AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 26.04.2013.
EURO MILK MLJEKARA
BOŽIDAR KUZMIĆ suvlasnik i direktor male mljekare Euro Milk
PUNO MALIH PROIZVOĐAČA JE OPSTALO
ZAHVALJUJUĆI MALIM MLJEKARAMA
Na 8. danima sira u Desiniću mala mljekara Euro Milk dobila je dvije zlatne medalje za sireve Dragec i to za dimljeni sir i za sir sa zelenim paprom.
Božidar Kuzmić, suvlasnik je i direktor mljekare Euro Milk koja je u Beloslavcu u zagrebačkoj županiji. Drugi suvlasnik je Ivica Kudelić, Kuzmićev kum. Razgovaram sa gospodinom Božidarom Kuzmićem:
- Koliko dugo postoji vaša mljekara?
_Počeli smo 13. studenog 1998. prerađivati mlijeko u našoj mljekari.
- Sir Dragec je zvučno ime i već je duže na tržištu, a proizvodi ga vaša mljekara. Nije li on svojevremeno bio robna marka Zagrebačke županije?
- On je još uvijek robna marka zagrebačke županije. Nastao je 2005. od tada je na tržištu.
Ima ga u pet okusa uz dimljeni i sir sa zelenim paprom postoji još sušeni Dragec, Dragec sa crvenom paprikom i Dragec sa češnjakom. U nastanku brenda Dragec sudjelovala je Zagrebačka županija. Josip Kraljičković je idejni začetnik županijske marke i odluke da se sir počne proizvoditi na autohtonim receptima. On je tada bio županijski pročelnik za poljoprivredu.Danas je sir Dragec prisutan u svim većim trgovačkim lancima, Spar, Kaufland, Merkator, KTC, Billa, Metro.
- Ime je vrlo jednostavno, kako je nastalo?
_ Ime je nastalo marketinškim istraživanjem. Mene ljudi pitaju, jeste li vi Dragac. Nisam, Pa tko vam je Dragac? Nemamo nikoga. To su studenti agronomskog fakulteta odrađivali anketu, pitanje je bilo Koje vas ime podsjeća na domaći proizvod. Nisu znali da će to jednog dana biti sir, ali od 10 ponuđenih imena uvjerljivo najviše glasova je dobilo ime Dragec.I onda je komisija iz županije i s agronomskog fakultet zajedno s nama zaključila da je Dragec pogodno ime za sir robne marke, brend, što je i danas.
-Od koga vi otkupljujete mlijeko?
-Znači sir Dragec je zamišljen da se proizvodi od mlijeka s područja zagrebačke županije. Mi otkupljujemo mlijeko na područjima općine Bedenice, grada Sv. Ivana Zeline, i općine Rakovice, to je sjeverni dio zagrebačke županije i od tog mlijeka se radi županijska robna marka sir Dragec.Ali mi otkupljujemo mlijeko još iz Krapinsko zagorske, Križevačke, Varaždinske, Bjelovarske i Virovitičko podravske županije, jer u okruženju nažalost nema dovoljno
- Jeste li primijetili da mnoga mala gospodarstva jednostavno nestanu kada im velika mljekara otkaže otkup mlijeka? Mnogim ljudima u RH koji imaju 2,3, 5,7,10 krava je otkazan otkup mlijeka. Da li postoje neke mogućnosti da se vama neko javi i zamoli vas da im otkupljujete mlijeko?
- Imate primjer udruživanja u općini Krašić i Žumberak koji su upravo zbog malih količina koje proizvode i problema koje su imali s velikom mljekarom javili se županiji i županija im je pomogla. Danas tamo otkupljuje mlijeko jedna mala mljekara . Sve se radi na principu ponude i potražnje. Morate razumjeti da je teško ići 20 ili 30 km po 100 litara mlijeka, to je neisplativo. Ako bi na tom području bilo puno malih proizvođača, tada bi to bilo moguće napraviti.Za početak neka se ti ljudi jave svojim načelnicima općina, oni će kontaktirati županiju. Županija već ima iskustava u rješavanju takvih problema. Puno malih proizvođača i kooperanata je opstalo zahvaljujući malim mljekarama.
- Toliki su ljudi ostali bez svojih gospodarstava, prestali su proizvoditi, rasprodali su svoju stoku zbog velikog nesklada cijena od proizvodnje do prodaje mlijeka, prestaju aktivno sudjelovati u životu i stvaranju života na selu. Čemu onda ruralni razvoj? A govori se da će EU financirati programe za ruralni razvoj. No tko će te programe raditi?
- To je pitanje za široku raspravu. Mi imamo 10 godina ministarstvo ruralnog razvoja, no što je učinjeno. To je pitanje opstanka sela i malih poljoprivrednih gospodarstava.
- Kakav je kapacitet vaše mljekare?
_ Mi prerađujemo 20 000 litara mlijeka dnevno. Počeli smo 1998. sa 500 litara, danas imamo 30 ljudi zaposlenih, dvjestotinjak kooperanata s ugovorom vezanih da nama isporučuju mlijeko.Važno je napomenuti da su naši proizvođači mlijeka zadovoljni kontinuitetom i pravovremenošću isplate, a na žalost tržišna cijena mlijeka u RH je takva da niti su zadovoljni kooperanti niti mi jer je teška gospodarska situacija i jednostavno ti naši proizvodi su na neki način obezvrijeđeni. Faktički se stvorila fama da se dio proizvoda mara raditi platežno jeftino za najniža primanja. Međutim to će doći iz Europe. Velike trgovačke kuće će uvoziti proizvode manje kvalitete, iz velikih europskih mljekara gdje se radi industrijski, gdje su prisutni i dozvoljeni konzervansi. Proizvodi mljekare Euro Milk su isključivo prirodni i nemaju nikakvih dodataka.
Doroteja Kuzmić i Željka Diglin
- Približava se datum ulaska Hrvatske u EU. Što će po vašem mišljenju u perspektivi Hrvatske u EU biti s mlijekom, otkupom mlijeka, cijenama ?
- Na žalost, Hrvatska toliko nepripremljena ulazi u EU da je to neshvatljivo. U 10 proteklih godina izgubili smo dvije trećine proizvođača mlijeka, nije toliko količinski pala proizvodnja mlijeka, ali je zbog loših procjena prema proizvođačima mlijeka puno njih odustalo od proizvodnje. Ti su ljudi na selu i to je danas nepojmljivo da su seljaci koji imaju zemlju na rubu socijale. Teško je reći što nam donosi ulazak u EU. Neću biti euroskeptik, neću biti ni preveliki optimist, jednostavno moramo pričekati sa stanovišta proizvođača. Reklame koje se prikazuju na televiziji u vezi s prehrambenim proizvodima uopće nisu dobre. Samo se nadamo da će kupac koji kupuje i prehranjuje svoju obitelj misliti na dvije stvari 1. na svoje zdravlje i zdrav proizvod 2. te da kupuje hrvatski proizvod i da će se to vratiti i njemu samome.Ako ćemo mi pomagati velike europske kompanije, to nije dobro i u RH će samo rasti nezaposlenost. I proizvođači i prerađivači mlijeka u Hrvatskoj su u jednom vakum prostoru. Dogodilo se u Austriji da su se mnoge male mljekare zatvarale ulaskom Austrije u EU, ali su kasnije potrošači natjerali proizvođače da opet počnu proizvoditi jer su željeli kupovati proizvode iz svoga podneblja, navikli su na jedan okus. Moramo razumjeti da se u Njemačkoj ne proizvodi ovakav svježi sir, ni ovakvi jogurt, a ja moram napomenuti da je Dragec sir jedinstven u svijetu, znači nitko ga drugi ne može proizvesti.
- Što ste vi konkretno vezano za svoju mljekari napravili kako biste spremni ušli u EU?
- Mljekara Euro Milk je apsolutno spremna za ulazak u EU. Mi smo jedna od desetak mljekara u Hrvatskoj koja je ispunila sve potrebne norme i dobila sve potrebne dozvole za poslovanje u EU i za izvoz svojih proizvoda na tržište EU.
- Da li je to bilo financijski skupo ?
_ Primjer. Mi smo prvu zgradu mljekare koja je otvorena 1998. gradili i ona je tada potpuno zadovoljavala Hrvatske standarde.Godine 2007. to više nije vrijedilo.U stvarnosti, imali smo 300 kvadrata a dogradili smo još 1100 kvadrata, da bi ispunili sve postavljene kriterije.Mi smo sada dobili trajnu dozvolu, koja dakako podliježe stalnim kontrolama i Hrvatske i EU. Većinu proizvoda radimo manufakturno, ručno, ali to što je naprimjer sir Dragec ne možemo dovoljno naplatiti, zbog ekonomske situacije. Kupuju se jeftiniji sirevi, uvozni sirevi, a ne kupuje se domaće, prirodno, tradicijsko.
- Imate li vi poslovne ugovore s turističkim hotelima na moru za sir Dragec kako bi on postao dostupan stranim gostima?
- Ne. Ugostiteljstvo je u toliko teškoj situaciji da je svaki naš takav pokušaj završio neuspješno. Radimo isključivo s trgovačkim lancima.
- Kako ste došli do ovako pro europskog imena vaše mljekare Euro Milk?
_Danas je možda to teret, ne bi vjerovali. Tvrtku smo osnovali 1992.,U to vrijeme smo svi bili zaluđeni Europom i brat je smislio ime Euro Milk i nas dvojica smo to prihvatili. Danas je to uteg oko vrata na način da ljudi misle da smo mi strana firma jer je englesko ime. Teško se prodaju naši proizvodi koji nisu pod brendom Dragec, a naši proizvodi su maslac, kajmak mliječni namaz s povrćem i bez povrća, svježi sir posni i polumasni, kiselo vrhnje 12 i 20% . Iskreno, sada radimo redizajn proizvoda jogurta, svježeg sira i vrhnja gdje će na čašicama biti naglašeno napisano proizvedeno u Hrvatskoj.
| < | travanj, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter