Plastično je fantastično

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 80

Fleksibilna ambalaža postat će sve traženija

Njemačka tvrtka koja se bavi istraživanjem tržišta različitih industrija Ceresana izradila je studiju koja pokazuje da će europsko tržište fleksibilne ambalaže do 2021. dosegnuti volumen od oko 19,2 milijuna tona.


Zbog brojnih mogućnosti fleksibilne ambalaže da odgovori na sve veće zahtjeve potrošača, u Ceresani predviđaju da će u mnogim segmentima zamijeniti čvrstu odnosno krutu ambalažu.

Ceresanina studija ne uključuje samo ambalažu namijenjenu krajnjim kupcima u trgovinama, nego i sekundarnu i tercijarnu ambalažu. Uz to uključuje i ambalažu izrađenu od plastike, papira i aluminija.

Podaci pokazuju da upravo samostojeće vrećice (pouches) nude velik prostor za rast fleksibilne ambalaže, čemu doprinosi i korištenje lakih kompozitnih filmova koji smanjuju potrošnju resursa i troškove transporta.

U Ceresani ističu da će zbog porasta starije populacije u Europi fleksibilna ambalaža značajno mjesto zauzimati i u farmaceutskoj industriji. Trend u kojem ljudi imaju sve manje vremena za pripremu hrane također će ubrzati rast proizvodnje hrane zapakirane u jednokratne vrećice.

Što se tiče ambalažnih materijala, u Ceresani navode da biaksijalni polipropilen (BOPP) postaje sve važniji u proizvodnji fleksibilne ambalaže. Iako je tržište BOPP filmova u zapadnoj Europi dosad bilo nešto slabije razvijeno, u narednih šest godina očekuje se njegov opravak i porast potražnje, osobito u segmentu PET ambalaže, posebice u istočnoj Europi.





Izvori:
Tectus: Fleksibilna ambalaža postat će sve traženija
Animated flags

Činjenicama protiv mitova

Izvor:
International Plastics: Paper Bags VS: Plastic Bags - Real Numbers

U kineskoj sjeveroistočnoj pokrajini Jilin koja ima oko 28 milijuna stanovnika uvedena je dodatna zabrana nerazgradljivih plastičnih vrećica kao i jednokratnih plastičnih predmeta posluživanje hrane (pribor, čaše, tanjuri i zdjelice). Kao što je poznato, Kina je još 2008. godine zabranila jednokratne plastične vrećice, međutim ta mjera se vrlo malo poštuje, pa su u ovoj pokrajini odlučili "pojačati" ovu zabranu.





Međutim ovom zabranom uvelike su dali poticaja proizvodnji bioplastike, odnosno biorazgradljive plastike.

Zabrana je stupila na snagu 1. siječnja ove godine, a najavljena je još u veljači 2014.

Zanimljivo je da je pokrajina Jilin područje najveće proizvodnje kukuruza i kukuruznih derivata te da je u posljednje vrijeme povećala kapacitete proizvodnje bioplastike. Realno je bilo za očekivati bilo je da će lokalne vlasti svakako poduprijeti proizvodnju bioplastike koja se zasniva na kukuruzu - polilaktidu (PLA), kao alternativi klasičnoj plastici od koje se uobičajeno proizvode plastične vrećice i plastični pribor za jelo.

Ciljevi u ovoj kineskoj pokrajini ne zadržavaju se samo na plastičnim vrećicama i plastičnom prinoru za jelo, već imaju namjeru proširiti korištenje bioplastike u plastičnoj ambalaži, za proizvodnju vlakana, ostalih plastičnih proizvoda kao i upotrebe u automobilskoj i medicinskoj industriji.


I ovaj puta se čak i u dalekoj kineskoj pokrajini pokazuje da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica kao i ostalih jednokratnih plastičnih proizvoda nemaju nikakvu eko pozadinu, već su vođene direktno ekonomskim i lokalnim proizvodnim razlozima, baš kao i europska Direktiva o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica.



Izvor:
Plastic News: China's new plastics ban in Jilin province boosts bioplastics sector
Animated flags

Poduzeće Kvarnerplastika d.o.o je osnovano 2002. godine u Rijeci i djeluje u svojim prostorima u nekadašnjoj Industrijskoj ulici u Rijeci, danas ulica Milutina Barača 52.


Osnovna djelatnost je proizvodnja novih brodica iz stakloplastike (staklenim vlaknima armiranog poliestera). Proizvodnja brodica je certificirana i praćena od strane Hrvatskog registra brodova. Proizvodni program sastoji se od plovila za razonodu tipa Učka, Vega, gliser PG 550 s kabinom i bez kabine, Primorka i Adriatik, sve modeli nekadašnje tvornice Kvarnerplastika Labin. Primorka i Adriatic osim za razonodu izrađuje se i u radnoj verziji.

U ponudi je i višenamjenski EKO brod dužine do 12 metara. Tvrtka radi i investira u razvoj novih proizvoda, koje će ponuditi tržištu uskoro. Tvrtka se u više navrata dokazala na zahtjevnim projektima radnih brodova tipa EKO-brod, počam od izrade trupa do instaliranja najnovije opreme. Osim proizvodnje novih plovila bavi se i uslugama popravka na svim brodicama.

Kvarnerplastika je pravni nasljednik svih modela Kvarnerplastika Labin, u čijem sastavu rade djelatnici koji su po profesiji vezani i radni vijek odrađuju s brodicama.












Proizvodni program
Web: Kvarnerplastika - Rijeka

Mađarska kompanija Evopro Holding Zrt trebala bi postati prva svjetska kompanija koja će proizvesti i na tržište plasirati plastični električni autobus, komercijalnog naziva Modulos.

Europska komisija potvrdila je da se radi o projektu kojemu su potrebne 3 godine za završetak i koji košta oko 1 milijardu mađarskih forinti odnosno oko 1,85 milijuna € od čega je 310.000 € sufinancirano iz europskih fondova.




Autobusi, kojih je 25 već u proizvodnji, lakši su oko 2 tone i imanju tanju karoseriju od klasičnih metalnih autobusa. Karoserija se izrađuje od stakloplastike odnosno od GFRP - Glass-Fibre Reinforced Plastics. Ovaj plastični autobus može prevoziti 65 putnika, dužine 9,5 m, niskopodni je zbog lakšeg ulaska putnika i ima radijus kretanja oko 100 km po jednom elektro punjenju. Autobusi će biti proizvedeni i u hibridnoj verziji.

Autobus Modulos, kako mu i samo ime kaže, biti će sastavljen od nekoliko modula među kojima su vozačka kabina s prednje strane, stražnji modul u kojem je smješten elektromotor s akumulatorskom stanicom te srednji putnički modul. U kompaniji izjavljuju da ovakav pristup izradi autobusa omogućava izradu različitih veličina i kapaciteta vozila uz korištenje istog proizvodnog procesa, a što rezultira 25 %-tnom uštedom.











Izvori:
PRW.com: Hungary produces first plastic electric bus
ABW.BY: "#@0;203>=702>4" :C?8B ;8F5=78N =0 2K?CA: 8==>20F8>==KE 02B>1CA>2 Evopro Modulo?
Animated flags

Jedno od najvažnijih analiza o trgovačkim vrećicama koje daje stvarnu sliku ukupnog ekološkog utjecaja vrećica na okoliš je LCA (Life Cycle Assesment) (Procjena životnog ciklusa). Strojarski fakultet Sveučilišta u Ljubljani proveo je istraživanje: Životni ciklus trgovačkih vrećica, a voditelj tog istraživanja bio je dr.sc. Mitja Mori, docent na Katedri za energijsko strojarstvo.


U svom istraživanju, slovenski istraživači obradili su tri vrste vrećica - plastičnu vrećicu izrađenu polietilena niske gustoće (PE-LD), višekratnu torbu, tzv. green bag izrađenu od tkanog polipropilena (PP) te biorazgradljivu plastičnu vrećicu izrađenu od biopolimera komercijalnog naziva Master-Bi kojeg na bazi kukuruznog škroba proizvodi talijanska korporacija Novamont.

U nastavku je predavanje dr.sc, Mitje Morija o rezultatima provedenog istraživanja.




I ovo istraživanje, koliko god bi se moglo očekivati da je "naginjalo" na bioplastiku, pokazalo je da najmanji utjecaj na okoliš tijekom svog životnog ciklusa (a koji se sastoji od proizvodnje sirovine, prerade u vrećicu, transporta te zbrinjavanja) imaju plastične vrećice izrađene od polietilena niske gustoće (PE-LD), odnosno od nerazgradljive fosilne plastike.

A da bi smo i taj, najmanji utjecaj na okoliš smanjili, plastične vrećice treba odvojeno prikupljati s ostalom plastikom te ih reciklirati ili energijski oporabiti.


Vrlo zanimljiv zaključak na kraju svog predavanja iznio je dr. Mitja Mori:

Jedna polietilenska vrećica ima utjecaj na okoliš jednako kao i 140 metara vožnje automobilom. Stoga bolje je prošetati se do trgovine i kupiti vrećicu, nego voziti se s višekratnom torbom (tzv. green bag) na drugi kraj grada u velike trgovačke centre.

A ako vam je lakše pogledati ovo predavanje na slovenskom jeziku, evo:

Korištena animacija:
Animated flags

Kada se, makar iz slobodne aktivnosti, bavite poslom pisanja stručnog bloga, ili barem bloga koji ima namjeru popularizirati struku, tehnologju, znanost, tada ste izloženi sudu javnosti - i one koja želi doznati informacije, recimo to tako šire javnosti, ali i onog stručnog dijela javnosti koji itekako dobro poznaje materiju. Da bi ste bili vjerodostojni, aktualni, ali i točni, nzžno je pratiti domaći i strani tisak - bilo onaj dnevni, revijalni, a ponajviše onaj stručni.

Kad se samo sjetim kako je to bilo prije kojih dvadesetak i više godina. Jednom smo mjesečno čekali poštu i nova izdanja stručnih časopisa iz svijeta, snalazili smo se na razne načine za doći do najnovijih informacija, putovali po sajmovima, fotografirali i bili ograničeni s 36 snimaka na filmu. A onda su počele štednje, pa su najprije ograničena putovanja, pa su onda uprave firmi ukinule "nepotrebni" trošak stručnih časopisa.

Srećom, vrlo brzo nakon toga pojavljuje se svjetlo na kraju tunela, sve više i više novina i časopisa otvara svoje mrežne stranice, informacije su postale lakše dostupne. Da bi se ovih zadnjih nekoliko godina svemrežje toliko proširilo da se postavlja pitanje kojoj informaciji više vjerovati, kada govore o istoj stvari.

