Zapitkivalo

Prošli put smo moj prijatelj Drago, umirovljeni profesor,i ja, razgovarali, što bi biračima RH trebalo za potpunu i objektivnu informaciju o EU prije referenduma o pristupanju u Uniju.
Danas je donio popis nekih odgovora na pitanja o tome, o kojima smo razgovarali prošli put, 04.07.2011. Evo ih:

PRED – REFERENDUMSKI ODGOVORI

Danas je 29.05.2011. Dok čekamo odgovore iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH na pred-referendumska pitanja o EU, bilježim neke odgovore na njih, do kojih sam došao „zaobilazno“ na osnovi razmatranja Davora Dijanovića sadržaja knjige Marjana Bošnjaka „EU? – NE hvala“.

Uvod

Državnim dužnosnicima RH ulazak RH u EU-u „vrhunaravni“ je cilj uz bilo koju cijenu, kao što je:
-„Isporuka“ hrvatskih generala, koji su vodili oslobodilačke vojne akcije, što ne prakticira ni jedna država...

-Odustajanje od ZERP-a prema članicama EU – kao „ulaznicu“ u EU-u.

-Dozvoljavanje građanima EU-e da slobodno kupuju nekretnine u RH, koja još nije članica EU-e.

-Sve se čini po zahtjevima svjetskih moćnika.

-Javno se građane RH-e „razvrstava“ u „napredne“ (eurofili) i „nazadne“ (euroskeptici)

-U anketnim ispitivanjima javnosti do 2009. god uvijek je manje od 35 % ispitanika, koji su ZA ulazak u EU.

-U javnim medijima nemaju pristupa ljudi, koji su protiv članstva u EU-i da iznesu u javnost svoje razloge. Hrvatskim medijima „na određeni način“ upravljaju stranci.

-Nema javnih rasprava ZA i PROTIV članstva u EU-i zbog podilaženja određenim interesima .

Odnosi u strukturi EU-e

(1)Prema Lisabonskom ugovoru (LU) EU ima elemente federalne države.

(2)Članice se odriču dijela svog državnog suvereniteta
(3)EU ima oko pola milijarde (500,000.000 ) žitelja – a RH oko 4,500.000 žitelja.

(4)Lisabonski ugovor jamči slobodno kretanje, naseljavanje, kupovanje nekretnina na cijelom području EU-e.

(5)Prema toj točki (4) omogućava se koloniziranje i RH kao „zanimljivoga područja“ bez odobrenja hrvatskih vlasti. Prema odnosu broja stanovnika 1 : 111 moguće je zamisliti brzinu i posljedice te kolonizacije. Uz to koloni će imati sva politička prava s domicilnim stanovništvom, kao i „kod kuće“.

(6)Stranci imaju – i imat će – veću kupovnu moć od domaćih

(7)Kao članica EU Hrvatska ne će moći određivati politiku naseljavanja ni azila na „svome“teritoriju...

(8)Prema članku 9c. Lisabonskoga ugovora od 2014. god Vijeće ministara EU donosit će odluke većinom glasova od 55 % uz uvjet, da to obuhvaća najmanje 15 od 27 članica, te 65 % ukupnog pučanstva u EU.

(9)Prema istom članku 9c. L.U. od 2017. god Vijeću ministara u odlučivanju za kvalificiranu većinu bit će dovoljno 55 % pučanstva, odnosno 55 % članica EU-e.

(10)Samo šest velikih članica čine 70 % pučanstva EU-e. Znači, da će one same moći donositi valjane odluke. Treba se zapitati, hoće li te odluke uvijek biti i u interesu malih članica...

(11)U hrvatskim (ili „hrvatskim“!) medijima o rečenim odnosima EU ne može se ništa saznati – ili zbog njihove neobaviještenosti, ili zbog njihovog pravog vlasničkog statusa, ili zbog „poticajnih sredstava“, ili zbog našeg podaničkoga genoma....

Izgledi za budućnost

(1)Još 2002. god „Račanova Vlada“ u Saboru smanjuje, a kasnije i potpuno ukida carine na robu uvezenu iz EU-e. Za uvoz robe u RH iz EU primjenjuju se i dampinške cijene (cijene ispod ekonomskih cijena s ciljem onemogućavanja konkurencije...). Zbog toga hrvatska poljoprivreda – i privreda uopće – stagnira i nazaduje...

(2)Poljoprivredni „poticaji“ u novim članicama EU smanjuju se i do 25 % takovih poticaja u „starim“ članicama....

(3)Na „vidiku“ je jeftino kupovanje hrvatskog poljoprivrednog zemljišta u „procesu kolonizacije“ od strane kolonizatora iz EU-e. Hrvatska poljoprivredna tla kvalitetnija su zbog manje opterećenosti „industrijskom poljoprivredom“.

(4)Još 2002. god Italija je novcem EU-e načinila registar poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj...S kojim ciljem?

(5)Hrvatska je već danas „preplavljena“ stranim trgovačkim lancima. Cilj im nije unapređivanje hrvatske proizvodnje, nego izvlačenje dobiti u matične članice EU.To uništava male hrvatske trgovce i obrtnike, kao i odgovarajuća radna mjesta.


(6)Danas-sutra pitanje je što će biti s posljednjim „hrvatskim srebrom“: elektroprivredom, željeznicama, šumama, vodama,....

(7)Hrvatska demografija u EU-i: smanjivanjem broja radnih mjesta i nesigurno radno zakonodavstvo smanjuju natalitet u Hrvatskoj... Nastavi li se tako – predviđa se, da bi do 2051. god Hrvata moglo biti manje za oko 1,300.000. Njh će „zamijeniti“ useljenici...

(8)Primjer Španjolske: kod ulaska u EU 1986. god u njoj je bilo 241 977 stranaca (0,63 % ukupnog stanovništva), a 2008. god ima 5,220.600 stranaca (13,3 % ukupnog stanovništva... Tako su „periferne članice“ rezervoar radne snage i azilanata za „centralne članice“ i njihovu demografsku sigurnost...

(9)Useljavanje stranaca u RH istom takovom brzinom – učinilo bi Hrvate nacionalnom manjinom u vlastitoj državi. To bi nekim susjedima Hrvatske postalo ostvarenje vjekovnih težnji prema Hrvatskoj.

Aspiracije susjeda prema RH

(1)Među najizrazitije aspiracije prema RH su talijanske iredentističke ideje. Tako je talijanski predsjednik Carlo Ciampi 24.10.2001. dodijelio odličje gradskoj upravi „talijanskoga grada Zadra“ zbog savezničkog teškog bombardiranja 194-tih godina.

(2)Talijanski ministar Carlo Giovanardi 2005.god „...želi obnoviti talijanstvo Dalmacije".(3)Iste godine, 2005., talijanski parlamentarni zastupnik Roberto Menia kaže u Firenzi, da „.... Hrvatska mora biti spremna vratiti Istriu, Rijeku i Dalmaciju – kada dođe u EU-u."

(4)Talijanski parlament je 2006.god prihvatio zakon, po kojemu mogu biti talijanski državljani svi potomci rođeni svojevremeno na područjima, koji su bili pod talijanskom okupacijom...Dakle, kolonizacija RH...!

(5)Talijanska državna pošta 2007. god izdaje marku sa slikom Rijeke s napisom „istočna zemlja nekoć dijela Italije“.
(6)Naseljavanje hrvatskih otoka: oko 130.000 naseljenika pristali bi biti u Hrvatskoj....Zainteresirani su Talijani, Nijemci, Englezi, Austrijanci, Rusi...Otoci su hrvatski biseri... A, neki kažu...“s biserima se ne ide među lopove...“

(7)Navodno su već gotovi prostorni planovi hrvatskih otoka za izgradnju kuća, hotela i drugih građevina za oko 5,7 mil. stanovnika...

Postepena okupacija RH

(1)Kupovanje nekretnina u RH: Krajem 2009. god navodno je od oko 180.000 vikendica već njih oko 80.000 bilo u vlasništvu stranaca. Ulaskom Hrvatske u EU, sve bi to moglo prestati biti hrvatsko...

(2)Hrvatski sabor je 15.12.2008. na prijedlog Vlade RH (Premijer je bio dr. Ivo Sanader) – po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – koji svim državljanima EU daje pravo, da u RH kupuju nekretnine pod istim uvjetuma kao i hrvatski građani. Doduše, tu su Hrvati u inferiornom položaju zbog slabije kupovne moći... To strancima iz EU omogućava kupovanje i drugih hrvatskih dobara, kao što su vode, šume,....

(3)Navodno je i snažni pritisak za taj zakon pod točkom (2) bio jedan od glavnih razloga za povlačenje dr-a Sanadera iz Vlade RH

(4)Koja je još država prije ulaska u EU „pogodovala“rasprodajom svojih dobara tim stranim „kupcima“ !?

(5)„Interreg“ je poseban program financiran novcem EU s osnovnim ciljem regionalizacije, kojom bi se slabila „monolitnost“ i ovlast postojećih malih država. To bi omogućavalo centralnim vlastima, da „preskaču“članice EU u donošenju odluka u regionalizaciji...

(6)Jadranska regija nalikuje na nekadašnje područjs Mletačke Republike. Navodno je njen glavni zagovornik Istrijan Ivan Jakovčić.

(7)Regija Zapadni Balkan – odobrila ju je, navodno, Europska komisija – kao prekograničnu suradnju RH i BiH, a obuhvaćala bi i „Republiku Srpsku“, tzv. SAO Krajinu, Dalmaciju i Hercegovinu. Kojem cilju to vodi, nije teško zaključiti...

Upotreba jezika

(1)I služeni jezik je jedan od „alata“ za postavljene ciljeve. U EU formalno se jamči ravnopravnost svih jezika članica, no u praksi dominira engleski jezik. Oko 88 % službenih portala je na engleskome jeziku. To smeta i velikim članicama, kao što su Njemačka i Francuska.... Da male i ne spominjemo!

(2)Većina sveučilišta Zapadne Europe ne priznaje hrvatski jezik kao zaseban, nego kao sastavnicu srpsko-hrvatskoga jezika. Koji li je još od jezika Europe ovako „skovan“..!?

(3)Čak i Ministarstvo kulture RH financira izdavaštvo, koje negira hrvatski jezik!

(4)Prisutna je prava invazija na hrvatski književni jezik. Posebno smo „bogati“ engleskim izrazima – i tamo, gdje postoje hrvatski. To uglavnom koriste mladi ljudi, koji time pokazuju svoju „kulturu“. To je rezultat i njihovoga odgoja u javnosti...

Mišljenje Gershon Peresa

Ovaj poznati izraelski poduzetnik još je 2004.god jasno izrazio svoje mišljenje o ulasku RH u EU:

-Za RH ulazak u EU-tržište bio bi katastrofa.

-Nakon borbr RH za izlazak iz Jugoslavije – ulazak u EU bio bi opet ulazak u novu, samo veću „jugoslaviju“.

-Za RH bio bi bolji „Švicarski model“ izvan EU-e.

-Za Hrvatsku bi bila prednost – turizam

-Izvan EU hrvatska može sačuvati svoju osebujnost, kulturu, jezik,....

-Drago, spremaš li se za referendum o pristupanju Hrvatske u EU? – pitam moga prijatelja umirovljenoga profesora čim je ušao na dogovorenu dnevnu kavicu.
-Naravno! Zvonko i ja sastavili smo „paket“ pitanja, koja bi trebalo „razraditi“ u javnim raspravama na TV. Predviđamo, da bi u tome ravnopravno sudjelovali i zagovornici i protivnici pridruživanja u EU. Poslat ćemo ih Ministarstvu za europske integracije s prijedlogom, da Vladini stručnjaci daju precizne i objektivne odgovore na njih. Isto tako predlažemo tiskanje jeftine brošure s prijevodima na hrvatski jezik osnovnih zakonskih akata EU... Svjestan važnosti ovoga referenduma – donio sam jedam primjerak tih pitanja i tebi. Evo ih:

PRED-REFERENDUMSKA PITANJA O EU
Kako bi se građani RH mogli odlučiti za DA – ili za NE – na skorom referendumu o učlanjivanju u EU, u kojoj bi trebali živjeti ljepše i sigurnije – mi i naši potomci – trebali bi dobiti objektivne i jasne odgovore i na slijedeća pitanja uz naznaku, koji to zakonski akt EU određuje (zagrade za njihov upis otvorene su na kraju pitanja):

I. Upravljanje EU-om
(1)Tko ima vrhovnu zakonodavnu vlast – donosi i mijenja zakone i druge akte ( poglav
lje – članak – akt....)

(2)Tko i na koji način postavlja ili bira i mijenja zakonodavnu vlast ( članci – akt –....)

(3)Kako je ustrojena izvršna vlast – tko je i na koji način i na koje vrijeme je bira i postavlja (članci – akti –

(4)Koje zakonodavno tijelo čine predstavnici svih članica u jednakom broju bez obzira na njihovu veličinu i broj stanovništva (...

(5)Koji dio zakonodavnog tijela čine predstavnici svih članica, čiji broj određuje veličina članice i brojnost njenog stanovništva (.....

(6)Postoji li u zakonodavstvu EU mogućnost veta i u kojim slučajevima (.....

(7)Kako se kroz povijest EU mijenjala mogućnost veta (....

(8)Postoji li u EU vrhovni vladar slično predsjednicima u članicama (....

(9)Kako i na osnovu čega se bira ili postavlja osoba iz točke (8) i na koje vrijeme (...

II. Pridruživanje i razdruživanje s EU
(10) Kako se prihvaća nova država u članstvo u EU (....

(11) Kojih se elemenata svoga suvereniteta mora odreći nova članica (....

(12)Da li je pridruživanje s EU „brak“ tipa „dok nas smrt ne rastavi“ (....

(13)Na koji se mirni način neka članica može razdružiti od EU, ako njeni građani to odluče referendumom (....

(14)Kakova je povezanost članica EU – unitaristička, ili federativna, ili konfederalna (...

(15)Regionalizacija unutar EU – koji su ciljevi : postepeno brisanje dosadašnjih državnih i nacionalnih granica?

III. Privreda u EU
(16)Planska privreda glavnih grana – tko u EU određuje i prema čemu, u kojoj će se članici razvijati koji oblik privrede (....

(17)Komu smeta hrvatska brodogradnja i zašto (....

(18)Tko i prema kojim kriterijima u EU planira, tko će razvijati koju poljoprivredu (...

(19)Komu i kako i tko i prema čemu se određuju poticajna sredstva za neku privredu (...

IV. Migracija stanovništva
(20)Predviđa li se seljenje stanovništva EU bez obzira na posljedice (...

(21)Moguće posljedice slobodne migracije stanovništva - „tiha agresija“ i nestanak nekih malih naroda „pretapanjem“ (...

V.Sloboda kupovanja nekretnina
(22)Slobodno trgovanje nekretninama na cijelom području EU (....

(23)Posljedice kupovanja zemljišta na cijelome području – „novčana agresija“ (ono što nisi osvojio silom, kupiš novcem...) i „aljaski sindrom“ (organizirano kupovanje tuđeg teritorija...) (.....

VI. Bankarstvo
(24)Postoji li centralna banka EU kao regulator novčanih tokova i koja (....

(25)Kako je s prijašnjim narodnim bankama članica EU i njihovim nadležnostima . (....

(26)Kapital u predpristupnim fondovima – čiji je, poček vraćanja, kamate, otplate (...

(27)Kakova je povezanost s MMF-om – ograničavanje monetarnog sustava (...

(28)Tko je garant za otplatu sredstava iz predpristupnih fondova (...

(29)Koliko predpristupni kapital „veže“ opstanak članice u EU (....

VII. Zakonodavstvo
(30)Da li je zakonodavstvo svih članica EU jednako (....

(31)Radno zakonodavstvo – socijalna svojstva (radno vrijeme, radni ugovori, sigurnost za radno mjesto) (...

(32)Zdravstveno osiguranje – da li je opće, koliko „stupova“, koje troškove obuhvaća, da li je jednako u svim članicama (....

(33)Mirovinsko osiguranje – Da li je jednako u svim članicama - odnos prosječne pune mirovine prema prosječnoj plaći, godine rada i godine starosti za redovnu starosnu mirovinu, penalizacija kod manje godina, odnos žena prema muškarcima (...

(34) Zaštita malih članica, ili kandidatkinja od protuzakonitih i nehunanih pritisaka i ucjena od strane velikih i moćnih članica, kako se to radi sada pomoću ICTY-a prema RH i drakonskim kažnjavanjem njenih branitelja i generala (...

VIII. Školstvo i obrazovanje
(35)Kako je organiziran predškolski odgoj – da li to čini svaka članica na svoj način, ili sve jednakim mjerilima – kako to utječe na natalitet – kako se financira – koliko troškova snose roditelji – kako se to određuje (...

(36)Koliko traje osnovno obvezno školovanje – način financiranja (...

(37)Kako je organizirano srednje i stručno školovanje – tko snosi troškove (...

(38)Visokoškolsko obrazovanje (studij) – koliko traje, kako se financira, da li je potpuno besplatno, ili dio troškova snose studenti – tko i kako određuje smjerove (...

IX. Sigurnost i obrana
(39)Redarstvene snage (policija) – da li su zajedničke ili svaka članica ima svoju policiju – kako se financira – čime se određuje brojnost i opremljenost (...

(40)Obrambene snage (vojska) – jesu li zajedničke – profesionalnost – troškovi održava nja – članstvo i uloga NATO-a. (...


Ako tko ima još kakova pitanja – samo naprijed s njima! To nam svima može pomoći, da donesemo ispravnu odluku na referendumu za nas i za naše potomke.Oni, koji znaju odgovore na pojedino pitanje – u zagradi iza njega trebao bi napisati zakonski akt EU, njegovo poglavlje i članke u kojima je odgovor. To bi bio „link“ za mogućnost provjere objektivnosti odgovora i lakše detaljnije upoznavanje... Najbolje bi to napravio objektivni poznavatelj EU- prava.

Trebalo bi – najbolje na televiziji – organizirati i široke rasprave o tim i drugim pitanjima ulaska i života u EU. Na njima bi trebali sudjelovati zagovornici i protivnici učlanjivanja u EU – svaki sa svojim argumentima. Rasprave na televiziji trebalo bi voditi u vrijeme najveće gledanosti (od 20 sati) s prethodnim višednevnim najavama kao za nastupe poznatih „zvijezda“. Uostalom, mi pomažemo puniti njihov proračun! Raspravljalo bi se po temama, a rasprave bi vodile poznate osobe, kao što su Branimir Bilić, Sandra Križanec, Ivan Jabuka, Tončica Čeljuska, Dijana Čuljak-Šelebaj, Mislav Togonal,....

Prvotna zamisao je bila, da sve to učine odgovarajuće državne institucije, kao što je Državni ured Ministarstva vanjskih poslova. Dobro bi bilo, da ova pitanja i odgovore na njih, kao i prijevode osnovnih zakonskih akata EU-e što prije i što jeftinije tiskaju Narodne novine. Da to bude dostupno svim građanima.To bi i sada trebala ostati njegova zadaća. Ako bi se to provelo brižljivo i objektivno i na vrijeme uz ukazivanje glasačima na možebitnu štetnost apstinencije od izlaska na referendum – ne bi trebalo izmišljati nova referendumska pravila, kao što je onaj „štos“ o tri glasača: 2 ZA + 1 PROTIV i referendum prolazi dvotrećinskom većinom...

Dodatno pitanje:
(41) Zbog čega u posljednje vrijeme u nekim članicama EU nastaju štrajkovi i nemiri? (....