Pregled posta

Jesen u nama

Danas navečer počinje jesen. Uvijek me iznenadi kad shvatim koliko i dalje treba
ljudima objašnjavati što to zapravo znači, astronomski. Da nije štos u tome da bi
Zemlja bila dalje ili bliže Suncu, da godišnja doba imamo jer je os rotacije Zemlje
nagnuta u odnosu na os rotacije oko Sunca itd itd. Jasno, ne možemo svi sve
znati i nije baš da je većini populacije to bitno u životu, ali čovjek bi si mislio da
je osnovna škola tu da ispuni bar neke osnovne rupe u znanju "prosječnog" čovjeka.

Danas, kad facebook "učenjaci" ispunjavaju zadaću nekadašnjih šarlatana prašnjavih
i blatnih puteva među naseljima (trebalo bi si ih uvijek zamisliti s blatnjavim raspadajućim
se cipelama na nogama, a ne kao cool tipove koji šaraju Zemljom na svojim ekranima),
znanstvena edukacija je potrebnija nego ikad, i skoro da bi čovjek uzeo svoj šator i teleskop
i krenuo na put oko svijeta, šireći Dobru Vijest ...da Zemlja nije ravna ploča. I da su putanje
Sunca i planeta na nebeskom svodu nekako povezane s time.

Evo Venere i Mjeseca pred par tjedana:

Kroz teleskop vidjelo se da je i Venera mjesečastog oblika, ne potpuni krug. Venera je "zvijezda danica" jer
se na našem nebu udaljava od Sunca max 48 stupnjeva. Razlog je što je njena putanja oko Sunca unutar
Zemljine. Zato ju nikad ne vidimo usred noći, nego samo ujutro ili navečer. Isto je s Merkurom,
on je još bliži Suncu, unutar Venerine putanje, pa se ne udaljava od Sunca nikad više od 28 stupnjeva
i pošto je mnogo manji od Venere (i Zemlje, jer su ove dvije gotovo iste veličine), slabijeg je sjaja i mnogo
ljudi ga nikad u životu ne vidi. Navodno ga čak ni Kopernik nikada nije vidio, na prečesto maglovitom
poljskom nebu.

Zanimljiva činjenica je da na Merkuru nema godišnjih doba, pošto se vrti oko osi koja je gotovo paralelna
sa osi rotacije oko Sunca. Za razliku od Urana, koji se po svojoj putanji oko Sunca gotovo kotrlja. Zanimljivo
je također da su Venera i Uran, vjerojatno zbog sudara sa nekim većim tijelom u svojoj ranoj povijesti, jedini
planeti koji se vrte oko svoje osi u smjeru kazaljke na satu (gledano sa sjeverne zemljine polutke, kad
pričamo o rotaciji, uvijek treba napomenuti referentni smjer). Ostali se vrte oko svoje osi u smjeru suprotnom
od smjera kazaljke na satu. Smjer rotacije oko Sunca je za sve isti, i slijedi smjer rotacije Sunca, suprotno od
smjera kazaljke na satu-i opet, gledano sa sjevernog pola. To ukazuje i na zajednički nastanak Sunca i planeta
iz istog početnog oblaka materijala, koji se vrtio u tom smjeru. Zbog očuvanja kutne količine gibanja, svi planeti
nužno slijede početni smjer rotacije, teško je zamisliti događaj koji bi to mogao izmijeniti a da ne uništi planet.

Malo o nazivlju: pišući kobasičaste nazive kao "kutna količina gibanja" ponekad žalim da nisu prihvaćena
jezična nastojanja prof. Ksenofonta Ilakovca sa PMF-a, koji je svojevremeno, po ugledu na engleski, želio
uvesti "smjerbina" za vektor brzine (u engleskom jeziku "speed" označava samo iznos, a "velocity" se
upotrebljava za vektor, dakle i smjer). Ne sjećam se je li on ili netko drugi predložio neke kraće nazive za
"količina gibanja" (momentum) i "kutna količina gibanja" (angular momentum), podsjetite me u komentarima
ako netko zna.

Buljim ja u nebo, tražeći Veneru za dana (da, nju se može vidjeti i golim okom tokom dana, samo ako znate
gdje ju potražiti) a neki se zaigrali...: "you talking to me?"

Neka vam je mirna jesen i mirna luka:

Post je objavljen 22.09.2021. u 11:28 sati.