Zapitkivalo
09.05.2008., petak
INFLACIJA
-Ivice, molim te skokni u trgovinu, pa kupi ovo najnužnije...! – pružam mu popis potreba i novčanicu od 200 kuna – Ti si malo brži od mene. I sebi
kupi žvaku, razumije se! -Pa, to je onaj isti popis od prošli put! -Da, dobro, nemam vremena pisati novi, ionako ćemo sve to trebati...! Ode Ivica kao vjetar!... Za petnaestak minuta evo ga natrag... -Nešto mi nije jasno – kaže mali – blagajnica mi je uzvratila manje novca nego prošli put. Skoro mi nije bilo za žvaku! Kad je vidjela, da ja gledam čudno u uzvraćeni novac, pogleda još jednom i kaže, da je sve u redu. „Ostatak je manji kod svih.“ Veli, da je to zbog inflacije... A, što je to inflacija? -Pa da! Zaboravio sam ti to reći... Mislim, da će biti najkraće pogledati u rječnik stranih riječi. Pogledaj začas, pa ćemo onda razgovarati.. Mali se brzo vrati s rječnikom. -Evo, našao sam! – kaže Ivica – „prekomjerno povećanje papirnog novca koji kola u zemlji i – u vezi stim – brzo opadanje njegove vrijednosti“ - alinije mi to jasno! Otkuda povećanje novca? Zbog čega...? -Nije to baš ni meni sasvim jasno – odgovaram ja.- To bi trebalo pitati financijske stručnjake, ekonomiste – ili bolje – makroekonomiste. One, koji se bave problemima gospodarstva naveliko, u cijeloj državi ili čak šire... I ja o tome razmišljam na svoj jednostavni način... -Koliko ima svega novca u državi? – počne Ivica pitati. – Kako i tko to određuje... Kako mu to objasniti, kad i meni baš nije jasno?... Ipak pokušavam: Ako je u našoj državi već bio neki novac, onda je dosta lako odrediti, koliko treba izraditi novoga novca. – Ako vlast želi, da ga bude manje, bit će „vredniji“, pa će ga trebati manje za kupovanje određene robe ili za plaćanje usluga i rada. Tako će i u usporedbi sa stranom valutom biti „jači“, imat će povoljniji paritet... I obratno. – Može se izraditi više novca, pa će mu platežna vrijednost biti manja... A, koliko bi svega novca trebalo biti - o tom brine Narodna banka po odredbi državne vlasti.. Koliko je to? ... Ja zamišljam: Najprije bi trebalo procijeniti, koliko u državi ima vrijednosti robe u prometu, kao i o vrijednost rada i usluga u toku. To sve zbrojiti – i toliko nam novca treba! -Kako se to može znati?- zanima Ivicu. -Mislim, da to nitko točno ne može znati. Trebat će jedno vrijeme „uhodavanja“ dok se uspostavi ravnoteža. Tada će se pokazati, da li je procjena bila dobra...To će biti važno za paritet prema drugim svjetskim valutama... Ne bude li „država“ zadovoljna, Narodna banka će to popraviti... Ivicu je dalje zanimalo, kada sve može nastati inflacija. Pokušao sam mu razjasniti, kako ja to shvaćam. Jedan uzrok mogu biti lopovska krivotvorenja novčanica. To čine pojedinci ili grupe sa željom, da prisvoje dio našeg zajedničkog dobra – na koje nemaju pravo. Ako uspiju izraditi novčanice ( obično srednje ili veće vrijednosti), koje je teško otkriti, pa ih uspiju „ubaciti u promet“ u velikim količinama, time prisvoje protupravnu vrijednost svih građana bez rada ili druge protuvrijednosti. Ako ih stručnjaci ne uspiju otkriti, oni povećaju ukupnu količinu novca – i tu je inflacija...Drugi način je „planirana inflacija“. „Državi“ treba dodatni novac, pa dužnosnici odluče, da Narodna banka izradi veću količinu novčanica. Njima podmire razne „potrebe“ ( Njih uvijek ima!), vrate dugove, popune proračune... Na taj način opet povećaju količinu novca sa već spomenutim posljedicama...Na taj način plaćeni radnici dobiju brojčano jednake plaće, ali s manjom vrijednosti ( mogu kupiti manje robe...). Nas dvojica smo to nazvali „zakonskim krivotvorenjem novca“... To izazove privremeno poremećaj ekonomskih odnosa ( Porast cijena i nešto niži porast zarada....). Tako je sada „država“ od građana naplatila nešto što joj ne pripada... Paritet novca se smanjio...Treći način izaziva poremećaj u ekonomiji drugih država zbog nečega (Porast cijena nafte na svjetskom tržištu, razne trgovačke ili političke blokade....). Ili: Kada država udovoljava kapitalistima izvoznicima, koji žele smanjiti paritet našeg novca prema svjetskim valutama, kako bi cijenama mogli biti konkurentni izvoznici (Privremeno povećanje novčane mase uz iste plaće - mogu izvoziti jeftinije. I to je samo privremeno. Opet na štetu građana...)U ratu državi treba više novca za oružje, gorivo, .... Država tiska više novca.... No, to je razumljivo... Ali, posljedice su slične... |
