srijeda, 31.10.2018.
What The Duck
Animirana verzija stripa "What The Duck"
... i noć vještica.
Prijevod (za one koji ne znaju engleski):
1. "Sretna noć vještica."
"Ja nisam maškara, bleso. Ja sam izmučeni umjetnik!"
2. "Nitko ne razumije moj rad. Mračan je, čudljiv i bez života."
3. "Poklopac ti je na objektivu."
ponedjeljak, 29.10.2018.
Stare slike iz Hrvatske...
...sa stranice Vintag.es
** Zagreb '80-tih
33 Fascinating Color Photos That Capture Street Scenes of Zagreb, Croatia in the 1980s
** Dubrovnik '70-tih
45 Color Pictures of Dubrovnik, Croatia in the 1970s
subota, 27.10.2018.
Dronovi i birokracija
Općepoznata stvar je da birokracija ima tendenciju biti sama sebi svrhom, te birokrati, kako bi sami sebi osigurali posao, izmišljaju birokraciju gdjegod da se za to pruži prilika. Štoviše, prema birokratima, čak bi se fotografi i snimatelji trebali više baviti birokracijom, odnosno "papirologijom", nego samim fotografiranjem.
Svoj obol tome svakako daje i domaće vrlo inertno zakonodavstvo, koje umjesto da zakonima i zakonskim regulativama prati moderne tehnologije oglavnom samo vrlo revno vodi brigu gdje je tko bio '45 i '91, a uz to nerjetko ima i tendenciju prepisivanja zakona. Ili onih iz bivše države, ili onih iz najrestriktivnijih zakonodavstava.
Jedan primjer toga svakako ono koje se tiče letenja dronom, odnosno snimanja iz zraka sustavima bespilotnih letjelica.
Dok su druge, normalne države omogućile vlasnicima dronova da letaju i snimaju bez ikakve papirologije, već samo uz određene zdravorazumske sigurnosne restrikcije po pitanju gdje se (ne)smije letjeti (npr. zone oko aerodroma, stadiona, zatvora isl. ) ili koje se tiču privatnosti (npr. "špijuniranje" susjede letajući dronom ispred prozora isl.), kod nas, ako se ne zadovolji "papirnati" odnsono birokratski dio sa zahtjevima, dozvolama i odobrenjima, riskiraju se poprilično visoke kazne.
Naime, prema postojećim zakonima i pravilnicima koji se tiču snimanja iz zraka, da bi netko tko ima dron "legalno" nešto snimio iz zraka, on bi prvo morao unaprijed dostaviti agenciji za civilno zrakoplovstvo izjavu o planu leta i planu snimanja, i isto tako unaprijed tražiti dozvolu za snimanje iz zraka od državne geodetske uprave. Uz to, nakon što snimi to što je već namjeravao snimiti, mora geodetskoj upravi poslati sve snimljeno na "odobrenje", a što se također čeka od dva tjedna do mjesec dana. Čitava ta priča uključuje i plaćanje taksi te čekanje od dva tjedna do mjesec dana...
Drugim riječima, u doba kada postoji Google Earth i doslovno sve se može vidjeti iz satelita, ispada da su snimke dronom nekakva "neviđena opasnost" ako za te snimke ne postoji "papir" odnosno "odobrenje" nekog birokrata, a maltene svakog vlasnika drona koji bez "papirologije" snimi za svoj gušt neku panoramu iz zraka (npr. na nekom izletu isl.) pretvara u "kriminalca".
A posebna kategorija idiotluka je to da makar dron letio i snimao 2 cm iznad zemlje, to se (po zakonu i birokratima koji ga tumače) smatra "snimanjem iz zraka", dok je npr. snimanje fotoaparatom ili kamerom sa vrha nebodera ili kranske dizalice (poput Strikomanovih milenijskih fotografija), nije snimanje iz zraka....
srijeda, 24.10.2018.
Agustí Centelles
utorak, 23.10.2018.
"Ćorak" zvan Yashica Y35
Prije cca godinu dana Yashica je najavila povratak na scenu, modelom Y35, čiji su razvoj i proizvodnja financirani putem "kickstarter" kampanje, a kojom se prikupilo čak oko milijun dolara.
Međutim, nakon što su donatori počeli dobivati svoje kamere, prvotni entuzijazam je vrlo brzo splasnuo. Ispostavilo da je kamera gora od svega što se moglo očekivati... Počevši od toga da je sama upotrebljivost kamere bila ispod svake prihvatljive razine (kako po pitanju funkcionalnosti, tako i po pitanju kvalitete snimaka i uopće sposobnosti snimanja), pa do same (ne)kvalitete izrade.
