Zapitkivalo
19.02.2012., nedjelja
GLOBALIZACIJA I OPSTANAK NARODA
-Striče Drago – recite mi, molim vas, što vi mislite o ovoj globalizaciji – iznenada moj unuk Ivica zapita moga prijatelja.
-Ivica, iznenadio si me ovakovim pitanjem!... -Neki dan „naišao sam“ na TV emisiju „ni DA – ni NE“ u kojoj učenici i učenice XV gimnazije u Zagrebu raspravljaju o pitanju Utječe li globalizacija pozitivno ili negativno na kulturni identitet naroda. Bilo je slično raspravama u Hrvatskome Saboru: obrazlaganje pojedinca u ograničenom vremenu, odgovori kao netočnost navoda, glasovanje,zaključak,….Dobra vježba parlamentarizma. No,tema je sadržajno za razmišljanje. Pozitivan utjecaj Dio ovih mladih ljudi dokazuje, da globalizacija pozitivno djeluje na razvijanje svijesti hrvatskoga naroda o svojoj samobitnosti isticanjem naše posebnosti, kojom se trebamo ponositi. Tu bi spadali naši običaji, naš jezik, stvaralaštvo, kultura. Misle, da bi prihvaćanje takovih elemenata iz globaliziranog svijeta obogaćivalo hrvatsku kulturnu baštinu. Negativan utjecaj Drugi govornici smatraju, da bi miješanjem hrvatske kulture s kulturama iz EU-e niz hrvatskih elemenata nestajao. Zbog malobrojnosti hrvatskog naroda, pod utjecajem brojnijih naroda, moglo bi izazvati da hrvatski identitet s vremenom nestane… Dosadašnje iskustvo Pogledajmo, što se već danas događa s hrvatskim jezikom!Razvijanjem informatike engleski jezik je u pravoj ofenzivi na hrvatski jezik. I ne samo na hrvatski!Događa se to i širom EU-e. Jezici su puni anglizama: „majlovi“, „surfanje“, „sve je o kej“….i slično… U komunikaciji sve se više koristi engleski jezik. U EU –i jezici svih članica zakonski su izjednačeni, ali u oko 80 % službenih komunikacija koristi se engleski jezik. To smeta i „velikim“ članicama – Francuskoj, Njemačkoj,… Za „male“ članice –kao što je Hrvatska – toliko anglizama može biti fatalno… Esperanto – zaštita od jezičnoga prevladavanja nekog realnog jezika Poznat je poljski jezikoslovac Zamenhof kao autor umjetnog svjetskog jezika - ESPERANTA - koji je predviđao mogućnost, da neki postojeći jezik „preplavi“ druge svjetske jezike u internacionalnoj komunikaciji, a onda i opstojnost nekih naroda. Zbog toga je Zamenhof pri „konstruiranju“ Esperanta koristio elemente velikoga broja postojećih jezika – njihove pravopise, gramatike,leksiku…,kako nitko ne bi mogao reći,da je Esperanto samo njegov jezik. Dakle, morali bi ga učiti pripadnici svih naroda – osim svoga materinskoga jezika – za međusobnu komunikaciju. Noviji događaji sa velikom anglizacijom svih jezika u državama EU – e pokazuju, da je njegova bojazan bila opravdana, a silni trud oko Esperanta uzaludan. Jer, anglizacija europskih jezika postala je baš „cool“ – mladi se „natječu u anglizaciji“… Nedovoljna obaviještenost o EU-i Mislim, da sudionici ovih rasprava nisu bili – a vjerojatno još uvijek nisu – dovoljno upoznati s aktima EU – e isa životom u njoj. Još su nam svježa sjećanja o pripremama za referendum o pristupanju RH – e Eu – i. Državni dužnosnici građanima su govorili o tome samo djelomično i samo ono, što bi se svidjelo biračima. Evo nekih prešućenih informacija: Slobodna migracija stanovništva na cijelom području EU – e. Prema Lisabonskom ugovoru ( Koji je – u neku ruku – neka vrsta Ustava EU – e), nakon određenog vremena nakon pristupanja, svi građani EU – e moći će slobodno migrirati i po teritoriju RH –e. Za neke ljude u EU – i Hrvatska je veoma zanimljiva. Njihova migracija će sigurno utjecati na nacionalnu strukturu stanovništva u Hrvatskoj. Postotak hrvatskoga stanovništva postajat će sve manji. I njegov kulturni identitet će se smanjivati i nestajati… Sloboda kupovanja hrvatskih dobara – također će imati negativan učinak na hrvatski identitet. Postotak hrvatskog vlasništva može se smanjivati prema potpunoj kolonizaciji.. U Europskoj skupštini broj zastupnika Hrvatske ( 4,5 mil prema 500 mil stanovnika) nema ni teoretse mogućnosti obrane hrvatskih nacionalnih interesa, koji bi „nekomu“ smetali. Osvrt na prošlost Kada ove generacije upozoravamo na moguće štetne posljedice te „galopirajuće“ globalizacije, dočekuju to s podsmijehom kao „zastarjelu bojazan“. No,zaboravljaju povijesno iskustvo – da su u našim prostorima nekada živjeli Iliri, Kelti, Goti, Rimljani,…i da ih danas više nema. Kamo su nestali? |
