tragedija:
gf

Preporučam "Plamen sveće" za poučnu i boguugodnu lektiru i vježbanje ćirilice.

- 11:37 - Komentari (3) - Isprintaj - #

srijeda, 22.09.2021.

Jesen u nama

Danas navečer počinje jesen. Uvijek me iznenadi kad shvatim koliko i dalje treba
ljudima objašnjavati što to zapravo znači, astronomski. Da nije štos u tome da bi
Zemlja bila dalje ili bliže Suncu, da godišnja doba imamo jer je os rotacije Zemlje
nagnuta u odnosu na os rotacije oko Sunca itd itd. Jasno, ne možemo svi sve
znati i nije baš da je većini populacije to bitno u životu, ali čovjek bi si mislio da
je osnovna škola tu da ispuni bar neke osnovne rupe u znanju "prosječnog" čovjeka.

Danas, kad facebook "učenjaci" ispunjavaju zadaću nekadašnjih šarlatana prašnjavih
i blatnih puteva među naseljima (trebalo bi si ih uvijek zamisliti s blatnjavim raspadajućim
se cipelama na nogama, a ne kao cool tipove koji šaraju Zemljom na svojim ekranima),
znanstvena edukacija je potrebnija nego ikad, i skoro da bi čovjek uzeo svoj šator i teleskop
i krenuo na put oko svijeta, šireći Dobru Vijest ...da Zemlja nije ravna ploča. I da su putanje
Sunca i planeta na nebeskom svodu nekako povezane s time.

Evo Venere i Mjeseca pred par tjedana:
gf

Kroz teleskop vidjelo se da je i Venera mjesečastog oblika, ne potpuni krug. Venera je "zvijezda danica" jer
se na našem nebu udaljava od Sunca max 48 stupnjeva. Razlog je što je njena putanja oko Sunca unutar
Zemljine. Zato ju nikad ne vidimo usred noći, nego samo ujutro ili navečer. Isto je s Merkurom,
on je još bliži Suncu, unutar Venerine putanje, pa se ne udaljava od Sunca nikad više od 28 stupnjeva
i pošto je mnogo manji od Venere (i Zemlje, jer su ove dvije gotovo iste veličine), slabijeg je sjaja i mnogo
ljudi ga nikad u životu ne vidi. Navodno ga čak ni Kopernik nikada nije vidio, na prečesto maglovitom
poljskom nebu.

Zanimljiva činjenica je da na Merkuru nema godišnjih doba, pošto se vrti oko osi koja je gotovo paralelna
sa osi rotacije oko Sunca. Za razliku od Urana, koji se po svojoj putanji oko Sunca gotovo kotrlja. Zanimljivo
je također da su Venera i Uran, vjerojatno zbog sudara sa nekim većim tijelom u svojoj ranoj povijesti, jedini
planeti koji se vrte oko svoje osi u smjeru kazaljke na satu (gledano sa sjeverne zemljine polutke, kad
pričamo o rotaciji, uvijek treba napomenuti referentni smjer). Ostali se vrte oko svoje osi u smjeru suprotnom
od smjera kazaljke na satu. Smjer rotacije oko Sunca je za sve isti, i slijedi smjer rotacije Sunca, suprotno od
smjera kazaljke na satu-i opet, gledano sa sjevernog pola. To ukazuje i na zajednički nastanak Sunca i planeta
iz istog početnog oblaka materijala, koji se vrtio u tom smjeru. Zbog očuvanja kutne količine gibanja, svi planeti
nužno slijede početni smjer rotacije, teško je zamisliti događaj koji bi to mogao izmijeniti a da ne uništi planet.

Malo o nazivlju: pišući kobasičaste nazive kao "kutna količina gibanja" ponekad žalim da nisu prihvaćena
jezična nastojanja prof. Ksenofonta Ilakovca sa PMF-a, koji je svojevremeno, po ugledu na engleski, želio
uvesti "smjerbina" za vektor brzine (u engleskom jeziku "speed" označava samo iznos, a "velocity" se
upotrebljava za vektor, dakle i smjer). Ne sjećam se je li on ili netko drugi predložio neke kraće nazive za
"količina gibanja" (momentum) i "kutna količina gibanja" (angular momentum), podsjetite me u komentarima
ako netko zna.

Buljim ja u nebo, tražeći Veneru za dana (da, nju se može vidjeti i golim okom tokom dana, samo ako znate
gdje ju potražiti) a neki se zaigrali...: "you talking to me?"
gf

Neka vam je mirna jesen i mirna luka:
gf

- 11:28 - Komentari (5) - Isprintaj - #

subota, 18.09.2021.

Bern

Znanstvene konferencije polako ponovno počinju uživo, ne samo online.
Za laboratorijske znanstvenike COVID je, očito, unio pomutnju u raspored,
ali isto je i za teoretičare: nije sve u buljenju u ploču, papir ili ekran, mnogo toga ne
bi se pomislilo bez diskusija.

Nakon gotovo dvije godine, i sam sam se ponovno priključio događaju
uživo. Bern je grad u kome je Einstein bio tokom svoje čudesne godine
(1905) tokom koje je objavio članke koji su ga proslavili i osigurali
mu Nobelovu nagradu (1921). Ova klupa je ispred glavne zgrade Sveučilišta
na platou iznad grada koji se danas zove Einsteinterrasse, gdje se nekad nalazio
astronomski opservatorij:
gf

Našlo se tu i mjesto za prvu bernsku profesoricu, pohvalno!
gf

Za lijepa dana u daljini se vide vrhovi Alpi:
gf

Astronomski sat je dolje u gradu stajao par stoljeća ranije:
gf

Pred više od stoljeća napravljeni su mostovi visoko nad rijekom Aare,
koji su pozicionirali grad na više nivoa:
gf

Mnogo je ovdje starih zgrada očito svojevremeno bogatih i utjecajnih ljudi,
kao što se vidi na noćnoj verziji slike sata sa okolinom:
gf

Siguran sam da su svi... pošteno zaslužili svoj imetak. Kao i današnja Švicarska,
sve to leži na kolonijalnom iskorištavanju drugih, rupa u zakonu i sive ekonomije.
"Što više novaca posao donosi, to manje pitaj za njegovu zakonitost i moralnost"
je stara deviza majstora ovdašnjeg zanata. Zbog toga mi se Švicarska uvijek činila
moralno dubioznim entitetom. Ali ja sam naivni idealist, poznato je i pticama na grani.
Tipični trg:
gf

Parlament konfederacije:
gf

Na žalost, Švicarska nije usamljeni primjer i uzor je mnogima, a čini mi se i našim tajkunima.
Znamo reći, u financijskoj frustraciji Lijepe Njihove, "da smo kao Švicarska", ali zapravo to je,
po mom, uvreda: ne bih želio da smo kao Švicarska. Moji pra- i djedovi su svoj kruh zaradili poštenim
radom, ne iskorištavajući ikoga. Neka si Švicarci samo zadrže svoj raj na zemlji. Sorry, Švicarska, rekao
bi Đole, ali ja preferiram svoj dvor pred kućom i maslinu u kamenu. Makar i neobranu. Ote vi koji hoćete u
...Švicarsku, ja ostajem tu! U ne-švicarskoj.

Najviši toranj Švicarske, Minster:
gf

Nije mi bilo ugodno na tim ulicama. Nije to bilo samo zbog materijalne nepristupačnosti-cijena
svega je pretjerana čak i za one koji dolaze iz okolnih ne baš najsiromašnijih zemalja-nego i
sveprisutne degenerativne ...kvalitete. Možda sam se jednostavno odvikao od nehajnog i sveprisutnog
izobilja? Čista zavist progovara iz mene? Naravno. Jadno je da bi moral u bolji život otići tu, jer su ljepotu
koju su mi ostavili preci u naslijeđe uzurpirali neki naši, vlastiti švicarci, jednako sumnjivih moralnih karakteristika.

Ova slika je nastala da pokažem kako je vidljiva razlika između nekad i danas ili između kapitalističkog raja
i ne baš raja. Mi smo došli s desne strane, oni su već dugo na lijevoj. Arhitekta ove desne bi trebalo uz onu lampu...
gf

Ako vas zaboli zub prije sjedanja na vlak, evo zubarske ordinacije usred zgrade stanice, ovi osvijetljeni prozori.
Perverzno.
gf

Zanimljivo, u životu nisam vidio više bljuvotina na ulicama. Čak ni u Kini pred petnaestak godina,
gdje nije bilo neuobičajeno da se gost na izlasku iz restorana isprazni iza ugla. Najskuplja hrana
u Evropi a toliko loša da ju ljudi ne mogu provariti? Vrijeme je COVID-a i grad nije baš bio pun turista,
nego je većina bila lokalna. Neki novi bonton?

Neki lovac, što li?
gf

Trava je i dalje porezana na 2.73 mm i ni piktometar više ili manje. Švicarski satovi i dalje krase ruke i
koferčiće uglednika, uz dijamante i par stotinjaka računa da se sakrije lova pobrana od podanika i
donesena u crnim kožnim torbama...da Ivo?
gf

S olakšanjem sam sjeo na avion u Zurichu (nevjerojatno nemaštoviti aerodrom, ali vjerojatno je u tome
štos, fućkaš maštu ako je pouzdano) i otprašio sjeverno, daleko od raja:
gf

- 23:49 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 04.09.2021.

Muzika koja život znači

Pročitao sam da je u 97-oj godini umro Mikis Theodorakis, moj omiljeni Grk. Čovjek je
bio borac protiv fašizma, vrlo plodan skladatelj, kulturna ikona Grčke i sasvim sigurno
jedna od najvažnijih osoba Grčke 20-og stoljeća. Uspio je unijeti grčki melos u klasičnu
i modernu zabavnu muziku.

Odgovara Krleži u hrvatskoj kulturi, nezgodan jer ljevičar, neugodan jer direktan i
beskompromisan-čak i u dubokoj starosti se nije libio ubaciti u politiku kad je
Evropa stiskala Grčku za dugove.

Meni osobno se najviše sviđala njegova suradnja s Marijom Farantouri, čije pjevanje
Balade o Mauthausenu je neponovljivo. Ali napisao je više od tisuću djela, i
surađivao sa mnogim muzičarima, tako da svatko tu može naći nešto za sebe.

Uglazbio je i mnoge stihove grčkih pjesnika.

Evo u njegovu čast jedne netipične slike sa mog Otoka, mislim da bi ga podsjetila na rodni Chios:
gf

Mikis, hvala Ti za muziku koja život znači.

- 00:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< rujan, 2021 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (6)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (6)
Travanj 2021 (6)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (8)
Rujan 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (8)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (4)
Veljača 2020 (5)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (2)
Svibanj 2019 (5)
Travanj 2019 (3)
Ožujak 2019 (2)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (6)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (3)
Kolovoz 2018 (3)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (5)
Veljača 2018 (1)
Siječanj 2018 (3)
Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org