Plastično je fantastično

Naši (novi) plastičari

Radi se o investiciji od 15 milijuna eura, a za početak će biti zaposleno 30-ak ljudi. Tvrtka Čisti val energije će se baviti reciklažom, otkupom i preradom svih vrsta plastičnih masa



Tvrtka Čisti val energije, vlasništvo Slobodana Radića, napokon kreće s radom. Najavljeno je na konferenciji za novinare u Splitu. Prisutni su bili vlasnik tvrtke Radić, predsjednik HURS-a Ozren Matijašević te predsjednik Zajednice obrtnika i poduzetnika HDZ-a Hrvoje Marušić. Inače, planira se zapošljavanje 300-tinjak radnika u tvrtki koja će se u Poslovnoj zoni Čaporice baviti reciklažom, otkupom i preradom svih vrsta plastičnih masa.

Problemi koji su mučili vlasnika bila je prespora administracija i spor s bankama u Hrvatskoj pa se na realizaciju projekta čekalo nekoliko godina.

- Unatoč i usprkos brojnim preprekama, koje su postavljane i još uvijek stoje, u sprezi banaka i kriminala i neučinkovitog pravosuđa,starta investicija koja ima nemjerljivu društvenu korist. Moram izraziti nezadovoljstvo zbog nečinjenja DORH-a i Uskoka - kazao je Matijašević.

- Konačno počinjemo sa radom, to je ono što smo stalno pokušavali. Sad je došlo vrijeme da krenemo, da prestanemo samo pričati. Kako nismo našli dobar odjek u hrvatskim bankama i zakonima, s partnerima iz inozemstva dogovorili smo se da ćemo ipak krenuti uz njihovu pomoć, uz njihovo financiranje, u realizaciju projekta sakupljanje, obrada,reciklaža i finalni proizvod - proizvodnja iz plastične ambalaže - kazao je Slobodan Radić te dodao da je riječ o investiciji od 15 milijuna eura, kao i da je za otkup ambalaže predviđeno 20 milijuna kuna.

Za početak će biti zaposleno 30-ak ljudi, a cilj je 300-tinjak radnih mjesta.



Izvori:
Dalmacija News: Unatoč bankama 300 novozaposlenih u Čaporicama
Poslovni dnevnik: Uskoro otvaranje tvornice za preradu plastičnih otpada u Čaporicama kod Trilja

Ispitivanje javnog mnijenja kojeg su provele kompanija Brilliant Little Planet, opskrbljivač i distributor biorazgradivih plastičnih sirovina i konzultantska kuća Adapt Low Carbon Group iz Velike Britanije pokazalo je razloge zašto biorazgradiva i bioizvorna plastika odnosno plastični proizvodi izrađeni od tih materijala nisu postigli očekivani uspjeh.



Osnovni uzroci zašto biorazgradivi i bioizvorni plastični proizvodi nisu šire prihvaćeni u javnosti i zbog čega je otežana njihova prodaja su visoka cijena (više od 50 %), slabo su dostupni u trgovinama (25 %), te da trgovci i proizvođači uopće ne znaju da takav materijal postoji (misli 53 % ispitanika). Sve u svemu, to je rezultiralo da samo 10 % kupaca koristi proizvode izrađene od biorazgradive plastike, odnosno ispitivanje je iskazalo bojazan da je biorazgradiva ignorirana.




Izvor:
Plastic and Rubber Weekly: Survey reveals concerns around biodegradable plastics
Animated flags

Zašto ne bi smo napravili plastične vrećice od starog odbačenog kruha? Kruh, ali i brojni drugi organski otpad može se pretvoriti u različite nove plastične proizvode. Evo nam slikovnog prikaza:





Slika 1 - Ne bacajte stari kruh


Stari kruh u novu plastiku: Institut za istraživanja primijenjenih polimera (Institute for Applied Polymer Research) iz Fraunhofera i Institut za poljoprivredna istraživanja (Institute for Agricultural Research) iz Leibnitza udružili su znanstvene snage ka ostvarenju toga cilja. Naravno da to uključuje puno više od rezanja starog kruha i zamješavanja u novu plastiku. Najprije se kruh mora usitniti do molekulskih veličina - a to nije moguće samo s nožem.


Slika 2 - Od škroba do šećera


Kruh, ili bilo koji drugi otpad koji sadrži veću količinu škroba, mora se razgraditi u šećere, koji su omiljena hrana određenih mikro organizama. bakterije tada pretvaraju šećere u dugačke molekule mliječne kiseline, takozvana polilaktilna kiselina (PLA).


Slika 3 - Vlakna od laktalne kiseline


Ova vlakna od polilaktalne kiseline (PLA) proizvedena su od škroba kukuruza. Mogu se iskoristiti ta brojne primjene. Vlakna nalaze svoju primjenu u medicini, dok se niti mogu istkati u tkanine.


Slika 4 - Kompostabilne kape


Polo majice i bejzbolske kape (na slici) kao i ostali različiti plastični proizvodi su kompostabilni. Pokopani u zemlju ili izloženi suncu ti će se proizvodi eventualno raspasti. Nakon nekog vremena, ostati će samo laktilna kiselina. To je također korisno u medicini: vijci za fiksiranje kostiju izrađeni od PLA, postepeno će se razgraditi kako kost bude ozdravljivala.


Slika 5 - Što učiniti s ljuskama od škampi?


Otpad od prerade "plodova mora" također može biti pretvoren u plastiku. Ljuske škampi i rakova sadrže hitin (chitin), odličnu sirovinu za proizvodnju novih polimera. Takva prerada također rješava i problem ekološke prirode. Otpad od ribarske industrije ne samo da smrdi, već i stvara opasne plinove.


Slika 6 - Polimeri iz drveta


Kada tvornica papira proizvodi celulozu, tada, naravno, ostaje ponešto sa strane, s čime se samo gljive mogu nositi: lignin. I njega biokatalizator može razgraditi. Istraživači s Instituta za međufazno inženjerstvo i biotehnologiju (Institute for Interfacial Engineering and Biotechnology) iz Fraunhofera žele lignin pretvoriti u polimer - osnovu za novu plastiku.


Slika 7 - Pjenasti polimer napravljena od CO₂


Energetska postrojenja proizvode otpad u obliku plinova. Pjenasti polimer na slici djelomično je izrađen od ugljičnog dioksida iz ispušnih plinova elektrane na ugljen. CO₂ se razgrađuje korištenjem posebnog katalizatora kojeg proizvodi Bayer. Prednost ove nove metode je da se troši manje energije nego klasična proizvodnja pjenastih polimera.


Slika 8 - Od prototipa do proizvodnje


CO₂ pjenasti polimer mogao bi se uskoro naći u mnogim domaćinstvima. Na slici je prikazana proizvodnja u pilot postrojenju u Leverkusenu. Pravo veliko postrojenje upravo se gradi, a očekuje se da će krenuti u probnu proizvodnju tijekom 2016.


Slika 9 - Pretvaranje drveta direktno u plastiku


Prirodni materijali također mogu biti dodani u klasične plastične smjese kako bi se strukturno ojačao proizvod. Te plastične smjese sadržavaju drvo i ostala prirodna vlakna i mogu se iskoristiti za izradu namještaja ili unutarnje obloge automobila.


Slika 10 - Prototip napravljen od želea algi


Ovaj komad napravljen je od želea algi. Alge rastu brzo i odlično proizvode energiju. Ali i vlakna algi mogu biti korisna za proizvodnju plastičnih dijelova. Istraživači sa Sveučilišta u Bonnu uzgajaju alge i proizvode vlakna u svom agrikulturnoom kampu Klein Altendorf.



Izvor:
Deutsche Welle (DW): Bioplastics made of garbage
Animated flags

Nijemac Andreas Froese, ekolog i inovator s adresom u meksičkom Saltillu, osmislio je ECOTEC, tehniku gradnje od plastičnih boca ispunjenih blatom. Gradio je do sada u Hondurasu, Boliviji, Meksiku, Kolumbiji i Ugandi.

Materijal za gradnju kuće od PET ambalaže u Boliviji Andreas je našao na deponijima lokalnih restorana. Za kuću na slici trebalo mu je 8.000 boca, nešto malo novca i klasičnog građevinskog materijala. Ako mu je za vjerovati, njegova je kuća otpornija na različite utjecaje od klasičnih kuća od opeke i betona i to dvadeset puta. Više o projektu možete pronaći na www.eco-tecnologia.com.

















Izvori:
CRO energo: Gradi kuće od plastičnih boca ispunjenih blatom
Andreas Froese: Construcción con PET
Animated flags

"Svet polimera" je časopis Društva inženjera plastičara i gumara Srbije. Glavna urednica Aleksandra Mihajlović svojim čitateljima je u najnovijem broju predstavila blog Plastično je fantastično, Foto natječaj "Plastika i plastični proizvodi oko nas" te izložbu koja je održana u sklopu Festivala znanosti u travnju ove godine u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

Lijepo. Zahvaljujem se urednici Aleksandri Mihajlović. Nadam se i daljnjoj suradnji bloga "Plastično je fantastično" i časopisa "Svet polimera"

Ne treba komentirati, samo razmislite prije no što se zaklinjete u višekratne vrećice. Razmislite i budite pažljivi prema sebi i svom zdravlju.

Zakonodavci u Kaliforniji razmatraju dvije uredbe s kojima će se potaknuti sustav recikliranja, a to je da će se propisati da u plastenkama za pića bude najmanje 10 % reciklata. Uredba osim što propisuje najmanje 10 % reciklata u PET plastenkama i kutijama, predviđa i povećanje minimuma od 35 % staklenog reciklata za staklenke.

Uredba bi trebala stupiti na snagu od 2017. godine, a odnosila bi se na sve plastenke i staklenke koje se pune i proizvode u Kaliforniji.

Uredbe koje reguliraju ovo područje za staklenke u drugim državama predviđaju sustav kaucije, koju kupac plaća kod kupnje pića u povratnoj staklenoj ambalaži, a koja mu se vraća pri povratu. U Kaliforniji je sustav drugačiji i predviđa da posebnu naknadu za recikliranje plaćaju distributeri pića. Taj sustav u Kaliforniji zove se CalRecycle.

Naknada za preradu naplaćuje se i proizvođaču ambalaže koju je skuplje reciklirati nego što vrijedi iskorištena ambalaža.

Neki proizvođači biti će više zahvaćeni ovom uredbom, dok su neki drugi već postigli ove ciljeve. Coca Cola koristi oko 6 % reciklata u svojim PET plastenkama, Pepsi izvještava da koristi 10 %, dok Nestle izjavljuje da je ambalaža za 5 njihovih proizvoda proizvedena od 50 do 100 % recikliranog PET-a.

S druge strane, American Chemical Council (Američko vijeće za kemiju) smatra da ova uredba nije dobra jer će nepotrebno omesti postojeći sustav recikliranja. Naime, plastični materijal koji se prikuplja za recikliranje, koristi se za cijeli niz proizvoda na tržištu - od različitih spremnika, kutija, pa za proizvodnju tekstila, odjevnih predmeta, cijevi, podnih obloga i tepiha. Određivanje obaveze da se reciklat u navedenoj količini koristi za plastenke, preusmjeriti će reciklat u proizvodnju plastenki, dok će ostalo, za sada stabilno tržište reciklata vjerojatno ostati bez sirovine.



Izvori:
Plastic News: California may require more recycled content in bottles
Animated flags

Plastični humor

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 87

Vrlo zanimljiva vijest stiže iz Amerike, konkretno iz Michigana.











Plastičar koji proizvodi plastične glave za električne četkice za zube Ranir LLC investira oko 3 milijuna $ u automatsku opremu za proizvodnju. Zapošljavati će 19 novih radnika i proizvoditi će godišnje 5 milijuna plastičnih glava za električne četkice za zube. Ali ono što je važno za napomenuti, Ranir LLC svoju investiciju realizira u Grand Rapidsu u Michiganu u SAD-u, gdje vraća svoju proizvodnju iz Kine.





Izvori:
Plastic News: Michigan toothbrush maker brings work back from China
Animated flags

Na današnji dan 1948. godine Columbia Records predstavila je prvu vinilnu long play (LP) ploču. Prva long plejka bila je promjera 30 centimetara i sadržavala je oko 45 minuta snimljene glazbe. Materijal od kojeg su izrađivane ove gramofonske ploče bio je tzv. vinilni kopolimer odnosno kopolimer dobiven polimerizacijom monomerâ vinil klorida i vinil acetata, pojednostavljeno rečeno jedinstvenim polimerizacijskim postupkom dobivena smjesa poli(vinil klorida) (PVC) i poli(vinil-acetata) (PVAC).

Svoju najveću prodaju long plejke doživjele su u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, dok u osamdesetima počinje padati prodaja vinilnih ploča. Tih godina veliki dio tržišta uzimaju im praktične (također plastične) kasete, da bi krajem osamdesetih i devedesetih zbio se značajniji rast prodaje (također plastičnih - polikarbonat) compact discova odnosno CD-a. Tijekom devedesetih CD-i su gotovo istisnuli vinilne long plejke.

Unatoč toj modernizaciji, digitalizaciji i značajnom poboljšanju kvalitete zvuka i danas ima vrlo veliki broj ljubitelja vinilnih ploča koji svoje stare kolekcije ljubomorno čuvaju i preslušavaju u posebnim prilikama. A ima jedna tvornica, GZ Media u Češkoj (mjesto Lodenice, 20 km van Praga) koja ponovno proizvodi ploče i snima klasičnu, ali i modernu muziku na tim starim vinilnim pločama.


Ponovna proizvodnja vinilnih ploča u GZ Media iz Lodenica u Češkoj



Izvori:
Gizmodo: June 21, 1948: The First LP Is Released
Wired: June 21, 1948: Columbia’s Microgroove LP Makes Albums Sound Good
Wikipedia: Gramophone record
Blomberg Business: Putting a Czech Spin on Vinyl

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 86

Najnovija vijesti s Plastic News-a vrlo je zanimljiva i između redaka jako puno govori.













Vijest kaže da europski proizvođači još uvijek čekaju "slobodniji" i lakši pristup kineskom tržištu, ali taj proces vrlo je spor. Žale se da nemaju s kime razgovarati. Ova karikatura govori puno:




Otežani i usporeni pristup europskih proizvođača (pa i plastičara) kineskom tržištu rezultira sljedećim mjerama, koje su utvrđene u anketi koju je provela Europska gospodarska komora u Kini, a koja okuplja 540 europskih kompanija koje djeluju u Kini:

- 39 % kompanija planira rezati troškove (prošle godine takvih je bilo 24 %)
- 61 % kompanija planira smanjiti broj radnika
- 52 % kompanija planira smanjiti troškove nabave
- 36 % kompanija planira smanjiti troškove najma
- 58 % kompanija još uvijek je optimistično, ali to je 10 % manje nego 2014.
- 28 % kompanija (samo) je optimistično vezano uz rast profita
- 30 % kompanija je investicije stavilo "na čekanje"





Izvori:
Plastic News: European businesses cut back ‘significantly’ in Chinese market
Animated flags

Festival fotografija Atkins

Dio izbora najboljih fotografija festivala Atkins 2015. čiji je glavni motiv bila priroda. Niti fotografije s tematikom prirode više ne mogu bez plastike, bilo da je korisna vrećica, bilo da je odbačena vrećica, bilo da je plastična ambalaža. Da, plastika i jeste dio prirode, a samo o nama ovisi hoće li u toj prirodi biti korisna ili smetnja.


Collecting crabs (Skupljanje rakova) - Kazi Riasat Alve, Satkhira, Bangladesh


Retrace our steps (Povratak na mjesto nesreće) - Carlos Ayesta i Guillaume Bression, Fukushima, Japan


Plastic tree #20 (Plastično stablo) - Eduardo Leal, Bolivia.



Izvori:
CRO energo: Pogledajte najbolje fotografije festivala Atkins
The Guardian: Flood, fire and Fukushima: environmental photographer of the year 2015 – in pictures

Plastični humor

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 85

Najnoviji Fordov pick-up F-150 imati će unutrašnjost putničke kabine izrađenu između ostalog i od recikliranog PET-a. U kompaniji očekuju da će umjesto na odlagališta, u sustav recikliranja preusmjeriti najmanje 5.000.000 PET plastenki ove godine.





Izvor:
Plastic News: Ford uses recycled PET in F-150 interior

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o visokotemperaturnoj plastici koja sve veću primjenu nalazi prventveno u automobilskoj industriji čime se postiže višestruka korist - jeftiniji dijelovi, jednostavnija proizvodnja, olakšavanje vozila i smanjenje potrošnje goriva i brojne druhe ekonomske, energijske i ekološke prednosti. U ovom nastavku riječ je o budućnosti plastike koja se može svesti samo na jednu riječ.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 14

Parafrazirajući poznatu scenu iz filma Diplomac (D. Hoffman, 1967.) (pogledajte insert u postu "Budućnost je plastika"), kada se govori o budućnosti, umjesto ondašnje izreke Samo jedna riječ: plastika autor ovoga izvanrednog pregleda o plastici naveo je, ocrtavajući trendove:

Samo jedna riječ: grafeni !

O Autoru:

Dr. Donald V. "Don" Rosato ima široko tehničko i marketinško iskustvo u plastičarskoj industriji, od razvoja proizvoda, preko proizvodnje do marketinge. Radio je za kompanije Northrop Grumman, Owens-Illinois/Graham, DuPont/Conoco, Celanese/Ticona i Borg Warner/G.E. Plastics. Napisao je i objavio brojne radove o porijeklu plastičnog materijala, procesu prerade te korištenju plastičnih proizvoda, autor je brojnih priručnika, razvio je brojne patente iz područja polimernog inženjerstva, član je brojnih udruženja (SPE, SPI, PIA, CPPIA, SAMPE) i uključen je u sva ta udruženja sa PlasticSource Inc. (tehnički razvoj, proizvodnja prototipova). Dr. Rosato diplomirao je kemiju na Boston College, specijalizirao managment na Northeastern University, magistrirao iz polimernog inženjerstva na University of Massachusetts, a doktorat iz područja managmenta stekao je na Berkeley - University of California.



Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike
Wikipedia: Grafeni

Poštovani čitatelji bloga "Plastično je fantastično" ovom prilikom želim Vas pozvati da posjetite novootvorenu kolumnu "Viktorov poučak" koju piše dr. sc. Viktor Simončič, između ostaloga i uvaženi suradnik ovog bloga.

Dr. sc. Viktor Simončić autor je vrlo zanimljive knjige "Društvo umanjene vrijednosti" o kojoj je dosta bilo riječi na ovom blogu. I ovom prilikom je toplo preporučam.

Doktor Simončič poznati je stručnjak u Hrvatskoj i u svijetu koji se zalaže za učinkovita i održiva rješenja u području zaštite okoliša, koji se zalaže za razvoj i primjenu hrvatske tehnologije i pameti naših stručnjaka, što je i dokazao na konkretnim projektima, na žalost, puno više u svijetu nego u Hrvatskoj. Kao aktivist nevladine scene često ukazuje na nepravilnosti, pa i na kriminal koji nas okružuje u društvu, pogotovo na području zaštite okoliša, prikupljanja i zbrinjavanja otpada kao i obrade otpadnih voda.

Pamtimo njegove zanimljive članke o odvojenom prikupljanju otpada i drugim temama, na ovom blogu koje su pobudile prilično zanimanje čitateljstva:

- Stvarna rastrošnost ministra Zmajlovića
- Koliko je kanti potrebno?
- Hrvatski BANANA sindrom
- Greenpeace bi harpunima hvatao pobjegle plastične vrećice
- DORH i USKOK gdje ste?
- Kako prikupljati komunalni otpad?


Viktor Simončić upravo je u tijeku pisanja drugog nastavka knjige "Društvo umanjene vrijednosti", ali, kako kaže, pisanje ide sporo, a neželjeni događaji u područjima kojima se bavi događaju se tolikom brzinom i količinom da vrlo brzo "zastarijevaju", a kada dođu u knjigu za mnoge stvari već je prekasno.

Stoga se je dr. Simončič odlučio na pisanje redovne tjedne kolumne "Viktorov poučak" u kojem planira komentirati teme koje zaokupljaju naše, europsko, pa i svjetsko društvo, njegovo gospodarstvo, njegov politički i svaki drugi život, kao i sve one probleme koje tište i koji pogađaju svakog pojedinca ma gdje živio. Kako kaže: Kao da su svi siti svega. Malo se čita i još manje komentira. Neki dobrovoljno pristaju na eutanaziju, drugi odlaze. Osobno nisam sklon nijednome. Zato pišem, pa makar se i ne čitalo!

Siguran sam da će Vas zanimati razmišljanja ovog vrhunskog svjetski priznatog stručnjaka, samostalnog savjetnika za okoliš, nekadašnjeg zamjenika ministra za okoliš i stručnjaka s višedesetljetnim profesionalnim stažem i bogatim životnim iskustvom koji s osebujnim i samosvojnim stilom i istim takvih svjetonazorom komentira svakodnevne teme koje “dižu tlak” svakom čovjeku “koji samo želi normalno živjeti i raditi i smijati se svemu ka vicu”, a ne životariti u uvjetima u kojima je još uvijek važan “isti debilizam: čiji je stari bio četnik, čiji ustaša, a čiji partizan?”

