Prošli put smo moj prijatelj Drago, umirovljeni profesor,i ja, razgovarali, što bi biračima RH trebalo za potpunu i objektivnu informaciju o EU prije referenduma o pristupanju u Uniju.
Danas je donio popis nekih odgovora na pitanja o tome, o kojima smo razgovarali prošli put, 04.07.2011. Evo ih:
PRED – REFERENDUMSKI ODGOVORI
Danas je 29.05.2011. Dok čekamo odgovore iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH na pred-referendumska pitanja o EU, bilježim neke odgovore na njih, do kojih sam došao „zaobilazno“ na osnovi razmatranja Davora Dijanovića sadržaja knjige Marjana Bošnjaka „EU? – NE hvala“.
Uvod
Državnim dužnosnicima RH ulazak RH u EU-u „vrhunaravni“ je cilj uz bilo koju cijenu, kao što je:
-„Isporuka“ hrvatskih generala, koji su vodili oslobodilačke vojne akcije, što ne prakticira ni jedna država...
-Odustajanje od ZERP-a prema članicama EU – kao „ulaznicu“ u EU-u.
-Dozvoljavanje građanima EU-e da slobodno kupuju nekretnine u RH, koja još nije članica EU-e.
-Sve se čini po zahtjevima svjetskih moćnika.
-Javno se građane RH-e „razvrstava“ u „napredne“ (eurofili) i „nazadne“ (euroskeptici)
-U anketnim ispitivanjima javnosti do 2009. god uvijek je manje od 35 % ispitanika, koji su ZA ulazak u EU.
-U javnim medijima nemaju pristupa ljudi, koji su protiv članstva u EU-i da iznesu u javnost svoje razloge. Hrvatskim medijima „na određeni način“ upravljaju stranci.
-Nema javnih rasprava ZA i PROTIV članstva u EU-i zbog podilaženja određenim interesima .
Odnosi u strukturi EU-e
(1)Prema Lisabonskom ugovoru (LU) EU ima elemente federalne države.
(2)Članice se odriču dijela svog državnog suvereniteta
(3)EU ima oko pola milijarde (500,000.000 ) žitelja – a RH oko 4,500.000 žitelja.
(4)Lisabonski ugovor jamči slobodno kretanje, naseljavanje, kupovanje nekretnina na cijelom području EU-e.
(5)Prema toj točki (4) omogućava se koloniziranje i RH kao „zanimljivoga područja“ bez odobrenja hrvatskih vlasti. Prema odnosu broja stanovnika 1 : 111 moguće je zamisliti brzinu i posljedice te kolonizacije. Uz to koloni će imati sva politička prava s domicilnim stanovništvom, kao i „kod kuće“.
(6)Stranci imaju – i imat će – veću kupovnu moć od domaćih
(7)Kao članica EU Hrvatska ne će moći određivati politiku naseljavanja ni azila na „svome“teritoriju...
(8)Prema članku 9c. Lisabonskoga ugovora od 2014. god Vijeće ministara EU donosit će odluke većinom glasova od 55 % uz uvjet, da to obuhvaća najmanje 15 od 27 članica, te 65 % ukupnog pučanstva u EU.
(9)Prema istom članku 9c. L.U. od 2017. god Vijeću ministara u odlučivanju za kvalificiranu većinu bit će dovoljno 55 % pučanstva, odnosno 55 % članica EU-e.
(10)Samo šest velikih članica čine 70 % pučanstva EU-e. Znači, da će one same moći donositi valjane odluke. Treba se zapitati, hoće li te odluke uvijek biti i u interesu malih članica...
(11)U hrvatskim (ili „hrvatskim“!) medijima o rečenim odnosima EU ne može se ništa saznati – ili zbog njihove neobaviještenosti, ili zbog njihovog pravog vlasničkog statusa, ili zbog „poticajnih sredstava“, ili zbog našeg podaničkoga genoma....
Izgledi za budućnost
(1)Još 2002. god „Račanova Vlada“ u Saboru smanjuje, a kasnije i potpuno ukida carine na robu uvezenu iz EU-e. Za uvoz robe u RH iz EU primjenjuju se i dampinške cijene (cijene ispod ekonomskih cijena s ciljem onemogućavanja konkurencije...). Zbog toga hrvatska poljoprivreda – i privreda uopće – stagnira i nazaduje...
(2)Poljoprivredni „poticaji“ u novim članicama EU smanjuju se i do 25 % takovih poticaja u „starim“ članicama....
(3)Na „vidiku“ je jeftino kupovanje hrvatskog poljoprivrednog zemljišta u „procesu kolonizacije“ od strane kolonizatora iz EU-e. Hrvatska poljoprivredna tla kvalitetnija su zbog manje opterećenosti „industrijskom poljoprivredom“.
(4)Još 2002. god Italija je novcem EU-e načinila registar poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj...S kojim ciljem?
(5)Hrvatska je već danas „preplavljena“ stranim trgovačkim lancima. Cilj im nije unapređivanje hrvatske proizvodnje, nego izvlačenje dobiti u matične članice EU.To uništava male hrvatske trgovce i obrtnike, kao i odgovarajuća radna mjesta.
(6)Danas-sutra pitanje je što će biti s posljednjim „hrvatskim srebrom“: elektroprivredom, željeznicama, šumama, vodama,....
(7)Hrvatska demografija u EU-i: smanjivanjem broja radnih mjesta i nesigurno radno zakonodavstvo smanjuju natalitet u Hrvatskoj... Nastavi li se tako – predviđa se, da bi do 2051. god Hrvata moglo biti manje za oko 1,300.000. Njh će „zamijeniti“ useljenici...
