Zapitkivalo
27.12.2008., subota
HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA U EU
- Što to znači „restrukturiranje brodogradilišta“? – izneneda upita Ivica.
-Znači, i ti si to čitao u novinama! – prihvaćam razgovor. – Dosta je to složeno. I ja o tome razmišljam. Ne znam dosta podataka, pa samo nepovjerljivo nagađam.Nakon ove slovenske blokade pregovora Hrvatske sa EU postao sam još nepovjerljiviji... Sva dosadašnja društvena uređenja na našim prostorima bila su nepravedna. Nije pravedan ni ovaj novi današnji kapitalizam ... -Na što misliš? – zanima Ivicu. -Pa, evo, pojednostavljeno gledano – ja vidim u društvu dvije skupine ljudi. Njihove želje i ciljevi jako se razlikuju – iako su im životi isprepleteni... Radništvo i poslodavci Radnici sanjaju o tom, da im život bude lakši i ljepši, da im radno vrijeme bude kraće, da rade s manje napora, da sa svojim slobodnim vremenom raspolažu po sojoj volji... Jednom riječju – da im život više nalikuje na ljudski život.... Poslodavci, kapitalisti - bi htjeli, da radna snaga bude jeftinja, da radno vrijeme njihovih radnika bude što dulje, da naprave što više i što jeftinijih proizvoda, da izbor potrebnih radnika bude što veći, dakle da je dovoljno nezaposlenih radnika, da radnička prava zakonski budu što manja, da radništvo bude pokornije, jednom riječi, da proizvodnja bude što jeftinija, profiti što veći, što veće i povoljnije tržište... Kapitalisti žele društvo, u kojemu mogu biti bahati, važni, da ih siromašni radnici poslužuju, da im život bude lagodan, da imaju dosta novca, da se mogu „izležavati“ širom svijeta, da se zabavljaju i dosađuju...color=#000099> Konkurencija i planska privredafont> Kapitalisti uglavnm odlučuju o uređivanju društva, o zakonodavstvu....Manje bogati žele povećavati svoje bogatstvo, pa traže slobodu konkurencije. To je za društvo i njegov razvoj dobrodošlo....Onim bogatijima to remeti komociju, pa bi im bolje odgovarala „planska privreda“. Zato se oni zalažu za planiranje, koje su u vrijeme komunizma – socijalizma žestoko osuđivali....Ali, planiranje i raspoređivanje njima olakšava postizanje njihovih ciljeva... Dogovorena konkurencija velikih „Hrvatska ne treba graditi brodove“ – razmišljaju bogati...- „to će raditi naša brodogradilišta“ „Hrvatskoj trebaju naše marine, naši hoteli visoke kategorije, naša golf-igrališta, poslušni i snishodljivi hrvatski nosači naših palica za golf i drugih potrepština, dobri kuhari i sobari...“ Zato hrvatska brodogrdilišta treba „restrukturirati“ što će dovesti do njihove „prenamjene“ i ne će konkurirati našim brodogradilištima....Još bolje bi bilo, da sasvim nestanu i ne kvare okoliš našim igralištima... Hrvatsku treba potaknuti za razvoj „visokog turizma“ za bogate... -A, kamo bi onda išli naši turisti? – pita pažljivi Ivica. – za njih bi ovaj „visoki“ bio preskup...! -E, moj Ivice, baš njih briga, što Hrvati ne će imati novaca, da plate taj skupi turizam! Samo bi smetali njima, bogatima... - Pogodna naša zemljišta pretvorili bi u igrališta za golf...- nastavljam ja glasno razmišljati. – Hrvati će biti dobri poslužitelji igračima...“Genom snishodljivosti“ kod mnogih se već razvio tokom povijesti.... Našim napojnicama poticat ćemo njegov razvoj i u drugima, koje oni sami zovu „kamenjarima“... -Čekaj, djede, ti to govoriš tako slikovito, kao da je to već baš tako! – Ivica nije više mogao izdržati. – A, što, ako se u svemu varaš? -Da griješim u mišljenju, moglo bi me uvjeriti samo jedno opsežno istraživanje...! Da li pogrešno razmišljam? -O tom mogu „presuditi“ samo strogo znanstveno prikupljeni i uspoređeni podaci. Trebalo bi ih pregledno poredati i da sadrže odgovore barem na slijedeća pitanja: 1.) Koje države u EU imaju razvijenu brodogradnju? 1a.) Koliko one imaju stanovnika? 2.) Koja grade koje vrste brodova? (ribarske, policijske patrolne, istraživačke, putničke priobalne, putničke prekooceanske, putničke turističke luksuzne, obične jahte, luksuzne jahte za bogate, vojne patrolne, torpedne, krstarice, razarače, nosače aviona, podmornice obične, podmornice nuklearke, trampere za mješovite terete, trampere za rasute terete, trampere kontejnerske, tankere,....) 3.) Koliko je radnika zaposleno u tim brodogradilištima? 4.) Koliko je to postotaka od ukupnog stanovništva dotične države? 5.) Koliko je to postotska zaposlenih radnika te države? 6.) Kolika im je godišnja proizvodnost? 7.) Kolika im je vrijednost godišnje proizvodnje? 8.) Kolika je ukupna vrijednost brodogradilišta? 9.) Kolika je srednja plaća radnika? 10.) Koliko postotaka vrijednosti isporučenoga bgroda se daje „na kredit“? 11.) Kolika je godišnja „dotacija“ države brodogradilištu? 12.) Koliko posto državnoga proračuna iznosi ta „dotacija“? 13.) Koliko postotaka državnoga proračuna „puni“ brodogradnja? 14.) Kolika je prosječna radnička plaća u državi, a kolika u brodogradnji? 15.) Koliko postotaka dionica brodogradilišta ima država? 16.) Koliko postotaka vrijednosti gotovoga broda čine druge domaće industrije? 17.) Za koga brodogradilišta proizvode ? Usporedba podataka Kada sve ove podatke usporedimo međusobno i s podacima naše države, moći ćemo ocijeniti, da li je „restrukturiranje“ naše brodogradnje i uz „prenamjenu“ – kako to traže komisije EU – potrebno, ili su ti zahtjevi samo jedan način uništavanja konkurencije „nečijoj“ brodogradnji... |