Poveznicu (link) u obliku sličice možete naći s lijeve strane u boxu (na dnu). Klikom na sličicu otvoriti će se povezana mrežna stranica "Viktorovog poučka".

Inače, knjigu dr.sc. Viktora Simončiča "Društvo umanjene vrijednosti" - prvi dio, možete dobiti, ako zaželite, u „PDF“ obliku, na: viktor.simoncic@gmail.com, a nadam se da će uskoro u nastavcima biti objavljena i na internetu, o čemu ću Vas obavijestiti.

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? opisani su temperaturno postojani polimeri, dok će u ovom nastavku biti riječ o visokotemperaturnim polimerima.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 13

Inovativni materijali, osobito visokotemperaturna plastika, bitno će pridonijeti daljnjem smanjivanju ukupne mase vozila, posebice zamjenom metalnih dijelova pod poklopcem motora plastičnima.

Zahtjevi za izradu sve manjih uređaja potiču razvoj plastike koja će omogućiti proizvodnju sve manjih i tanjih elektroničkih komponenti postojanih pri visokim temperaturama i visoke električne frekvencije.

Osim toga i industrija plina i nafte rabi sve više elektroniku pri visokim temperaturama i u sve agresivnijim sredinama.

Kako se plastika sve više koristi u medicinskim uređajima, mogućnost steriliziranja i postojanost pri visokim temperaturama postaje ključan kriterij izbora.





Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike
Ensinger: Materials

Kako je već javljeno u postu Proizvođači vrećica tuže Dallas proizvođači su tužili grad Dallas zbog uvođenja takse od 5 US$ centi (oko 35 lipa) na jednokratne i plastične i papirnate vrećice, a što je kršenje druge gradske uredbe koja se odnosi na ambalažu i ambalažni otpad.


Uredba o uvođenju takse usvojena je u ožujku 2014. godine, a stupila na snagu 1. siječnja 2015. i pokazala se sasvim suprotna namjerama i obrazloženjima predlagatelja. Niti je bila ekološka, niti je doprinijela smanjenju potrošnje jednokratnih vrećica, a ujedno je došlo do povećanja troškova života. Da bi stanovnici koliko toliko kompenzirali to povećanje troškova, odlazili su u trgovine van gradskog područja gdje se vrećice nisu naplaćivale, pa su na taj način i trgovci u Dallasu bilježili smanjen promet i zaradu.

Unatoč tome, u gradsku kasu od početka ove godine na ime takse na jednokratne plastične vrećice slilo se oko 500.000 US$.

No, tužba nije još razmatrana na sudu, a gradski vijećnici su raspravljali o sve većem nezadovoljstvu građana takvom mjerom te je predloženo njeno ukidanje, koje je 6. lipnja 2015. izglasano, odluka u ukidanju je donesena i odmah je stupila na snagu.



Izvor:
ASI: Dallas Revokes Plastic Bag Fee
Animated flags

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o grafenima, polimerima pomiješanim s čađom, a kako bi se dobili vodljivi polimeri, što otvara vrlo veliku i široku buduću primjenu polimera u budućnosti. U ovom nastavku biti će riječi o polimerima otpornima na visoke temperature.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 12

Sve je veći interes tržišta za polimernim materijalima visoke temperaturne postojanosti, ponajprije za više maksimalne temperature za kontinuiran rad, ali uz poboljšanu dimenzijsku stabilnost i bolja mehanička svojstva. Osobito su zanimljivi polimeri koji imaju temperaturnu postojanost iznad 200 °C.

Staklište poli(benzimidazola) (PBI) u rasponu je od 400 do 425 °C, što mu daje izvanrednu postojanost, ali se ne može praoblikovati uobičajenim postupcima za plastomere. Drugu skupinu visokotemperaturno postojanog plastomera čine poliimidi (PI), s trajnom uporabnom temperaturom od oko 240 °C i staklištem Tg do 311 °C.

SLIKA - Od vlakana poli(benzimidazola) (PBI) izrađuju se tkanine za posebne namjene kao što su vatrogasna odijela. Takva odijela osiguravaju zadržavanje tjelesne temperature, štite od visoke vanjske temperature, ne propuštaju vodu izvana, a omogućavaju otparavanje znoja s kože vatrogasaca.

Razvijeni su i kapljeviti plastomerni kristali s niskom temperaturom prerade, koji mogu biti dvoosno orijentirani/umreženi, a istodobno su dobro uravnoteženih mehaničkih svojstava. Predstavljena je i nova generacija poliestera s izvanredno postojanim svojstvom reflektiranja kakvo zahtijevaju LED paketi u displejima i općenito pri osvjetljavanju. Materijal je po svojstvu reflektiranja, boja na toplini i svjetlu superioran uobičajeno primjenjivanom temperaturno postojanom poliamidu.

Postoje i varijante superbijele smjese punjene vlaknima koje također zadovoljavaju LED zahtjeve za reflektiranjem, sa sljedećim karakteristikama:
– visoko početno svojstvo reflektiranja
– visoka postojanost svojstva reflektiranja na toplini i pri svjetlu
– izvrsna povezivost sa silicijem
– izvrsna preradljivost
– izvrsna čvrstoća i savitljivost u usporedbi s temperaturno postojanim poliamidima te
– niska apsorpcija vlage.

Ovi poliesterski materijali lemljivi su bez olova s kratkotrajnom toplinskom postojanošću do 260 °C.



Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

Uredba kojom se želi ograničiti potrošnja jednokratnih plastičnih i papirnatih vrećica u Dallasu, predmet je tužbe koju su pokrenuli proizvođači plastičnih vrećica i reciklari.




U tužbi protiv uredbe koja predviđa uvođenje posebne naknade na jednokratne plastične i papirnate vrećice u iznosu od 5 US$ centi (oko 35 lipa), a stupila je na snagu u ožujku 2014., navodi se da je uredba u suprotnosti s drugom uredbom koja regulira postupanje s krutim otpadom.

Između ostalog u uredbi savezne države Teksas o krutom otpadu posebno se navodi da nije dozvoljeno zabranjivati ili ograničavati "prodaju ili korištenje spremnika ili ambalaže" niti uvoditi naknade ili takse na prodaju ambalaže.

Kako se navodi u tužbi proizvođača i reciklara, ovakvom protuzakonitom uredbom oštećeni su ne samo proizvođači, već i trgovci, a posebno potrošači kod kojih je došlo do povećanja troškova poslovanja, odnosno troškova života. Trgovci većih trgovina također bilježe štetu obzirom da kupci odlaze u trgovine gdje se vrećice dijele besplatno.



Izvor:
Plastic News: Bag makers sue Dallas over 5-cent fee
Animated flags

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? predstavljeni su vodljivi polimeri. Poznato je da su plastični materijali odličan toplinski i elektro izolator (podsjetimo se svih plastičnih izolacija za električne vodiče kao i obloga od plastike za termo izolacije), međutim primjenom polimera s čađom omogućuje nova rješenja i velike mogućnosti. U ovom nastavku nastavlja se o vodljivim polimerima, odnosno o grafenima.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 11

Trenutačno postoji velik broj poznatih istraživanja i onih u razvoju u institutima i na sveučilištima kojima je cilj pronaći nove polimere i nove vodljive dodatke za nove materijale i postupke. Očekuje se da će proizvodnja ugljikovih nanocjevčica (e. carbon nanotube, CNT) i grafena na industrijskoj skali dovesti do velikih promjena u primjeni plastike u elektroničkim uređajima.

Inovativne varijacije ugljikovih nanocjevčica i grafena kao što su nanopupoljci, nesloživi grafeni i grafenske pjene omogućit će konstruiranje lakih, savitljivih i koljenastih elektroničkih proizvoda.

Kako se proizvodnja uređaja na osnovi silicija približava svojoj fizičkoj granici, mnogi vide grafene kao novi materijal koji će omogućiti industriji poluvodiča razvoj sve manjih i bržih elektroničkih uređaja.

Razvija se nova porodica 2D karbida prijelaznih metala i/ili nitrida koji također obećavaju uz vodljive polimere (na slici).

SLIKA - Atomski tanki dvodimenzijski materijali poboljšavaju vodljiva svojstva grafena

Usavršena vodljiva plastika otvara i nove mogućnosti za senzore ili protetiku nalik na kožu. Napredak u području termoelektričnih vodljivih polimera omogućit će obnovu topline kao pokretačke energije uređaja poput pacemakera, pumpa za inzulin, ali i za smanjenje potrošnje goriva u automobilima.



Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

Brazilski megapolis Sao Paolo uveo je zabranu plastičnih vrećica izrađenih na foslinoj osnovi. Zabrana je stupila na snagu početkom travnja 2015., nakon višegodišnje rasprave između udruženja industrije i gradske vlasti.

Supermarketi sada smiju nuditi plastične vrećice jedino proizvedene na bioosnovi i moraju biti zelene ili sive boje kako bi se jasno vizualno znalo koje su za odlaganja otpada za recikliranje, a koje su za organski otpad. Za nepravilno korištenje vrećica građani bi mogli biti kažnjeni.



Sao Paolo nastoji povećati udio recikliranja na način da se zelene vrećice odlažu kroz sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja. Naime, Sao Paulo ima oko 12 milijuna stanovnika koji dnevno proizvedu 12500 tona otpada, a samo se 3 % reciklira. Gradske vlasti žele udio recikliranja otpada povećati barem na 10 %. Kritičari ove mjere pribojavaju se da neće biti uspješna jer nije izgrađen sustav odvojenog prikupljanja te navode da je neuobičajena.

Ovom uredbom predviđeno je da trgovci smiju ponuditi samo biorazgradljive vrećice za odlaganje otpada u sivoj ili zelenoj boji, ili bilo koju drugu ambalažu napravljenu od biljaka (uzgojina) kao što su kartonske kutije te se ta ambalaže ne bi smjela naplaćivati ili bi se naplaćivala nekoliko US$ centi. Uredba predviđa i da sve ostale plastične vrećice moraju sadržavati najmanje 51 % bioizvornog materijala. Velike crne plastične vreće za smeće i dalje su u upotrebi.


Komentar autora bloga:
Vrlo zanimljivo i nimalo iznenađujuće. Očito je da nastojanje gradske uprave nema veze sa zaštitom okoliša, niti s unapređenjem sustava recikliranja, ali ima veze kako domaću industriju zaštititi od vanjske konkurencije. Naime, dobro je poznato da je Brazil najveći proizvođač kukuruza na svijetu i u svjetlu te činjenice treba sagledavati ovu uredbu.



Izvori:
Plastic News: Brazil's Săo Paulo launches plastic bag restrictions, fines
Animated flags

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o nezamjenjivoj ulozi plastike u medicini. Osim uobičajenih primjena, visokokvalitetna plastika nalazi primjenu i pri izradi posebnih uređaja koji se ugrađuju u tijelo pacijenta. U ovom nastavku biti će riječi o vodljivim polimerima.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 10

Opći razvoj

Vodljivi polimeri mogu biti vodljivi dodaci, ali se primarno koriste u tiskanoj elektronici, zaštitnim oblogama i specijalnim antistatičkim spojevima.

Spojevi s čađom, koja poboljšava vodljiva svojstva, imaju izvanredan omjer cijena/svojstva, ali nepovoljno utječu na mehanička svojstva. Tvrtka Cabot razvila je supervodljivu čađu Vulcan Xcmax koja uklanja taj problem omogućujući visoku vodljivost uz nizak sadržaj čađe.

Grafenski materijali postali su u vrlo kratkom roku komercijalno dostupni i smatraju se pogodnima za povećanje vodljivosti.

Atomski tanki dvodimenzijski materijali MXenes sličnih su svojstava kao grafeni i imaju velik potencijal zbog svojih svojstava skladištenja energije.

Elektromagnetska izolacija usavršena je zaštita u materijalima i zaštitnim oblogama sa širokim rasponom primjene od navigacijskih satelita do dječjih umjetnih pužnica, i tu se očituje važnost vodljivih polimera.

Razvoj ugljikovih mikrovlakana pruža nadu za nove uređaje za prostetičku komunikaciju s mozgom.

Novi termoelektrični materijali unapređuju mogućnost stvaranja energije za minijaturne elektroničke uređaje.

Istraživači su pronašli način dobivanja grafenskih filmova i grafenskih kondenzatora bez međusobnog lijepljenja. Na DVD je nanesen sloj plastike, zatim film grafitnog oksida, i to se onda umeće u standardni DVD uređaj. Grafenski film napravljen je u kondenzatoru ispunjavanjem praznine između dvije paralelne ploče laserski urezanoga grafena uz fosfornu kiselinu kao elektrolit. Kondenzatori su jako savitljivi i posjeduju električna svojstva koja premašuju ona ostalih uređaja za spremanje energije. Zbog savitljivosti, predviđa im se primjena kao izvora energije u savitljivim računalima i sustavima za pohranu energije u kombinaciji s fotonaponskim uređajima.



Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

Na svojoj facebook stranici, uvaženi eurozastupnik gospodin Davor Škrlec objavio je isječak iz emisije HTV-a "Potrošački kod" te pozvao svoje prijatelje da se očituju. Napisao je:

"Što mislite o novim mjerama Europske unije za smanjenje upotrebe plastičnih vrećica? O tome sam govorio za emisiju Potrošački Kod HTV."

Komentari:

Napomena:
Gospodina Škrleca uputio sam da pogleda post na ovom blogu: U korist vlastite štete - ekološki trojan

Obzirom na prije objavljeni post na stranicama ovog bloga "A koga vi to zastupate?" u kojem su objavljena dva video priloga snimljena u Europskom parlamentu iz kojih je vidljivo kako su naše uvažene europarlamentarke gospođe Dubravka Šuica i Biljana Borzan slično zastupale interese suprotne hrvatskim interesima ostaje još jednom otvoreno postaviti pitanje svima njima - A koga vi to zastupate?

Jesmo li mi zaista slučajna država?

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? dan je prikaz primjene plastike u građevinarstvu gdje danas plastika ima nezamjenjivu ulogu, posebno u zelenoj gradnji, odnosno energijski učinkovitim zgradama. U ovom nastavku biti će riječi o primjeni plastike u medicini.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 9

Prednosti plastike potiču i vrlo snažan razvoj na području medicinskih uređaja i pribora. Implantati su pridonijeli naglom razvoju kiborgizacije ljudskih bića i povećali potražnju za savršenijom plastikom koja može podnijeti oštre, gotove surove uvjete u ljudskom tijelu tijekom duljeg razdoblja ili se pak u potpunosti resorbirati nakon što implantati ispune svoju zadaću bez štetnog utjecaja na pacijenta.

Alarmantan porast bolničkih infekcija i zabrinutost vezana uz širenje zaraza poput pandemije svinjske gripe doveli su do zahtjeva za antimikrobnom plastikom za medicinske potrebe. Ali istodobno raste zabrinutost zbog povećanoga medicinskog otpada, zbog rastuće uporabe raspoloživih medicinskih uređaja i pribora te problema gospodarenja tim otpadom. Zato je zamjena metala medicinskom plastikom, osobito za implantate, izazvala povećanu pozornost. Jedan od primjera mogućih implantata je pumpa s baterijom od poli(eter-eter-ketona), (PEEK), za bolesnike s previše tekućine u abdomenu.

Na slici: >
Baterijom pogonjena implantacijska pumpa za izbacivanje viška tekućine iz abdomena bolesnika izrađena od poli(eter-eter-ketona) (PEEK)

Medicinski PEEK posebno je pogodan za uporabu u ljudskom tijelu, jer je kompatibilan i biostabilan. Za razliku od metala, pri uporabi PEEK pumpe koncentracija iona je nula pa nema reakcije s tijelom. PEEK implantat znatno je lakši od metalnoga, ne ometa prolaz X-zrakama. Može se injekcijski prešati u kompleksne oblike. Nakon što je dobio CE odobrenje, uveden je u vodeće hepatološke centre u Europi.

Globalizacija mijenja industrijsku dinamiku, koja će od proizvođača medicinskih uređaja i pribora u budućnosti zahtijevati usklađivanje s propisima. Povećani državni utjecaji u zdravstvu i pojačana briga za sigurnost medicinskih plastičnih proizvoda mogli bi usporiti njihov razvoj i cikluse odobravanja njihove uporabe. Buduće inovacije za medicinske uređaje očekivano bi bile povezane s ovim glavnim područjima:
- umjetni organi, tkivo i kombinacije uređaj / biološka funkcija i uređaj / dobava
- elektronika
- detekcija / dijagnoza / promatranje
- minimalno invazivne metode
- decentralizirana njega te
- demografski orijentirana oprema.

Kao futuristički primjer navodi se prvi ugradivi bežično kontrolirani mikročip za dostavu lijeka. Proizvođač očekuje komercijalnu proizvodnju za četiri godine.



Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

Svestrana multimedijska umjetnica Diana Sokolić zamislila je i ostvarila 16. svibnja 2015. u Gliptoteci HAZU, vjerojatno jedinstvenu izložbu ne samo na ovim prostorima. Na odljeve gipsanih replika klasičnih kipova stavila je svoj umjetnički plastični nakit. Kako ovaj portal i obrazuje svoje čitatelje jedna neobična poveznica. Nakit je načinjen od najplemenitije plastike, poli(metil-metakrilata) (PMMA) poznatijeg kao pleksiglas. Međutim najviši pojam vezan uz ovu vrstu plastike je organski polimer. Gips je također polimer, ali anorganski.

Pa pogledajmo taj "spoj" organskog i anorganskog polimera:

Veliki broj fotografija s izložbe može se vidjeti na Facebook profilu fotografa Ognjena Karabegovića

Više na:
Cromoda: Izložba dizajnerskog nakita Diane Sokolić u Gliptoteci HAZU
Extravagant: Izložba dizajnerskog nakita Diane Sokolić

U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o mogućnostima razvoja i sve veće primjene plastike i plastičnih proizvoda u izradi fotonaponskih panela, gdje plastika također igra ključnu ulogu i sve učinkovitijem iskorištenju energije sunca.. U ovom nastavku biti će riječi o bioplastici.

Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček

Quo vadis plastiko? - 8

Sintagma zelena gradnja je od poštapalice postala sofisticirani pojam koji redefinira način kako graditi i živjeti u zgradama koje ne samo da smanjuju potrošnju energije nego je i proizvode. Zgrada kao proizvođač energije implementira postupke i opremu za proizvodnju energije i povećanje obnovljivih izvora energije. To znači da treba uzeti u obzir solarne ćelije, solarne kolektore, kombinirane toplinske generatore i generatore snage te vjetroturbine. Za sve te uređaje nužna je plastika. Osim toga plastika ima veliku ulogu u zelenoj izvedbi fasada.

No plastika je sve prisutnija i u nosivim dijelovima zgrada. Razrađeni su sustavi betonskih podova sa šupljinama za uklanjanje nedjelotvornoga tzv. mrtvog opterećenja u betonskoj ploči i do 35 % uz zadržavanje potrebne čvrstoće. Šupljine tvore plastične puhane kugle različitih veličina koje su u potpunosti napravljene od recikliranog PE-HD-a i polipropilena (PP). Radi jednostavnijeg rukovanja kugle su dobavljive kao moduli u čeličnim kavezima koji se stavljaju između gornjeg i donjeg ojačavala (armature) u ploči (donja slika).

SLIKA - Puhane plastične kugle za stvaranje šupljina u betonskim podnim konstrukcijama

Time se postiže smanjenje ukupne mase ploče, moguća je izrada većih ploča, a povećana je sigurnost u slučaju potresa. Cijena takvih ploča povoljnija je od konvencionalnih, uz doprinos i obnovljivosti korištenjem recikliranih komponenti.

Državnim poticajima i nadalje će se podupirati programi za poboljšanje energijske učinkovitosti zgrada. Dodatni pokretač bit će i legislativa koja će se progresivno pomicati od energijski neutralnih do energijski pozitivnih zahtjeva za gradnju.

SLIKA - Plastika i plastični proizvodi igraju ključnu ulogu u energetskoj obnovi zgrada odnosno u iznimno velikim uštedama toplinske energije - od postavljanja izolacije na krov i ispod fasade (ploče od pjenećeg polistirena (PE) - ili kolokvijalno stiropora, preko plastične stolarije od poli(vinil-klorida (PVC) te do raznih drugih proizvoda izrađenih od raznih vrsta plastike (vodovodne i kanalizacijske cijevi, plinska instalacija, bužiri, vodilice, oluci, podne obloge, fotonaponski paneli, sunčevi kolektori, folije, zavjese, tende, sjenici, izolacione trake, elektroinstalacija i razvod, rasvjeta, uređaji) izrađenih od različitih vrsta plastika.

Plastika je prisutna i u izradi zelenog namještaja. Tu je uglavnom riječ o kompozitima s prirodnim vlaknima. Tako je inovativno akrilatno vezivo Aerodur na vodenoj osnovi pogodno za drvo i ostala prirodna vlakna. Ne sadržava fenol, izocijanate i formaldehid, gotovo je bez mirisa, može se kombinirati s dodacima kao što su kvasila, antipjenila, repelenti (sredstva za odbijanje vlage) i sl. Bez umreživanja je to tipični plastomer koji se iznad 150 °C ponaša kao duromer. Naslonjač kojemu su naslon i sjedalica napravljeni od Aerodura ojačanog prirodnim ojačavalom prikazan je nedavno na izložbi u Chicagu (donja slika). Naslonjač je napravljen postupkom aditivne proizvodnje (popularno 3D tiskanje), jako je krut i lagan. Udio prirodnih vlakana u kompozitu može iznositi 75 - 80 % ukupne mase proizvoda.

SLIKA - Naslonjač od Aerodura ojačanog prirodnim vlaknima

Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

NEWSLETTER 31

Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec svibanj.

Svibanj - mjesec zanimljivih i različitih događanja. Na blogu je objavljeno 29 postova.

Mjesec na blogu je obilježila nepostojeća diskusija s takozvanim prijateljima životinja temeljena na njihovoj stalnoj borbi protiv plastičnih vrećica.

Također, objavljeno je i 7 nastavaka članka "Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike" kojeg je za časopis Polimeri pripremila prof.dr.sc. Đurđica Španiček.

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom svibnja na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.05. - NEWSLETTER 30 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom travnja.
02.05. - Europa šumom, Kalifornija polako izlazi na drum - Nakon što su provjereni potpisi od strane Kalifornijskog registracijskog ureda, državni sekretar Kalifornije g. Alex Padilla (koji je inače bio i predlagač predmetnog zakona) objavio je da je ostvaren potreban broj potpisa za opoziv Senate Bill 270 - zakona koji predviđa na cijelom teritoriju savezne države Kalifornije zabranu jednokratnih plastičnih vrećica i uvođenje naknade od 10 US$ centi (oko 70 lipa) za papirnate i plastične vrećice deblje od 56 mikrometara. Stanovnici sada imaju pravo na referendumu u studenom 2016. srušiti ovaj Zakon koji, osim što je doveo do povećanja troškova života, ugrozio je više od 2000 radnih mjesta u plastičarskoj industriji Kalifornije, a nimalo nije doprinio zaštiti okoliša.
03.05. - VIDEO ZAPISI 2 - Pregled objavljenih video priloga, a radi lakšeg snalaženja i pronalaženja zanimljivih video priloga na blogu.
04.05. - Bez panike i straha, plastika je sigurna - Odgovor na pitanje čitateljice bloga o ftalatima i opasnostima plastike.
05.05. - Bez brige, i jednokratne pelene su sigurne - Protivnici jednokratnih pelena osim ekoloških problema vezanih za njihovo odlaganje i uništavanje navode i niz zdravstvenih problema koje te pelene navodno mogu izazvati. Često se postavljaju pitanja o mogućnosti jednokratnih pelena da izazovu neplodnost muške djece i mogućnost postojanja karcinogena, odnosno tvari koje izazivaju karcinom. U ovom postu predstavljena je studija od Grovea i suradnika koja je u odnosu na neke prethodne temeljitije napravljena, uključila je više djece, promatrala i temperaturu tijela te analizirala niz situacija, uključujući i utjecaj odijevanja djece u dodatnu odjeću i pokrivanje dekicama. Zaključak studije je da prema trenutno dostupnim dokazima iz literature, nema uvjerljivih pokazatelja da nošenje jednokratnih pelena povećava temperaturu na površini mošnji. Također nema nikakvih studija koje su analizirale povezanost između nošenja bilo kakvih pelena u djetinjstvu i razvoja spermija u pubertetu i kasnijem životu muškarca.
06.05. - Vrle europarlamentarke ne razumiju - Tekst prof.dr.sc. Igora Čatića u kojem vrlo jasno obrazlaže pozadinu donošenja EU Direktive o ograničenju potrošnje tankih plastičnih vrećica .
07.05. - S ftalatima oprezno - Ftalati su noćna mora plastičara i crvena krpa zelenih i ostalih ideoloških toksikologa, kako ih naziva naš i svjetski uvaženi toksikolog prof.dr.sc. Franjo Plavšić. Problem je što se štetnost i toksičnost određenih ftalata paušalno pripisuju svim ftalatima, pa i ukupnoj plastici među kojima je ogroman broj plastičnih proizvoda koji uopće nemaju veze s ftalatima.
08.05. - Plastični Einstein - U sklopu Festivala znanosti u Tehničkom muzeju održana je radionica na kojoj je dr. sc. Ana Pilipović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje okupljenima pokazala kako se aditivnim postupkom pomoću 3D pisača mogu izraditi plastične skulpture. Kako je se radi o Festivalu znanosti, dr. Pilipović se odlučila na izradu skulpture jednog od najpoznatijih znanstvenika na svijetu – teorijskog fizičara Alberta Einsteina.
09.05. - SADRŽAJ 12 - Radi lakšeg praćenja bloga, sastavlja se sadržaj postova. Na redu je sadržaj broj 12.
10.05. - Još malo o ftalatima - Vrlo zanimljiv članak Michaela D. Shawa "Ftalati: teško se pišu, teško se izgovaraju, ali lako se napadaju" u kojem nas je između ostalog podsjetio da se i osnivač Greenpeacea g. Patrick Moore ogradio od aktivnosti svoje bivše eko organizacije, a sve zbog nerazumnog napada na plastiku. "Zeleni" napadaju na toliko mnogo civilizacijskih dostignuća da sve to smrdi na elitizam i izgleda više kao napad prvenstveno na običnog čovjeka, čiji je status upravo zbog stvari protiv kojih se ti elitisti bore, značajno unaprijeđen u posljednjih 50 do 100 godina.
11.05. - Poetična blogerska potpora - Simpatična pjesmica kolegice blogerice "Malo ti, malo ja" prenešena iz jednog komentara.
12.05. - Trorječnik polimerstva on-line - Početkom 2014. bio je predstavljen ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački autora Igora i Ranke Čatić. Riječ je o elektroničkom rječniku (CD-inačica) opsega oko 540 autorskih kartica koji sadržava 12 394 hrvatskih, 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica, što znači da je za preporučene hrvatske nazive često ponuđeno više engleskih i njemačkih naziva. Društvo za plastiku i gumu rječnik je objavilo on-line na mrežnim stranicama časopisa Polimeri.
13.05. - Zabrane se ukidaju - Dvije godine nakon uvođenja zabrane jednokratnih plastičnih vrećica u trgovinama u Huntington Beachu, priobalnoj jedinici lokalne samouprave u Kaliforniji gdje živi više od 200 000 stanovnika, gradsko vijeće je glasanjem 6 naprema 1 ukinulo Uredbu o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica i uvođenju naknade od 10 US$ centi (oko 70 lipa) na papirnate vrećice.
14.05. - Quo vadis plastiko? - Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike - U najnovijem broju časopisa Polimeri, glavna urednica prof. dr. sc. Đurđica Španiček pripremila je vrlo zanimljiv članak prema prezentaciji dr. Donalda V. Rosata o perspektivama plastike u 21. stoljeću. Kako je članak vrlo zanimljiv i informativan, ali predugačak, odlučio sam ga na stranicama bloga objaviti u 14 nastavaka, u pravilu svaki drugi dan.
15.05. - Najava događaja: Izložba umjetničkog plastičnog nakita u Gliptoteci - U Gliptoteci Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, naša svjetski poznata umjetnica Diana Sokolić ima izložbu i predstavljanje nove kolekcije umjetničkog i unikatnog plastičnog nakita izrađenog iz poli(metil-metakrilata) odnosno pleksiglasa.
16.05. - Bioplastika – sve važniji segment ukupne proizvodnje plastike - Quo vadis plastiko? - 2 - U ovom drugom nastavku članka "Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike" riječi je o bioplastici koja sudjeluje vrlo malo u ukupnoj proizvodnji plastike, ali predviđa se da će učešće bioplastike (bioizvorne i biorazgradljive) biti sve veće i značajnije.
17.05. - Prijatelji, skinite mi se + video prilog - Svako toliko, u pauzama kuknjave i moljakanja - udijelite, udijelite, vrli takozvani Prijatelji životinja predvođeni bledunjavim gospodinom Lukom Omanom uhvate se plastičnih vrećica. Pa krenu u napade, krenu u optuživanja (a ne mogu bez trabunjanja), kao da su plastične vrećice krive za sva zla ovoga svijeta, pogotovo prema svima nam dragim životinjama. Posljednji njihov pokušaj počeo je objavom javnog pisma na mrežnim stranicama njihove udruge: "Da nijedna ne bude besplatna!" kojom prilikom ne samo što iznose cijeli niz krivih i netočnih podataka, već namjerno navode čitatelje, a putem javnih medija i širu javnost, na sasvim neekološko ponašanje, navode da si sami čine štetu.
18.05. - Pakiranje hrane je pokretač proizvodnje plastike - Quo vadis plastiko? - 3 - U ovom trećem nastavku objave članka "Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike" opisan je jedan od najvažnijih segmenata primjene plastike, a to je ambalažna industrija i pakiranje. Predstavljena su i najnovija dostignuća s tzv. pametnom ambalažom.
19.05. - Ono o čemu Prijatelji šute - Trećina europskih ptica je u opasnosti - Opsežnim istraživanjem utvrđeno je pogoršanje stanja prirodnih staništa i smanjenje broja divljači u Europi, prvenstveno zbog neodržive poljoprivrede, loših politika iskorištavanja zemljišta te nelegalne ljudske aktivnosti. A ne zbog plastičnih vrećica.
20.05. - Trendovi i pokretači u automobilskoj industriji - Quo vadis plastiko? - 4 - U ovom nastavku objave članka "Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike" riječ je o upotrebi plastike u automobilskoj industriji. Plastika autoindustriji donosi višestruke koristi - pojeftinjuje i ubrzava proizvodnju, smanjuje masu vozila, a time i potrošnju goriva, što je direktno pozitivan doprinos zaštiti okoliša.
21.05. - Plastika za spas u zadnji čas - Zanimljiva vijest prostrujila je hrvatskim medijima. U Kninu nema vremena za završiti metalni spomenik dr. Franji Tuđmanu, pa je ravnatelj kninskog muzeja najavio izradu spomenika od poliestera. Kako i naslov kaže - spas u zadnji čas.
22.05. - Pokretači za primjenu plastike u elektronici - Quo vadis plastiko? - 5 - U petom nastavku objave članka riječ je o cijelom nizu plastika koje se koriste u elektronici i bez kojih je današnja elektronika nezamisliva.
24.05. - I ovo će vam Prijatelji prešutjeti - Koliko vode troši vrećica? - Nastavak nepostojeće diskusije s Prijateljima životinja. Ovaj puta riječ je o potrošnji vode tijekom životnog ciklusa različitih proizvoda, među kojima se posebno izdvaja velika potrošnja za platnene vrećice.
25.05. - Energija vjetra - Quo vadis plastiko? - 6 - U šestom nastavku članka riječ je o primjeni plastike u proizvodnji obnovljivih izvora energije - pri izgradnji i eksploataciji vjetroelektrana, gdje se plastika pokazala ključnim materijalom koji omogućava učinkovito iskorištenje energije vjetra.
26.05. - Najava događaja: Z1 o plastičnim vrećicama - Najava emitiranja emisije zagrebačke televizije Z1 "Zeleni grad" u kojoj je bilo riječi o plastičnim vrećicama. U emisiji je sudjelovao i autor bloga. 20 minutna snimka emisije može se pogledati na facebook stranici bloga "Plastično je fantastično".
27.05. - I čunjevi su plastični, zar ne? - Prenesena vijest s portala Hrvatske televizije o iznimnom uspjehu ženske kuglačke reprezentacije slijepih i slabovidnih na Svjetskom prvenstvu u Slovačkoj - svjetske ekipne prvakinje s ekipnim i pojedinačnim svjetskim rekordom u kuglanju.
28.05. - Fotonaponsko tržište - Quo vadis plastiko? - 7 - Sedmi nastavak članka govori o primjeni plastike u izradi fotonaponskih panela i mogućnostima daljnjeg razvoja ovog područja
29.05. - Hvala Vam 200 000 puta - Blog "Plastično je fantastično" je 28. svibnja 2015. nakon što postoji 43 mjeseca i 23 dana zabilježio 200.000. posjet. Na blogu je do tog dana objavljeno 1165 postova, bilo je i 4066 komentara. Prvih 100 000 posjeta ostvareno je 31. ožujka 2014., dakle nakon 29 mjeseci od kreiranja bloga, da bi sljedećih 100 000 bilo ostvareno u 14 mjeseci, pa ako se ovako nastavi, u sljedećih 7 mjeseci do kraja ove godine mogli bi očekivati i 300 000-tog posjetitelja. Svi ti Vaši posjeti drže me u uvjerenju da, slagali se mi ili ne, imamo komunikaciju, a cijelo vrijeme sam se trudio da moja komunikacija prema Vama bude argumentirana i potkrijepljena stručno i znanstveno potvrđenim podacima.
30.05. - Z1 o plastičnim vrećicama - snimka emisije - Snimka emisije "Zeleni grad" zagrebačke televizije Z1 o plastičnim vrećicama. Mlada novinarka Maja Tanasovski razgovara s Lukom Omanom i autorom bloga.


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
09.03.2012. - Znate li koji je najnoviji modni trend? - U modi je da filmske zvijezde i supruge zvijezda promoviraju eko-modu i brinu o čistoći planeta, a modna industrija već neko vrijeme koketira s idejom o ekološki osviještenoj modnoj pisti. Za večernju se toaletu koristi održivi materijal od recikliranih plastičnih boca, stari se gumbi prišivaju na nove jaknice, kreiraju odijela od tekstilnog otpada i pazi na etički čist proizvod, onaj kojega nisu izradile dječje ruke, niti radnici bez plaće i u bijednim uvjetima rada. Uoči prijateljske utakmice nogometnih reprezentacija Hrvatske i Švedske krajem veljače, glavni tehnički sponzor 'vatrenih' Nike predstavio je novi gostujući dres naših momaka. Donji je dio izrađen od stopostotnog recikliranog poliestera, zadnja riječ tehnologije, a u svaki je dres - 23 % lakši od onoga prije četiri godine - utrošeno 13 recikliranih plastičnih boca.


NOVOSTI NA BLOGU:

U sklopu PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE, rubrike s lijeve strane naslovne stranice bloga "Plastično je fantastično", dodan je i pregled serije članaka "Quo Vadis plastiko" koja govori o budućnosti plastike. Tekst je pripremila prof.dr.sc. Đurđica Španiček i pod naslovom Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike, originalno je objavljen u časopisu Polimeri.


Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično