AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ERDOGAN O DVOSTRUKIM MJERILIMA ZAPADA PREMA PALESTINCIMA

ONI KOJI ŠUTE O UBISTVIMA U GAZI ŽELE „NORMALIZIRATI GENOCID“

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan 18. travnja je oštro osudio vojne akcije Izraela u Gazi, optuživši izraelsku vladu za neselektivne masakre nad Palestincima te je kritizirao šutnju međunarodne zajednice. "Izraelska vlada, u stanju potpunog ludila masakrira Palestince bez ikakvih razlika", rekao je Erdogan tokom sastanka parlamentarne grupe za podršku Palestini održanog u Istanbulu.

Naglasio je da su među ubijenima novinari i djeca, dok „globalni mediji i borci za ljudska prava ostaju nijemi“. Kritizirao je zapadne zemlje zbog, kako je rekao, dvostrukih standarda: „Za najmanji incident brzo uvode sankcije. Ali pitam – gdje su sada kad je riječ o Izraelu?“
Erdogan je rekao da je od 7. lisstopada 2023. godine „brutalno ubijeno gotovo 60.000 Palestinaca“, većinom žena i djece, te upozorio da „nijedan prijedlog koji podrazumijeva protjerivanje Palestinaca s njihove hiljadugodišnje zemlje za nas nema nikakvu vrijednost“.

Naglasio je da je palestinska stvar „borba za dostojanstvo“, ali isto tako i „borba za čovječnost, mir i pravdu“. Pozvao je narod koji je prije 75 godina preživio genocid da digne glas i kaže svojim vođama: „Dosta!“ Optužio je one koji šute o ubistvima u Gazi da pokušavaju „normalizirati genocid“ etiketiranjem palestinskog otpora kao „terorizma“.
„Naša braća i sestre u Gazi i Palestini su gotovo stoljeće izloženi jednom od najvećih razbojništava“, dodao je Erdogan.
Turski predsjednik je rekao kazao kako sa žaljenjem, ranjenog srca, mora reći da "islamski svijet također nije uspio ispuniti ono što se od njega očekivalo o Gazi".
Izvor: Agencija Anadolija, mzz

petak, 18.04.2025.

ZA ŽUPANIJE 33 MOBILNE AMBULANTE

OTOCIMA LJEKARNE NA BRODICAMA

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na 83. sjednici Vlade 16. travnja 2025. godine predstavila je ministrica zdravstva dr. Ivana Hristić.
Prijedlog je od Vlade prihvaćen te će se iz obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koji se isplaćuje na teret HZZO-a, odnosno državnog proračuna, sa 110,36 eura na 353,15 eura, odnosno s 25 posto na 80 posto proračunske osnovice, kao i povećanje najvišeg mjesečnog iznosa s 565,04 eura na 995,45 eura, odnosno s 28 na 225,5 posto proračunske osnovice. "Za majke se propisuje da naknada plaće iznosi 100 posto od same osnovice za vrijeme njege oboljelog djeteta i povisuje se dobna granica do kada se to pravo ostvaruje, odnosno diže se s tri godine na sedam godina".

Uređuje se i na drugačiji način pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi korištenja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u visini 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru između adrese osigurane osobe i adrese ugovornog subjekta Zavoda. Ili zdravstvene ustanove u inozemstvu kamo je osoba upućena na liječenje, odnosno jedinice Zavoda kamo je pozvana.

Izmjenjuju se i odredbe o obvezi osobnog pristupa Zavodu osiguranih osoba kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti, a nisu prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Nezaposleni će biti u obvezi javljati se HZZO-u jednom u tri mjeseca, što se odnosi na osobe starije od 18 godina koje su izgubile status redovitog učenika, odnosno redovitog studenta, a prijavile su se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana. Iznimka se propisuje za vrijeme korištenja prava na roditeljske potpore ili ako osoba zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga ne može osobno doći , pod uvjetom da je o istom obavijestila HZZO.
Za provođenje ovoga Zakona osigurana su financijska sredstva, u planu HZZO-a u procijenjenom iznosu od 133,7 milijuna eura godišnje.

MOBILNE AMBULNTE

Vlada je donijela i Odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva, kojom se omogućuje sklapanje ugovora o nabavi 33 interventna vozila za uspostavu mobilnih ambulanti opće, odnosno obiteljske medicine s medicinskom opremom, uredskom opremom i softverom u iznosu od 5,3 milijuna eura s PDV-om.
Cilj mobilnih ambulanti je povećati dostupnost zdravstvene zaštite stanovništvu u manjim i teže dostupnim mjestima te povećati kvalitetu zdravstvene usluge.
Premijer Andrej Plenković je rekao na sjednici Vlade RH "Nakon dosadašnjih iskoraka koje smo napravili i u pogledu hitne helikopterske službe i brodica, kojih je trenutno šest, a bit će ih još pet, kao i mobilnih ljekarni, ovo je sada već četvrti iskorak za pružanje hitne medicinske skrbi kakve prije nismo imali. To su sve postignuća u tri mandata ove Vlade."
Od tri prijave, odabrana je ponuda zajednice ponuditelja MS AMBULANCE d.o.o., BENUSSI d.o.o. te ELEKTRONIČAR d.o.o.
Nabava se financira u cijelosti iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a donošenje odluke nužno je obzirom da je vrijednost nefinancijske imovine veća od 1,3 milijuna eura. Krajnji rok za isporuku svih vozila u 25 županijskih domova zdravlja je 14 mjeseci od dana sklapanja ugovora.

PALIJATIVNA SKRB U OB dr. TOMISLAV BERDEK U KOPRIVNICI

Vlada je donijela Zaključak kojim se daje potpora realizaciji projekta izgradnje, rekonstrukcije i opremanja "Regionalnog centra za palijativnu medicinu i liječenje boli" u OB "Dr. Tomislav Bardek" u Koprivnici s kapacitetom 30 postelja, čime će se u državnom proračunu osigurati sredstva za građevinske radove i nabavu opreme u iznosu do najviše 10,4 milijuna eura u 2026. i 2027. godini.

Ministrica Hrstić rekla je kako se primarna zdravstvena zaštita jača kroz nabavu 33 mobilne ambulante koje će biti ravnomjerno raspoređene po županijama te će ih domovi zdravlja preusmjeravati po potrebama, dok će otoci dobiti ljekarne u okviru brodica.
Rekla je kako nastavljaju ulagati u dostupnost zdravstvene skrbi najbliže mjestu potrebe, odnosno mjestu stanovanja samog pacijenta.
"Konkretna mjera podrazumijeva jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz nabavu 33 mobilne ambulante koje su dodatak na one mobilne ljekarne za koje će uskoro ići isporuka". Mobilne ambulante su ravnomjerno raspoređene po Hrvatskoj i odlaze u sve županijske domove zdravlja, a onda će mobilna ambulanta, koja je potpuno opremljena, služiti da liječnik i medicinska sestra dođu do onih područja gdje ambulanta obiteljske medicine kao takva ne postoji.
Po dva vozila idu Domovima zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije, Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Varaždinske, Virovitičko-podravske i Zadarske županije.

OTOCIMA LJEKARNE NA BRODICAMA

Po jedno vozilo ide Domovima zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Zagrebačke županije, Čakovec, Korčula, Metković, Gospić, Vojnić, Ozalj, Slavonski Brod, Knin, Vinkovci, Vukovar, Županja te Domu zdravlja "Dr. A. Štampar" Nova Gradiška i Istarski domovi zdravlja.
Upitana od novinara hoće li ti mobilni timovi odlaziti na otoke, ministrica Hrstić je pojasnila kako su tamo već pozicionirane fizičke ambulante liječnika obiteljske medicine, a ovo je primarno predodređeno za domove zdravlja, da ih oni preusmjere tamo gdje je potrebno."Ono što će otoci dodatno dobiti, osim brodica koja postoje, oni će imati i ljekarne u okviru brodica. S obzirom na to da će mobilne ljekarne biti dostupne za cestovni dio, postojat će i brodice koje su de facto mobilne ljekarne za otočje", istaknula je.
Izvor: Vlada Vijesti, mzz

MILANOVIĆ, PLENKOVIĆ I JANDROKOVIĆ RAZGOVARALI S DUDOM

Poljski predsjednik Andrzej Duda (53) pravnik po zanimanju, 15. travnja bio je radnom posjetu Hrvatskoj, u pratnji svoje supruge Agate, na poziv predsjednika RH Milanovića. U drugom dijelu dana susreo se sa premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Republika Poljska ima 36 milijuna stanovnika, srednjoeuropske je država koja graniči s čak sedam zemalja , a treća po dužini granica joj je od ak 535 kilometara sa Ukrajinom koja trpi Rusku agresiju . Ostale zemlje su Bjelorusija s kojom joj je granica 418 km, s Češkom 796 km, s Njemačkom 467 km, s Litvanijom 104 km, Rusijom 210 km točnije ruskom teritorijom Kaliningradska Oblast, Slovačkom 541 km i Baltičkim morem.Poljska baltička obala dugačka je otprilike 528 kilometara, što je oko 328 milja.

Poljska je parlamentarna republika, kojoj je na čelu Vlade premijer, a sada je to od 2023. Donals Tusk (68) a na čelu države je predsjednik Duda.
Poljska je članica Europske unije od 1.svibnja 2004. godine. U Schengen je ušla 2007. godine. Prostire se 876 kilometara u pravcu sjever-jug i 689 kilometara od istoka ka zapadu.
Poljska se priprema za uvođenje eura, pa još uvijek plaća svojom valutom – zlotima.
BDP Poljske po stanovniku iznosi, prema podacima EU 30 100 eura. To je niže od prosjeka EU-a koji je 37 600 eura. Poljski udio u ukupnom BDP-u EU-a iznosi 4,4 %.
Andrzej Duda predsjednik je Republike Poljske od 6. kolovoza 2015. godine

Poljski predsjednik Andrzej Duda u Zagrebu je tijekom susreta s predsjednikom Zoranom Milanovićem razgovarao o vojno sigurnosnim pitanjima , ponudio je pomoć Poljske hrvatskoj graničnoj policiji u borbi protiv ilegalnih migracija i pozvao Hrvatsku da poveća broj svojih vojnika u NATO-voj misiji u Poljskoj.

U susretu Dude i premijera Plenkovića naglasak razgovora bio je na važnosti nastavka bliske suradnje Hrvatske i Poljske u okviru EU-a i NATO-a, u kontekstu geopolitičkih okolnosti te o suradnji dviju zemalja u energetici, turizmu i obrani.
Plenković i Duda razmijenili su mišljenja o aktualnim globalnim temama transatlantskim odnosima EU-a i SAD-a, potrebe daljnje potpore Ukrajini i postizanju njenog pravednog i održivog mira, te o prilikama na jugoistoku Europe.


Predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković odnose Hrvatske i Poljske u susretu s predsjednikom Dudom ocijenio je odličnima. „Hrvati i Poljaci su bliski narodi koji se dobro razumiju, povezuje nas srednjoeuropska pripadnost, vrijednosti te slična iskustva iz pojedinih povijesnih razdoblja. Kvalitetnu bilateralnu suradnju, kao i unutar Europske unije i NATO-a, treba nastaviti unaprjeđivati, uključujući i parlamentarnu dimenziju“ – navodi se u priopćenju iz razgovora Jandroković – Duda.
Trgovinska razmjena je u 2024. godini dosegnula 2,2 milijarde eura. Tradicionalno je velik i broj poljskih turista u Hrvatskoj, a tijekom 2024. godine bilo ih je 1.160 000 .
Inicijativa triju mora su Hrvatska i Poljska suosnovali, važna je i ta platforma suradnje. Potencijal inicijative je značajan jer kroz različite projekte može uvelike doprinijeti boljem povezivanju različitih dijelova Europe, jačanju njene otpornosti te smanjivanju ovisnosti o različitim vanjskim pritiscima. Ocjena dvaju sugovornika je kako hrvatski LNG terminal na otoku Krku daje snažan doprinos diversifikaciji europske opskrbe energentima. I unutar ove Inicijative posebno je istaknuta važnost jačanja obrambene dimenzije suradnje, kao i one u području prometa i energetike.
Izvor: Vijesti Vlada, Sabor, m.zouhar zec

ponedjeljak, 14.04.2025.

RUSI NAPALI UKRAJINSKI GRAD SUMY

PUTIN PREGOVARA O MIRU I NAPADA CIVILE

U petak 11. travnja posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff (68) razgovarao je s predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu o traženju mirovnog sporazuma o Ukrajini. Razgovori su trajali više od četiri sata. "Tema sastanka imala je naslov „ Aspekti ukrajinskog rješenja", rekao je glasnogovornik Peskov u priopćenju nakon završetka sastanka. Vladimir Putin je rekao da je u načelu spreman pristati na potpuni prekid vatre, ali da da ključni detalji provedbe ostaju neriješeni i da se tek treba riješiti ono što on smatra kao temeljnim uzrocima rata.
Putin ima eksplicitne zahtjeve koji uopće nisu u njegovoj nadležnosti, jer je on predsjednik Rusije a ne Ukrajine, ali daje si za pravo kao uvijte za mir navoditi da Ukrajina ne bi trebala ući u NATO, da je potrebno ograničiti veličinu ukrajinske vojske i da bi Rusija trebala dobiti cjelokupan teritorij četiri ukrajinske regije za koje on tvrdi da su Ruske, iako ih ne kontrolira potpuno.

NAPAD NA CIVILNO STANOVNIŠTVO

I onda samo dva dana nakon razgovora o miru i prekidu rata Rusije na Ukrajinu, u nedjelju 13. travnja ruske vojne snage izvele su balističkim projektilima žestok napad usred dana, iza 10 sati prije podne na grad Sumy koji ima oko 270 000 stanovnika, na sjeveroistoku Ukrajine. Projektilima je napadnuto civilno stanovništvo u nedjeljno prijepodne, a ta je nedjelja ujedno i nedjelja Cvjetnica koja označava dolazak Uskrsa.
Grad Sumy je udaljen oko 48 km od granice sa Rusijom i oko 333 km sjeveroistočno od Kijeva, glavnog grada Ukrajine.
Poginule su najmanje 34 osobe, civili, od toga dvoje djece, a čak 117 osoba je ranjeno, među kojima je čak 15 djece.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelensky je pozvao na globalni odgovor na napad. Rekao je da razgovori nikada nisu zaustavili balističke projektile i zračne bombe. Potrebno je stav prema Rusiji kakav terorist Putin zaslužuje", rekao je Zelensky.
Svjetski čelnici su osudili napad, među kojima je i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je napad potkopao mirovne pregovore između strana koje vodi Washington.
M. Zouhar Zec

nedjelja, 13.04.2025.

NETANJAHU NE ŽELI ČUTI ČINJENICU

PROZVAO KANADSKOG PREMIJERA DA POVUČE IZJAVU

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu (76) napao je svog kanadskog kolegu, Marka Carneyja (59), jer je, kako se čini, podržao tvrdnju prosvjednika da Izrael u svom tekućem ratu protiv Hamasa čini genocid u Gazi.
U četvrtak 10. travnja je na svom službenom X računu, Netanyahu zamolio Marka Carneya novog vođu Liberalne stranke i premijera Kanade koji je prošli mjesec naslijedio Justina Trudeaua(54) da povuče svoju neodgovornu izjavu.
Netanjahu je reagirao na video na kojem je kanadski premijer Mark Carney odgovorio prosvjedniku u gomili koji je vikao: "Gospodine Carney, u Palestini se događa genocid."
"Hvala vam... Svjestan sam. Zato imamo embargo na oružje", rekao je Carney dok je gomila eruptirala u divlje navijanje.

Marek Carney je kasnije pojasnio, rekavši da nije "čuo riječ genocid" i da je samo "iznosio činjenicu" o ograničenjima naoružanja.
Netanyahu je rekao da je Kanada oduvijek stajala na strani civilizacije i da bi "tako trebao i gospodin Carney".
"Ali umjesto da podrži Izrael, demokraciju koja vodi pravedan rat pravednim sredstvima protiv barbara Hamasa, on napada jedinu židovsku državu. Gospodine Carney, povucite svoju neodgovornu izjavu", objavio je na X Netanjahu.
Ndtv world. news piše da je prošli mjesec Netanyahu osudio kao "lažnu i apsurdnu" istragu UN-a koja je otkrila da je Izrael počinio "genocidna djela" u Gazi.

NETANJAHU VIJEĆE UN-a NAZIVA – CIRKUS

„Antiizraelski cirkus poznat kao Vijeće UN-a za ljudska prava odavno je razotkriven kao antisemitsko, korumpirano, terorističko i nebitno tijelo“, rekao je Netanyahu 13. ožujka.
„Umjesto da se usredotoči na zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koje je počinila teroristička organizacija Hamas u najgorem masakru nad židovskim narodom od Holokausta, UN ponovno odlučuje napasti državu Izrael lažnim optužbama, uključujući apsurdne tvrdnje“ o uništavanju ustanova za seksualnu i reproduktivnu zdravstvenu skrb u Gazi“ rekao je.

Njegov odgovor uslijedio je nakon što je Istražna komisija UN-a izjavila da je Izrael „namjerno napao i uništio“ glavni Centar za plodnost na palestinskom teritoriju te da je istovremeno nametnuo opsadu i blokirao pomoć, uključujući lijekove za osiguranje sigurnih trudnoća, poroda i neonatalne skrbi.
Komisija je utvrdila da su izraelske vlasti „djelomično uništile reproduktivni kapacitet Palestinaca u Gazi kao skupine, sustavnim uništavanjem zdravstvene skrbi za seksualnu i reproduktivnu skrb“, navodi se u izjavi – piše ndtv world 12. travnja.2025.

UNIŠTENA BOLNICA AL – AHLI

Al Jazeera 13. travnja, uz video daje informaciju da je nešto iza ponoći Izraelska vojska napala baptističku bolnicu Al -Ahli na sjeveru Gaze. Zdravstveni djelatnici, ranjenici, stotine raseljenih, svi su imali manje od pet minuta za evakuaciju, koliko im je dala Izraelska vojska prije nego što je započela s napadima. Zavladala je panika, ljudi su bježali na štakama, druge su izvozili na bolničkim kolicima. Nitko nije znao koliko je osoba ostalo u bolnici. Izraelska vojska je rekla da je u bolnici sjedište Hamasa. Pri napadu je više osoba ranjeno.
Al- Ahli je jedina ustanova na sjeveru Gaze koja je imala CT uređaj za otkrivanje unutarnjih povreda. Nakon Izraelskog napada, što je bilo vidljivo ujutro nakon svanuća, uništen je odjel urgentne medicine, kirurška oprema, zalihe kisika, sve je uništeno.
Više agencija UN-a osudilo je napade izraelske vojske koji su usmjereni na zdravstveni sektor i hitnu službu Gaze. Bolnica AL – Ahli je zaštićena Međunarodnim humanitarnim pravom – čije bi uništenje moglo biti – ratni zločin. (mzz)


GUTERESS INZISTIRA NA HUMANOSTI

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je još u utorak 8. travnja da je Gaza postala "polje smrti" jer je Izrael nastavio blokirati pomoć . Tu je optužbu jedan izraelski dužnosnik brzo odbacio, rekavši da "ne nedostaje" pomoći.
"Prošlo je više od cijelog mjeseca, a da Gazi nije stigla ni jedna pošiljka humanitarne pomoći. Nema hrane. Nema goriva. Nema lijekova. Nema komercijalnih zaliha. Kako je pomoć presušila, brane užasa ponovno su se otvorile", rekao je Guterres u obraćanju novinarima.

Guteress je podsjetio na Ženevske konvencije koje reguliraju postupanje s ljudima u ratu, te istaknuo obvezu "okupacijske sile" da osigura opskrbu
civilnog stanovništva hranom i medicinskim potrepštinama. "Ništa od toga se danas ne događa. Nikakve humanitarne zalihe ne mogu ući u Gazu", rekao je Guterres. "Da budem jasan - nećemo sudjelovati u bilo kakvom aranžmanu koji u potpunosti ne poštuje humanitarna načela - humanost, nepristranost, neovisnost i neutralnost", rekao je Guterres, zahtijevajući jamstva za nesmetan dotok pomoći u teritorij Gaze.

"Sadašnji put je slijepa ulica – potpuno nepodnošljiva u očima međunarodnog prava i povijesti", rekao je.“A rizik od transformacije okupirane Zapadne obale u još jednu Gazu čini situaciju još gorom. "Vrijeme je da se prekine dehumanizacija, da se zaštite civili, oslobode taoci, osigura pomoć za spašavanje života i obnovi prekid vatre" piše France 24, 9. travnja. (m.z.z.)

U BEOGRADU SKUP „NE DAMO SRBIJU“ PREDSJEDNIKA SRBIJE

U NOVOM PAZARU STUDENTI U BLOKADI OKUPILI STUDENTE I GRAĐANE

Na skupu koji je održan u Beogradu pod imenom „Ne damo Srbiju“ a koji nisu organizirali studenti, već je to skup koji, može se zaključiti organizirala Srpska narodna stranka, iz koje je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, održavan je tijekom cijelog dana 12. travnja . Istoga dana oko 19 sati na skupu „Ne damo Srbiju“ govor je održao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na skupu rekao da se osniva "Pokret za narod i državu" te objasnio da je pokret potreban iz razloga što je potrebna nova energija i nova snaga i novi plan, ne plan do 2027. godine već do 2035. godine“. Rekao je da su lokalni službenici njegovim izrijekom „ funkcioneri „ arogantni te ne žele razgovarati s narodom, ali će zato doći oni koji žele razgovarati. Iznio je i pet zahtijeva koje državna administracija treba provesti.
Na skupu u Beogradu 12. travnja, prema riječima reporterke al Jazeere bio je štand na kojem su građani mogli ubaciti pismo za predsjednika Srbije.
Manifestacija, koja bi prema najavama trebala trajati tri dana, započela je dočekom grupe koja je s Kosova pješice krenula u Beograd. Dio puta vozili su se autobusom a u petak navečer stigli u Beograd gdje je njima u čast istaknuta 200 metara duga srpska zastava. Uz veliku zastavu, za koju Vlada tvrdi da je najduža u povijesti Srbije, iako je reporter Al Jazeere u jednom javljanju rekao da je veća zastava bila napravljena na Kosovu, okupljeni su nosili i zastave gradova i mjesta Srbije iz kojih su stigli u Beograd.

SVOJOJ ADMINIOSTRACIJI - VUČIĆ JAVNO REKAO ZAHTJEVE

1.Kao prvi zahtjev Vučić je naveo: od nadležnih organa i institucija i tužiteljstva očekuje da u okviru nadležnosti pokrenu postupke kako bi se uspostavio red i mir u državi.

2.pravna odgovornost svih osoba koja su sudjelovale u, kako je rekao, vandalskim nasrtajima i napadima na građane prilikom njihovih mirnih okupljanja u Srbiji, a naročito da se otkriju i kazne počinitelji, poticatelji i pomagači "divljačkih napada na mirno okupljene građane u Nišu 21. ožujka 2025. godine".

3. da se svakom učeniku i studentu omogući da se školuje i studira ukoliko to želi.

4. traži da se otkriju počinitelji, poticatelji i pomagači u vršenju aktivnosti koje podrazumijevaju napade na vitalne državne institucije i objekte i da se spriječi preuzimanje takvih aktivnosti u budućnosti.

5. da se spriječi svaka aktivnost kojom se samovoljno i protupravno paralizira gospodarska djelatnost i onemogućavaju građani da provode svoje životne aktivnosti na uobičajen način, usklađen s javnim poretkom u kojem svatko može računati na to da će mu u demokratskom društvu država zaštititi vitalne životne interese.

STUDENTI U NOVOM PAZARU

"Duga 200 metara, ponosno se vijori ulicama Beograda. Ova zastava nije samo simbol - ona je, kao i Republika Kosovo, srce Srbije", rekao je Vučić držeći zastavu. Ljudima koji su došli s Kosova premijer u tehničkom mandatu Miloš Vučević podijelio je medalje na pozornici ispred Skupštine Srbije. Vučević je pritom rekao "Dosta je bilo blokada". "Ukrali su puno vremena i života".
I dok se u Beogradu održavao skup „ Ne damo Srbiju“ na koji je građane Srbije pozvao predsjednik Vučić ,u Novom Pazaru, 280 kilometara dalje od Beograda, studenti u blokadi su održali svoj prosvjed na koji su došli građani, prema riječima reportera Al Jazeere, sudeći prema transparentima i zastavama, iz Smedereva, Subotice, Zrenjanina, Jagodine…
Ujutro 12. travnja su studenti sjeli na asfalt želeći spriječiti izlazak autobusa na relacije kojima su trebali građane iz Novog Pazara prevesti na skup SNS -a u Beograd. Pritom su policajci studente doslovno micali, nosili s ulice, pri čemu je jedan sedamnaestogodišnjak lakše povrijeđen i zatražio je liječničku pomoć. Policija je, rekao je reporter, potvrdila da nitko nije priveden ni uhapšen.
Studenti Sveučilišta u Novom Pazaru zadnji su se pridružili studentima u blokadi, u siječnju 2025. Na studentskom prosvjedu u Nišu 1. ožujka 2025. na kome je donesen Studentski edikt, studenti iz Novog Pazar rekli su da se tek sada osjećaju kao ravnopravan dio Srbije, da osjećaju jedinstvo s drugim studentima.
Osim već poznata četiri zahtijeva, u Novom Pazaru studenti su istakli još dva zahtjeva koja se odnose na Novi Pazar a to su: zatvor za mladića koji je skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj je 2019. na pješačkom prijelazu smrtno stradao student Ernad Bohen (19) i drugi zahtjev: da se uvede prinudna uprava za državno Sveučilište u Novom Pazaru.
M. Zouhar Zec

subota, 12.04.2025.

ZAVRŠEN PROJEKT RAZMINIRANJA TERENA - Safe Steps II – CROSS II

1. OŽUJAK 2026. U PLANU JE KAO KRAJ RAZMINIRANJA RH TERENA

Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske dr. Davor Božinović predstavio je u splitskom hotelu „Amphora“ 11. travnja projekt Croatian safe steps - CROSS II. „Tim projektom završavamo razminiranje najzahtjevnijih šumskih i planinskih terena. Označavamo jednu od završnih etapa nacionalnog napora koji traje gotovo tri desetljeća - borbu protiv mina, naslijeđa rata koje je desetljećima ugrožavalo sigurnost, razvoj i živote građana i s ponosom možemo reći da smo nadomak cilja - Hrvatske bez mina“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. Davor Božinović. Rekao je kako je u Hrvatskoj ukupno 600 ljudi stradalo od mina, od čega 207 smrtno. Među smrtno stradalima je i 40 pirotehničara, no u posljednje dvije godine nije bilo žrtava od mina.
Rekao je ministar Božinović kako je Žrnovnica, naselje istočno od Splita, prije sedam, osam godina razminirana, no ne može se isključiti tzv. rezidualni rizik jer uvijek postoji mogućnost da je negdje pojedina mina zaostala. Posljednjih godina bilo je slučajeva da se nailazilo na mine koje ne potječu iz Domovinskog rata nego ih je netko maknuo iz kućnih rezervi i skladišta, no o svemu tome se vodi računa.

Trenutno, ukupno minski sumnjivo područje obuhvaća ispod 50 km˛ i nalazi se na području 14 gradova i općina koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima unutar 2 županije, Ličko - senjskoj i Sisačko - moslavačkoj, s time da je s područja Karlovačke županije uklonjena minska opasnost, a preostalo minsko sumnjivo područje se odnosi na prostor unutar tri grada i općine koja su isključivo zagađena neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS) unutar vojnih skladišta.

Korisnik projekta CROSS II je Ministarstvo unutarnjih poslova, a operativno ga provodi Ravnateljstvo civilne zaštite, uz financijsku potporu Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. Ukupna vrijednost projekta je 77.138.476,61 eura, od čega je 62% sufinancirano sredstvima EU, a cilj mu je razminiranje ukupno 48,5 km˛ šuma i šumskog zemljišta od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava na području Karlovačke, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije, s tim da je do sada realizirano već više od polovice planiranih poslova razminiranja.
Prema riječima ministra MUP-a dr. Božinovića uskoro će biti prijavljen i CROSS III, usmjeren na uklanjanje eksplozivnih ostataka u bivšim vojnim skladištima .

SUSTAV RAZMINIRANJA NAJBOLJI U EUROPI

Ministar Božinović je rekao da u MUP-u razmišljaju o cjelokupnom sustavu, pirotehničarima i pomoćnim djelatnicima u razminiranju, te načinu kako da svoje veliko znanje primijene tamo gdje je najpotrebnije. U ovom trenutku je šezdesetak zemalja svijeta suočeno s minskom opasnošću, Ukrajina je najbliža i najpoznatija, a tamo smo već vrlo aktivni. Osim što smo tamo organizirali prvu međunarodnu donatorsku konferenciju, već smo poslali pakete pomoći vrijedne deset milijuna eura. Naši ljudi i kompanije su tamo, razminiranje Ukrajine je krenulo. Mi smo stvorili sustav koji je trenutno najbolji na svijetu", ustvrdio je ministar dr. Božinović.
Završetak razminiranja u RH planiran je do 1. ožujka 2026. godine a nakon njegovog završetka Hrvatska, kroz prijenos stečenih znanja i iskustva, nastavlja svoju međunarodnu ulogu.

Svečanosti su prisustvovali državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Kristina Bilić, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije Dragan Jelić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut, ravnateljica Uprave za materijalno-financijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Andreja Benić zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić.
Izvor: Vlada vijesti, internet civilna-zaštita,mzz

petak, 11.04.2025.

EUROPSKA UNIJA PAUZIRALA SVOJE PROTU CARINE SAD-u

REPUBLIKANAC RASTRGAN IZMEĐU VISOKIH CARINA I INDUSTRIJALIZACIJE

Europska unija privremeno je pauzirala svoje protu carine Sjedinjenim Državama kako bi nastavila razgovore s administracijom Donalda Trumpa o tome kako riješiti ono što je do prije nekoliko dana oblikovano kao sveobuhvatni trgovinski rat. Obustava će ostati na snazi 90 dana, objavio je Trump 9. travnja, osim za Kinu. Visinu carina Trump je objavio 2. travnja 2025. Europskoj uniji odredio carine od 20 posto.

Zemlje članice EU-a odobrile su u srijedu 9. travnja carine od 25 posto na širok raspon američkih proizvoda, uključujući bademe, sok od naranče, perad, soju, čelik i aluminij, duhan i jahte, u znak odmazde na carine od 25 posto koje je SAD uveo na uvoz čelika i aluminija iz Unije.
Prva splav, vrijedna 3,9 milijardi eura, trebala je stupiti na snagu 15. travnja. Ali to više - neće biti slučaj - piše portal euronews 10. travnja.
"Želimo dati priliku pregovorima", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije 10. travnja poslijepodne.“ Dok finaliziramo usvajanje protumjera EU-a koje su imale snažnu potporu naših država članica, stavit ćemo ih na čekanje na 90 dana. Ako pregovori ne budu zadovoljavajući, naše protumjere će stupiti na snagu“ – rekla je Ursula von der Leyen.

SVE OPCIJE OSTAJU NA STOLU
Odluka predsjednice Europske komisije dolazi nakon što je Trump, pod intenzivnim pritiskom tržišta, najavio da će njegove samozvane "uzajamne carine" biti pauzirane na 90 dana. "Nemojte uzvraćati i bit ćete nagrađeni", poručila je Bijela kuća.
Unija je u početku bila pogođena stopom od 20% pod ovim sveobuhvatnim carinama. Dužnosnici Komisije odbacili su formulu Bijele kuće kao "ni vjerodostojnu ni opravdanu" i obećali da će uzvratiti "tamo gdje boli".
Nakon Trumpovog preokreta, uvoz iz EU-a u Ameriku i dalje će biti smanjen s osnovnom stopom od 10%. Čelik, aluminij i automobili i dalje će podlijegati posebnoj stopi od 25%.
Von der Leyen je istaknula da će se interni rad na pripremi "daljnjih protumjera" nastaviti, signalizirajući duboku neizvjesnost o budućnosti Trumpove komercijalne politike. "Kao što sam već rekla, sve opcije ostaju na stolu", rekla je.

„NULA ZA NULU“
Ranije u četvrtak 10. travnja , von der Leyen je udvostručila svoj prijedlog o tarifnom sporazumu "nula za nulu" na svu industrijsku robu između EU-a i SAD-a, koji je američki predsjednik već odbacio jer, po njegovom mišljenju, nije dovoljan.
Umjesto toga, Trump je predložio da EU poveća kupnju američke energije kako bi brzo uravnotežila trgovinu robom. ( U 2023. EU je zabilježio višak robe sa SAD-om u vrijednosti od 156,6 milijardi eura, ali manjak usluga u vrijednosti od 108,6 milijardi eura.) informacija je od euro newsa.
EK, koja ima isključivu nadležnost za određivanje komercijalne politike za 27-člani blok, pokušava shvatiti što bi mogla biti Trumpova završna igra.
Dužnosnici sumnjaju da je republikanac Trump rastrgan između svojih ciljeva da ponovno uspostavi ravnotežu u trgovinskim odnosima, uspostavi novi izvor prihoda putem skupljanja velikih carina i promiče ponovnu industrijalizaciju Amerike, a da ne zna točno kojem će dati prednost.
Privatno, dužnosnici se nadaju da će tržišna previranja izazvana Trumpovom inicijativom bez presedana da ponovno uspostavi gospodarski poredak nakon Drugog svjetskog rata ,biti dovoljna da se predomisli.
Izvor: euro news.com,mzz

IZRAELSKA VOJSKA BLOKIRA DOPREMU HRANE U GAZU

10.000 PACIJENATA U GAZI ČEKA EVAKUACIJU RADI LIJEČENJA

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za medije u Ženevi 10 . travnja ponovio je poziv na hitno ukidanje izraelske blokade humanitarne pomoći, kao i na zaštitu zdravstvenog sistema i neometan humanitarni pristup, upozorivši da opsada Gaze povećava rizik od bolesti i smrti civilnog stanovništva. Rekao je da je prošlog tjedna 75 posto UN misija u Gazi bilo odbijeno ili ometano.
„Jučer smo, zajedno s partnerima, evakuirali 18 pacijenata i 29 pratilaca u Norvešku, Maltu, Luksemburg i Rumunjsku“, rekao je Tedros, dodavši da više od 10.000 pacijenata u Gazi još uvijek čeka evakuaciju u bolnice u kojima bi im bilo pruženo liječenje" - piše agencija Anadolija.
Istakao je da su tokom primirja pokušali obnoviti zalihe i opskrbiti skladišta hranom, ali da su nakon šest tjedana opsade te zalihe „opasno niske“ i da će nestati za dva tjedna ako opsada ne prestane.
Izraelska vojska je 18. ožujka pokrenula novi val smrtonosnih napada na Gazu, čime je prekinuto gotovo dvomjesečno primirje iz siječnja.
Od 7. listopada 2023. Izrael je u Gazi ubio više od 50.800 Palestinaca, većinom žena i djece.

Međunarodni kazneni sud je u studenom 2024. izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

SAD BI TREBALA PONOVO PRISTUPITI WHO

Tedros Adhanom Ghebreyesus generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izrazio je na konferenciji za medije nadu da će se Sjedinjene Američke Države ponovo pridružiti ovoj UN-ovoj zdravstvenoj agenciji.
Naime Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu o povlačenju SAD-a iz WHO-a ubrzo nakon stupanja na dužnost predsjednika 20. siječnja 2025.
„To sam više puta rekao – povlačenje SAD-a iz WHO-a je gubitak za sve. Članstvo u WHO-u doprinosi zdravstvenoj sigurnosti SAD-a, ali i ostatka svijeta“, rekao je je Tedros Adhanom Ghebreyesus. Rekao je da postoji mnogo benefita za SAD da ostane dio agencije, podsjećajući da su američka ulaganja u WHO u interesu same Amerike. „Nadam se da će preispitati svoju odluku i vratiti se u porodicu WHO-a“, zaključio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
Izvor: Agencija Anadolija,mzz

DVIJE MILIJARDE DOLARA OD CARINA DNEVNO

NAJVIŠE CARINE OD 1903. GODINE

Odgoda visokih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa od 90 dana je na Wall Streetu, sjedištu Njujorške burze, dobila kratki predah. Analitičari kažu da su njegovi postupci – koji su posebno teško pogodili Kinu – već doveli prosječnu američku efektivnu carinsku stopu na najvišu razinu u više od jednog stoljeća.
Mnoga dobra iz drugog najvećeg svjetskog gospodarstva, Kine, sada se suočavaju s nametima od najmanje 145 posto - ukupna dodatna brojka koju je Trump uveo ove godine.
"Novo nametnute carine sada utječu na 2,4 trilijuna dolara američkog uvoza ili gotovo 75 posto. U usporedbi s Trumpovim prvim mandatom, ovo je golema eskalacija, budući da su njegove prve carine utjecale na oko 380 milijardi dolara američkog uvoza ili 15 posto", rekla je Erica York iz Porezne zaklade – piše ndtw world 11. travnja.

NAJVIŠE CARINE OD 1903. GODINE
Istraživači iz Budget Laba na Sveučilištu Yale procjenjuju da se "potrošači suočavaju s ukupnom prosječnom efektivnom carinskom stopom od 27 posto, najvišom od 1903. godine. Ovo se samo malo razlikuje od efektivne stope prije objave od 9. travnja", izjavili su.
I nakon uračunavanja pomaka u potrošnji, prosječna tarifna stopa bit će 18,5 posto, predviđaju u Budget Labu. To bi bilo najviše od 1933. godine
Thibault Denamiel, suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), procjenjuje da je američka carinska stopa u prosincu 2024. iznosila 2,4 posto - a to je brojka koja sada stoji sjeverno od 20 posto. "To je uglavnom zbog činjenice da još uvijek imamo carinsku stopu od 125 posto za Kinu", rekao je, misleći na posljednju carinu koju je Trump uveo na kinesku robu.
Carina od 125 posto, koja je stupila na snagu u 10. travnja zajedno s ranijim 20 posto zbog navodne uloge Kine u opskrbnom lancu fentanila, stavlja nove Trumpove carine usmjerene na Kinu ove godine na 145 posto.
Analitičari su također istaknuli da su Trumpove akcije označile najveće povećanje carina od Smoot-Hawleyevog zakona iz 1930. godine, koji je produbio Veliku depresiju.

DVIJE MILIJARDE DOLARA DNEVNO
Trump je ustvrdio da Sjedinjene Države "uzimaju gotovo 2 milijarde dolara dnevno" od carina. Naveo ih je kao sredstvo za povećanje državnih prihoda, poticanje industrijskih sektora u zemlji i pritisak na druge vlade u pogledu američkih prioriteta.
No stručnjaci upozoravaju da će previsoke carine u Kini vjerojatno uzrokovati smanjenje američkog uvoza iz te zemlje.
Uz kineske carine koje dosežu kaznene razine, čak i konzervativne procjene sugeriraju da bi se kineski udio u uvozu "trebao dramatično smanjiti", rekao je glavni američki ekonomist JPMorgana Michael Feroli u nedavnoj izjavi.
„Ako bi se to dogodilo“,dodala je Erica York iz Porezne zaklade „ uvoz iz Kine na kraju bi generirao vrlo male prihode od carina.Sve u svemu, procjenjujemo da će carine i najavljene odmazde smanjiti američki BDP za 1,0 posto", rekla je.
Izvor: ndtv. world -news,mzz

četvrtak, 10.04.2025.

KAMPANJA KRITIČKOG PROMIŠLJANJA O HRANI KOJU JEDEMO

U FOKUSU SU - DODACI PREHRANI

Pokrenuto je novo izdanje informativno-edukativne kampanje Safe2Eat kojom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potrošačima približava teme sigurnosti hrane i potiče ih da kritički promišljaju o onome što jedu.
Kampanja ove godine obuhvaća 23 europske zemlje, a u Hrvatskoj je petu godinu zaredom provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Uz postojeće teme pravilno rukovanje hranom, oznake na hrani, bolesti koje se njome prenose, otpad od hrane i nova hrana, kampanja u Hrvatskoj ove se godine bavi i novom, sve aktualnijom, temom – dodacima prehrani.

DODACI PREHRANI
Dodaci prehrani, čiji sastojci uključuju vitamine, minerale, biljne ekstrakte, mikroorganizme i druge bioaktivne tvari, sve su prisutniji u svakodnevnoj prehrani građana. Prema posljednjem istraživanju HAPIH-a, 29 % građana Hrvatske koristi dodatke prehrani, pri čemu 18 % odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41 %, što može biti očekivano s obzirom na povećane potrebe za određenim vitaminima u najranijoj dobi. Dodatke prehrani podjednako uzimaju žene (30 %) i muškarci (27 %), a najveći broj korisnika je u Zagrebu i okolici (35 %), dok su najmanje zastupljene Lika i Banovina (10 %).

Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.

RASTE TRŽIŠTE DODATAKA PREHRANI
Globalno tržište dodataka prehrani ubrzano raste. Prema istraživanju Polaris Market Researcha procjenjuje se da će vrijednost tržišta, koje je 2023. iznosilo gotovo 179 milijardi dolara, rasti po stopi od 8,8 % godišnje do 2032. I Hrvatska bilježi rast – Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, a njihov je broj u posljednjih pet godina porastao za 30 S porastom konzumacije dodataka prehrani raste, međutim, i broj pitanja potrošača o njihovoj sigurnosti, učinkovitosti i primjeni.
Izv. prof. dr. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a je istaknuo „ Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni. Zato smo ovu temu uključili u kampanju iz aspekta sigurnosti, kako bismo im pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije. Podaci Eurobarometra pokazuju da se više od 60 % potrošača o rizicima vezanima uz hranu informira putem interneta i televizije, što dodatno potvrđuje važnost edukacije i progovaranja o ovim temama putem svih platformi“, Dr. Krunoslav Karalić rekao je kako će i drugim aktualnim temama iz prehrambenog sektora stručnjaci dublje raspravljati na nadolazećoj konferenciji FOODCOOLTOUR Osijeku u mjesecu svibnju.

U razgovoru o dodacima prehrani, koji se održao u povodu predstavljanja ovogodišnje kampanje Safe2Eat, stručnjaci su istaknuli najvažnije smjernice za njihovu sigurnu i odgovornu konzumaciju – piše u svom priopćenju 9. travnja Hrvatska Agencija za Poljoprivredu i Hranu ( HAPIH)
„Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu. Njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci – tada je dodatna suplementacija opravdana. Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na Internetu i društvenim mrežama. Problem je i što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija, koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni“, upozorila je prof. dr. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek. „Treba voditi računa o kombiniranju dodataka prehrani s pojedinim sastojcima u hrani. Važno je znati kako pravilno trošiti dodatke prehrani jer će u slučaju nepravilne primjene učinak izostati. Tako se, primjerice, vitamin D mora uzimati uz obrok koji sadrži masnoće jer se inače neće apsorbirati u organizmu – istakla je dr. Banjari. “
„Iako dodaci prehrani mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, njihova široka dostupnost na brojnim prodajnim kanalima i sve veća ponuda nose i određene rizike“ istaknuo je dr. sc. Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.

KOJE DADATKE KUPITI, ČITATI DEKLARACIJU I NE PREKORAČITI DOZU
Osim što treba paziti na sastav, važno je i pravilno doziranje. „Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka prehrani. Bitno je znati koje dodatke prehrani kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Uvijek birajte kupovinu u provjerenim trgovinama i ljekarnama. Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može desiti da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip. Svaku nuspojavu je potrebno prijaviti u sustav Nutrivigilancije“, upozorila je dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

U Hrvatskoj podršku kampanji Safe2Eat pružaju i brojni institucionalni partneri: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski zbor nutricionista, Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Europski centar za izvrsnost potrošača Zagreb i Ugostiteljsko-turistička škola u Osijeku.

U EUROPI 50 MILIJUNA POTROŠAĆA
Prema podacima EFSA-e, kampanja Safe2Eat u proteklih je pet godina dosegla više od 50 milijuna potrošača diljem Europe i pridonijela povećanju njihova znanja o sigurnosti hrane.
„Kampanja Safe2Eat premošćuje jaz između znanosti o sigurnosti hrane i svakodnevnih odluka pružajući jasne i praktične informacije . Obuhvaćajući još više zemalja u 2025. činimo još jedan korak naprijed prema cilju da svaki Europljanin ima pristup pouzdanim i znanstveno utemeljenim smjernicama o sigurnosti hrane“, izjavio je Bernhard Url, izvršni direktor EFSA-e.
Izvor: priopćenje HAPIH, mzz

srijeda, 09.04.2025.

EPPO U MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA RH

ZLOUPOTREBA POLOŽAJA I OVLASTI

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK,) u skladu s načelom lojalne suradnje, zajednički provode hitne dokazne radnje, vezano uz nezakonito korištenja sredstava u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Ove hitne dokazne radnje, koje se 8. travnja provode u suradnji s Policijskim nacionalnim Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PN USKOK), dolaze nakon kriminalističkog istraživanja moguće zlouporabe položaja i ovlasti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a koja uključuju sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Ured europskog javnog tužitelja će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Do tada neće biti objavljivane nikakve dodatne pojedinosti.
Priopćenje: EPPO, mzz

utorak, 08.04.2025.

SAD RASPOREDIO 6 NEVIDLJIVIH BOMBARDERA U INDIJSKOM OCEANU

ZA BOLJI OBRAMBENI SUSTAV U REGIJI

Ratna tehnika i obrana je tema koja interesira ljude osviještene o vremenu u kome živimo. Takve informacije objašnjavaju tko, što i gdje planira, obranu, potencijalni napad itd. Ndtv world.com 4. travnja objavio tekst pod naslovom
„SAD premješta najveću flotu nevidljivih bombardera B-2, 3 nosača zrakoplova u Indo-Pacifik“ ( US Moves Largest B-2 Stealth Bomber Fleet, 3 Aircraft Carriers To Indo-Pacific) Objavljujem taj tekst.
Izmjenila sam tek glavni naslov i međunaslove. (mzz)

„Dok je svijet bio zauzet shvaćanjem recipročnih carina Donalda Trumpa i njegovih posljedica, Sjedinjene Države tiho su poduzele veliki vojni potez u Indijskom oceanu i Indo-pacifičkoj regiji.
Pentagon je naredio dosad najveće raspoređivanje bombardera B-2 u Indijskom oceanu. Satelitske slike pokazuju najmanje šest B-2 nevidljivih bombardera parkiranih uz pistu vojne baze u Diego Garcia - zajedničkoj vojnoj bazi SAD-a i Britanije u Indijskom oceanu. Može ih biti više u skloništima ili hangarima neprobojnim satelitom ili radarom.

Sjedinjene Države imaju ukupno 20 nevidljivih bombardera B-2 - najnaprednijih vojnih zrakoplova na svijetu, od kojih je šest sada raspoređeno u regiji Indijskog oceana - što je otprilike 30 posto njihove flote, što predstavlja ogroman strateški potez.
Osim toga, SAD također planira povećati prisutnost nosača zrakoplova u indo-pacifičkoj regiji s jednog na tri - dva u Indijskom oceanu i jedan u zapadnom Pacifiku, blizu Južnog kineskog mora.
Pentagon je planirao da USS Carl Vinson krene prema Bliskom istoku dok će USS Harry S. Truman nastaviti operacije iz Arapskog mora. Treći nosač zrakoplova - USS Nimitz i njegova flota udarne grupe nosača krenut će prema Južnom kineskom moru.Ali ovo nije kraj američkog masovnog raspoređivanja oko Azije.
Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell rekao je da je američki ministar obrane Peter Hegseth "također naredio raspoređivanje dodatnih eskadrila i drugih zračnih sredstava koja će dodatno ojačati naše obrambene sposobnosti zračne potpore". Međutim, nije razradio što bi te eskadrile ili sredstva sadržavala.

ZA BOLJI OBRAMBENI SUSTAV U REGIJI

Nakon iznenadnog i masovnog vojnog raspoređivanja, Pentagon je to opravdao rekavši: "Ovo je učinjeno kako bi se poboljšao američki obrambeni stav u regiji. Sjedinjene Države i njihovi partneri ostaju predani regionalnoj sigurnosti i spremni su odgovoriti svakom državnom ili nedržavnom akteru koji želi proširiti ili eskalirati sukob u regiji."
Iako nijedna država ili teroristička organizacija nije izravno imenovana, nekoliko obrambenih analitičara ukazuje na situaciju na Bliskom istoku i južnoj Aziji - posebno u Iranu i Jemenu. Tijekom posljednja dva tjedna, američki predsjednik Donald Trump stalno je povećavao vojnu akciju protiv Hutija sa sjedištem u Jemenu - militantne skupine koju podupire Iran - koja je gađala američke trgovačke i vojne brodove zbog američke potpore Izraelu. Iran i svi njegovi "proksiji" podupiru Hamas - terorističku organizaciju u Gazi koju su SAD označile i koja je trenutno u ratu s Izraelom.

Ali obrambeni stručnjaci kažu da je razmjer američkog vojnog raspoređivanja prevelik da bi bio samo za Hutije ili Iran. Tvrde da bi dva bombardera B-2 - svaki s nosivošću od 40.000 funti - bila više nego dovoljna za borbu protiv militanata u Jemenu.
Prošlog je tjedna Donald Trump otvoreno upozorio Hutije i njihove pristaše u Iranu. U objavi na svojoj platformi društvenih medija Truth Social, gdje je napisao: "Prestanite pucati na američke brodove, i mi ćemo prestati pucati na vas. U suprotnom, tek smo počeli, a prava bol tek dolazi, i za Hutije i za njihove sponzore u Iranu."

TRUMP ŽELI SPORAZUM S IRANOM

Tijekom prošlog mjeseca, Donald Trump je pojačao pritisak na Iran da ponovno pregovara o svom nuklearnom sporazumu - potez koji je Teheran potpuno odbacio. U prošlomjesečnom intervjuu za Fox News, predsjednik Trump je rekao: "Postoje dva načina na koje se može postupati s Iranom: vojnim putem ili sklapanjem dogovora. Radije bih sklopio dogovor jer ne želim povrijediti Iran."
Donald Trump izvukao je SAD iz onoga što je nazvao "lošim nuklearnim sporazumom" s Iranom tijekom svog prvog mandata. Sada želi da se Iran uključi u pregovore kako bi se donio novi i poboljšani nuklearni sporazum.
U svom mandatu od 2017. do 2021. Donald Trump povukao se iz sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila koji je postavio stroga ograničenja na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija. Predsjednik Trump također je ponovno uveo opsežne američke sankcije.

Ali od tada je Iran daleko premašio ograničenja tog sporazuma o obogaćivanju urana.
Predsjednik Trump sada želi novi dogovor i nije isključio upotrebu sile. Washington bi mogao razmotriti uništavanje iranskih nuklearnih postrojenja i laboratorija i time dokrajčiti iranski program nuklearnog oružja, ako Teheran ne bude voljan razgovarati.
Govoreći o Iranu, glasnogovornik Pentagona Sean Parnell rekao je u četvrtak da "Ministar obrane i dalje jasno daje do znanja da će, ako Iran ili njegovi opunomoćenici zaprijete američkom osoblju i interesima u regiji, Sjedinjene Države poduzeti će odlučnu akciju za obranu našeg naroda." Iako nije spomenuo ništa o nuklearnim pregovorima s Teheranom.

SIGNALI KINI I RUSIJI

Ovakvo masivno raspoređivanje najnaprednijih američkih borbenih zrakoplova, bombardera i nosača zrakoplova također ima za cilj slanje signala Kini i Rusiji, koje su iranski saveznici u regiji.
Potez Washingtona da rasporedi USS Nimitz Carrier Strike Group u zapadnom Pacifiku također šalje jasnu poruku Pekingu da je SAD ozbiljan u pogledu zaštite svojih interesa u indo-pacifičkoj regiji.
I raspoređivanje USS Carl Vinson na Bliskom istoku šalje sličnu poruku Moskvi.
Izvor: ndtv.com/world-news , mzz

ponedjeljak, 07.04.2025.

PREMIJER RH PLENKOVIĆ DAO INTERVJU TELEVIZIJI FRANCE 24

RADITI NA STRATEŠKOJ AUTONOMIJI EUROPE

HRT 4 je nekoliko puta u nedjelju 6. travnja emitirao dijelove intervjua koje je premijer Vlade RH Andrej Plenković dao, vjerojatno dan ranije novinarki francuske državne televizije France 24. France 24 je međunarodna informativna televizijska mreža sa sjedištem u Parizu. Televizija emitira program za francusko, englesko, arapsko i španjolsko područje.

Diplomatski svijet i svi ostali koji prate i razumiju politička zbivanja u Europi zainteresirani su za događanja na Balkanu . Odnosi se to na Srbiju u kojoj su studenti Srbije i građani na nogama i konstantnim protestnim šetnjama, ne samo vikendom, već i radnim danima, puna četiri i pol mjeseca gdje studenti načelno traže pravedno vladanje aktualne Vlade, bez nasilja i bez korupcije. Oni izričito ne traže smjenu Vlade, ali traže drugačiji način vladanja državom. Vučić je predsjednik s teškim bremenom „ događanja naroda „ i vidljivo je da nezna kako to rješavati, pa se događaju pogreške u djelovanju Vlade koje još više razbuktavaju nezadovoljstvo studenata i velikog broja građana koji podržavaju studente.
Druga politička nestabilnost dolazi iz Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska gdje Dodik povlači poteze koji iznenada mogu biti kobni za mir. Međunarodna zajednica trebala bi jasnije i brže djelovati da zaštiti Bosnu i Hercegovinu kao državu, jer je uistinu mnogo dopustila Dodiku kao političaru i predsjedniku entiteta Republike Srpske.

PODUPIREMO UKRAJINU NA SVAKI NAČIN

Realan je izbor premijera Plenkovića kao sugovornika jer je Hrvatska susjed državama
Srbiji i BiH. Retorički uvjerljivog i britkog izražavanja na francuskom jeziku govorio je Andrej Plenković i odgovarao na pitanja. O Ukrajini je naglasio " Podupiremo Ukrajinu politički, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno“, i naglasio da se Hrvatska zalaže za pravedan i trajni mir u Ukrajini. Rekao je i da Vlada RH nikad nije predložila da hrvatski vojnici sudjeluju u operacijama na ukrajinskom tlu. Rekao je i da svaka država koalicije voljnih može pronaći način kako pridonijeti postizanju mira, podsjetivši da predsjednik Hrvatske i oporba u Hrvatskom saboru nisu podržali sudjelovanje u operacijama EUMAM i NSATU.
„Svi smo za mir, ali nedopustiv je ishod u kojem bi okupirani ukrajinski teritorij postao dio ruskog ustavnog poretka, što je protivno načelima međunarodnog prava. Mirovni proces mora uključivati poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine“.
Predsjednik Vlade je istaknuo veliki proces ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, rekavši kako staru vojnu tehnologiju istočnog bloka Hrvatska mijenja zapadnom tehnologijom, rekao je da je Hrvatska nabavila 12 francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, tenkove Leopard i raketni sustav Himars.
Naglasio je i da su izdvajanja za obranu premašila 2% BDP, a od 2016., kada je on u jesen započeo prvi premijerski mandat, obrambeni proračun je 5 puta veći.

RADITI NA STRATEŠKOJ AUTONOMIJI EUROPE

„S obzirom na globalne okolnosti, moramo raditi na strateškoj autonomiji Europe“,rekao je Plenković novinarki u intervjuu, te istakao da Hrvatskoj kao članici NATO-a od 2009., transatlantski savez je vrlo važan za njezinu sigurnost i slobodu. Ali, smatra da Europa istodobno mora biti snažnija te jamčiti vlastitu sigurnost.“
„Hrvatska podržava zemlje jugoistoka Europe na putu proširenja EU , uz ispunjavanje uvjeta, a posebno se zalažemo za europski put BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod“, rekao je. Podsjetio je, govoreći o Srbiji, da se više od 95 posto sirove nafte u Srbiju doprema putem hrvatske tvrtke Janaf te da Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu“, što je Plenković ocijenio znakom dobrosusjedskih odnosa. Istakao je zabrinutost za političku i institucionalnu stabilnost, kao i konstruktivan dijaloga između triju konstitutivnih naroda i između dva entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

„Zalažemo se za smirivanje tenzija te pozivam sve političke snage i lidere da poštuju pravni poredak u Bosni i Hercegovini“, rekao je premijer Plenković.
Sigurno je da je ovaj vrlo dobar intervju predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića na francuskom jeziku za francusku državnu televiziju France 24 , na postavljena mu pitanja dobra promocija Plenkovića kao Hrvatskog političara. No ni jednom rečenicom nije povezao političku Hrvatsku, sa Hrvatskom kao turističkom destinacijom.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 06.04.2025.

PREŽIVJELA UDAR MUNJE

NAKON UDARA PROMIJENILA JOJ SE BOJA OČIJU

Danas činim malo odmaka od aktualnih političkih događaja. Objavljujem tekst koji govori o doživljajima ljudi. (mzz)

U državi Queensland u sjeveroistočnoj Australiji koja ima oko 5 ,5 milijuna stanovnika,
grom je udario tridesetogodišnju Carly Electric u prosincu 2023. koja je inače stend ap – komičarka - pisao je ndtv world 30. ožujka 2025.
Kada se oporavila pričala je da je oduvijek bila fascinirana olujama i munjama, a zbog toga ima tri tetovaže na svom tijelu, na temu munje kao posvetu svom omiljenom vremenskom fenomenu. I slučajnost je htjela da ju je uistinu pogodila munja kada je istrčala iz svog doma kako bi snimila grmljavinsku oluju.

Kasnije se prisjećala da je nakon udara munje u nju bila kao "drogirana" i izgubila je "osjećaj" za svoje udove. "Bila sam oblivena znojem, osjećala sam vrtoglavicu i gotovo neku euforiju. Nisam se mogla pomaknuti, čak ni centimetar", rekla je .
Do dolaska hitne medicinske pomoći stopala i šake su joj pomodrili i nije mogla micati ni jedan dio tijela osim glave i vrata. Unatoč tome što je bila budna, Carly Electric borila se s disanjem, a posljednje čega se sjeća je da su je liječnici u bolnici bili oko nje dok je nekoliko sati padala u nesvijest i ponovo dolazila k svijesti.

Dijagnosticirana joj je keraunoparaliza, također poznata kao paraliza groma, stanje u kojem dolazi do privremene paralize udova kada nekoga pogodi munja.
“Moje prethodno zelene oči sada su tamno smeđe”, rekla je. Vrh moje glave je vrlo osjetljiv, gdje sam bila pogođena - vruć je na dodir, pa ga moram izbjegavati kada češljam kosu."

Jedna j tinejdžerica 2017. godine iz američke savezne države Alabama izjavila da joj se poboljšao vid nakon što ju je pogodio grom jer joj više nisu potrebne naočale i leće.

Carly Electric se potpuno oporavila od udara munje, osim što su joj oči tamno smeđe, a ne zelene.
Izvor: ndtv world.com,mzz

subota, 05.04.2025.

KINA UZVRAĆA SA CARINAMA OD 34 POSTO

NAJAVLJUJE TUŽBU SVJETSKOJ TRGOVAČKOJ ORGANIZACIJI

Kina je 4. travnja izvijestila da će od 10. travnja uvesti carine od 34 posto na sav uvoz američke robe nakon što je predsjednik SAD-a Trump uveo visoke carine, od čak 34 posto na kineske proizvode.
"Za svu uvezenu robu podrijeklom iz SAD-a bit će uvedena dodatna carina od 34 posto povrh trenutne primjenjive carinske stope", izvijestilo je ministarstvo financija iz Pekinga. Kinesko ministarstvo trgovine također je uvelo kontrolu izvoza na sedam rijetkih zemnih elemenata, uključujući gadolinij koji se obično koristi u magnetskoj rezonanciji i itrij, koji se koristi u potrošačkoj elektronici. Kina će također podnijeti tužbu Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) zbog carina, izvijestilo je ministarstvo iz Kine.
Izvor : ndtv world, mzz

EUROPSKO POLJOPRVREDNO UDRUŽENJE COPA -COGECA O TRUMPOVIM CARINAMA

UZ IZAZOVE RASTUĆIH TROŠKOVA I KLIME, SADA I CARINE

Copa i Cogeca izražavaju duboku zabrinutost zbog najave američkog predsjednika Donalda Trumpa koja će dovesti do eskalacije trgovinskih napetosti između dva ključna trgovinska partnera, što prijeti potkopavanjem sektora koji se oslanja na stabilnost i otvorena i predvidljiva tržišta – piše u priopćenju Copa – Cogeca koj sam primila tijekom 3. travnja a pod naslovom EU farmers and agri-cooperatives raise alarm and call for de-escalation amid new US tariffs (EU poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge dižu uzbunu i pozivaju na deeskalaciju zbog novih američkih carina)

Dvije europske poljoprivredne organizacije izražavaju zabrinutost u vezi s povećanjem carina koje je 2. travnja najavio predsjednik Trump. U priopćenju dalje piše :

„Američki predsjednik Donald Trump najavio novi Zakon o recipročnim carinama, kojim se nameće dodatna pristojba od 20% na robu iz EU-a, a koji bi trebao stupiti na snagu sljedećih dana. EU i SAD dijele dugogodišnje, obostrano korisne poljoprivredne trgovinske odnose izgrađene na komplementarnim prednostima. Uvođenje dodatnih carina prijeti prekidom globalnih opskrbnih lanaca, povećanjem cijena i ograničavanjem pristupa tržištu za poljoprivrednike i poljoprivredne zadruge s obje strane Atlantika, sa značajnim gospodarskim posljedicama za poljoprivredni sektor.

Predsjednik Copa Massimiliano Giansanti u svojoj je prvoj reakciji istaknuo da se "europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge već suočavaju s rastućim izazovima, od rastućih troškova proizvodnje do pritisaka povezanih s klimom. Ove nove carine dodatno će povećati nesigurnost i financijski pritisak na naš sektor, utječući i na proizvođače i na potrošače. Osiguravanje naše sigurnosti hrane mora biti europski kompas u ovim teškim vremenima, jer naša zajednička nacionalna sigurnost počinje tamo. Pozivamo kreatore politike s obje strane da traže dijalog i izbjegnu trgovinski sukob punih razmjera."

Daljnjim osvrtom na objavu, predsjednik Cogeca Lennart Nilsson dodao je: "Odmazde trgovinske mjere neće koristiti poljoprivrednicima ni u EU-u ni u SAD-u. Umjesto toga, one će ograničiti naše prilike, povisiti cijene i oslabiti otpornost poljoprivrednih poduzeća. Pozivamo obje administracije da daju prioritet pregovorima i istraže sve diplomatske puteve prije nego što pribjegnu mjerama koje bi mogle imati dugotrajne posljedice."
Copa i Cogeca snažno pozivaju kreatore politike EU-a i SAD-a da u potpunosti iscrpe diplomatske napore u narednim danima. Obje strane moraju konstruktivno raditi na rješavanju pritužbi bez ugrožavanja postojećih trgovinskih prednosti, osiguravajući da poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge mogu nastaviti doprinositi sigurnosti hrane i gospodarskoj otpornosti s obje strane Atlantika.
Izvor: Copa – Cogeca,mzz

petak, 04.04.2025.

IAKO IMA TJERALICU ZA UHIĆENJE, NETANJAHU STIGAO U MAĐARSKU

ORBAN ISKAZUJE SVOJU KONTRAVERZNU MOĆ

Viktor Orban (62) predsjednik Mađarske Vlade , pravnik po strci, pozvao je u posjet Izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (76). Činjenica je, taj je čovjek osuđen od Međunarodnog kaznenog suda u Hagu, nakon istrage o ratnim zločinima nad Palestincima u Pojasu Gaze za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a proces suđenja s dokazima koje je počelo na samom kraju 2023. je pokrenula Južnoafrička Republika.
Nakon završenog sudskog procesa u svibnju 2024. Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je, nakon brojnih pritisaka, ipak nalog za uhićenje Izraelskog premijera Benjamina Netanyahua 21. studenog 2024.
A tada, Netanjahu 4. veljače 2025. s bremenom ratnog zločinca na svom identitetu, prvi je državnik koji je posjetio predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa od njegova stupanja na mjesto predsjednika u drugom mandatu . Trump ima moć, ne samo jednu, već pokazuje svijetu, mnogo različitih moći i Netanjahu nije bio uhićen . Što može Trump drugi ne mogu, ili im ne pada napamet da tako postupaju na političkoj poziciji. Otkako je Trump nepuna tri mjeseca na poziciji predsjednika u SAD-u, pravda je umnogome izgubila na težini važnosti. Uglavnom Netanjahu ohrabren ponovnom podrškom novoizabranog predsjednika SAD, koju je imao i za vrijeme predsjednika Bidena, a najveća podrška SAD-a se očituje u financiranju rata Izraela protiv Palestinaca, a nastavlja se i financiranje i rat, Netanjahu se odlučio na posjet kontraverznom premijeru Mađarske Viktoru Orbanu.
Čak 125 država članica potpisnica Međunarodnog kaznenog (ICC) suda u Hagu moralo bi uhititi Netanyahua ako uđu na njihov teritorij, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, također i u Mađarsku jer je i ona potpisnica ICC-a.
Margareta Zouhar Zec

Kako piše NDTW World i druge agencije Mađarski premijer Viktor Orban je podržavao Netanyahua, pozvavši ga u Mađarsku nedugo nakon što je u studenom izdana tjeralica. Orban je izjavio da presuda ICC-a neće imati "nikakvog učinka" u njegovoj zemlji. Netanyahu je osudio odluku ICC-a, označivši je "antisemitskom" i tvrdeći da potkopava pravo Izraela na samoobranu.
International Criminal Court ( ICC) Međunarodni kazneni sud uspostavljen Rimskim statutom, a stupio je na snagu 1.7. 2002 godine, ima ovlasti procesuirati pojedince optužene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Kao članice utemeljiteljice ICC-a, povlačenje Mađarske označava značajno odstupanje od njezine prijašnje predanosti međunarodnoj pravdi. Ovaj potez također je značajan s obzirom na status Mađarske kao prve zemlje Europske unije koja se povukla iz ICC-a.
Orban je izjavio da je ICC postao "politički sud" i da je njegova odluka o procesuiranju Netanyahua to "jasno pokazala". Netanyahu je pozdravio odluku Mađarske kao "hrabru i principijelnu", naglašavajući potrebu da se demokracije suprotstave onome što on smatra "korumpiranom organizacijom". Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar također je izrazio zahvalnost Orbanu na njegovom "jasnom i snažnom moralnom stavu uz Izrael".
Nasuprot tome, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock osudila je povlačenje Mađarske, navodeći da ono označava "loš dan za međunarodno kazneno pravo". "Europa ima jasna pravila koja vrijede za sve zemlje članice EU-a, a to je Rimski statut. Jasno sam rekla više puta da nitko u Europi nije iznad zakona i to vrijedi za sva pravna područja", dodala je.