Yashica’s ‘Unexpected’ Y35 Camera is Worse Than Anyone Expected
Neki su se čak potrudili i rastaviti kameru, čime su pokazali da je kvaliteta ispod svake prihvatljive razine, odnosno da je kamera više djeluje poput neke nekvalitetne na brzinu sklepane igračke nego ozbiljne naprave za bilježenje slike.
A Review and Teardown of the ‘S**t’ Yashica Y35 Camera
Drugim riječima, svi koji su podržali "kickstarter" kampanju, doslovno su bacili novce u smeće...
ponedjeljak, 22.10.2018.
Još malo o fotosajmovima
Fotosajam je za svakog ozbiljnog fotografa ono što je sajam lova i ribolova za svakog (ribo)lovca, autoshow za svakog ljubitelja vozila, ili poljoprivredni sajam za svakog poljoprivrednika.
Nedavno je održan zagrebački Fotosajam. No sličnih sajmova ima i u drugim državama; u Sloveniji je to Fotosejem, u Srbiji Fotoberza, a od svih fotosajmova sigurno je najpoznatiji i najveći Photokina koja se održava u Njemačkoj.
Inače, svaki takav sajam je prilika za:
- Druženje - sa prijateljima i poznanicima sličnih (fotografskih) interesa, ili upoznavanje novih ljudi sličnih interesa.
- Isprobavanje opreme - Uglavnom se na sajmovima mnogo toga može i isprobati, a što može biti ili prilika za "igranje" sa nekim željenim ali nedostupnim komadom opreme, ili pak pomoć prilikom odluke o kupnji nečega kad postoje neke nedoumice i dileme.
- Kupnju uz sajamski popust - Neki izlagači za vrijeme trajanja sajma, a ponekad čak i određeno vrijeme nakon njega daju na kupljene stvari tzv "sajamski popust" koji nekad bude od "siboličnih" 5% pa čak do "izdašnih" 30%; velika je razlika, pogotovo kad je riječ o većim iznosima, neki komad opreme nabaviti po osjetno nižoj cijeni.
- Naslikavanje - samog sebe, svojih prijatelja i kolega, zgodnih hostesa i modela...
subota, 20.10.2018.
Fotosajam 2018.
Održan je još jedan zagrebački Fotosajam.
Iako je svaki fotosajam dobra prilika za razgledavanje, isprobavanje ili nabavku nove i rabljene foto-opreme (a cijene ponekad uklučuju sajamski popust), te prilika za druženje sa poznanicima fotografima, nekako mi se čini da je ove godine broj izlagača bio manji, a ponuda "mršavija" u odnosu na prošlu (iako je bilo i par interesantnih izložaka)...
Nekoliko fotografija sa ovogodišnjeg Fotosajma...
(autor: Toco1980,. sva prava pridržana)
(Prošli fotosajmovi... 2017., 2016., 2015.)
petak, 19.10.2018.
Vandalizam u Maksimiru
Bakterije u probavnom traktu su jedina kultura koju neki pojedinci imaju... U toj kategoriji su, između ostalih, i svi oni koji iz dosade ili obijesti demoliraju umjetnička djela.
Ukratko , netko "vrlo kulturan" je demolirao sve izložene fotografije koje je umjetnički fotograf Robert Gojević izložio u Maksimiru, povodom obljetnice 150 godina otkako je fotograf Ivan Standl napravio prvi foto album Maksimira.
Vandalizam usred Maksimira: Uništili umjetničke fotografije
Divljaci uništili izložbu poznatog fotografa u Maksimiru
ponedjeljak, 15.10.2018.
50 najboljih fotografa ikad?
Po izboru časopisa Digital Camera World ovo bi kao trebalo biti "50 najboljih fotografa ikad"...!?
The 50 best photographers ever
1) Henri Cartier-Bresson (1908-2004)
2) Ansel Adams (1902-1984)
3) Sebastiăo Salgado (1944-)
4) Bill Brandt (1904-1983)
5) Julia Margaret Cameron (1815-1879)
6) Richard Avedon (1923-2004)
7) Irving Penn (1917-2009)
8) Don McCullin (1935-)
9) Margaret Bourke-White (1904-1971)
10) Cecil Beaton (1904-1980)
11) Robert Capa (1913-1954)
12) Alfred Stieglitz (1864-1946)
13) Joel Meyerowitz (1938-)
14) Eve Arnold (1912-2012)
15) Bruce Davidson (1933-)
16) Dorothea Lange (1895-1965)
17) Arnold Newman (1918-2006)
18) Robert Doisneau (1912-1994)
19) Edward Weston (1886-1958)
20) Harold Edgerton (1903-1990)
21) Edward Steichen (1879-1973)
22) Bert Hardy (1913-1995)
23) William Eggleston (1939-)
24) Elliot Erwitt (1928-)
25) Steve McCurry (1950-)
26) Robert Frank (1924-)
27) Philippe Halsman (1906-1979)
28) David Bailey (1938-)
29) Man Ray (1890-1976)
30) Martin Parr (1952-)
31) Horst P Horst (1906-1999)
32) Yousuf Karsh (1908-2002)
33) André Kertész (1894-1985)
34) Alfred Eisenstaedt (1898-1995)
35) Frans Lanting (1951-)
36) W. Eugene Smith (1918-1978)
37) Walker Evans (1903-1975)
38) Annie Leibovitz (1949-)
39) James Nachtwey (1948-)
40) Diane Arbus (1923-1971)
41) Art Wolfe (1951-)
42) Lewis Hine (1874-1940)
43) O Winston Link (1914-2001)
44) Robert Mapplethorpe (1946-1989)
45) David Doubilet (1946-)
46) Weegee (1899-1968)
47) Tony Ray-Jones (1941-1972)
48) Andreas Gursky (1955-)
49) Michael Kenna (1953-)
50) Nick Knight (1958-)
... no interesantno da se (iz samo njima znanih, vjerojatno subjektivnih razloga) na popisu nisu našli Garry Winogrand, Vivian Maier, Josef Koudelka, Brassai, Jan Saudek... i da se dalje ne nabraja.
nedjelja, 14.10.2018.
Kad ostane samo slika...
Do unatrag par godina često sam viđao jedan stariji bračni par kako šeta ulicom u kojoj živim. Kako smo se znali iz viđenja, uvijek smo se i pozdravljali. I tako jednom, dok sam šetao sa fotoaparatom oko vrata, sretnemo se, i muž kaže meni "Momak, a jel bi ti nas uslikao?". Bez oklijevanja odgovorih "Naravno da bih." I tako oni zauzeli pozu, ja okinuo nekoliko slika, i dogovorimo se da im prvom prilikom dostavim slike, što sam i učinio. I to besplatno.
Nedugo nakon toga, na njihovom ulazu je, nažalost, osvanula osmrtnica. Muž je umro. Njegovu udovicu sam i dalje povremeno viđao, i naravno i dalje smo se uvijek pozdravljali...
I tako, prije nekoliko dana, ponovno ju sretnem, pozdravim, ona odzdravi i kaže mi...
"Znate, gospon, one slike kad ste slikali mene i mog pokojnog muža... Gledam ih svaki dan. To su nam zadnje zajedničke slike."
subota, 13.10.2018.
Podsjetnik za Fotosajam
Za one kojima je slučajno promaklo, ovogodišnji. 18. zagrebački Fotosajam će se održati u subotu, 20.10. od 10-16h u CityPlaza Centru (bivši Hypo centar), Slavonska avenija 6, Zagreb.
FOTOSAJAM
petak, 12.10.2018.
Brassai
četvrtak, 11.10.2018.
Hrvatska (ne)kultura...!?
Koja je razina (ne)kulture pojedinih ljudi koji rade u kulturno-umjetničkim institucijama, dovoljno govori slijedeći primjer...:
Naime, kako me neki prijatelji i poznanici nagovaraju da naprvim (svoju prvu) izložbu fotografija, poslah nedavno jednoj galeriji upit u vezi toga koja je točno procedura da se u toj galeriji dobije termin za izložbu. Upit poslah i e-mailom, i putem Facebooka.
Ni na jedan ni na durgi upit, ni nakon 2 tjedna nisam dobio odgovor. Niti na e-mail, niti putem Facebooka. Pa makar onaj u stilu "tko vas šiša, niste poznati fotograf"...
Čini se da je Krležin citat "Sačuvaj me bože hrvatske kulture" tu prilično primjenjiv...
srijeda, 10.10.2018.
Muzej ratne fotografije u Zagrebu
Iako je neslužbeno otvoren već dva mjeseca, muzej "Image of War", sutra, 11.10. 2018. u 11h službeno otvara svoja vrata. Muzej se nalazi u ulici Andrije Hebranga 4 (kod Zrinjevca) i biti će otvoren svakog dana (osim ponedjeljka) od 10 - 20h.
Dio prihoda od ulaznica namjenjen je žrtvama ratova.
Muzej ratne fotografije u Zagrebu
utorak, 09.10.2018.
Kronični nedostatak fotkanja
Jedan od problema s kojim je foto-amateri znaju susresti je tzv "kronični nedostatak fotografiranja", a glavni razlo tome je najčešće ,koliko god to neobično zvučilo, posao kojim se profesionalno bave.
Naime, ta razliku od fotografa profesionalca (koji čitavo vrijeme samo fotografiranju i od toga žive), foto-amater može biti bilo tko, građevinar, kuhar, poljoprivrednik, kirurg... Drugim riječima, ako su zaposleni, mogu fotografirati samo u svoje slobodno vrijeme. A ovisno o poslu, tog vremena može biti zapravo vrlo malo...
Ta nemogućnost redovitog bavljenja fotografiranjem rezultira time da osoba koja je prije zaposlenja bila revni foto-amater s vremenom "zahrđa"... Pa se počne događati da unatoč tome što je dugo godina u fotografskim vodama više ne uočava kadrove onom lakoćom kojom ih je prije uočavao, sporije reagira u trenucima kada se ukaže prilika snimiti nešto zgodno (a što pak rezultira velikim brojem "promašaja"), odnosno općenito mu nedostaje "agilnosti" prilikom hvatanja i namještanja kadra.
[Čisto primjera radi, dok sam bio nezaposlen, imao sam mogućnosti i vremena po cijele dane lutati gradom u potrazi za kadrovima. Sada, kad imam stalni posao, za fotografiranje mi ostaje samo vrijeme nakon posla, ako nemam nekog drugog posla i nisam previše umoran, vikend ako nije radni, te praznici i godišnji odmor...op.a.]
To pak zna kod fotografa-amatera izazvati popriličnu frustraciju i stvarati dojam nazadovanja.
ponedjeljak, 08.10.2018.
Dron vs. zrakoplov
Sudari zrakoplova sa pticama, manjim ili većim, prilično su česta pojava. Manje ptice uglavnom ostavljaju samo krvave fleke i uleknuća po oplati, dok su veće mogu uzrokovati znatnija oštećenja, pa čak i pad zrakoplova (npr. ako budu usisane u motor i izazovu njegovo oštećenje do mjere da više ne radi). U tu svrhu se rade i testovi u kojima se mrtve ptice ispaljuju u oplatu avioa ili avionske motore, kako bi se vidjelo kakve rezultate mogu izazvati sudari s dotičnima.
Kako su u zadnje vrijeme dronovi, bespilotne letjelice za snimanje iz zraka, u zadnje vrijeme postale jako popularne, a događali su se slučajevi u kojima su njihovi neodgovorni vlasnici letali u blizini aerodroma i požarišta, te je zapravo smao pitanje vremena kada će se dosita dogoditi sudar aviona i drona. U tu svrhu, grupa znantvenika testirala je kakav bio efekt toga, te su u tu svrhu ispalili dron u krilo aviona, pri čemu je ovaj ostavio pozamašnu rupu u oplati...
This is What a Drone Strike Would Do to an Airplane
nedjelja, 07.10.2018.
Daniel Arnold
petak, 05.10.2018.
Jedan dojam o GDPR-u
"GDPR će sad biti samo još jedna izlika raznim seronjama da zaj****aju fotografe."
utorak, 02.10.2018.
Troškovi sudjelovanja na foto-radionicama
Povremeno se održavaju fotografske radionice... Događanja na kojima se fotografi i/ili nefotografi imaju priliku okušati u nekoj fotografskoj disciplini koja im je nepoznata ili slabo posznata. Pa tako postoje radinice kamere obscure, radionice ulične fotografije, radionice analogne fotografije itd...
Neke od njih su besplatne, i to uglavnom one koje se održavaju u sklopu raznih javnih događanja (koje uglavnom financiraju kojekakvi sponzori), no neke radionice se plaćaju, kako bi se namirili troškovi predavča, materijala i svega ostaloga što je potrebno za održavanje iste...
Voditi računa da u moguće troškove spadaju:
1. Kotizacija - Kotizacija je iznos koji je potrebno uplatiti da bi se uopće moglo sudjelovati na radionici. Kao što se plaća ulaznica za muzej, kino ili kazalište. Ponekad je u toj cijeni uključena samo cijena radionice, ali ponekad su uključene i druge stvari (npr. ručak, majica, smještaj ili nešto treće...).
2. Putni troškovi - Ako nisu uključeni u kotizaciju, a najčešće nisu, putni trošak su tramvajske, autobusne, avionske karte, karte za brod, ili pak cijena goriva i cestarine, kako bi se došlo od točke A do točke B, odnosno od mjesta stanovanja do mjesta održavanja radionice. I natrag.
3. Troškovi smještaja - Ako nisu uključeni u kotizaciju, a radi se o višednevnoj radionici , te je potrebno prenoćiti u hotelu, hostelu ili gdje već..
4. Ostali troškovi - Svi troškovi koji ne spadaju pod 1., 2.i 3., a tu zna biti sve, od npr. troškova izrade putovnice i vize (ak se radionica održava u stranoj zemlji za koju je potrebna), pa do nabavke odgovarajuće torbe za transport vlastite opreme... isl..
5. Džeparac - Za plaćanje kava, ručka, javnog WC-a, kupnju suvenira itd...