Evo nam aktualnog primjera, a radi se o kemikaliji koja je dosta zastupljena na ovom blogu, ali i u našim životima. Radi se o bisfenolu A (BPA) kemikaliji koja se koristi u proizvodnji polikarbonata (PC) kao i u proizvodnji premaza kojim se premazuju unutrašnje stijenke limenki i poklopaca staklenki, kako bi se spriječio kontakt metala i sadržaja, a i time stvaranje otrovnih spojeva koji mogu nastati između metala i sadržaja limenki.

Činjenica jeste da se bisfenol A ponaša kao endokrini disruptor i kada bi ga unijeli u organizam u velikim količinama ili kada bi smo duže vrijeme bili izloženi većim koncentracijama, moglo bi doći do zdravstvenih problema.

I stalno se vodi sukob stručnjaka i takozvanih zaštitnika na toj liniji - stručnjaci kažu da sa sadašnjim načinom korištenja konzervirane hrane, kao i polikarbonatne ambalaže nema nikakvog rizika niti potrebe za zabrinutost od opasnosti od negativnog djelovanja bisfenola A na naše zdravlje. Istovremeno držurni ekopopulisti i dnevni katastrofičari pišu i djeluju kao da svakog dana velikom žlicom jdemo čisti bisfenol A. Ipak, istraživanja su pokazala i dokazala da premazi koji se koriste kod limenki, kao i polikarbonatna plastika ne izlučuju ili izlučuju toliko malu koncentraciju da se ne može registrirati u sadržaju te da je takva izloženost bisfenolu A bezopasna i ne treba izazivati nikakvu zabrinutost.

Kao praktični plastičar, kada me moji prijatelji pitaju o tome, uvijek im savjetujem da se više paze sadržaja iz limenki (šećer, konzervansi, pojačivači okusa, ugušćivači, sladila, itd.) nego nepostojeće opasnosti od samog bisfenola A (BPA).

BPA se nalazi u premazima koji se koriste za zaštitu hrane i pića u limenkama od kontakta s metalom te međusobnog kemijskog djelovanja ambalaže i same hrane ili pića kao sadržaja

No, čemu ovaj dugački uvod. Jučer su do mene došle dvije, gotovo oprečne informacije vezane uz bisfenol A.

Jedna je iz Frankfurter Alllgemeine Zeitunga: Bisphenol A - EU-Behörde verschärft Grenzwert für umstrittenes Umwelthormon (Bisfenol A - EU vlasti pooštrile granicu kontroverznog hormona u okolišu). U tekstu dosta općenito novinar govori koristeći poznate teze ekopopulista o opasnostima bisfenola A, naravno ne spominjući u kojim uvjetima, koncentracijama i vremenu izloženosti, da bi na kraju zaključio da zbog svih tih opasnosti EFSA - European Food Safety Agency (Europska agencija za sigurnost hrane) smanjuje gornju granicu dnevnog dozvoljenog unosa bisfenola A s 50 na 4 mikrograma po kilogramu tjelesne težine (µg/kg TT na dan).

Druga vijest stiže preko European Plascic News-a: EFSA gives bisphenol A the all-clear (EFSA proglasila bisfenol A sigurnim za ljudsku uporabu) u kojem se prenosi izvještaj te agencije. U svom zaključku EFSA izričito ističe: The European Food Safety Authority (EFSA) has concluded there is no health risk to consumers of any age group from current exposure levels to bisphenol A (BPA) (Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ie zaključila da nema zdravstvenog rizika za potrošače bilo koje dobne skupine sa sadašnjom razinom izloženosti bisfenolu A). Naravno, takav zaključak Frankfurter Alllgemeine Zeitung nije prenio.

Ovo pregledno istraživanje napravljeno je temeljem brojnih recentnih istraživanja o ovoj kemikaliji, objavljenima od strane relevantnih istraživačkih instituta i laboratorija širom svijeta i predstavlja procjenu najnovijih podataka i zaključaka. U najnovijem svom zaključku ova agencija navodi: "Izloženost iz prehrane ili iz kombinacije izvora (prehrane, pudera, kozmetike i termičkog papira*) je znatno ispod dosadašnje dozvoljene granice sigurnosti, a granica sigurnosti određena je s TDI - “tolerable daily intake” odnosno dozvoljenom dnevnom količinom unosa od 50 µg/kg TT na dan, ali da se ta granica, zbog kumulativne izloženosti smanjuje na 4 µg/kg TT na dan. I ta je granica i dalje 3 do 5 puta veća od do sada najveće izmjerene, te se po tom pitanju ništa ne mijenja - nije potrebno iznalaziti nova rješenja niti uvoditi promjene u proizvodnji ovih plastičnih masa kao i njihovom korištenju, niti se potrošači trebaju zabrinjavati jer su još uvijek na višestruko sigurnoj strani.

Ovdje valja dodati i reagiranje British Plastics Federation (BPF) - Britanskog udruženja plastičara koji "u potpunosti podržavaju zaključke EFSA-inog istraživanja koja su u potpunosti suglasni sa zaključcima Američke agencije za sigurnost hrane i lijekova (Food adn Drug Administration FDA) i kojima se daje, kako kažu, "vjerodostojno odobrenje nastavka sigurnog korištenja proizvoda koji su proizvedeni korištenjem bisfenola A".

E, sada treba čitati između redova.

Poznato je da su sve relevantve institucije u svijetu utvrdile da je izmjerena količina dnevnog unosa BPA u organizam daleko ispod dozvoljenih granica kada bi se moglo očekivati da bi moglo biti utjecaja na ljudsko zdravlje, da je mjerenjima utvrđeno da su te količine unosa ili nemjerljive ili u nekim ekstremnim slučajevima izmjereno ispod 1 µg/kg TT dnevno. Također je poznato da je od početka ove godine Francuska zabranila bisfenol A te da su proizvođači dužni iznaći rješenja za premaze te za polikarbonatnu plastiku bez bisfenola A odnosno "BPA free".

Ali, kako sam već pisao u postu Nerealno pojdnostavljivanje, alternative koje se počinju primjenjivati u Francuskoj znatno manje su ispitane od bisfenola A i uopće se ne zna kakvi su sigurnosni rizici po ljudsko zdravlje s tim alternativama. To je sa sigurnosne strane. A s ekonomske strane, najedanput je vrlo veliko francusko tržište postalo zatvoreno za ostale europske članice.

I što sada? Kome vjerovati?

Doneseno je kompromisno rješenje. Rješenje koje će zadovoljiti eko-paničare (ipak nije svejedno kada ti takav jedan piše za tako ugledni njemački dnevnik), rješenje koje će smiriti zakonodavce u Francuskoj, a istovremeno ništa neće promijeniti u proizvodnji i primjeni bisfenola A u ambalažnim proizvodima, a da se istovremeno ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje. Sve je isto kao i prije samo gornja granica nije više 30 do 50 puta veća od do sada maksimalno izmjerene, već je samo 3 do 5 puta veća. Vuk sit, i ovce na broju.


* Termički papir je papir presvučen premazom od bisfenola A, a kako bi se na njemu moglo pisati posebnim termičkim štampačima. Prije su se takvi papiri korisili u fotokopirkama i fax uređajima, a danas ih najviše susrećemo u kolutovima za tiskanje računa na malim štampačima ili blagajnama.



Izvori:
Frankfurter Alllgemeine Zeitung: Bisphenol A - EU-Behörde verschärft Grenzwert für umstrittenes Umwelthormon
European Plascic News: EFSA gives bisphenol A the all-clear
Plastic and Rubber Weekly: BPF backs Bisphenol A safety study

Vjerujem da su čitatelji Blog.hr-a primijetili da je uredništvo na naslovnici bloga - u rubrici Vijesti s bloga objavilo i moj post "Je li Europa spremna za naplatu vrećica?". Naravno da mi je drago, zahvaljujem, ipak na taj način značajno poraste čitanost, a blogeri, pa tako i ja, pišemo da bi bili čitani.

Tekst je imao namjeru ukazati kako je na sasvim drugačijim osnovama (gospodarskim) od one od koje se proklamira (ekološkim) donesena Direktiva u EU o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica, kako ta direktiva još nije u primjeni i neće biti barem još 18 mjeseci tek nakon što bude prihvaćena, ali da su naši trgovci, najvećim dijelom veliki trgovački lanci odmah uveli naplatu vrećica s maržom i do 1000 % te da pod krinkom zaštite okoliša ostvaruju superprofote i deru hrvatske potrošače.

Ali, kao što se vidi iz donje fotografije, uredništvo je ilustriralo vijest fotografijom razbacanih plastičnih vrećica na livadi. Eto, opet predrasude, opet stvaranje javnog dojma da su plastične vrećice zagađivači i nagrđivači okoliša, kao da su vrećice krive.

Žao mi je što uredništvo Blog.hr-a nije izabralo barem jednu od devet fotografija (namjerno odabranih) praktične i korisne upotrebe plastičnih vrećica s kojima sam ja, kao autor, ilustrirao post. Na žalost, odabrali su fotografiju koja nema veze s tekstom posta, a jasno odražava (na žalost krivi) stav uredništva.

Novca ima za bogate, no ne i za Strunu

Vlada RH, preciznije njezino Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) ima novaca da podupire dobrostojeće i poznate (u svakodnevnom hrvatskom celebrities). Međutim nema već drugu godinu zaredom novaca za znanstveni projekt od najveće nacionale važnosti, Strunu (terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja).

Što ima s time ministar zdravlja S. Varga? Poveznica je potpora kupcima elektromobila.

MZOIP već drugu godinu zaredom s po 10 tisuća eura sufinancira nabavu elektromobila. Prema podacima objavljenim u Večernjem listu 13. siječnja, u 2014. je u Hrvatskoj kupljeno ukupno 40 takvih vozila. Među njima i 4 najprodavanija elektromobila u svijetu, Tesla Model (X). Primjerice 2013. kupljeni model koštao je 68.000 eura. Ima i onih od 120.000 USD. U svakom slučaju Hrvatska ima novaca za pomoć celebrities-ima.

Je li Hrvatska jedina koja to promiče? Poslužit ću se podacima iz jednog teksta kojeg sam objavio 2. travnja 2013. na portalu ZG-magazin. Kako je Hrvatska uvijek u trendu, a tek iznimno se suprotstavlja onima iz EU, proširit će se vrlo kratko tema i na ekološku Sotonu, plastične vrećice.

Da je Hrvatska uvijek u trendu, znači da se posvećuje sporednim problemima. U velikoj mjeri zahvaljujući i vrlim izvana zelenima, iznutra crvenima. Kojima su plastične vrećice kao tema kao fundamentalistima Sotona. Međutim elektroautomobili su osobito draga tema. Koju treba svim sredstvima promicati, pa i državnim potporama.

Samo jedan podatak o plastičnim vrećicama. Usprkos svim dugodišnjim naporima glasovite ekologistkinje M. Holy i njezinih doglavnika, Hrvatska se potpuno opravdano oduprijela EU inicijativi o njihovoj zabrani. Njih se nastoji zamijeniti skupljima, ekološki lošijim proizvodima na osnovi materijala jednog proizvođača iz EU. Za to MZOIP zaslužuje pohvale. Međutim prilika je da se jasno napiše. Takvo suprotstavljanje zabrani potječe još iz 1993. Tome su pridonijeli svojim argumentima mnogi, posebno članovi Društva za plastiku i gumu. Pritom valja istaknuti jedno ime. Romeo Deša je sakupio na svom blogu ogromnu dokumentaciju o svjetskim kretanjima. A HGK je sve to samo uobličila i dostavila MZOIP-u.

Izjava svojedobne Ministrice zaštite okoliša i prirode koja je najavila da će uvesti porez od 5.400 % na taj proizvod izazvala je nemjerivu štetu hrvatskom gospodarstvu. Ovih dana sam čuo izvrsnu vijest. Jedan proizvođač vrećica proizveo je u 2014. godini 13.500 tona tog proizvoda, nekoliko puta više nego što ih se potroši u Hrvatskoj. Ta je tvrtka danas pretežni izvoznik na najzahtjevnija tržišta.

Dvije punionice na 1 automobil



Objektivno za hrvatsku stvarnost je posjedovanje elektromobila zaista sporedna tema. U Hrvatskoj je u 2014. prodano ukupno 39.187 vozila, do čega otpada na osobna vozila 33.962 primjerka. Dakle na elektroautomobile punih 0,12 %. Tipično političko skretanje pozornosti s osnovnih problema. Na toj je liniji odluka Povjerenstva za sukob interesa koje je opomenulo Ministra zdravlja koji je iskoristio pravo hrvatskog građana da kupi elektromobil. Osnovni problem Hrvatske je vrlo jednostavan. Od čega će Hrvatska živjeti? Sada živi od zaduživanja. O tome se ne govori.

Nisam jedini koji po ne znam koji puta ponavlja. Hrvatska može biti ponosna na elektromobil iz garaže prodan za fantastičnu sumu i to u inozemstvo. Posebno zato što sve prognoze ukazuju na svjetlu budućnost elektromobila. Države plaćaju čak i poticaje da se kupi takvo vozilo. Nema ozbiljnijeg proizvođača osobnih vozila koji nema dokazni primjerak ekološke osviještenosti, elektromobila. Najčišće vozilo svih vremena. Ide na struju iz utičnice. Ali onima na daljinu, gdje se proizvodi taj oblik energije, predstavlja nemalo ekološko opterećenje.

Jedan hrvatski novinar koji se stručno bavi automobilizmom pred koju godinu putovao je od Trsta do Ženeve i natrag. I susreo čak dva elektromobila. Ali je zato Hrvatska proglasila punionice za elektromobile poslovnom prilikom, jasno za Hrvatsku.

»Prof. D. Škrlec s FER-a u Zagrebu (sada ORaH-ovog eurozastupnika), očekuje se da bi do 2020. Hrvatska mogla imati 15 do 20 tisuća električnih vozila. Dodaje, da ih je trenutačno, u raznim verzijama i ne računajući hibridne serijske automobile, u našoj zemlji maksimalno 15. (d. a. sada ih ima više, jer je u 2014. pridodano njih 40. A nešto je kupljeno i u 2013.).

… Europska energetska direktiva određuje da do 2020. Hrvatska mora imati 38.000 punioca za električne automobile, a od čega njih 4.000 trebaju biti javne. Cijena 5.000 do 30.000 eura. Dakle, dvije punioce za jedan elektromobil, odnosno na 5 elektromobila 1 javna punionica.«

U EU 2020. čak 2,2 % elektromobila



Hrvatska je ozbiljno pristupila problemu e-mobilnosti što pokazuje i činjenica da se u akciju uključio i HEP i postavio svoj europski cilj. Već je osnovan sustav pod komercijalnim brendom ELEN (električna energija). U siječnju 2013. izabrano je i eko-dizajnersko rješenje. Svaka čast, ali jedno pitanje se nameće samo po sebi. Zašto HEP? Pa treba povećati potrošnju električne energije. Naime na nedavnom skupu u HAZU čulo se. »Na pitanje o potrošnji električne energije u Hrvatskoj, jedan od predavača, dr. sc. Ivica Toljan iz istraživanja i razvoja HROTE, odgovorio je da posljednjih pet godina ona stagnira na oko 17,5 milijardi kWh. Kako trajno raste u Hrvatskoj proizvodnja hladnijeg zraka (klimatizacija) a nema naznake reindustrijalizacije, očito da HEP porast potrošnje traži u punjenju elektromobila.«

Valja pridodati. »Na području EU-a postoji oko 200 milijuna osobnih vozila. Očekuje se da će do 2020. Njemačka proizvesti milijun električnih vozila, Velika Britanija 1,5 milijun, a Francuska čak dva milijuna.« Dakle uz pretpostavku da broj klasičnih osobnih vozila unutar EU-a ostane isti, udio elektromobila bio bi 2020. čak punih 2,2 %. Na što liči ova promidžba elektromobila? Na onu bioplastike. Koja je sada na 0,7 % a do 2020. bit će slično kao elektromobili.

Ima li elektromobil budućnost? Svakako da ima. Veliki proizvođač plastike Borealis 2013. je naglasio kako plastika može smanjiti potrošnju bilo kojeg vozila. Evo njihovih stavova.

»Do 2030. godine gradsko stanovništvo povećat će se za 60 % što zahtijeva povećanje broja vozila, a time i energije za 50 %. Jedno od rješenja je uvođenje elektromobila u gradove. Pritom nije u pitanju ukupna bilanca stakleničkih plinova, jer netko i negdje treba proizvesti energiju, već je riječ o posljedicama urbanizacije koja će brojem vozila uništiti zrak u gradovima. … Može se složiti s prognozom stručnjaka koncerna VW da elektromobil nije mrtav. Međutim, pred elektromobilima još je dug put do masovnije uporabe. Ponajprije, mora im se sniziti cijena i povećati prijeđena udaljenost.«

Zašto nema novaca za Strunu?

Za sada, podupiranje elektromobila u zemljama koje još dugo ne će biti vodeće u EU, vrijedi „tko nema kruha, neka jede kolače“. A u one koji nemaju ni za kruh je projekt od najveće nacionalne važnosti. Struna.

Ne namjeravam pisati o dostignućima Strune. Oni su veliki. Međutim nametnula su se dva problema. Ono što je stvoreno na raznim područjima mora se usuglasiti. Za to su potrebna, istina skromna sredstva, ali ipak netko mora dati novac. Drugo, mnogo važniji mora se nastaviti s izradbom stručnog nazivlja.

Međutim Hrvatska zaklada za znanost već 2 godine ne podupire taj projekt. Postavljam pitanje čelništvu Zaklade zašto nema novaca upravo za taj projekt. Ima 400 tisuća eura za uvoz elektromobila iz državne riznice, a nema pola sume za Strunu. Izgovor da su neki znanstveni projekti u prednosti, postavljam pitanje kakvi su to epohalni projekti za koje mora biti novaca.

Dokazano, naši političari brinu da ima novaca za razne sporedne aktivnosti, kao što je sufinanciranje nabave elektromobila koje kupuju vrlo dobro stojeći. A zato nema novaca za druge djelatnosti. No osnovno pitanje ostaje, od čega će Hrvatska živjeti.

Pripremio: Prof.dr.sc. Igor Čatić

Poznato je i sada je i službeno, europsko gospodarstvo i europski potrošači trebaju se pripremiti za uvođenje naknada na plastične vrećice odnosno drugih mjera koje će dovesti do smanjenja potrošnje istih.



17. prosinca 2014. godine, 28 članica država Europske unije objavilo je da je postignuta suglasnost (jedina se Hrvatska usprotivila) na prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje vrlo tankih plastičnih vrećica, a s ciljem (kako piše u obrazloženju) smanjivanja otpada koji zauzima mjesto na odlagalištima, a u stvarnosti s ciljem ograničenja uvoza jeftinijih proizvoda s Dalekog istoka i zaštite velikih europskih proizvođača. Na žalost, tu u pravilu stradaju mali proizvođači, kojih je u Hrvatskoj najviše..




Nova regulativa ima namjeru na dulje vrijeme ograničiti (navodni) negativni učinak plastičnih vrećica - ovog svakodnevnog proizvoda, na okoliš, potaknuti stanovništvo da koriste višekratne vrećice i torbe umjesto da stalno i nekontrolirano koriste tanke plastične vrećice, jer su iste besplatne u trgovinama.






Vijeće ministara i Parlament suglasili su se da će na vrećice tanje od 50 mikrometara biti uvedene naknade jer se te i takve vrećice rjeđe višekratno koriste i najčešće završavaju kao otpad i zauzimaju prostor na odlagalištima. Vrećice tanje od 15 mikrometara izuzete su iz ove Direktive (jer se smatraju primarnom ambalažom - koriste se za pakiranje voća i povrća), ali Vijeće također traži rješenja kako bi se i njihova potrošnja smanjila.


Kada i službeno stupi na snagu ova Direktiva, sve članice EU biti će obavezne uvesti naknade na vrećice ili uvesti druge mjere kako bi se značajno ograničila potrošnja vrećica tanjih od 50 mikrometara. Direktivom je predviđeno da zemlje članice u prvoj fazi provođenja mjera smanje potrošnju vrećica na 90 vrećica godišnje po glavi stanovnika (rok do 2019. godine), a u sljedećoj fazi na 40 vrećica po glavi stanovnika godišnje (do 20'25. godine). Trenutno se procjenjuje da je u Europskoj uniji godišnja potrošnja ove vrste vrećice 176 po glavi stanovnika. Zemlje članice EU imaju rok od 18 mjeseci da odredbe ove Direktive ugrade u svoje zakonodavstvo.


Očito je da zakonodavac smatra da je uvođenje naknada na vrećice najučinkovitija mjera smanjenja potrošnje tankih plastičnih vrećica, što potvrđuje iskustvo Irske, a u posljednjem razdoblju i iskustvo Welsa, ali zanemaruju se ostali podaci o značajnom porastu potrošnje isto tako tankih vrećica za smeće, povećanju troškova života, nesmanjivanju količina otpada na odlagalištima, itd, uz istovremeno znatna povećanja lošijeg utjecaja na okoliš korištenjem neekoloških vrećica i torbi (papirnate i platnene vrećice i torbe).




Medijska kampanja te sasvim neekološko djelovanje kvazi zelenih (zastrašivanje, manipulacija podacima, prikrivanje činjenica, pa i laganje) dovele su da su višekratne vrećice i torbe već postale svakodnevni predmet korištenja potrošača i najčešće se koriste u tjednim kupovinama. Naravno, malo tko brine o nužnosti pranja tih i takvih vrećica i torbi kako bi se izbjeglo širenje virusa i bakterija na istima, a s pranjem se daljnje negativno djeluje po okoliš - potrošnja energije i vode te zagađenje vodenih tokova deterdžentima.