(8)Primjer Španjolske: kod ulaska u EU 1986. god u njoj je bilo 241 977 stranaca (0,63 % ukupnog stanovništva), a 2008. god ima 5,220.600 stranaca (13,3 % ukupnog stanovništva... Tako su „periferne članice“ rezervoar radne snage i azilanata za „centralne članice“ i njihovu demografsku sigurnost...
(9)Useljavanje stranaca u RH istom takovom brzinom – učinilo bi Hrvate nacionalnom manjinom u vlastitoj državi. To bi nekim susjedima Hrvatske postalo ostvarenje vjekovnih težnji prema Hrvatskoj.
Aspiracije susjeda prema RH
(1)Među najizrazitije aspiracije prema RH su talijanske iredentističke ideje. Tako je talijanski predsjednik Carlo Ciampi 24.10.2001. dodijelio odličje gradskoj upravi „talijanskoga grada Zadra“ zbog savezničkog teškog bombardiranja 194-tih godina.
(2)Talijanski ministar Carlo Giovanardi 2005.god „...želi obnoviti talijanstvo Dalmacije".(3)Iste godine, 2005., talijanski parlamentarni zastupnik Roberto Menia kaže u Firenzi, da „.... Hrvatska mora biti spremna vratiti Istriu, Rijeku i Dalmaciju – kada dođe u EU-u."
(4)Talijanski parlament je 2006.god prihvatio zakon, po kojemu mogu biti talijanski državljani svi potomci rođeni svojevremeno na područjima, koji su bili pod talijanskom okupacijom...Dakle, kolonizacija RH...!
(5)Talijanska državna pošta 2007. god izdaje marku sa slikom Rijeke s napisom „istočna zemlja nekoć dijela Italije“.
(6)Naseljavanje hrvatskih otoka: oko 130.000 naseljenika pristali bi biti u Hrvatskoj....Zainteresirani su Talijani, Nijemci, Englezi, Austrijanci, Rusi...Otoci su hrvatski biseri... A, neki kažu...“s biserima se ne ide među lopove...“
(7)Navodno su već gotovi prostorni planovi hrvatskih otoka za izgradnju kuća, hotela i drugih građevina za oko 5,7 mil. stanovnika...
Postepena okupacija RH
(1)Kupovanje nekretnina u RH: Krajem 2009. god navodno je od oko 180.000 vikendica već njih oko 80.000 bilo u vlasništvu stranaca. Ulaskom Hrvatske u EU, sve bi to moglo prestati biti hrvatsko...
(2)Hrvatski sabor je 15.12.2008. na prijedlog Vlade RH (Premijer je bio dr. Ivo Sanader) – po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – koji svim državljanima EU daje pravo, da u RH kupuju nekretnine pod istim uvjetuma kao i hrvatski građani. Doduše, tu su Hrvati u inferiornom položaju zbog slabije kupovne moći... To strancima iz EU omogućava kupovanje i drugih hrvatskih dobara, kao što su vode, šume,....
(3)Navodno je i snažni pritisak za taj zakon pod točkom (2) bio jedan od glavnih razloga za povlačenje dr-a Sanadera iz Vlade RH
(4)Koja je još država prije ulaska u EU „pogodovala“rasprodajom svojih dobara tim stranim „kupcima“ !?
(5)„Interreg“ je poseban program financiran novcem EU s osnovnim ciljem regionalizacije, kojom bi se slabila „monolitnost“ i ovlast postojećih malih država. To bi omogućavalo centralnim vlastima, da „preskaču“članice EU u donošenju odluka u regionalizaciji...
(6)Jadranska regija nalikuje na nekadašnje područjs Mletačke Republike. Navodno je njen glavni zagovornik Istrijan Ivan Jakovčić.
(7)Regija Zapadni Balkan – odobrila ju je, navodno, Europska komisija – kao prekograničnu suradnju RH i BiH, a obuhvaćala bi i „Republiku Srpsku“, tzv. SAO Krajinu, Dalmaciju i Hercegovinu. Kojem cilju to vodi, nije teško zaključiti...
Upotreba jezika
(1)I služeni jezik je jedan od „alata“ za postavljene ciljeve. U EU formalno se jamči ravnopravnost svih jezika članica, no u praksi dominira engleski jezik. Oko 88 % službenih portala je na engleskome jeziku. To smeta i velikim članicama, kao što su Njemačka i Francuska.... Da male i ne spominjemo!
(2)Većina sveučilišta Zapadne Europe ne priznaje hrvatski jezik kao zaseban, nego kao sastavnicu srpsko-hrvatskoga jezika. Koji li je još od jezika Europe ovako „skovan“..!?
(3)Čak i Ministarstvo kulture RH financira izdavaštvo, koje negira hrvatski jezik!
(4)Prisutna je prava invazija na hrvatski književni jezik. Posebno smo „bogati“ engleskim izrazima – i tamo, gdje postoje hrvatski. To uglavnom koriste mladi ljudi, koji time pokazuju svoju „kulturu“. To je rezultat i njihovoga odgoja u javnosti...
Mišljenje Gershon Peresa
Ovaj poznati izraelski poduzetnik još je 2004.god jasno izrazio svoje mišljenje o ulasku RH u EU:
-Za RH ulazak u EU-tržište bio bi katastrofa.
-Nakon borbr RH za izlazak iz Jugoslavije – ulazak u EU bio bi opet ulazak u novu, samo veću „jugoslaviju“.
-Za RH bio bi bolji „Švicarski model“ izvan EU-e.
-Za Hrvatsku bi bila prednost – turizam
-Izvan EU hrvatska može sačuvati svoju osebujnost, kulturu, jezik,....
Post je objavljen 29.07.2011. u 23:27 sati.