POVLAČANJE STUPA NA SNAGU GODINU DANA KASNIJE

Iako povlačenje Mađarske možda neće značajno utjecati na operativnu sposobnost ili pravni okvir ICC-a, ono može postaviti presedan za druge zemlje da dovedu u pitanje ili odustanu od svojih obveza prema međunarodnoj pravdi. SAD, Rusija, Kina i Sjeverna Koreja su među državama koje nisu priznale jurisdikciju ICC-a.
Dok se Mađarska priprema službeno povući iz ICC-a, mora dostaviti pismenu obavijest glavnom tajniku UN-a, a povlačenje stupa na snagu godinu dana kasnije. ICC je naveo da je Mađarska i dalje dužna surađivati sa sudom, unatoč povlačenju.
Posjet također dolazi usred eskalacije napetosti u Pojasu Gaze, s Izraelom koji je najavio širenje svoje vojne ofenzive i uspostavu novog vojnog koridora za pritisak na Hamas. Sukob je rezultirao velikim gubitkom života, s više od 50.000 ubijenih Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi.
Izvor: NDTW WORLD, mzz

četvrtak, 03.04.2025.

DONALD TRAMP PREDSTAVIO CARINE KOJE JE NAJAVLJIVAO U IZBORNOJ KAMPANJI

KINI 34, EUROPSKOJ UNIJI 20, VELIKOJ BRITANIJI 10 POSTO CARINA

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu 2. travnja u 22 sata po Europskom vremenu je postupio u skladu sa svojim predizbornim obećanjima i najavio niz carina usmjerenih na zemlje diljem svijeta, uključujući neke od najbližih trgovinskih partnera Amerike, u potezu koji riskira izazivanje razornog trgovinskog rata. Govoreći u Rose Gardenu Bijele kuće, američki predsjednik Donald Trump iznio je planove za najstrože uvozne poreze, u rasponu od 10 posto do više od 49 posto.
“Desetljećima su našu zemlju pljačkali, pljačkali, silovali i pljačkali bliski i daleki narodi, i prijatelji i neprijatelji”, rekao je Trump.

Donald Trump je zadao neke od najtežih udaraca za ono što je nazvao "nacijama koje se loše ponašaju prema nama", uključujući 34 posto robe iz supersile suparnice Kine kojoj je odredio carine od 34 posto, 26 posto Indije, 24 posto Japana i 20 posto ključnog saveznika Europske unije.
Ali 78-godišnji republikanac Donald Trump koji je prilikom govora držao tablicu s popisom 50 zemalja recipročnog carinskig nameta rekao je da je bio "vrlo ljubazan" i stoga je nametnuo samo polovicu iznosa kojim te zemlje oporezuju američki izvoz.

Za ostalo, Trump je rekao da će nametnuti "osnovnu" carinu od 10 posto, uključujući Britaniju. "Ovo je Dan oslobođenja", rekao je Trump, dodajući da će se "zauvijek pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je vraćena sudbina Amerike". Sveobuhvatne carine na automobile od 25 posto koje je Trump najavio prošlog tjedna također bi trebale stupiti na snagu u 00:01 ujutro u četvrtak 3. travnja 2025.

Evo popisa novih carinskih stopa prema Trumpovoj odluci; Alžir 30% , Oman 10% , Urugvaj 10% , Bahami 10% , Lesoto 50% ,Ukrajina 10% , Bahrein 10% , Katar 10% , Mauricijus 40% ,Fidži 32%, Island 10% , Kenija 10% , Lihtenštajn 37% , Gvajana 38% , Haiti 10% ,Bosna i Hercegovina 35% , Nigerija 14% ,Namibija 21%, Brunej 24% ,Bolivija 10% , Panama 10% , Venezuela 15% , Sjeverna Makedonija 33% , Etiopija 10% , Chana 10% , Država SAD recipročne carine ,Kina 34% , Europska unija 20% , Vijetnam 46%, Tajvan 32% , Japan 24% , Indija 26% ,Južna Koreja 25% , Tajland 36% , Švicarska 31% Indonezija 32% , Malezija 24% , Kambodža 49% , Velika Britanija 10% , Južna Afrika 30% , Brazil 10% , Bangladeš 37% , Singapur 10% ,Izrael 17% , Filipini 17% , Čile 10% ,Australija 10% , Pakistan 29% ,Turska 10% , Šri Lanka 44% ,Kolumbija 10% ,Peru 10% ,Nikaragva 18% ,Norveška 15% , Kostarika 10% , Jordan 20% ,Dominikanska Republika 10% , Ujedinjeni Arapski Emirati 10% , Novi Zeland 10% , Argentina 10% , Ekvador 10% , Gvatemala 10% , Honduras 10% ,Madagaskar 47% Mianmar (Burma) 44% , Tunis 28% , Kazahstan 27% ,Srbija 37% , Egipat 10% , Saudijska Arabija 10% , El Salvador 10% ,Obala Bjelokosti 21% , Laos 48%, Bocvana 37% , Trinidad i Tobago 10% , Maroko 10% .

Najveću stopu carine Trump je odredio državi Lesoto 50 %, a zatim slijedi Kambodža 49 %, Laos 48 %, Madagaskaru 47 % , Šri Lanka 44%.
Izvor : ndtw.world, mzz,

srijeda, 02.04.2025.

DODIK POSJETIO PUTINA U RUSIJI

POLITIČAR KOJI IZAZIVA POLITIČKU KRIZU U BIH, PUTUJE KAMO ŽELI

Politička kriza u Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon što je Sud BiH krajem veljače nepravomoćno osudio predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti entitetskog predsjednika Republike Srpske zbog "nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH".
Sud BiH je potom izdalo nalog za privođenje Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i čelnika entitetske skupštine Nenada Stevandića. Osumnjičeni su za krivično djelo "napad na ustavni poredak" nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila, a Dodik potpisao, ukaz o objavi Zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u entitetu Bosne i Hercegovine Republika Srpska.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je krajem prošlog tjedna da je prihvatio prijedlog državnog Tužilaštva o raspisivanju međunarodne tjeralice za Dodikom i Stevandićem, koji se terete za krivično djelo "napad na ustavni poredak". O konačnom raspisivanju tjeralice odlučuje centrala Interpola u Lyonu.

I dok se očekuje raspisivanje tjeralice i uhićenje Milorada Dodika, on ne gubi vrijeme već obilazi svoje političke prijatelje. Otputovao je u Moskvu, kao da uopće nema optužnicu i 30. ožujka se sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, piše agencija Anadolija 1. travnja
Sa ruske strane sastanku je prisustvovao pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov, sa strane Republike Srpske ministar naučnog i tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja Željko Budimir i šef predstavništva u Ruskoj Federaciji Duško Perović.
"Rusija je garant Mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Rusija će se u okviru toga zalagati, da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog Visokog predstavnika Christiana Schmita , odnosno, kaže Dodik , nelegitimnog predstavnika u BiH. Interesirao se o detaljima, šta radimo i kako radimo", rekao je Dodik.
Poručio je da je Rusija veoma važna zemlja za Republiku Srpsku, u okviru Vijeća sigurnosti, i dodao kako je "uvijek bila objektivna". A izjavio je i slijedeće:
"Ovdje ću biti ponovo 9. maja na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, na obilježavanju 80. godine pobjede nad fašizmom."
Izvor: Agencija Anadolija,mzz

IZVRŠNA VLAST MORA POMOĆI GRAĐANIMA ZVIJEZDE U KARLOVCU

RADOVI SE IZVODE NA POTPUNO NESTRUČAN NAČIN

Tekst koji slijedi nakon ovoga uvoda je sadržaj meila koji sam primila jučer 1. travnja. Moram reći da meil nema veze s prvoaprilskom šalom, jer meil nije poslan samo meni, kao blogu koji piše o novinarskim temama, već je meil Građanska inicijativa naselja Gaza iz Karlovca poslala na još 105 adresa medija. Ljudi trebaju pomoć, i obraćaju se medijima, jer ne znaju kako zaustaviti djelatnike, koji rade radove na način da uništavaju njihovu imovinu, a njihova imovina su kuće u kojima stanuju.

Kako je moguće izvoditi radove strojevima, kopačima, na način da se pritom uništavaju drugi objekti koji su imovina građana? Kako je to moguće u rasporedu zdravorazumskog postupanja? To je potpuni apsurd. Ne možeš kopati i vjerovati da će to što radiš biti funkcionalno, a pritom usput uništavati tuđe kuće. To se u Karlovcu u naselju Zvijezda i Gaza događa već gotovo godinu dana. Prošle jeseni je ekipa TV-a snimila prilog gdje je kamera pokazala ogromne razine oštećenja u pojedinim kućama, gdje su zidovi popucali do razine da se kroz puknuća vidi nebo. Pitanje – tko će sanirati nastalu štetu tim vlasnicima, tada nije imalo odgovora. Ali kopanje se ponovo nastavlja i oštećenja privatne imovine, privatnih kuća se nastavljaju. Nije suvišno pitanje -zar je moguće da se tako radi?

TKO JE NESTRUČNIMA DAO POSAO?

U tim kućama pretežno stanuje starije stanovništvo i možda tome treba zahvaliti što do sada nije došlo do incidenata, u kojima bi se građanin suprotstavio djelatnicima fizičkom silom, oružjem ili na još brutalniji način, nekom eksplozijom ili slično. Jer ponavljam, ti djelatnici, koji bez sumnje nisu nikakva struka konstantno uništavaju privatnu imovinu – privatne kuće u kojima građani Karlovca žive. Ponovo postavljam pitanje – kako je to moguće?
Kakvi i koji su to djelatnici koji tako rade? To nema veze za strukom i sa znanjem? Stručni kadrovi sigurno znaju kako treba izvoditi radove za kanalizaciju, polaganje kablova za plin, za struju itd. Tko je uopće angažirao djelatnike takvog neznanja i dao im posao, da rade na način da privatnim objektima nanose štetu čija sanacija nije jeftina?

Objektivno razmišljajući, tko bi si od ljudi u Vladi RH dozvolio, naprimjer premijer Plenković ili ministar graditeljstva Branko Bačić, ili ministar Anušić, ili bilo koji drugi ministar , da zbog radova koji se izvode na ulici ispred, pucaju zidovi njegove vlastite kuće? Vjerujem da nitko to ne bi izdržao. Upotrijebio bi sve moguće veze, naredbe i uredbe da to odmah prestane. A građani naselja Gaze i Zvijezde trpe, pišu meilove, sigurno se nerviraju, ne mogu spavati od očaja – i ništa se ne mijenja.
Zbog toga ministar graditeljstva Branko Bačić, kao i premijer Andrej Plenković zaista moraju građanima Karlovca, na području gdje se izvode radovi svojim autoritetom pomoći – i narediti napokon, da se radovi počnu izvoditi na stručan način. Bez ikakve štete na privatnim objektima.
Margareta Zouhar Zec


Objavljujem meil u cijelosti „ - mzz

„Stanovnike karlovačke Zvijezde svakog dana iznova prave budalama!

Stanovnici karlovačke povijesne gradske jezgre Zvijezde ponovno su uznemireni radovima na projektu Aglomeracija Karlovac – Duga Resa.
Ponovno se kopa uzduž temelja starih zgrada, od kojih su neke stare i preko 200 godina te nemaju suvremene armirane temelje. Građani su do sada već bezbroj puta pretrpjeli teška oštećenja svojih kuća, samo zato što izvođači radova ne žele prilagoditi tehniku izvođenja zahtjevnom okruženju povijesne jezgre grada.
Već smo svjedočili temelje poduprte letvama, uništene kuće uz koje su iskopani jarci dubine preko 2 metra, bez prethodno ojačavanja temelja i bez razupiranja građevinskih jama, a prolaznik se samo treba prošetati Kraševom i Klaićevom ulicom da vidi raspukline na zidovima zgrada.

Pa ipak, i danas se opet kopa uz same temelje povijesnih zgrada. Na terenu nema niti nadzora, niti inženjera VIK-a. Građani su prepušteni sami sebi. Stoga uznemireni građani šalju slike Inicijativi oštećenih građana Zvijezde i mole za pomoć. Kako im je rečeno, sada se po četvrti put ponovno kopaju iste ulice, ali ovaj puta zbog struje. Postavi se kanalizacija pa se zatrpa. Onda se ponovno kopa za postavljanje vode, koja se zatrpa. Onda se kopa za plin, pa se zatrpa. Sada su došli kopati za struju, ali problem je što se uporno iznova kopa uz same temelje zgrada. Oko plave HDZ-ove kuće se kopalo nekoliko metara dalje od temelja, a običnim građanima se kopa uz same temelje. Prilikom svakog kopanja, oštećenja na kućama su sve veća i veća.

Nažalost, ovo nije prvoaprilska šala. Stanovnicima karlovačke Zvijezde svaki je dan Prvi April! Neodgovorni izvođači radova svaki dan od njih rade budale, a zaštitu ne dobivaju niti od VIK-a, ( Vodovod i kanalizacija d.o.o. ) niti od gradskih vlasti.“

utorak, 01.04.2025.

AKADEMSKA ZAJEDNICA U SRBIJI JAVNO PODRŽALA PROSVJEDE STUDENATA

PROSVJEDNICI ŽELE DRUGAČIJU SRBIJU

Prosvjedne šetnje pod parolom "Obranimo akademsku zajednicu" održane su 31. ožujka u Nišu, Beogradu, Kragujevcu i Novom Sadu. Povod za ovaj prosvjed bio je napad na dekanicu Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović, ali i prijetnje rektoru Sveučilišta u Beogradu Vladanu Đokiću i dekanima drugih fakulteta u Srbiji koji su podržali zahtjeve studenata koji prosvjeduju već četiri i pol mjeseca, od 20.studenog 2024.
Na prosvjed 31. ožujka su pozvali profesori fakulteta u blokadi sa ciljem da se pokaže da "akademska zajednica stoji zajedno i bez straha u obrani znanja, ljudi i budućnosti".

Sveučilišna profesorica Lidija Radulović poručila je sa prosvjeda u Beogradu da je napad na dekanicu Jovanović rezultat poziva vlasti. Dekanicu je naime u nedjelju 30. ožujka nožem napala 69. godišnja žena, te joj zadala povrede u desnu ruku. Dekanica Jovanović je napadnuta uoči nedjeljnog prosvjeda, dok su se građani okupljali na jednom od trgova u gradu Nišu.

Naime dekanica Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović, koja je dekanica devet godina, javno je stala uz svoje studente, nakon što su oni šest sati blokirali zgradu sveučilišta u Nišu početkom prosinca 2024. , a onda su najavili da će blokirati fakultet. Izjavila je da konačno ima generaciju koja želi promjene i poručila da će biti uz njih do kraja. Naravno da takav stav dekanice nije ono želi Predsjednik Vučić. Upravo je Aleksandar Vučić nakon velikog prosvjeda studenata 15. ožujka u Beogradu, gdje se okupilo službeno 91.000 prosvjednika, a neslužbeno, više od 300.000 tisuća rekao da je Vlast razumjela poruku studenata . No kada je slijedeće jutro objavljena informacija, sa video snimkom da je u vrijeme 15 minutne šutnje svih prosvjednika povodom odavanja pošte poginulima pri padu nadstrešnice odjednom nastalo čudno stanje dijeljenja prisutnih i neobjašnjivo kretanje, a posljedica toga je bila, pretpostavka je, a o čemu se vode diskusije, upotreba zvučnog topa - dobre namjere Predsjednika Vučića, dobile su veliku sjenku neistine o razumijevanju studenata.

"Bez obzira tko je osoba koja je izvršila napad na dekanicu, taj napad je posljedica poziva vrha vlasti Srbije da se studenti i profesori gledaju kao neprijatelji države", rekla je sveučilišna profesorica Lidija Rasdulović. Prodekanica Filozofskog fakulteta u Nišu Sanja Ignjatović poručila je na prosvjedu u tom gradu da profesori stoje solidarno uz studente i sve građane "koji se bore za drugačiju Srbiju"."Mi smo već četiri mjeseca svjedoci medijskog linča u tabloidima, prvo studenata, a potom i profesora, naših kolegica i kolega, a i drugih građana koji su stali u obranu pravde", rekla je ona.

Profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Milica Rac nabrojila je više napada na profesore i studente od početka prosvjeda i blokada i dodala da je obaveza države da osigura sigurnost svih. Studenti traže sankcije za napadače na studente na prosvjedima koji su se dogodili nakon tragedije rušenja nadstrešnice u Novom Sadu u više navrata, kao i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.

Vlast u Srbiji, prije svega predsjednik Aleksandar Vučić tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni i poziva na otvaranje fakulteta i održavanje nastave , dok akademski profesori odgovaraju da zahtjevi nisu ispunjeni i da nastavljaju blokade fakulteta. Vučićeva Vlada je smanjila plače profesorima za mjesece u kojima se ne održava nastava na fakultetima.

Zahtjeve studenata podržale su organizacije prosvjetnih radnika, advokata, sveučilišnih profesora, zdravstvenih radnika, poljoprivrednika, kao i veliki broj građana Srbije.
Prosvjedi koje predvode studenti održani su u više od 300 gradova i mjesta u zemlji, u kojima je sudjelovalo stotine tisuća građana Srbije.
Izvor : Radio slobodna Europa, m.zouhar zec

NOVINSKI IZDAVAČI PRI HUP -u ODRŽALI SKUPŠTINU

NOVE TEHNOLOGIJE I TRADICIONALNO PLASIRANJE INFORMACIJA

Udruga novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca jedina je reprezentativna udruga poslodavaca koja okuplja novinske izdavače u Republici Hrvatskoj i zastupa interese tiskanih medija koji predstavljaju većinu tržišta izdavaštva. Udruga kao socijalni partner Vlade primarno surađuje s resornim Ministarstvom kulture i medija, sa sindikatima te s europskim medijskim udrugama EMMA i ENPA i srodnim udrugama na nacionalnom nivou.
Izborna Skupština Udruge novinskih izdavača (UNI) pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca održana je 27. ožujka na kojoj je za predsjednicu Udruge na još jedan mandat izabrana Bojana Božanić Ivanović iz Lider medije. Za dopredsjednice Udruge izabrane su Zorica Vitez Sever (Hanza media) i Ivana Krajinović (Večernji list), a za članove Izvršnog odbora: Tomislav Wruss (Hanza media), Zoran Turković (24 sata), Darija Prša (Novi list), Bojan Divjak (Glas Slavonije) i Marija Dekanić (Motus media).

U okolnostima značajnih promjena uvjeta poslovanja aktivnosti HUP UNI-ja usmjerene su na osiguravanje bolje pozicije novinskih izdavača u gospodarstvu i prikladnije uvjete poslovanja u ovoj djelatnosti paralelno s daljnjom digitalnom transformacijom cjelokupne medijske scene.
Novinski izdavači suočavaju se s cijelim nizom izazova i promjena koje donose nove tehnologije i digitalna transformacija, dok istovremeno demografska slika Hrvatske podrazumijeva i dostupnost tradicionalnih načina plasiranja informacija. Kako bi što kvalitetnije upravljali svojim poslovnim modelima nužna je realizacija potpora i mjera s ciljem očuvanja stabilnosti poslovanja i omogućavanja daljnjeg razvoja novinskog izdavaštva i medija u Hrvatskoj.
Djelovanje Udruge u proteklom razdoblju obilježile su uspostava nove udruge za kolektivnu zaštitu autorskih prava izdavača koja je pokrenula pregovore s agregatorima sadržaja te problematika troškova distribucije tiska.

Udruga će nastaviti aktivnosti usmjerene na bolje uvjete poslovanja i snažnije pozicioniranje novinskih izdavača te će u 2025. godini svoje djelovanje usmjeriti na sljedeće ciljeve:
- Sudjelovanje u procesu rješavanja pitanja distribucije tiskanih izdanja kako bi se osigurao stabilan i održiv sustav
- Aktivna uloga u izradi Zakona o medijima
- Sudjelovanje u zakonodavnim aktivnostima – zalaganje za interese izdavača na nacionalnom i europskom nivou (potpore i PDV, digital tax, AI ..)
- Završiti pregovore s agregatorima sadržaja u cilju ostvarivanja autorskih prava izdavača i novinara
- Suradnja sa socijalnim partnerima i jačanje pozicije medija u društvu.
Izvor: HUP, mzz

TRGOVAČKI LANAC STUDENAC U SPLITU OTVORIO 50. TRGOVINU

U SPLITU ZAPOŠLJAVA 300 DJELATNIKA

Studenac Market je hrvatski trgovački maloprodajni lanac sa sjedištem u Omišu. Od 2018. godine u vlasništvu fonda iz Poljske. Tvrtka trenutno zapošljava više od 5900 djelatnika.

Studenac je otvorio 50. trgovinu u Splitu na 350 četvornih metara na frekventnom Mažuranićevom šetalištu.. Treba podsjetiti da Split, prema popisu iz 2021. ima 161.000 stanovnika. Kako se radi o lokaciji u srcu stambenog i poslovnog dijela grada, dio ponude su i TO GO asortiman s HOT DOG odjelom i aparatom za kavu te bogati pekarski program s dnevno svježe pečenim kruhom, izvijestili su iz Studenca, a piše portal Ja trgovac 28. ožujka.

Dok se mreža trgovina širi diljem Hrvatske i preko granica, otvorenjem nove trgovine u Splitu kompanija dodatno učvršćuje svoju poziciju u Dalmaciji, u regiji u kojoj je prije gotovo 35 godina započela svoj put. Studenac danas u samom Splitu zapošljava 300 djelatnika. U Splitsko-dalmatinskoj županiji broji njih čak 1.200, a tijekom nadolazeće sezone na ovom će području Studenac zaposliti, u planu je, još čak 500 novih djelatnika.

“Naš cilj je biti što bliže kupcima, a upravo u Dalmaciji smo izgradili temelje poslovanja koje danas nastavljamo jačati i razvijati. Ponosni smo na to što svaki naš korak rasta prati i strateško ulaganje u kvalitetu usluge, modernizaciju trgovina i unaprjeđenje asortimana. Otvaranjem 50. trgovine u Splitu potvrđujemo našu predanost regiji u kojoj smo definirali viziju daljnjeg širenja u Hrvatskoj i izvan nje”, izjavila je Ana Katalinić, direktorica prodaje u Studencu.
Studenac se iz dalmatinskog lanca trgovina i uspješnog obiteljskog poslovanja razvio u maloprodajni lanac s više od 1.400 trgovina diljem Hrvatske i Slovenije.
Izvor: Ja trgovac,mzz

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.