Čim se je počelo pričati o Direktivi, čim su se mediji o tome nekritički raspisali, trgovci su odmah uveli naplatu vrećica - u pravilu one tanje vrećice naplaćuju od 30 do 50 lipa, a one deblje, višekratne od 1 do 2 kune, dok su one višekratne torbe (bilo platnene, bilo od netkanog polipropilena - tzv. cjeloživotne vrećice - bag for life) do 15 pa do 30 i više kuna. One najtanje vrećice - ispod 15 mikrometara koje kupci sami uzimaju u trgovinama za pakiranje voća i povrća te sipkih potrepština (nalaze se u rolama pokraj tezgi) su još uvijek besplatne. Također, ove vrlo tanke vrećice se i na tržnicama besplatno dijele pri kupovini voća i povrća.


Dakle gotovo sve vrećice se naplaćuju, a trgovci ostvaruju superprofite jer je nabavna cijena tih tankih vrećica od 5 do 7, najviše 10 lipa, a prodaju se za 30 do 50 lipa. Možete si zamisliti koja je to marža - od 400 do 1000 %. Lijepa zarada, zar ne? A trgovci niti jednu lipu od tog superprofita ne uplaćuju npr. u Fond za zaštitu okoliša ili u bilo koji fond kojim bi se unaprijedio sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja. I nije istina da je zabranjena besplatna podjela vrećica u Hrvatskoj kako se to može ovih dana pročitati u tiskanim medijima. Samo nas i dalje potkradaju, ništa više, ništa manje.




Eto, opet su potrošači u Hrvatskoj bezočno oderani, proizvođači neopravdano oštećeni, a o okolišu ionako nitko ne misli, osim pojedinih kvazi zelenih i eko populista koji nas uvjeravaju da ćemo biti ekološki svjesniji budemo li koristili papirnate ili platnene vrećice, a oni će možda i zaraditi ili ostvariti neke svoje interese na tim akcijama preskupo prodajući neekološke vrećice i zavaravajući krivo informiranu javnost.









Izvori:
Europe's Plastic Procesors Magazine: Is Europe ready to pay for plastic bags?
Animated flags

U medijima smo imali prilike vidjeti da je Papa Franjo bio u posjetu Jugoistočnoj Aziji, a jučer je na Filipinima u Manili održao misu pred do sada najvećim brojem vjernika - neki mediji javljaju da je bilo više od 7 milijuna Filipinaca. Na žalost, vremenske neprilike, tajfuni, neprestana kiša pokvarili su ovaj lijepi vjerski doživljaj. Ali da sve ne bude tako mokro, eto, pripomogla je plastika - jednostavne, jeftine, praktične i plastične kabanice.












Izvor:
Slike sa svemrežja
Animated flags

... vrećica, galeb, čovjek, sustav?

Prenosim s web portala: DALMACIJA NEWS

Pogledajte bespomoćnog galeba u borbi s plastičnom vrećicom

Na brzoj cesti Solin - Klis Cropixove kamere fotoreportera Duje Klarića uhvatile su galeba u očajničkom poukušaju da se oslobodi plastične vrećice koja mu se zaplela oko nogu. Ovaj primjer samo je dodatno upozorenje o potrebi dodatnog smanjenja korištenja plastičnih vrećica.


Foto: Duje Klarić / CROPIX


A u daljnjem tekstu na portalu navedene su stare neprovjerene informacije, paušalne ocjene, pa čak i sasvim očite laži. Uobičajena propaganda eko-katastrofičara.


Komentirao sam:





Izvor:
Dalmacija News: Pogledajte bespomoćnog galeba u borbi s plastičnom vrećicom

IMENJE I NAZIVLJE U KEMIJI I KEMIJSKOM INŽENJERSTVU
Hrvatsko-englesko-njemački rječnik
(Igor i Ranka Čatić)

Ime Igora Čatića, umirovljenoga profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje vezano je punih 50 godina uz izradbu i promicanje hrvatskoga strukovnoga nazivlja, ponajprije u području polimera. Započeo je objavljivanjem članka “Potreba stručne terminologije na području plastičnih masa”, Kemija u industriji 11 (1962) 212 i nastavio se tom problematikom baviti do danas. Uza svesrdnu profesionalnu pomoć svoje (nažalost nedavno preminule) supruge Ranke godinama je prikupljao građu za rječnike polimerstva, koje su neprestance, u suradnji s brojnim hrvatskim jezikoslovcima, dopunjivali novim hrvatskim, engleskim i njemačkim nazivima. Društvo za plastiku i gumu tiskalo je 2002. njihov Englesko-hrvatski rječnik polimerstva te 2009. Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva.




Početkom 2014. bio je predstavljen ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački. Riječ je o elektroničkom rječniku (CD-inačica) opsega oko 540 autorskih kartica koji sadržava 12 394 hrvatskih, 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica, što znači da je za preporučene hrvatske nazive često ponuđeno više engleskih i njemačkih naziva. Treba spomenuti da je projekt ERPOHEN prihvatila i djelomično financirala Hrvatska zaklada za znanost u sklopu programa Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje STRUNA, a istraživači su, uz autore, bili mr. sc. Ana Rogić i mr. sc. Maja Rujnić-Sokele. Stručni recenzenti su dr. sc. Nenad Cvjetičanin i dr. sc. Đurđica Španiček. Recenzentica i lektorica za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marija Znika bila je autorima dugi niz godina savjetnica u izboru najprikladnijega hrvatskog naziva.

Kao ilustraciju te suradnje navodim kratki izvadak iz njezina obraćanja prilikom predstavljanja Trorječnika: “Surađujem s Čatićima već niz godina i uvijek se nanovo iznenađujem širini njihova znanja i dubini zanimanja, pedantnosti, radišnosti, aktualnosti, upornosti u traženju rješenja te iznimnoj osjetljivosti na sustavnost naziva u skladu s tvorbenim rješenjima koja su vlastita hrvatskom standardnom jeziku. Na postavljena pitanja […] Čatići očekuju utemeljene odgovore, obrazloženja koja će ih uvjeriti da su predložena rješenja doista najprikladnija za nove nazive.” Prema njezinu mišljenju autori su “novovjeki rječotvorci koji nastavljaju ići stopama hrvatskih nazivoslovaca 19. stoljeća”.

Prof. dr. sc. Maja Bratanić, voditeljica STRUNE prisjetila se suradnje s prof. Čatićem, o čemu svjedoči zanimljiv dio njezina izlaganja: “Profesor Čatić uvijek iscrpno i često ostrašćeno argumentira svoja uvjerenja i potom uporno i dosljedno očekuje da budu prihvaćena. Za mene je, s druge strane, bilo vrlo važno ne samo da se hrvatsko nazivlje iz područja polimera obradi u STRUNI, već da profesor Čatić prihvati ideju STRUNE i složi se s terminografskim postupcima koje smo u bazi razradili slijedeći najbolju suvremenu svjetsku praksu, ali i vlastito razumijevanje i iskustvo terminološkoga rada. I u tome je procesu gospođa Ranka Čatić odigrala važnu, tihu i diskretnu, ali djelotvornu posredničku ulogu. Argumentiranje stavova obiju strana, što ga je nametao Igor Čatić, prisililo nas je da u “obrani” STRUNE budemo posvećeni i maksimalno profesionalni. Poštujući načela terminološkoga rada koja je baštinio od svoga učitelja, profesora Nike Maleševića, uspio je obraniti neke svoje leksičke izbore u polimerskom nazivlju i od strogoga suda institutskih kroatista koji se nisu s njima uvijek slagali”.

Prikazujući Trorječnik ona nastavlja: “Normativna se dimenzija rječnika eksplicitnije razabire i po tome što se uz mnoge hrvatske nazive navodi da su nepreporučeni, zamijenjeni drugima ili čak pogrešni i pritom upućuje na preporučeni hrvatski naziv ili njegov prihvatljiviji oblik. Rječnička mikrostruktura razmjerno je jednostavna, ali je bogatstvo leksičkih informacija na makrostrukturnoj razini iznimno veliko. S obzirom na velik broj hrvatskih naziva, glosarska je organizacija opravdana i ekonomična. Rječnik je pregledan, engleske i njemačke istovrijednice lako dostupne, dok elektronički medij jamči laku i brzu pretraživost traženih podataka. Uz slabije poznate ili višeznačne hrvatske nazive dodaju se i kratka objašnjenja ili hrvatske istoznačnice. Posebnu vrijednost rječnika čine i kodificirani zapisi polimerskih spojeva, kao što je primjerice etilen/vinil-acetat, koji ne odgovaraju pretpostavljenoj hrvatskoj morfološkoj i sintaktičkoj normi, ali su nas autori rječnika uvjerili da su upravo takvi zapisi znanstveno univerzalni te da bi se “raspisivanjem” izgubila njihova puna informativnost.”

U zahvali autorima naglasila je veliku ulogu Ranke Čatić u pripravi njemačkoga dijela ERPOHEN-a te istaknula njihov zamjetan doprinos hrvatskomu strukovnom nazivlju.

Trorječnik, koji je namijenjen širokome krugu zainteresiranih čitatelja od studenata do znanstvenika, može se nabaviti po cijeni od 100,00 kuna u Društvu za plastiku i gumu dzpg@fsb.hr kojega uz potporu MZOS-a namjerava tijekom 2015. objaviti na mreži kao rječnik otvorenoga pristupa.

Pripremila: Prof. emeritus Marija Kaštelan-Macan

Izvori:
Marija Kaštelan-Macan: Trorječnik polimerstva Hrvatsko-englesko-njemački rječnik (Igor i Ranka Čatić), Kemija u industriji 64 (1-2) (2015)
Animated flags

Poznata je široka primjena plastičnih cijevi izrađenih od poli(vinil-klorida) (PVC)-a pogotovo u građevinarstvu - kako u kućnim instalacijama (u pravilu odvodne instalacije) tako i infrastrukturnim građevinama kao što su veliki vodovodi, kanalizacijski sustavi, sustavi odvoda, pročišćavanja i obrade otpadnih voda.

Ovom prilikom čitateljima bloga dajem prikaz opreme i načina proizvodnje PVC cijevi vrlo velikog promjena (do 2,5 m). Postupak proizvodnje takvih cijevi je ekstrudiranje. Glavni element linije za ekstrudiranje (slika) je ekstruder. Kapacitet proizvodnje je 2,5 t na sat i jedino je sustav transporta ograničenje dužine proizvedenih cijevi.. Kasnije se te cijevi na mjestu ugradnje zavaruju (zagrijavanje spojnih površina pod pritiskom) ili lijepe specijalnim ljepilima. Ova tehnologija proizvodnje je uobičajena, međutim specifičnost je iznimno veliki promjer cijevi.

Ekstruder za izvlačenje ovako velikih promjera izradila je američka kompanija Battenfeld - Cincinnati iz McPhersona u Kansasu, SAD. Kompanija ima proizvodne pogone u Bad Oeynhausenu i Kempenu (Njemačka), Beču (Austrija) i Shundeu (Kina).

Ekstruder - sekcija punjenja sirovine (PVC praha) i sekcije zagrijavanja


Izvlačenje cijevi velikog promjena


Ploča ekstrudera s mlaznicom i sekcijom za hlađenje


Sekcija za izvlačenje - nastavlja se na kraj ekstrudera gdje je ploča s mlaznicom i sekcijom za hlađenje

Izvori:
Web: Battenfeld Cincinnati
YouTube: Battenfeld Cincinnati Channel

Poznat je svjetski uspjeh mladog inovatora i konstruktora automobila Mate Rimca koji u Svetoj Nedjelji, na putu od Zagreba prema Bregani izrađuje vrhunske i super skupe automobile, samo po narudžbi. Radi se o svjetskom uspjehu automobila na električni pogon Concept One. Električni motor snage 1088 konjskih snaga, okretnog momenta od 1600 Nm (od 0 do 6500 okretaja u minuti), ubrzanja od 0 do 100 km/h za 2,8 sekundi s mogućnošću postizavanja najveće brzine od 305 km/h. Domet jednog punjenja je 600 km.

Da bi se postiglo takvo, gotovo pa nezamislivo ubrzanje, nužan je iznimno snažan motor koji postiže ovaj okretni moment i lagana konstrukcija (1.650 kg). E, ta se konstrukcija sastoji od aluminijskog okvira i postolja te plastične karoserije, odnosno karoserije od plastike ojačane ugljičnim vlaknima (CFRP).



Plastika ojačana ugljičnim vlaknima (CFRP odnosno Carbon-Fibre Reinforced Plastics) i staklenim vlaknima (GFRP odnosno Glass-Fibre Reinforced Plastics) proizvodi se dodavanjem vlakana u polimernu matricu, najčešće je to duromerna plastika ili duromeri kao što su poliester (PEST), epoksidne smole, vinilni ester (VE). Karbonskim vlaknima se plastika ojačava te vlakna služe kao armatura. Ova kompozitna struktura osigurava visoku čvrstoću i krutost dok je novi materijal istovremeno male težine. Zbog ovih mehaničkih karakteristika, kompozitni materijali se često koriste u zrakoplovnoj industriji, automobilskoj industriji (upravo ovaj električni Concept One ima CFRP karoseriju ) ili za proizvodnju sportske opreme (npr. okviri bicikala).




Gotovo cijeli automobil Concept One je hrvatski proizvod - od ideje i konstrukcije, kao i gotovo svih vitalnih dijelova. U Lipik glasu se rade stakla, karbonske dijelove radi zagrebačka MAC moto plastika, izradu i glodanje kalupa Board Guardian iz Zagreba, infotainment tvrtka Xylon. Vanjski dizajn potpisuje mladi hrvatski dizajner Adrian Mudri, a unutrašnjost dizajner talijanske Pininfarine Goran Popović i njegova ekipa.

Izvori:
Rimac Automobili
Animated flags

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 79

Mitsubishi Chemical Corp. izvjestio je da je razvio polikarbonat (PC) na bioosnovi.

Durabio, kako je komercijalni naziv ovog bioizvornog polikarbonata (PC) zasniva se na izosorbidu (heterocikličkom organskom spoju koji se dobiva od glukoze) koji je u ovom procesu dobivanja polikarbonata zamijenio kontroverzni bisfenol A (BPA). Izosorbid se dobiva od glukoze, najrasprostranjenijeg monosaharida u prirodi.

Prema informacijama iz ove multinacionalne kompanije sa sjedištem u Tokiju, nova plastična masa komercijalnog naziva Durabio nije biorazgradljiva i njezina izdržljivost i trajnost odgovaraju zahtjevima konstrukcijske plastike. Ključna svojstva uključuju visoku prozirnost, odlična optička svojstva i povećanu otpornost na habanje u odnosu na klasični polikarbonat (PC). Prema tvrdnjama Mitsubushija, optička svojstva Durabio bioizvornog polikarbonata su bolje od klasičnog. Svojstva Durabia, kako tvrde iz Mitsubishija bolja su od klasičnog polikarbonata (PC).

Mitsubishi navodi da je područje primjene Durabio polikarbonata u optičkim i elektro komponentama, elektronici, automobilskoj industriji i u unutrašnjem uređenju prostora.

Poboljšana optička svojstva postignuta su upravo zahvaljujući bioizvoru - izosorbidu koji je za razliku od BPA, alifatska kemikalija. Osim prozirnosti i optičke homogenosti ova plastika će lagano požutiti kada se izloži svjetlosti. Njegova prozirnost omogućava bojanje i tamnim bojama i postizavanje metalik efekta.





Izvori:
Plastic News: Mitsubishi develops bio-based polycarbonate
Mitsubishu Europe: DURABIO - Engineering bio-sourced resin
Bioplastics News: Mitsubishi Chemicals develops new DURABIO for automotive industry
Animated flags

… ili akrilonitril / butadien / stirenska plastika

Da, to je skraćeni i puni stručni naziv za plastiku od koje se izrađuju LEGO kockice.

ABS je širokoprimjenjivi plastomer koja se dobiva polimerizacijom stirena i akrilonitrila uz prisutnost polibutadiena. Udjeli pojedinih monomera u tom procesu polimerizacije mogu se kretati od 15 do 35 % akrilonitrila, 5 do 30 % butadiena i 40 do 50 % stirena. Polimerizacijom se dobivaju dugački molekulski lanci polibutadiena koji je umrežen s kratkim molekulskim lancima poli(stiren-ko-akrilonitrila).

ABS ima izvrsno uravnotežena mehanička, toplinska i električna svojstva i kemijsku postojanost. Posebno dobra svojstva su mu udarna žilavost, savojna čvrstoća i dimenzijska postojanost. Druge su mu prednosti lagana preradljivost, mogućnost dobivanja vrsta za određenu namjenu i relativno niska cijena u usporedbi s drugim konstrukcijskim plastomerima.

ABS se lagano prerađuje svim postupcima prerade i obrade plastomera. Najčešće se injekcijski preša, a zatim ekstrudira pretežito u ploče i profile koje se zatim oblikuje puhanjem ili toplim oblikovanjem. Izrađevine se također lagano spajaju lijepljenjem, toplinskim ili ultrazvučnim zavarivanjem, a moguća je i obrada i tokarenjem, graviranjem ili poliranjem. ABS se lagano boji, tiska i dekorira.

A kad imamo LEGO kockice od tog i takvog ABS-a i maštu zaljubljenika u ove slagalice Toma Poulsoma dobijemo stvarno zanimljive kreacije.

Izvori:
Twisted Sifter: LEGO Birds by Tom Poulsom
YouTube: Man creates amazing british birds with Lego
Wikipedia: Acrylonitrile butadiene styrene
Zvonimir Janović: Polimerizacije i polimeri, Sveučilište u Zagrebu, 1997. str.349-350

Prošlu subotu, 10. siječnja 2015. prenio sam vijest s portala Hrvatske gospodarske komore: Hrvatska proizvodnja plastike i gume u stalnom rastu. Isti članak s istim izvorom podataka prenijelo je i više dnevnih novina među kojima je i Večernji list. Glasnogovornik Društva za plastiku i gumu prof.dr.sc. Igor Čatić reagirao je na navedene podatke. Njegovo reagiranje prenosim u cijelosti:

PlasticsEurope opovrgava nalaze francuskog izvještaja o BPA

Udruženje plastičara Europe PlasticsEurope ocjenjuje da je izvještaj francuskih vlasti o alternativama bisfenolu A (BPA) "nerealno pojednostavljivanje". BPA je u Francuskoj zabranjen od 1. siječnja 2015. godine u ambalaži za hranu.

BPA se nalazi u premazima koji se koriste za zaštitu hrane i pića u limenkama od kontakta s metalom te međusobnog kemijskog djelovanja ambalaže i same hrane ili pića kao sadržaja

Francuska je zabranila korištenje BPA u proizvodima kao što su bočice za dojenčad i malu djecu prije četiri godine, a od 1. siječnja ove godine zabranjena je sva ambalaža koja dolazi u kontakt s hranom, a sadrži u sebi BPA i predlaže se korištenje alternativnih materijala.

Vladin izvještaj na 70 stranica koji je objavljen samo na francuskom, navodi: "predstavnici industrije izjavljuju da je sadašnja razina ispitivanja rezultata dovoljna za veliki broj alternativnih rješenja bisfenolu A te vjeruju da će najveća većina biti spremna za novu zakonsku regulativu".

Međutim, ovo navodno stajalište francuske plastičarske industrije opovrgava se od strane PlasticEurope, udruženja koje predstavlja interese europskih proizvođača i prerađivača plastike koji izjavljuju da takav zaključak "ne predstavlja konsenzus o alternativnim rješenjima za BPA".

PlasticEurope izražava svoju zabrinutost da bi krivo interpretiranje moglo dovesti do krivog zaključka da je prelazak na alternativna rješenja brzo izvediv i jednostavan. Takva interpretacija rezultata može dovesti do nerealnog pojednostavljivanja te je u suprotnosti s dosadašnjim procjenama koje je ista ta francuska industrija učinila i ugradila u postojeću francusku regulativu. Taj izvještaj ne daje čvrstu sigurnosnu procjenu predloženih alternativa. Naime, toksikološko djelovanje kod dužeg izlaganja hrane tim alternativnim rješenjima i posljedice toga znatno su slabije ispitane, shvaćene i dokumentirane, nego kod BPA.

I u konačnici, vrlo je zabrinjavajuće da je izvještaj o alternativnim rješenjima bisfenolu A objavljen samo sedam tjedana prije nego što se predlaže nastupanje ograničenja upotrebe BPA. Izvještaj netočno opisuje izazove i poteškoće koji će se pojaviti u Francuskoj kada se alternativama zamijeni BPA, koji je dobro ispitan i provjeren, te širom svijeta odobren za primjenu u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom.



Izvori:
European Chemicals Agency: France prepared a restriction report on bisphenol A in thermal paper
European Plastics News: Plastics Europe slams French BPA report
Animated flags

Blogerska suradnja - Malo ti malo ja

Imam ženu i svastiku,
obuka' ih u plastiku,
obe meke, obe klize,
dođeš blizu ona grize.
Nije kriva plastika,
zločesta mi svastika.

Napisala blogerica Malo ti malo ja
Blog: Ne brini za 60
Ilustracija: slučajni odabir sa svemrežja

Proizvodnja proizvoda od plastike i gume
u 15 godina narasla 65 %

Industrija plastike i gume jedna je od rijetkih gospodarskih djelatnosti koja u Hrvatskoj kontinuirano iz godine u godinu bilježi rast proizvodnje i izvoza. Iznimka su samo 2009. i 2010. godina, što je posljedica gospodarske krize, no u 2011. kriza je prebrođena te je ponovno evidentiran rast. Naime proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume u 2013. godini iznosila je 115.403 t, dok je 1998. godine iznosila samo 69.898 t, što znači da je u međuvremenu ostvaren rast od 65 %.


Kalup za injekcijsko prešanje otpresaka od plastike

"Riječ je o infrastrukturnoj djelatnosti i jednoj od strateški važnih industrija za postizanje cilja industrijske renesanse EU-a. Naime proizvodi od plastike i gume nužni su za razvoj svih ostalih gospodarskih djelatnosti; od pakiranja proizvoda do transporta, bijele tehnike, sporta, obnovljivih izvora energije, medicine i slično, što znači da ovaj sektor ima jak multiplikacijski utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i u EU i u Hrvatskoj", rekla je pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić. Osim toga, proizvodi od plastike daju značajan doprinos ekološkim ciljevima, npr. uštedom energije u zgradama (izolacijski materijali), ali i u postizanju klimatskih ciljeva, npr. u transportu. Važno je napomenuti da je industrija polimera izrazito inovativna, tj. spada u pet najinovativnijih sektora u Europi.

U ovoj grani industrije registrirano je 615 tvrtki, što čini oko 5,6 % ukupno registriranih tvrtki u prerađivačkoj industriji. U strukturi BDP-a RH u 2013. godini proizvodnja proizvoda od gume i plastike sudjelovala je s 0,4 % odnosno ova industrija ostvaruje 4,1 milijardu kuna (539 milijuna €) ukupnoga prihoda, zapošljava 6.303 radnika, što je ujedno 2,9 % ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji te ostvaruje izvoz od 205.479.000 €, što predstavlja 2,1 % od ukupnog izvoza RH. Trendovi rasta proizvodnje i izvoza bilježe se i u 2014. godini.

Najveći rast bilježi proizvodnja ploča, listova, cijevi i profila te proizvodnja proizvoda od gume, koja je porasla u odnosu na 2012. za 57 %. Proizvodnja ambalaže kao i proizvodnja proizvoda za graditeljstvo neznatno je manja. Iznimno je značajna i proizvodnja dijelova za automobilsku industriju koja je izvozno orijentirana, ali i proizvodnja plastičnih vrećica koja izvozi 60 % ukupne proizvodnje.

Tvrtke investiraju i moderniziraju svoje tehnološke procese, proširuju proizvodne asortimane i sve više proizvoda izvoze. Postoje i investicije u proizvodnju sirovinske baze. Prestanak proizvodnje našeg najvećeg proizvođača sirovine (polietilen i polistiren) DIOKI-ja rezultirao je ogromnim padom proizvodnje (vidjeti prvi red u tablici i usporedba količina iz 2010., 2011. i 2012.) i izvoza, negativnim statističkim pokazateljima, porastom uvoza te porastom cijena sirovina za domaće prerađivače. Nadamo se da će unatoč problemima oko rješavanja statusa tvrtke DIOKI ipak doći do uspješnog restrukturiranja i obnove proizvodnje u DINA Petrokemiji u Omišlju na otoku Krku budući da postoji poznat brend njihovih proizvoda (polietilen niske gustoće (PE-LD) komercijalnog naziva DINALEN) kao i potražnja za njihovim otkupom i u EU i na tržištu RH.





Izvori:
HGK: Proizvodnja proizvoda od plastike i gume u 15 godina narasla 65 posto
Animated flags

Najnovija sigurnosna procjena američke Agencije za sigurnost hrane i ljekova (US Food and Drug Administration - FDA) o korištenju bisfenola A (BPA) u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom, dakle ambalaži za hranu, zaključila je da je korištenje BPA na sadašnjim odobrenim razinama - sigurno.

BPA je sintetički estrogen koji se koristi za proizvodnju polikarbonata (PC) i epoksidnih premaza. Korištenje ove kemikalije u proizvodnji plastičnih proizvoda i premaza suočeno je s brojnim kontroverzama zbog pojedinih istraživanja koje su BPA povezivali s nizom štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje, uključujući rak, gojaznost, abnormalni razvoj mozga, i probleme reproduktivnog sustava.

Ranije ove godine, kanadsko Ministarstvo zdravlja naručilo je istraživanje u kojem se trebala ispitati povezanost štetnog djelovanja BPA i trudnoće kod žena, a zaključak tog istraživanje je da dnevna izloženost BPA preko ambalaže za hranu (iz unutarnjih premaza limenki, iz brtvenih površina metalnih poklopaca staklenki, iz polikarbonatnih boca i bidona i ostalih polikarbonatnih plastenki) ne predstavlja opasnost i ne očekuje se rizik na zdravlje opće populacije, uključujući novorođenčad i malu djecu.

U jesen ove godine, cijeli niz FDA stručnjaka specijaliziranih za toksikologiju, analitičku kemiju, endokrinologiju, epidemiologiju i druga područja, kompletirali su svoje četverogodišnji pregled više od 300 znanstvenih studija. Ovim opsežnim pregledom nije utvrđena niti jedna informacija u procjenjivanim studijama koja bi nalagala promptnu reviziju postojeće sigurnosne procjene korištenja BPA u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom.

Iz FDA potvrđuju da će nastaviti s procjenama svih dostupnih informacija i studija dobivenih istraživanjem BPA i njegovog utjecaja na ljudsko zdravlje. Ova sigurnosna procjena ne predstavlja konačni stav i odluku ove agencije te će FDA stručnjaci ažurirati sigurnosnu procjenu korištenja ambalaže s BPA i poduzeti će potrebne mjere, ako to bude potrebno.

No, istovremeno s objavom ove posljednje sigurnosne procjene FDA, u časopisu Američkog udruženja za srce (American Heart Association) objavljena je tvrdnja da se BPA iz limenki za pića povezuje s povećanjem krvnog tlaka.

Očito je da primjena BPA u ambalaži kao i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje neće u skoro vrijeme zauvijek sići s naslovnica.



Izvori:
Plastics Today: FDA says that BPA is safe for current uses in food packaging
Food and Drug Administration: 2014 Updated safety assessment of Bisphenol A (BPA) for use in food contact applications
Health Canada: Maternal-Infant Research on Environmental Chemicals (The MIREC Study)
American Heart Association: Exposure to Bisphenol A From Drinking Canned Beverage Increases Blood Pressure

Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije

Nastavlja se (povremena) objava fotografija s tematikom plastike i plastičnih proizvoda oko nas u svekodnevnom životu, a primljenih od sudionika prošlogodišnjeg foto natječaja, kolegica i kolega blogera kao i suradnika bloga Plastično je fantastično.

Foto & Copyright: Alemka Goleš, Zagreb

Obrt "Plast-a" osnovan je kao obiteljski obrt obitelji Simčić 1998. godine u Šapjanama u blizini graničnih prijelaza Pasjak i Rupa prema Sloveniji u Primorsko - goranskoj županiji, nedaleko Rijeke. Od 2008. djelatnost obrta prerasla je u poslovanje poduzeća "Poli-mix" d.o.o, koje je također u vlasništvu obitelji Simčić. U prvih deset godina rada obrta u potpunosti je moderniziran strojni park prelaskom na visokotlačnu tehnologiju proizvodnje poliuretanskih pjena i razvijene su novi proizvodni programi. Dana su u mogućnosti realizirati najzahtjevnije projekte s poliuretanom, prvenstveno zbog činjenice da sami razvijaju formulacije za poliuretanske pjene, od baznih sirovina do gotovog proizvoda.


Tvrda poliuretanska pjena

Tvrda poliuretanska pjena je vrhunski termoizolacijski materijal, koji zahvaljujući vrlo niskom koeficijentu termičke provodljivosti od svega 0,03 W/(mK) pri gustoći pjene od 40 kg/m³ osigurava najbolju izolativnost u odnosu na ostale termoizolacijske materijale. Uz to, krase je i sljedeća svojstva:
- praktički, ne upija vodu
- otporna je na kemikalije, otapala i poliestersku smolu
- lako se obrađuje
- termički je postojana od vrlo niskih temperatura do + 130 ^oC

Zahvaljujući tim svojstvima, nezamjenjiva je u brodogradnji (nepotopivost), građevinarstvu, proizvodnji rashladnih vozila.




Anatomski jastuci i madraci

Program "Memory" sastoji se iz anatomskih jastuka i madraca izrađenih iz posebne vrste spužve -viscoelastic poliuretanske pjene. Svojstvo te spužve je da "pamti" oblik tijela koje ju opterećuje, zadržavajući taj oblik neko vrijeme.

Kad se na takvu spužvu nasloni glavu, ne dolazi do pojave povratne sile kao kod svake druge spužve, već glava jednostavno "utone" u viscoelastic pjenu. Na taj način vratni dio kralježnice ostaje u potpuno ravnom, prirodnom položaju. Ova je pjena mekša pri dodiru s toplinom tijela čime se efekt prilagođavanja tijelu još povećava. Te odlike "Memory" programa su još očitije kod anatomskih madraca gdje je čitavo tijelo u položaju koji mu najviše odgovara.

Jastučnice su izrađene od prirodnih materijala vrhunske kvalitete, dodatno obrađene antibakterijskom i antialergijskom zaštitom.

Osobito je važno napomenuti kako se radi o hrvatskom proizvodu u cijelosti, jer se sve komponente "Memory" programa, od pjene u vlastitoj proizvodnji do posebnih jastučnica i ambalaže proizvode kod renomiranih hrvatskih proizvođača.




Poliuretanski sistemi

Kako je djelatnost tvrtke izrada formulacija za poliuretanske pjene od baznih sirovina, zahvaljujući 20-godišnjem iskustvu u formuliranju u ponudi su poliuretanski sistemi (2 komponente) za prerađivače poliuretana. Standardni sistemi su za sljedeće pjene:
- tvrda PU-pjena za spray, zalijevanja cjevovoda,proizvodnju izolacijskih panela i brodogradnju
- meka PU-pjena za industriju namještaja ili industriju vozila (željeznica)
- integralne pjene gustoća do 1000 kg/m3




Kalupirani poliuretan

Zahvaljujući najnovijim strojevima za proizvodnju poliuretana, u mogućnosti su proizvoditi najrazličitije odljevke, od mekanih pjena za proizvodnju namještaja, preko integralnih pjena do tvrdih pjena.
- rukonasloni,
- sportske kacige
- tehnički proizvodi
- izolacijske obloge, dijelovi uređaja

Izrađuju se predmeti po narudžbi - od razrade ideje i skice, razvoja alata do gotovog proizvoda.




Proizvodni program
web: www.polimix.hr


Poli - mix d.o.o. - prerada plastičnih masa
Šapjane 73, 51214 Šapjane, Hrvatska

Nakon što je dvadesetak gradova širom Sjedinjenih Američkih Država uvelo neki oblik ograničenja potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, tome se uvođenjem naknade od 5 $ centi (oko 28 lipa) pridružuje od početka ove godine i Dallas. Ovom mjerom želi se potaknuti korištenje višekratnih vrećica, ali ipak, brojna istraživanja potvrđuju da će ova mjera negativno završiti po Dallas i njegove stanovnike.


Unatoč mitovima kojima se služe zeleni lobisti i eko populisti, plastične vrećice nisu značajan izvor otpada. Dapače, Američka nevladina organizacija Keep America Beautifil (Sačuvajmo Ameriku lijepom) napravila je istraživanje 2009. godine (kojeg možete pročitati klikom na sljedeći LINK) u kojem je utvrđeno da plastične vrećice ne spadaju niti u privih 10 najvećih izvora otpada. Najnovija istraživanja utvrdila su da trgovačke plastične vrećice čine manje od 0,6 % udjela u otpadu.

Stoga, čitateljima valja ponoviti koji su negativni učinci uvođenja nameta na jednokratne plastične vrećice:
• Nakon uvođenja naknada ili zabrana u trgovinama se bilježi porast krađa košara i kolica, ali općenito porast krađa artikala
• Trgovine u području grada Los Angelesa gdje je uvedena zabrana, smanjile su broj zaposlenih za 10 % dok su trgovine u obližnjim područjima koje nisu uvele zabrane povećale broj zaposlenih za 2,4 %. Ovo se je dogodilo unatoč činjenici što je je na području Los Angelesa vrlo značajno smanjila nezaposlenost.
• Povećani su troškovi života potrošača, ali povećan je i broj tužbi kojima se osporavaju ovakve zabrane ili nameti.

Opasnosti koje dolaze s povećanim korištenjem višekratnih torbi i vrećica:
• Gledano s ekonomskog stanovišta, Kina je vodeći svjetski proizvođač višekratnih vrećica i teško će biti doseći njihovu konkurentnost zbog iznimno niske cijene rada, dok se plastične vrećice u SAD-u proizvode u tvrtkama s tisućama zaposlenih i čija se radna mjesta ovakvim mjerama dovode u pitanje
• Kada se višekratne vrećice koriste za prenošenje mesa ili ribe, krv i ostale tekućine se cijede u vrećice. Ukoliko se iste dobro ne operu i dezinficiraju (topla voda i deterdženti), te vrećice postaju leglo svakojakih bakterija, uključujući i E.coli te plijesan koje se nastanjuju na unutrašnjim stjenkama.

Prednost besplatnih jednokratnih plastičnih vrećica:
• Jednokratne plastične vrećice najčešće se ponovno koriste za umetanje u koševe i kante za smeće, za prikupljanje ostataka kućnih ljubimaca, za sigurno i higijensko zamatanje iskorištenih pelena, bilo od djece, bilo od odraslih.
• Brojni trgovci (u SAD-u) postavili su koševe za prikupljanje iskorištenih plastičnih vrećica na ulazima u svoje trgovine s namjerom odvojenog prikupljanja u poticanja recikliranja plastičnih vrećica te su time postigli povećanje recikliranja plastičnih vrećica za 31 % u odnosu na 2005. godinu prema službenim podacima Američke agencije za zaštitu okoliša (US Environmental Protection Agency - EPA), a taj je porast više od 9 puta veći od porasta recikliranja ostalog otpada, koje je u razdoblju od 2004. do 2009. bilo (samo) 3,4 %.

Potrošači žele imati izbor, i većina ih tada odabire jednokratne plastične vrećice jer ih smatraju pogodnijima, prikladnijima i čvršćima od ponuđenih alternativa. Dokazano je u brojnim slučajevima i parametrima da gradovi s uvedenim zabranama ili naknadama odnosno s uvedenim mjerama za ograničenje korištenja jednokratnih plastičnih vrećica jednostavno gube.



Izvori:
NCPA: Dallas Imposes Plastic Bag Tax
NCPA: Dallas plastic bag ban bad for many reasons
Green Dallas: Carryout Bag Ordinance
Keep America Beautiful: 2009 National visible litter survey and litter cost study
Animated flags

Od čitatelja bloga jučer navečer dobio sam ovu fotografiju sa sljedećim komentarom:

"Uredno zavezana vrećica na drvetu na Aveniji SR Njemačke, preko puta Konzuma u Sopotu. Snimljeno 4. siječnja 2015. u 13 sati. Sad će to "zeleni" razaslati po svim portalima i društvenim mrežama i skupljati bodove."




Zahvaljujem se vjernom čitatelju bloga na ovoj fotografiji i stvarno se po ne znam koji puta pitam:
Zar će opet vrećice biti krive za naše neodgovorno ponašanje?

Međunarodni solist i profesor Reinhard Latzka na Sveučilištu u Beču smatra kako su Ricci Carbon violine apsolutni iskorak u proizvodnji zvuka u odnosu na slične proizvode koji su trenutno na tržištu


Nedavno objavljeno istraživanje sa Sveučilišta Sorbonne u Parizu izazvalo je iznenađenje kod mnogih glazbenika. Naime, deset nagrađivanih violinista trebalo je izabrati najbolje violine s obzirom na zvuk. Šest od deset njih izabralo je nove instrumente izrađene od ugljičnih (karbonskih) vlakana.




Koje su prednosti takvih instrumenata u odnosu na one napravljene od klasičnih materijala? Ugljik je otporniji od drva, ne reagira na vanjske utjecaje i proizvodi dobar zvuk. Od početka izrade instrumenata drvo je bio poželjan materijal, pri čemu su bile važne i najsitnije nijanse poput vrste, uvjeta rasta, dobi, gustoće vlakana i načina obrade površine koja je osnovni uvjet za prijenos vibracija putem instrumenta. Ugljična vlakna već su dokazala svoje prednosti u automobilskoj industriji, izgradnji zrakoplova i izradi sportske opreme, gdje su na cijeni njihova izvanredna čvrstoća i lakoća, otpornost na koroziju i kemijske spojeve itd.

Prema tvrdnjama nekih njemačkih stručnjaka zvuk takvog instrumenta uopće se ne razlikuje od zvuka kakav proizvodi klasični drveni instrument, pa stoga ne čudi da je njihov razvoj krenuo u navedenom smjeru.

Kvaliteta zvuka pri različitim temperaturama

U suradnji s profesionalnim glazbenicima godinama se eksperimentiralo u izradi prototipa te je naposljetku napravljen instrument spreman za serijsku proizvodnju. Očekivano, profesionalni glazbenici isprva su bili vrlo skeptični u vezi novih instrumenta. No međunarodni solist i profesor Reinhard Latzka na Sveučilištu u Beču smatra kako su Ricci Carbon violine apsolutni iskorak u proizvodnji zvuka u odnosu na slične proizvode koji su trenutno na tržištu. Njihovi tonovi i dinamika identični su onima kakve produciraju drvene violine te im predstavljaju realnu konkurenciju.

Vlažnost, promjena temperature i površinska osjetljivost drveta – neki su od nedostataka zbog kojih se konstantno traže novi materijali i načini izrade, uz prihvatljivu cijenu. Ugljik se pojavio kao savršeno rješenje zbog svojih pozitivnih svojstva, otpornosti na vremenske uvjete i sposobnosti rezonancije. Provodi tri puta više zvuka od drveta, ima manju unutarnju izolaciju, jači je, a precizniji s obzirom na svojstvo vlakana. Velika je prednost i njegova otpornost na vremenske uvjete – na temperaturama od čak -20 °C i na različitim vlažnostima zraka ovi instrumenti održavaju visoku kvalitetu zvuka. To je vrlo važna odlika za međunarodne glazbenike koji su često nalaze u različitim klimatskim uvjetima.
Ugljikove violine polako dokazuju svoju prednost, sada samo glazbenici moraju prihvatiti njezinu profesionalnost izvedbe i kvalitetu.



Izvori:
ZG Magazin: Violine od ugljičnih vlakana zamjenjuju drvene
Ricci Carbon Instruments: The Violin
Animated flags

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 78

Vjerojatno ste se susreli i u svojim domaćinstvima koristili začine u pakiranjima koji su ujedno bili i mlinovi koji su svježe smljeveni začin dodavali jelima. Najčešće su to bili posebni uređaji, mlinci izrađeni od metala, stakla i drveta. Naravno, razvoj novih vrsta plastike i primjena novijih tehnologija prerade omogućili su izradu takve ambalaže upravo od plastike, koja je bila i ambalaža i ujedno mlinac za začine.

Za te svrhe koristila se vrsta plastike koja je preradom imala svojstvo visoke tvrdoće kao što su razni polimeri na osnovi akrila, acetal i polikarbonat. To je zahtijevalo izradu ambalaže / mlinca od više dijelova i naravno ta je ambalaža bila skuplja.





Južnoafrička kompanija Shaft Technical Mouldings koja se bavi izradom strojeva i kalupa za injekcijsko prešanje, planira s prerađivačima sklopiti tehnološki ugovor o proizvodnji jeftinije ambalaže koja, a koja će istovremeno omogućiti kvalitetno mljevenje. Više funkcionalna ambalaža. Odnosno, cilj je da i takva - višefunkcionalna ambalaža bude jeftinija od sadržaja.



U tu svrhu kompanija Shaft Technical Mouldings razvila je stroj za injekcijsko prešanje poli(etilen-terafralata) (PET) koji proizvodi plastičnu PET ambalažu s nazubljenim grlom, planiraju naći partnere širom svijeta koji će ih proizvoditi mjestima bliže potrošnji, a s čepovima, drugim dijelom mlinca bi ih snabdijevali iz svog pogona u Cape Townu.

Takvom suradnjom uz korištenje najnovijih strojeva i tehnologije prerade poli(etilen-teraftalata) (PET) postiže se znatno jeftinija ambalaža, koja je jeftinija od samog sadržaja što i jeste osnovni cilj ove inovativne primjene PET-a.





Izvori:
Best in Packaging: Developments In Disposable Spice Grinders
Shaft Technical Mouldings
Animated flags

NEWSLETTER 25

Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec prosinac.

Prosinac - mjesec uobičajenih aktivnosti na blogu, objavljeno je 28 postova. Nastavljen je rad na Plastičnoj enciklopediji - gdje je objavljen ostatak tekstova u poglavlju "Održiva plastika".

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom prosinca na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):


01.12. - NEWSLETTER 22 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom studenog.
02.12. - Naši plastičari - Gumbplas - Predstavljanje još jednog plastičara. Obiteljska tvrtka Gumbplas specijalizirana je za proizvodnju dugmadi od poliestera, čijom kvalitetom je danas u stanju zadovoljiti sve zahtjevnije želje kupaca. Proizvodni program obuhvaća dugmad za mušku, žensku i dječju konfekciju, kao i korporativnu i radnu odjeću. Proizvodi se dugmad raznih artikala, veličina i boja, prema vlastitom ili uzorku naručitelja. Tvrtka raspolaže i laserom s kojim su u stanju gravirati bilo koju teksturu na licu ili boku dugmeta.
03.12. - Plastična enciklopedija - Bioplastika - Grafički prikaz podjele što jest bioplastika, a što nije s definicijama, a sukladno prihvaćenim pojmovima od European Bioplastics.
04.12. - Konstrukcijska plastika - Konstrukcijska plastika, naziv za plastiku koja se najčešće koristi za izradu brojnih dijelova strojeva i uređaja) može biti zamjena za uobičajene materijale kao što su drvo, metal i staklo. Nudi prednost lakše obrade, rukovanja, i proizvodnje.
05.12. - Kaciga glavu čuva - video prilog - Zaštitne kacige osnovna su zaštitna oprema u brojnim gospodarskim granama - građevinarstvu, šumarstvu, rudarstvu, procesnoj i prerađivačkoj industriji. Više vrsta plastičnih masa koristi se kao materijal za izradu, a najviše se koristi: akrilonitril/butadien/stirenska plastika (ABS), poliamid (PA), polikarbonat (PC), polietilen (PE) (i to najčešće polietilen visoke gustoće (PE-HD) za školjku kacige, a polietilen niske gustoće (PE-LD) za unutarnji dio kacige).
06.12. - Plastična enciklopedija - Biorazgradljiva plastika - Prikaz biorazgradljive plastike s jasnim odrednicama: biorazgradljiva plastika nije namijenjena za odlaganje u prirodi i biorazgradljivost nije funkcija izvora sirovine, već je vezana samo uz strukturu!.
07.12. - Naši plastičari - Šestan - Busch - Predstavljanje tvrtke "Šestan-Busch" koja nudi opsežnu liniju plastomernih proizvoda kao i kompozitnih proizvoda. U području vojne opreme djeluje u proizvodnji balističkih sredstava zaštite, biološko kemijskih sredstava zaštite i proizvodnji plastičnih dijelova.
08.12. - Plastična enciklopedija - Bioizvorna plastika - Plastika može biti potpuno ili djelomično bazirana na biomasi (= obnovljivi izvori). Primjena obnovljivih izvora trebala bi voditi do veće održivosti plastike zbog manjeg ugljikovog traga (e. carbon footprint). Iako su fosilni izvori prirodni, nisu obnovljivi i ne smatraju se osnovom za bioizvornu plastiku.
09.12. - Što bioplastičari planiraju? - Prikaz ostvarenja i planova svjetskih proizvodnih kapaciteta bioplastike kojeg je za potrebe Europskog udruženja bioplastičara (European Bioplastics) izradio IfBB (Institute for Bioplastics and Biocomposites).
10.12. - Plastična enciklopedija - Održivost plastike - Definicija održivog razvoja je prema sadašnjem razumijevanju Europske unije razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Na primjeru održivosti plastike vrlo je važno imati na umu da svi plastični proizvodi već ispunjavaju ekološke, ekonomske i društvene kriterije s višim standardima od analognih konvencionalnih materijala. Bioplastični materijali se stoga mogu promatrati kao materijali koji se natječu s klasičnim plastičnim materijalima u boljem ispunjavanju tih standarda.
11.12. Muzej plastike - Ako netko među starim predmetima pronađe plastični kolut za plivanje na napuhavanje, ono koje je na čepu imalo utisnut logotip nekadašnje splitske Jugoplastike, neka se javi Toniju Politeu. Ne samo što će time razveseliti ovog strasnog kolekcionara i dizajnera, već će i pridonijeti otvaranju prvog muzeja plastike kakav bi se mogao dogoditi baš u Splitu.
14.12. - Plastična enciklopedija - Certificiranje bioplastike - Zbog činjenice da postoji mnogo pogrešnih informacija o "zelenoj plastici", organizacije za normizaciju razvile su norme za područje bioplastike. Sredinom 1990. Europska komisija odredila je da CEN (Europski odbor za normizaciju) razvije norme za kompostabilnu plastiku. Rezultat toga rada je norma EN 13432:2000 koja je usklađena s Direktivom 34/62/EC koja se odnosi na ambalažu.
16.12. - Praktična plastika - Kako zatvoriti plastičnu vrećicu - video prilog - Kako iskoristiti vrećicu i praktično je zatvoriti s čepom od plastenke. Koristan savjet.
17.12. - Pojam erosa - Najlonke, pojam ženskog seksepila, erotski izazov i neiscrpna inspiracija i rekvizit filmskih redatelja. Ali, i spas kod pucanja klinastog remena. Plastični odjevni predmet kojeg su žene obožavale, a muškarci sanjali.
18.12. - Plastična enciklopedija - Plastični rječnik - Pregled i pojašnjenja najčešćih pojmova vezanih uz bioplastiku.
19.12. - Kišobran naš svagdašnji - Evo još jednog podsjećanja na (na žalost?) gotovo svakodnevni uporabni predmet ove godine, a povezuje se usko s plastikom. To je kišobran. Danas se za platno za kišobrane najviše koriste niti poliamida (PA) odnosno najlona, a osim metalnih žica preko kojih se napinje najlonsko platno, i svi ostali dijelovi danas su plastični (polikarbonat (PC), polipropilen (PP), i druge plastike sličnih svojstava). Pokrov kišobrana izrađuje se i od plastične folije poli(vinil-klorida) (PVC)-a, a to su oni prozirni kišobrani.
20.12. - Plastična enciklopedija - Česta pitanja - … i odgovori o bioplastici. Ovim postom završena je objava tekstova u drugom odjeljku Plastične enciklopedije - Održiva plastika.
21.12. - Humanitarno - plastični Snješko Bijelić - Omišljanska karnevalska udruga "Omišjanski Babani" organizirala je među svojim brojnim članovima izradu božićno - novogodišnjih ukrasa. Iste te ukrase ponudili su na humanitarnoj prodaji u Omišlju, a sav prihod od prodaje ide jednoj obitelji iz poplavom pogođenih Račinovaca kraj Drenovaca u hrvatskoj Posavini. Među prekrasnim ukrasima našla su i dva plastična Snješka Bijelića, izrađena od plastičnih, polistirenskih (PS) čaša. U ovim vremenima bez snijega, evo ideje kako razveseliti najmlađe.
22.12. - Blogerska suradnja - Mela - Blogerica Mela, koja uređuje zanimljivi blog "Najljepše želje", izradila je prekrasne božićno - novogodišnje čestitke od raznih dijelova iskorištenih plastičnih predmeta - čaša, plastenki, perlica i dugmadi,.
23.12. - Plastične vijesti 76 - Biorazgradljiva i bioizvorna - Istraživači sa Sveučilišta Fargo Sjeverne Dakote u Sjedinjenim Američkim Državama iz Centra za znanost o održivim materijalima (Center for Sustainable Materials Science at NDSU), razvili su proces proizvodnje plastične biomase koja može biti razgrađena i reducirana na razinu molekula kad se izloži specifičnom svjetlu.
24.12. - Božić dolazi, sretan Vam Božić - Božićna čestitka s prikazom umjetničke svjetlosne instalacije bora od pleksiglasa, odnosno poli(metil-metakrilata) (PMMA) koju je izradila i uslikala akademska slikarica Diana Sokolić iz Zagreba te glazbenog priloga "Let it be" kojeg izvodi danas preminuli Joe Cocker.
25.12. - Plastične vijesti 77 - Medicina i 3D tisak - video prikaz - Video prikaz pripreme i izrade meniskusa postupkom 3D tiska od polimernog materijala.
26.12. - Margarin i plastika - Članak prenesen iz dnevnih novina uz komentar autora bloga..
27.12. - Ah ta Amerika - Diskusije na gradskom vijeću grada Columbia u saveznoj državi Missouri. Na dnevnom redu našle su se dvije zanimljive odluke: prijedlog da se dozvoli izgradnja dvije plantaže marihuane te prijedlog da se zabrane jednokratne plastične vrećice, a temeljem peticije grupe građana predvođene profesorom Frederickom vom Saalom sa Sveučilišta Missouri, inače poznatim kao autorom istraživanja o endokrinim disruptorima.
28.12. - Barbika - Lutka Barbika izrađuje se od plastike. Tijelo, koje je, iako savitljivo, u početku se izrađivalo samo od poli(vinil-klorida) (PVC)-a, a nakon silne antikampanje početkom 2000. godine protiv PVC-a (od čega su američki ekolozi nedavno i službeno odustali) tijelo se izrađuje od akrilonitril / butadien / stirenske plastike (ABS) (iste one od koje se izrađuju LEGO kockice). Tijelo je zaliveno 1 do 2 mm slojem omekšanog PVC-a, a glava se izrađuje od omekšanog PVC-a. Kosa se izrađuje od poliamida (PA) odnosno najlonskih niti. Također, najvećim dijelom i odjeća ove slavne lutke je sintetička odnosno plastična - najlon odnosno poliamid (PA), poliester (PEST), akril, tkani polipropilen (PP), omekšani poli(vinil-klorid) (PVC) i u najnovije vrijeme od recikliranog poli(etilen-teraftalata) (rPET).
29.12. - Plastika to omogućava kirurzima - video prilog - Izraelski plastični kirurzi, nakon 5000 godina šivanja rana na ljudskoj koži, izmislili su način kako na brzi i efikasan način zatvoriti posjekotine i rane, a sve to zahvaljujući plastičnim spojnicama koje se brzo i jednostavno primjenjuju u svim uvjetima. A dijelovi ovih spojnica izrađuju se od polipropilena (PP).
30.12. - Newsletter 24 - Plastična četrnaesta - Pregled najzanimljivijih postova na blogu Plastično je fantastično tijekom 2014. godine.
31.12. - SN2015G - Novogodišnja čestitka.


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta, osim zadnjeg dana listopada kada je Europska komisija usvojila Direktivu o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica u EU, a o čemu će biti više riječi u sljedećim izmjenama ovog priloga.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
14.02.2012. - Analiza životnog ciklusa potrošačkih vrećica - Prikaz iznimno važnog istraživanja i zaključaka o potrošačkim vrećicama kojeg je provela Agencija za zaštitu okoliša Velike Britanije. Potvrđeno je da višekratne vrećice nisu značajnije bolje prema okolišu od jednokratnih plastičnih vrećica. A ostale višekratne vrećice (platnene, trajne plastične) trebaju biti korištene iznimno veliki broj puta kako bi se njihov utjecaj na okoliš mogao usporediti s prednostima za okoliš koje pružaju klasične plastične vrećice.

Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično