AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 14.12.2015.
NAGRADU SAHAROV ZA 2015. DOBIO RAIF BADAWI
“ ŠKOLSKI PRISTUP STUDIRANJA POTPUNO OGRANIČAVAJUĆI”
Informiranje o nagradi SAHAROV i debata pod nazivom “ Mediji i sloboda govora “ održani su na Fakultetu političkih znanosti na Dan ljudskih prava 10. Prosinca 2015.
Europski parlament nagradu SAHAROV dodijelio je 2015.Raifu Badawiu koji je blogor i zagovornik slobode mišljenja i izražavanja iz Saudijske Arabije. Ovogodišnji lauerat je u zatvoru. Osuđen je 2013. godine radi osnivanja foruma s bogohulnim komentarima te je kažnjen na kaznu od 7 godina zatvora i 600 udaraca bičem. Godine 2014. ponovo je kažnjen s 10 godina zatvora, 1000 udaraca bičem i novčanom kaznom od milijun riala. Pred gomilom koja je skandirala ispred đamije u gradu Džedi u siječnju 2015. Raif je primio 50 udaraca bičem. Zdravlje mu je bilo ugroženo nakon toga.
Nagrada se dodjeljuje za slobodu mišljenja od 1988. Violeta Simeonova Staničić voditeljica ureda Europskog Parlamenta u Republici Hrvatskoj rekla je pritom da je nagrada dosada dodjeljena disidentima, političkim vođama, novinarima, aktivistima civilnog društva, piscima, majkama, suprugama, vođama manjina, protuterorističkoj skupini, mirovnim aktivistima, aktivisti protiv mučenja, karikaturisti, dugotrajnom zatvoreniku savjesti, redatelju, djetetu koje se bori za pravo na obrazovanje , pa i UN-u kao tijelu . Nagradu Europskog parlamenta čini i suma od 50 000 eura. To je tek mala sadisfakcija za teškoće koji su dosadašnji laureati proživjeli na svom putu odluke da ustraju u svojim idejama, a koje je međunarodna zajednica prepoznala kao krucijalne za sredinu u kojoj su živjeli i radili.
Ukratko o Raifu Badawiu
Izvor: Knjiga laureate Nagrade Saharov, Izdanje EUROPSKI PARLAMENT
TKO JE BIO ANDREJ SAHAROV PO KOME JE NAGRADA EUROPSKOG PARLAMENTA ZA LJUDSKA PRAVA DOBILA IME?
Izvor: Knjiga laureate Nagrade Saharov, Izdanje EUROPSKI PARLAMENT
Violeta Simeonova Stanišić, voditeljica ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH.
Ovom prigodom održana je debata ”Mediji i sloboda govora” na kome je moderatorica bila dr. Tena Perišin , a kao govornici bili su s Fakulteta političkih znanosti docenti dr. Enes Kulenović, i dr.Viktorija Car, izv.prof. dr. Gordana Vilović, te novinari Hrvatskog novinarskog društva Željko Peratović i Saša Leković koji je i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Kakva je razlika shvaćanja ljudskih prava i slobode novinara u Europi i izvan Europe? - upitala je moderatorica izv.prof. dr. Tena Perišin Željka Peratovića“Bio sam pod nadzorom policije pet godina zbog objavljivanja državnih tajni , jednu noć sam prespavao na policiji, a danas nemam uvida u taj spis, nisam bio bičevan, radio sam u Globusu, ali pisao i na blogu, deset godina ne radim u tiskanim medijima” predstavio se novinar Željko Peratović koji je za 2014. primio od Hrvatskog novinarskog društva priznanje za istraživačkog novinara godine.
S lijeva: Moderatorica izv.prof. dr. Tena Perišin, novinar Željko Peratović,doc. dr. Enes Kulenović, izv.prof. dr. Gordana Vilović, doc.dr. Viktorija Car i novinar i predsjednik HND-a Saša Leković / Fotka M.Zouhar Zec
“Turska koja bi htjela biti EU, zabranjuje YouTube gdje se objavljuju materijali o korupciji” rekao je Peratović te nastavio. “Osjeća se velika nesolidarnost među novinarima, nesigurnost radnog mjesta, u pitanju su i velike moralne dvojbe.Novinar napravi novinarski zadatak kako treba, ali novinarski rad često puta nije objavljen, urednik ga ne objavljuje jer ne da se to ne slaže s uredničkom politikom, već se urednici ne žele zamjeriti oglašivaću, političkom močniku od kojeg zavisi hoće li taj list, tiskani medij, biti u javnom prostoru. Bez obzira na ekonomsku situaciju kakva je u medijima vi danas ne možete mobilizirati ljude, novinare na prosvjede. Prije tri,četiri godine novinari su se pokušali organizirati, išli smo do Ministarstva prosvjete tražili promjene medijskih statuta da novinari u redakcijama sudjeluju kod izbora glavnih urednika, Vlada je uglavnom radila u korist izdavačima, smanjivala je njima PDV, dakle tu je bila stvarno sprega Vlasti , vlasnika medija i određenih ekonomskih centara moći. Danas je još uvijek nezahvalno se baviti ovim poslom, novinari su potplačeni, stavlja ih se u RPA sustave kao da su slobodni novinari – a zapravo rade kao da su stalno zaposleni.”- rekao je Pertović
“POJAM GRAĐANSKOG NOVINARSTVA NIJE PRAVEDAN”
Izv. prof. dr. Vilović koja predaje kolegij “Mediji i različitosti” rekla je “ kroz studij senzibiliziramo za temeljna ljudska prava za poštovanje različitosti, jer studenti su vezani za određenu različitost i to pokušavamo približiti kroz kolegoij a uključujući i život i tradiciju. Prof dr. Vilović je spomenula Oslobođenje koje je na listi dobitnika nagrade Saharov za 1993. godinu.Novine Oslobođenje izlazile su svaki dan u opkoljenom Sarajevu od 1992. do 1996. tijekom rata, a novinu je stvaralo 75 novinara bosanaca, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. Nitko od njih nije napustio novine kada je počeo rat iako im je za to pružena prilika.
Dr. Viktorija Car napisala je knjigu pod naslovom “Mi i oni kroz medijske naočale”. Knjigu je izdala kuća ljudskih prava, čija je dr. Car i članica. Dr. Car je rekla; “Ono što nedostaje u RH je jedna platforma zaštite novinarske struke, ali i nekih drugih organizacija koje bi osigurale novinarkama i novinarima potpuno osječaj slobode i sigurnosti, da se smiju slobodno javno izražavati, a budu li u bilo kom trenutku njihova prava povrijeđena i ugrožena, da će ta organizacija stati u potpunosti iza njih i dati im podršku. To ne smije biti grupa entuzijasta, volontera to moraju biti profesionalci koji će biri spremni profesionalno reagirati i u roku od 24 sata u potpunosti obraniti novinarska prava “ rekla je dr. Car i nastavila :“ I tada ćemo moći govoriti o slobodi izražavanja u RH. Međutim ta sloboda izražavanja ima svoju drugu stranu a to je odgovornost. Kada govorimo o slobodi izražavanja onda baš sve ne možemo nazivati sloboda izražavanja. Jer ako kršimo tuđa ljudska prava . ako vrijeđemo tuđi identitet onda to naše slobodno izražavanje postaje napad. U tom smislu ponovo vidim problem : u Hrvatskoj je dozvoljeno da u novinarstvo uđu amateri i da se amateri nazivaju novinari. Akademska zajednica napravila je veliki propust kada je prije dosta godina uvela pojam građanskog novinarstva. A onda je pravo građana na izražavanje i objavljivanje informacija dobilo ime novinarstvo.To nije novinarstvo. Novinarstvo je profesija koja ima određene standarde koji su vrlo precizni i koji se trebaju poštivati, a osoba koja je novinar ih treba jako dobro poznavati. Također mislim da u Hrvatskoj nedostaje jedno jače zagovaranje povratka novinarstva svojoj profesiji.”
“ ŠKOLSKI PRISTUP STUDIRANJA POTPUNO OGRANIČAVAJUĆI”
“Televizija bi trebala osvjetlati obraz i pokazati nam da zastupa interese svih grupa “ podsjetila je dr. Vilović, a dr. Car je nastavila rekavši “Uvijek je pitanje publike; kako je moguće da je tolika količina publike spremna izlagati se tako trivijalnim sadržajima? Jer je činjenica da riality schow i slične emisije koje se emitiraju na hrvatskim nacionalnim televizijama imaju svoju publiku. Kada pitam studentice i studente tko od njih se zaista izlaže takvim sadržajima, oni naravno svjesni su da za njihov osobni imiđ ne bi bilo dobro kazati da se izlažu, ali čim počnemo raspravljati oni su jako dobro informirani ,do detalja. Problem je taj nedostatak medijske pismenosti u Hrvatskoj gdje mediji još uvijek nisu doživljeni kao bitan element našeg svakodnevnog života od kojeg mi ne možemo pobjeći i mi smo konzumenti medijskih sadržaja čak i onda kada mislimo da im se ne izlažemo. Izato mislim da je obrazovanje itekako bitno, ne mislim isključivo na formalno obrazovanje, nego mislim na cijeloživozno učenje. Ali u Hrvatskoj postoji kultura nekog straha od znanja, pa i dalje postoje neke radionice, doškolovanja i slično gdje se na početku prisutni potpišu i pobjegnu čim prije. Pobjegnu od tog znanja, jer zašto bi se sada izložili nekakvim informacijama od kojih moguće da će im nešto i trebati, ali bolje je pobjeći od tog znanja ćim prije i izložiti se nekakvim trivijalnim sadržajima. Zato mislim da je obrazovanje itekako važno, zato mislim da novinari i novinarke moraju biti obrazovani, jer je danas obrazovanje lako dostupno. Tkođer novinari i novinarke moraju imati iskustvo. Obrazovanje koje će steči je preduvjet ne i sigurnost da će takve osobe u svom poslu biti profesionalne. Zalaganje da se medijska pismenost počne uvoditi u programe , a to je čitanje novinarskog teksta i podteksta, znaći učenje da znamo prepoznati koga nema u medijima, o kome se ne govori, a ne samo da nas mediji tjeraju da nam fokus bude na onom što jest u medijima” rekla je dr. Car
Moderatorica izv.prof. dr. Tena Perišin upitala je doc. dr. Enesa Kulenovića bi li na Fakultetu političkih znanosti trebao za novinare postojati predmet vanjsko političkog novinarstva? Doc dr. Kulenović je rekao slijedeće “ Neću ništa novo reći ako kažem da je to važno. Od šume informacija koje studentu dajemo on mora imati relevantne poveznice. Nisam pobornik tog da mi na neki naćin otkrivamo buduće novinare školski, ali tu su znanja koja oni moraju steći, a to su široka znanja gotovo da budu eruditi. Ali i ne možete erudite stvoriti tako da studentu kažete : sat i pol imamo predavanje onda seminar i tako urediti studij. Meni se čini da je zadatak uspješnog obrazovanja novinara, inaće intelektualaca općenoto, da studente intelektualno zavede da izađu iz predavaonice, da imaju onaj sokratovski moment o tome koliko toga neznaju i da sami dalje rade na sebi i da istražuju, da čitaju, da uče, tako da je ovaj školski pristup studiranja potpuno ograničavajući. Ono što se meni čini da bi trebali, ako dobro radimo svoj posao, potaknuti ih da se intelektualno razvijajuju i da kada izađu s fakulteta, da je tek onda priča za njih počela. I da kada je potrebno mogu reći ; ja sam te knjige čitao i temeljito provjeravao” istakao je docent dr. Kulenović.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković podsjetio je da Hrvatsko novinarsko društvo ima Centar za zaštitu slobode izražavanja koji čine poznati odvjetnici koji na sudu zastupaju novinare. Projekt je predstavljen 2.srpnja 2015. u Hrvatskom novinarskom društvu.
| < | prosinac, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter