Otok je poznat i pod imenom Jadra. Drugi je po veličini među kornatskim otocima. Na sjevernoj strani otoka je u 16. st bilo ribarsko selo od 40-ak kuća, te crkvica iz istog razdoblja koja se očuvala do danas.
Na hrvatskom dijelu Jadrana tijekom prošlosti funkcioniralo je nekoliko sezonskih ribarskih naselja koja su bila nastanjena samo periodično, za vrijeme ribolovne sezone, o čemu postoje dosta pisanih (naravno, ne na disku) dokumenata. Među tim svjedočanstvima bogate TISUĆUGODIŠNJE ribarske tradicije na osobit način se ističe kornatska Piškera.
"Jedno od najbogatijih ribolovnih područja naJadranu jest dugootočko-kornatski akvatorij. Arheoloških tragova o prvim oblicima iskorištavnja mora u tom prostoru ima mnogo, primjerice, ostatci solana na Lavsi, ostatci bazena za čuvanje ulovljene ribe na Svršati, ostatci lučkih instalacija u Piškeri, ostatci villae rusticae u prolazu Mala Proversa i dr. U najstarijem dokumentu u kojem se spominje ribolov u Hrvata, koji se datira u razdoblje između 995. i 1000. (Državni arhiv u Zadru, Spisi bivšeg Samostana sv. Krševana u Zadru, Kaps. XIV, br. 256), zabilježeno je, uz ostalo, ime prostrane uvale Telašćice na krajnjem jugoistočnom dijelu Dugog otoka, što dodatno potvrđuje veliko značenje tog prostora u prilikama rane pomorske orijentacije prve hrvatske države.
Piškera u zaštićenoj uvali koju zatvaraju otoci Jadra i Panitula vela (www.kornati.hr)
Središnji položaj u kornatskom arhipelagu te smještaj uz zaklonjenu uvalu Piškeru koju zatvaraju otoci Jadra (Piškera) i Vela Panitula, omogućio je razvoj najistaknutijega hrvatskoga sezonskog ribarskog naselja na Jadranu. Slična su naselja postojala i u uvali Muna na otoku Žirju te na otočiću Sušac u viško-lastovskom akvatoriju. Zajedničko je obilježje tih naselja da su ona funkcionirala uglavnom kao periodično nastanjivan prostor, ponajviše u vrijeme glavne ribolovne sezone, odnosno u razdobljima ljetnih mrakova (mlađaka), a samo povremeno tijekom ekstenzivnijega ribarenja tijekom jeseni, zime i proljeća. Za razliku od tih naselja, na hrvatskim otocima i obali ima mnoštvo stalnih naselja čiji su se stanovnici bavili ribolovom, ali samo kao jednom od gospodarskih djelatnosti (uz poljoprivredu, obrt, pomorstvo i dr.).
Uz žirajsku Munu se kasnije vezala i trajnija naseljenost pa je, u uvjetima suvremene maritimizacije otočnih naselja, u tom prostoru smješten najveći dio jedinstvenoga otočnog naselja Žirja. Na Sušcu su postojala dva manja sezonska ribarska naselja uz uvale Duga i Portić. Jedno su koristili podanici mletačke Dalmacije (Komižani), a drugo Dubrovačke Republike (Lastovci), s time da su se obje ribarske skupine služile zajedničkom crkvicom Sv. Blaža (Sv. Vlaha).
Ribarsko naselje Piškera
Kornatska Piškera bilo je najveće hrvatsko sezonsko ribarsko naselje. Procvat je doživjelo u 16. st. Naselje se razvilo u Piškeri poradi povoljnoga geografskog položaja i topografskog smještaja, ali i zbog dragocjenih pojava vode (četriri izvora bočate vode na Piškeri i jedan, najkvalitetniji, na Panituli). Budući da ni te zalihe vode nisu bile dostatne, ribari su prikupljali i kišnicu koju su čuvali u tzv. kuserbama (tal. conserva d'aqua), natkrivenim spremnicima sličnim cisternama.
U naselju je bila podignuta crkvica Porođenja Blažene Djevice Marije (Male Gospe) te kaštel na susjednoj Panituli, u kojemu je bila posada za obranu naselja te mjesto u kojemu je poseban činovnik zadarske komune (dacijer) bilježio količinu ulovljene ribe na temelju čega su se određivali porezi. U Piškeri se tijekom ribolovne sezone (za ljetnih mrakova) znalo zateći i više od 150 ribara, trgovaca i vlasnika ribarske opreme. Tu se riba solila, čuvala do prodaje i oporezivala."
U crkvu se hodočasti do danas. Svake zadnje srpanjske nedjelje ima misa.
To je jedna od dvije kornatske crkvice koje su služile duhovnim potrebama ribara s tog područja. U kojima su molili Boga za mirno more i obilje ribe.
Ribe koja je značila život.
_____________________________________________
Ovaj post mi već dugo stoji. Kategorija - putopisi.
Sitila sam ga se večeras nakon što san odgledala malo one lakrdije od sabora. Tragikomedije. Koliko sam mogla izdržati. Gadi mi se.
ZERP - Za Evropu Račune Platiti, kažu.
Pa nek plati kome se tamo ide. Iz svog đepa.
Ja ne bi.
Ali me niko ništa ne pita.
Samo otimaju. Sanaderi.
Sitila san se svoga dida Pere, ribara.
E, nono moj....
