U NOVOM NACRTU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NEMAJU PREDNOST !
Novi Zakon o poljoprivrednom državnom zemljištu početkom jeseni treba doći u Sabor na čitanje i usvajanje, ali i poljoprivrednici i predstavnici Osječko baranjske županije protiv su više rješenja koje taj novi zakon donosi. U Osječko baranjskoj županiji je oko 350.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.
Da podsjetim, dolaskom na mjesto ministra poljoprivrede, Tihomir Jakovina je već u siječnju 2012., prije svih drugih ministarskih aktivnosti, donio naputak za jedinice lokalne samouprave kojim je naredio obustavu svih poslova vezanih uz provedbu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem što se odnosilo na zakup i prodaju, a koje su provođene prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Jakovina je najavio da se državna zemlja neće prodavati poljoprivrednim proizvođačima već davati u dugogodišnji zakup. Nakon toga ministar je najavio izradu novog zakona o zemljištu.
Poljoprivredno zemljište je u svakoj općini krucijalna tema, a u ministarstvu poljoprivrede tema poljoprivrednog zemljišta dobila je još i dozu mistike jer ta i objektivno i subjektivno esencijalna masa od resornog ministra posebno sublimirana je ostala bez javnosti poznate osobe koja je nadležna za zemljište. Desetak više ili manje važnih poljoprivrednih resora vode pomoćnici ministra. Više od dva milijuna ha hrvatskog zemljišta u ministarstvu poljoprivrede vode anonimne osobe bez naslova pomoćnika ministra. Tako je odredio ministar poljoprivrede Jakovina.
ZA MIŠLJENJE o zakonu koji je u nacrtu, a koji se odnosi na novu politiku o državnom poljoprivrednom zemljištu upitala sam dr. Željka Kraljička, zamjenika župana osječko baranjske županije i doktora poljoprivrednih znanosti. Kada je 2002. godine izabran za pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, dr. Kraljičak je pokrenuo i organizirao provođenje niz projekata usmjerenih na razvoj poljoprivrede. Autor je više stručnih znanstvenih radova iz područja poljoprivrede.
„ Zakon o Zemljištu koji je donesen i stavljen u funkciju 2002. godine trebao je osigurati privatizaciju državnog poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i povećanje obujma proizvodnje u poljoprivredi kao normalnoj smjernici razvoja gospodarstva „ rekao je dr. Kraljičak te nastavio: „ Zakonima koji su kroz 10 godina bili doneseni uvijek su izmjene i dopune usmjeravane kod donošenja kriterija za dodjelu zemlje prema onima koji zaista imaju najbolju ponudu. Na taj način su se u zadnjim verzijama izdvojila obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji imaju potvrdu prijave na dohodak, odnosno koji plaćaju mirovinsko i zdravstveno, odnosno oni kojima je poljoprivreda jedino zanimanje i to je bio jedan od prioriteta i najvažniji kriterij kod donošenja odluke o dodjeli zemljišta. Cijeli problem tog starog Zakona i njegove provedbe je bio to što se često događalo da neki 6 mjeseci, godinu, neki i više od godine dana, od provedenog postupka u općinama i gradovima, su čekali suglasnost od strane ministra za daljnji postupak provedbe. To nije bilo dobro i to je na neki način usporavalo samu privatizaciju. Na prostoru naše županije je negdje 60-70% državnog poljoprivrednog zemljišta u bilo kom obliku privatizirano. U prosijeku je ispod 40% posto državnog zemljišta privatizirano. Uzmemo li u obzir da je u 10 godina u 550 općina i gradova u RH dvije osobe radile na toj problematici tijekom godine, to je 1000 ljudi radilo godišnje na toj problematici, a u 10 godina je to 10 000 ljudi. I oni su odradili posao koji se može vrednovati sa 40% uspješnosti.“
Dr. Željko Kraljičak dalje nastavlja „Sada dolazi novi Zakon koji izbacuje sve do sada poznate kriterije i kategorije raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Znači da se sada zemljište može davati isključivo u zakup. U ovom novom prijedlogu Zakona nije definirana prednost OBITELLJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOPODARSTAVA u odnosu na trgovačka društva, tako da u novom nacrtu Zakona stoji da svi imaju iste mogućnosti javljanja za zakup.Taj zakup, cijeli taj posao bi trebala odraditi Agencija za poljoprivredno zemljište u kojoj će raditi službenici. S obzirom na pregled koji sam iznio - koliko je posla obavilo 10 000 ljudi, postavlja se pitanje koliko bi trebale biti velike te Agencije da ubrzaju postupak privatizacije zemljišta. Koliko ljudi bi trebalo biti zaposleno u tim agencijama da bi istom dinamikom rješavali taj problem. Na tisuće zaposlenih u Agencijama sigurno neće biti, a ako bude manje usporiti će se provedba toga zakona. Vraćamo se na osnovnu i temeljnu stvar: kada država preko Agencije formira zemljišni fond, u taj zemljišni fond ulazi državna, društvena i privatna zemlja. Privatna zemlja ulazi na način, da oni koji nisu kvalitetno obrađivali svoje zemljište, ona će im se oduzeti i dati preko natječaj nekima drugima da je obrađuju. Po meni je to treća nacionalizacija od 1946. koja se provodi. Znamo da se 1946. i 1951. godine uzimano i nacionalizirano poljoprivredno zemljište, privatno. Ovo je sada pokušaj, da netko uzme, a to je država, privatno zemljište i da s njime raspolaže. Prvo smatram da nije dobro da se provodi nova nacionalizacija. Ima drugih mehanizama, a to je u mogućnosti resornog ministra da to provede. Drugo kroz taj zemljišni fond natječaj bi provodila Agencija za poljoprivredno zemljište. Postoje u nacrtu Zakonu samo tri kriterija, po kojem se ta zemlja dodjeljuje: 1. onome tko ima najbolji gospodarski program . Nije loše vrednovati gospodarski proigram, mada je bio u svim Zakonima do sada 2. trostruka cijena od početne cijene: Do sada je bila dvostruka cijena od početne cijene i zadnji kriterij je 3.dosadašnji posjed. Manjkavost ovoga zakona je to što ili ministar nije bio svjestan da mu se stavlja veliki teret na leđa, jer je predviđeno da će se Pravilnikom koji resorni ministar mora donijeti u roku od šest mjeseci, utvrđivati i bodovati gospodarski program. To znači da Zakon ima koncepciju, a Pravilnik donosi ministar. Ministar dakle treba odrediti koji su to kriteriji koji će se više bodovati.“
„ Nije dobro da ministar poljoprivrede odlučuje o tome tko će dobiti zemlju na terenu kroz Pravilnik, a da se to nije odradilo kroz zakon kao što je to do sada bila forma samoga Zakona. Druga stvar je pitanje vrednovanja posjednika. Oni koji su radili na Zakonu su zaboravili jednu činjenicu, a to je da se odredbe zakona o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH provodi 10 godina, i da smo prije 10 godina u nekim općinama potpisali ugovore o zakupu zemljišta sa privatnicima. Njima ti ugovori istječu ove ili slijedeće godine. Dosadašnji posjednik zemljišta od 10 godina ide na natječaj, ali mu nitko ne garantira da će njegov gospodarski program biti bolji i da će on zaista moći dobiti zemlju u zakup. Što će se dogoditi s njegovim gospodarstvom ako zemlju ne dobije?“ riječi su dr. Kraljička poljoprivrednog stručnjaka Osječko baranjske županije.
*
„Ono što je nama kao županiji posebno bolno“ govori dr. Kraljičak i nastavlja „je to da se kroz ovaj Zakon žele oduzeti prihodi županijama, jer županije imaju 25% prihoda od prodaje samoga državnog poljoprivrednog zemljišta. Zašto nam je to bolno? Iz razloga što neki drugi Zakoni nalažu županijama učešće u vrlo važnim projektima, ja ću navesti samo dva, a to je geodetsko katastarska izmjera, koji županija treba po programu ministarstva odvojiti 33% da bi neka izmjera bila provedena, a izmjera nosi sa sobom rješavane katastra, gruntovnice, bilo koji provedbeni akt europske unije, pa ni legalizacija neće moći biti poticana i financirana, ako nemate uredne papire. Drugi projekt je navodnjavanje, u kome e županije imaju obvezu 50 % financirati projektnu dokumentaciju i 20% izgradnju sustava za navodnjavanje. Mi na našoj županiji imamo preko 35 do 40 tisuća hektara, za koje su potpisani ugovori u različitim fazama projektiranja sustava navodnjavanja iz kojih ćemo se mi, kao županija morati povući, ako ostanemo bez tih prihoda. S jedne strane država želi uzeti sav taj novac i ovako već u jako centraliziranoj državi za Agenciju za poljoprivredno zemljište, da bi financirala neke nove službenike, a s druge strane onemogućava provedbu vrlo važnih projekata katastarske izmjere i navodnjavanja koji će se na kraju prestati i financirati i provoditi .“
„Iz tih razloga protiv smo nacionalizacije državnog poljoprivrednog zemljišta, protiv smo toga da resorni ministar bude taj koji će odlučiti tko će zemlju dobiti a tko neće kroz Pravilnik koji on mora donijeti i mi nismo zato da se ukinu sredstva regionalnoj samoupravi što bi značilo daljnji pad proizvodnje odnosno daljnju pripremu za korištenja sredstava EU iz Mjera ruralnog razvoja, odnosno omogućavamo daljnji razvoj sami sebi. Resorni ministar i aktualna vlast donošenjem ovakvog zakona ne mogu sagledati posljedice, jer nemaju strategiju razvoja poljoprivrede, a Vlast ne zna čime mjeriti učinke novoga Zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu. Kako će se to odraziti na razvoj poljoprivrede?“ – zaključio je svoje mišljnje dr. Željko Kraljičak poljoprivredni stručnjak i zamjenik župana Osječko baranjske županije.
| < | srpanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter