Plastično je fantastično

nedjelja, 31.08.2014.

Izložba u Omišlju je otvorena

Kako je i najavljeno, danas je u 11:30 u Galeriji LAPIDARIJ u Omišlju otvorena izložba fotografija "Plastika i plastični predmeti oko nas".

Pogledajte foto izvještaj:


Galerija LAPIDARIJ u samom centru starog dijela Omišlja, pored crkve Uznesenja Marijina

POSTAV:



























SVEČANO OTVARANJE:


Svečano otvaranje - uvodno slovo prof. Borislav Božić


Izložbu je otvorila načelnica općine Omišalj mr.sc. Mirela Ahmetović


Otvaranje je pažljivo popratila i Ingrid Jerković, koja je jedna od sudionica natječaja i čiji je rad na izložbi


Otvaranje izložbe pobudilo je dosta velik interes stanovnika Omišlja, gostiju koji su došli u Omišalj samo za ovu priliku i turista koji su pažljivo poslušali uvodnne riječi profesora Borislava Božića, organizatora izložbe Romea Deše i načelnice Mirele Ahmetović


Izložba je otvorena


I opet je plastična kravata pobudila veliki interes posjetitelja, ali i načelnice Omišlja Mirele Ahmetović kojoj na lijevoj slici autorica te plastične kreacije Diana Sokolić objašnjava detalje izrade.


Mladi autor mag. elektrotehnike Filip Žauhar kraj svoje izložene fotografije (najniža u okviru)


Domjenak i ugodno druženje nakon otvaranja


Diskusija je bila vrlo zanimljiva. Slijeva: Romeo Deša, Mirela Ahmetović, Diana Sokolić i Viktor Simončič


Na domjenku su poslužene jabuke


Provjereno je, jabuke nisu plastične


Izložba u Omišlju biti će otvorena svaki dan od 10 do 12 sati i od 18 do 21 sat, do 14. rujna 2014.



- 23:23 - Komentari (11) - Isprintaj - #
  • Eto nije sve u plastici. Ima nešto i u jabukama. ;) (Bocaccio 01.09.2014. 00:05)
  • Vjerujem da žiteljima Omišlja i Krka, kao i turistima izložba bude zanimljiva (More ljubavi 01.09.2014. 00:19)
  • Baš poseban ambijent!
    [I dame u prvim redovima obožavatelja/teljki] (Bergaz 01.09.2014. 00:36)
  • Galerija sa odličnim postavkama.
    Vjerujem da će i ova izložba biti dobro posjećena. (mecabg 01.09.2014. 06:50)
  • i ja sam zamijetio uz poznata lica i jabuke :) čestitam!!! (Sjedokosi 01.09.2014. 08:11)
  • lijepo,lijepo.. (Euro 01.09.2014. 10:02)
  • dobar odaziv i šaroliko društvo daju i nama dalekima "vidjeti", da je otvorenje proteklo u pozitivno-plastičarskom duhu... nisam ni sumnjala, čestitke još jednom :) (kamena 01.09.2014. 11:31)
  • lijepi prikaz sa otvorenja...ambijent je poseban....izložbu i tebe sam već pohvalila, ostaje da pohvalim jabuke na domjenku ....BRAVO za sve !!! (Čuvarica pinkleca 01.09.2014. 11:56)
  • :-))))) Ne mogu sakrit osmijeh :-)))) Čestitke Plastik :) (Nisa 01.09.2014. 14:06)
  • odličan ambijent....izložba kako treba....vidim nose se i plastika ali to neznaju svi nositi i to je samo za posebne prilike....za takvu bi i ja nosila...moraš znat nositi i ponašati se....nisu svi za sve....nismo ni svi za sve...ali ljepo je.zar ne....i Tvoja kravata! (modrinaneba 01.09.2014. 16:03)
  • Valjda su jabuke prave! (Sjećanje i osvrti 02.09.2014. 13:51)
  • subota, 30.08.2014.

    Plastični nakit još jednom uspješno predstavljen

    Sinoć je u Rijeci održana modna manifestacija "8. Riječke stepenice" na kojima su poznate osobe iz sportskog i javnog života predstavile najnovije kolekcije večernjih haljina i odijela. Na vrlo uspješnoj modnoj večeri predstavila se je i Diana Sokolić, umjetnica i akademska slikarica iz Zagreba, suradnica ovog bloga, sa svojim plastičnim nakitom od poli(metil-metakrilata) (PMMA) (pleksiglas) i poli(vinil-klorida) (PVC) kao i s novim modnim dodatkom za muškarce - plastičnom kravatom.

    Inače ovaj plastični nakit već je predstavljen na Pariškom sajmu mode ove godine kao i u britanskom izdanju časopisa VOGUE, MARIE CLAIRE, InSTYLE i HARPER’S BAZAAR - više na sljedećoj POVEZNICI, ali i na ovom blogu u postu Plastična kravata.











    Izvor:
    Extravagant:
    Održane 8.Riječke stepenice




    - 23:24 - Komentari (11) - Isprintaj - #
  • tvoja kravata je ljepša !!! (Čuvarica pinkleca 30.08.2014. 23:43)
  • Upravo zbog onog što si napisao (vjerujem ne jednom više puta) zbog jednostavnosti korištenja boja na plastici, a ja boje, puno boja volim. Izuzetno mi se sviđa, meni......... (tiana 31.08.2014. 00:01)
  • Ja nemam zlata, al zaaaato bižuterije, plastične, školjkaste, kamene, od tijesta (klinci kad su bili mali su mi napravili) kolko voliš.Znaš ja imam bogatstvo!Kravata mi je za 10! (križar 31.08.2014. 00:52)
  • Spadaju li 'umjetničke' dude i 'logistika' pod plastiku?:)) (fra gavun 31.08.2014. 07:40)
  • Silikonske dude svakako spadaju, ali pod anorgansku plastiku. (proricatelj 31.08.2014. 08:08)
  • što si sve ne izmisle lude glave....nebi nikada imala plastike na sebi...ali sve je stvar okusa zar ne? (modrinaneba 31.08.2014. 09:55)
  • Stvar ukusa, dakako! Volim bižuteriju bez obzira na materijal. Ne shvaćam razmišljanje kako treba nosit samo "pravi" nakit (plemenite metale, koralj, bisere i drago kamenje) . Meni je važan estetski dojam a ne izložba statusnih simbola. Nakit koji imam su većinom uspomene, pa i kad se radi o vrijednim stvarima, nisu na prodaju. (A gro "pravog" nakita mi je nestao u ratu.) (Sjećanje i osvrti 31.08.2014. 11:43)
  • Plastika ima svoje mjesto u nakitu.
    Kako sam dosta visoka, plastični nakit mi dobro stoji jer je raznobojan i krupniji.
    Dijamanta ne možeš metnuti na sebe, koliko bižuterije.
    Ova se čini vrednom kao da je plemeniti matrjal.
    Volim mindjuše kako nemam probušene uši, redovno nosim plastične:)) (mecabg 31.08.2014. 11:48)
  • lijepo, bio sam na krku, mislio sam te iznenaditi na otvaranju izložbe tamo, al sam se morao vratiti u rijeku. sretno! (NF 31.08.2014. 12:18)
  • Izgleda zgodno. No kada je rijet o kravati, meni bi samo smetala do bicikliram. (More ljubavi 31.08.2014. 16:23)
  • Ma lijepa je ta jeftina bižuterija za široke mase ali ja sam uvijek za pravi nakit. A koliko znam i žene. ;) (Bocaccio 31.08.2014. 23:55)
  • Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica


    NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 70



    *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS ***

    Kao što je već najavljeno u postu Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice, kasno sinoć je Senat savezne države Kalifornije izglasao zakonski prijedlog senatora Alexa Padille SB 270.

    Ovim novousvojenim zakonom zabranjuje se korištenje, distribucija i prodaja jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, omogućeno je da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 58 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice. Također, odobreno je formiranje fonda u koji će se izdvojiti 2 milijuna $ za pomoć radnicima (prekvalifikacija ili prijevremeno umirovljenje) u industriji koja se bavi proizvodnjom i recikliranjem plastičnih vrećica u Kaliforniji, a za koje se očekuje da će ostati bez posla.

    Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2015. godine.

    Sinoć, kasno u Senatu Kalifornije glasano je o ovom prijedligu i prijedlog je usvojen s 22 glasa za i 15 protiv. Ovim je Kalifornija postala prva savezna država SAD-a koja je na razini cijele države uvela ovakve zakonske odredbe o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica. Slični zakonski prijedlog o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica početkom ove godine bio je predložen u saveznim državama Washington i Massachusetts, ali nisu prihvaćeni u tamošnjim parlamentima.




    Izvor:
    Plastic News:
    California lawmakers give final approval to plastic bag ban




    - 17:43 - Komentari (4) - Isprintaj - #
  • Uspeli su... (mecabg 30.08.2014. 20:12)
  • Sad će sječa suma opet postati dobar posao. ;) (Bocaccio 30.08.2014. 20:29)
  • Neka sam na ovo naišla, jer u Kaliforniju teško i nikako:))) (malo ti malo ja 30.08.2014. 22:36)
  • eh....nedam ja svojih vrečic....trebam jih i ljepe so...Tebi ide nočni Pozdrav! (modrinaneba 30.08.2014. 23:23)
  • U životu imamo izbor ...

    Blogerska suradnja





    ... hoćemo li gledati unatrag,

    ,

    voziti se naprijed



    ili se igrati kad drugi ne vide, jer skrivamo dijete u sebi.



    Snimila i pripremila Valcer




    - 13:50 - Komentari (5) - Isprintaj - #
  • ...iako ne zavisi sve od nas,
    ipak najviše sami određujemo svoj
    položaj u svome životu... (Valcer 30.08.2014. 15:43)
  • Ja se zaigram i kada me tkogod vidi. (Demetra 30.08.2014. 17:21)
  • Platično i valcersko (Annaboni 30.08.2014. 17:22)
  • Kada ples topi i plastiku!!!! (tiana 30.08.2014. 17:35)
  • Gde god gledaš, vidiš plastiku
    i setiš se našeg blogera Plastika :)) (mecabg 30.08.2014. 20:14)
  • petak, 29.08.2014.

    Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice


    NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 69



    *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS *** BREAKING NEWS ***


    U svom drugom ovotjednom pokušaju (prvi je bio 25 kolovoza - vidi POST), parlament savezne države Kalifornije, sinoć je donio odluku o prihvaćanju zakonskog prijedloga senatora Alexa Padille SB 270 koji između ostalog predviđa zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države. Ovoje prvi prihvaćeni prijedlog koji u jednoj saveznoj američkoj državi brani korištenje jednokratnih plastičnih vrećica.

    Dakle, vrlo agresivna kampanja protivnika plastičnih vrećica ovog tjedna imala je uspjeha te je sinoć ponovno glasano o tom zakonskom prijedlogu. Rezultat glasovanja bio je 44 za prijedlog i 29 protiv prihvaćanja prijedloga što znači da su zagovornici zabrane predvođeni Markom Murrayem predsjednikom udruge Californian Against Waste uspjeli pridobiti 7 zastupnika u kalifornijskom parlamentu da promijene svoje mišljenje - neki su prilikom prošlog glasovanja bili suzdržani, a neki protiv.

    Prema zakonskoj proceduri, ovaj prijedlog zakona treba biti prihvaćen i na razini Senata savezne države Kalifornije, a glasovanje u Senatu mora biti održano do 31. kolovoza. Ukoliko i Senat prihvati SB 270, odredbe zakona stupiti će na snagu 1. srpnja 2015.

    Da bi bio prihvaćen njegov prijedlog, senator Padilla djelomično je prihvatio zahtjeve sindikata radnika u prehrambenoj industriji i trgovini (United Food and Commercial Workers Union - UFCW) gdje se predviđa izdvajanje 2 milijuna $ u fond za pomoć radnicima (prekvalifikacija ili prijevremeno umirovljenje) u industriji koja se bavi proizvodnjom i recikliranjem plastičnih vrećica u Kaliforniji, a za koje se očekuje da će ostati bez posla.

    Ovim zakonskim prijedlogom predviđena je zabrana jednokratnih plastičnih vrećica tanjih od 56 mikrometara, ali i mogućnost da trgovci naplaćuju najmanje 10 centi (oko 58 lipa) za papirnate i višekratne (deblje od 56 mikrometara) plastične vrećice.

    Do sada na lokalnoj razini (okruzi, gradovi i mjesta) 123 lokalnih samouprava u Kaliforniji ima na snazi neku vrstu zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i koje obuhvaćaju oko 10 milijuna potrošača.

    Slični zakonski prijedlog o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države početkom ove godine bio je predložen u saveznim državama Washington i Massachusetts, ali nije prihvaćen u tamošnjim parlamentima.



    Izvor:
    Plastic News:
    California Assembly passes plastic bag ban


    - 08:36 - Komentari (9) - Isprintaj - #
  • Ja se apsolutno slažem sa zabranom proizvodnje i korištenja svake vrste plastike koja se ne reciklira. No negdje sam čitala da se baš svaka može ponovo preraditi naravno samo ako su ljudi osvješteni. Dakle treba raditi naporno na edukaciji. I moj je kvart konačno nakon niza godina zahtjevanja kontejnera za plastiku dobio jedan koji se vrlo brzo napuni. Drago mi je vidjeti da ljudi pozitivno razmišljaju, ali u isto vrijeme možemo vidjeti kako je plastika postala važnija od bilo kojeg drugog materijala. Pozdrav ti jutarnji. (Demetra 29.08.2014. 08:59)
  • Ako moram birati što je važnije za očuvanje života na našem planetu, prirodni materjal ili plastika, ima i za i protiv oboje.
    Nerazgradiva plastika zagadjuje životnu sredinu. Negde sam pročitala da su stari Grci ostavili kao svoju ambalažu amfore, a mi ćemo plastične vrećice.
    Kad razmislim da je prirodni materjal drvo, pluća planete, i da ga nemilosrdno sečemo...
    Na koncu, ne možemo se vratiti u pećine, saditi (ne sijati) žito i lukom i strelom ganjati divljač. Bar ne svojom slobodnom voljom... (mecabg 29.08.2014. 09:23)
  • @ Demetra, hodi na plac, pa kupi npr: sir, vrhnje, inćune, zelenu šalatu, krumpir, pileća jetrica, paradajz, kruh, faširano...
    Sve fino posloži u škarnicle, pa u ekološki ceker i uživaj u smjesi koju buš donesla doma...:)))))))
    Život treba pojednostavniti, a ne zakomplicirati... (sagittariusclassic 29.08.2014. 09:33)
  • Kao i uvijek, i za i protiv.
    Sve ima svoje dobre i loše strane. (Valcer 29.08.2014. 10:04)
  • S desne 'freš' na livu 'kul' ili nisam na vrijeme opazio.:)
    Ja bi sve zabranio. Ma molim te dokle je to došlo da se i štapovi čine
    od plastike. Bit će da je i onaj biskupski sve mi se čini.:) (fra gavun 29.08.2014. 13:47)
  • Kada ovo čuje buduća predsjednica Vlade, dr. sc. M. Holy, stručnjak za manipulaciju ili kako se već zove njezin predmet, kojeg predaje na VERNU, poludjet će od sreće. Kazat će da je ona uvijek imala pravo, a ne neki tamo plastičari, neznalice. Posebno borac za vrećice, prof. I. Čatić. Da o ostalim izvana zelenim, iznutra crvenima i ne pišem. Sagittariusclassic je zorno opisala kako MH kupuje na placu, ako to uopće radi. A njezin ekološki ceker kojeg je tako ponosno pokazivala u emisiji kod M. Togonala pred svoje razrješenje je od tzv. netkanog tekstila, žive plastike kako bi narod rekao. Samo politikanti i nedovoljno upućeni mogu se veseliti ovoj zabrani. Jedino što se mora priznati, barem će u Kaliforniji platiti neku štetu zaposlenima. (proricatelj 29.08.2014. 17:35)
  • Društvo, hvala na komentarima, a evo i mojih odgovora:
    @Demetra - ne postoji plastika koja se ne može reciklirati. Svaka se plastika može reciklirati, samo je pitanje isplativosti. Ali, ono što se ne isplati reciklirati (jer je pomiješano više vrsta, jer je jako zaprljano,),. može se spaliti i dobiti korisna energija. Jedino tu izdvajam biorazgradljivu plastiku, za koju se slažem samo u iznimnim i strogo kontroliranim slučajevima (pelene za djecu i starce, neke primjene u farmaciji i medicini), a sva ostala plastika mora biti nerazgradiva, mora se skupljati i reciklirati - i točka. Nemojmo dozvoliti stvaranje svijesti i navika: slobodno baci samo će se razgraditi. Neće! Za biorazgradnju trebaju posebni i kontrolirani uvijeti, isto tako se mora prikupiti i na određena mjesta odložiti da bi dobili - ništa. Pa kad već prikupljamo, odvozima - e onda i reciklirajmo. Slažem se, treba raditi na edukaciji i u krajnjem slučaji, smisao ovog bloga je edukacija.
    @Mecabg - ne znam čemu dilema prirodni materijali ili plastika? Plastika je materijal 21. stoljeća i materijal budućnosti i to se trudim pokazati ovim blogom. Također se trudim pokazati da svi problemi s otpadom nisu posljedica nekog materijala već neodgovornog ponašanja neobrazovanih ljudi. Na žalost, plastika je nezasluženo došla na loš glas, ali taj loš glas potaknule su i razne interesne skupine koje svojim proizvodima nisu mogle parirati prednostima plastike. Meco, jesi li ikad čula da je netko rekao - zabranimo staklene boce, jer se na nekoj plaži kupač porezao. Ne, znam da nisi, ali si mogla čuti - gle, neki je kreten razbio bocu na plaži. Ali, nećeš čuti komentar da je neki kreten neodgovorno bacio izsluženi plastični predmet - već, plastiku treba zabraniti.
    A svi ti - nazovi prirodni materijali su itekako štetniji po okoliš nego plastika koja se ne razgrađuje, može se pokupiti i reciklirati. Znaš li koliko se energije, vode i deterdženta troši za povratnu staklenu ambalažu, plus gorivo za kamione, plus težina itd. Znaš li koliko se pesticida i herbicida troši za uzgoj pamuka? Koliko se vode potroši.? Za jednu, toliko popularnu platnenu vrećicu potroši se 27000 litara vode dok dođe tebi u ruke, za jednu plastičnu vrećicu ne potroši se niti kap.
    Odgovorno tvrdim i trudim se ovim blogom pokazati i dokazati - plastika je najekološkiji materijal danas na svijetu! Neekološki su neobrazovani ljudi sa svojim neodgovornim ponašanjem.
    @Sagi - apsolutno se slažem, potpisujem. Dobar si primjer naveo.
    @Valcer - da ne špičim i da ne tjeram mak na konac - slažem se da sve ima svoje dobre i loše strane, ali loše strane našeg ponašanja pripisuju se plastici, a ne npr. staklu, pamuku ili drvu, a ne dao Bog papiru. Ti si ta koja može blogerskom društvu reći koliko je jednokratna plastika spasila života u tvom poslu. Korištenjem jednokratne plastične opreme za 90 % je smanjena smrtnost zbog infekcija u bolnicama. A da ne govorim koliko dijagnostike je plastika omogućila.
    @Fra Gavune - odavno sam ja na lijevoj strani - i blogerski i svjetonazorski. A štap monsinjora Ivasa je plastični zato jer je lakši. Da se čovjek ne umori kad ga nosi među puk. E, a to mi je ovaj puta žao.
    @Proricatelj - Holica je najmanji problem i čini mi se kao vrlo pragmatična. Koliko sam ja uspio shvatiti, može se s njom razgovarati, dogovarati i prihvaća argumente. Sjetite se da se je jednom zaletila, pa se je kasnije, nakon argumentiranja, povukla. A što da radimo s Potočnikom? On je trenutna opasnost koji pod krinkom zaštite okoliša, a s ciljem zaštite krupnog kapitala, provodi uništavanje plastičarske industrije u malim zemljama Europske unije. On je opasnost! (Plastik 29.08.2014. 23:53)
  • Biogumeni dijelovi psotoje najmanje 3,6 tisuća godina. Ovih dana je ugledni časopis B ioplasticsMagazin objavio članak jednog njemačkog profesora koji ukazuje da je bioplastika bila znatno prije sintetske. Naime sintetska plastika postoji tek od 1907., glasoviti bakelit. Hvala Plastiku koji vas uči da nije kriva plastika nego naše neodgovorno ponašanje i neznanje.

    Nisam vidio da je J. Potočnik predloženik Slovenije za bilo što. No ne znači da nasljednik(ica) ne će krenuti njegovim stopama. (proricatelj 30.08.2014. 09:29)
  • pozdrav, slavonski (ne daj bože kalifornijski) samo ostavljam! (križar 30.08.2014. 11:51)
  • četvrtak, 28.08.2014.

    Drugi život plastenki

    Coca Cola je došla na zanimljivu ideju s ciljem višekratnog korištenja plastenki. Napravila je komplet čepova s različitim funkcijama, a kako bi se, nakon što potrošač popije ovaj napitak, plastenka još koji puta iskoristila.

    Pogledajte, ideje su zanimljive.




























    Izvori:
    YouTube:
    Coca-Cola 2nd Lives
    Boredpanda: Coca-Cola Invents 16 Bottle Caps To Give Second Lives To Empty Bottles


    - 18:12 - Komentari (8) - Isprintaj - #
  • Puhanje balončića je najbolje :)
    (Što ćeš, imam unuke :) ) (Valcer 28.08.2014. 18:21)
  • to koji puta ne smije biti često ako je vezano uz prehranu, Ideja za pet :) (Sjedokosi 28.08.2014. 18:32)
  • Zanimljive ideje.
    Najviše mi se dopada ona sa zapušačem za špricanje.
    Može biti i za osvežavanje cveća i za fajtanje, i za poprskati, šaleći se, prijatelje:)) (mecabg 28.08.2014. 18:46)
  • SUPER ideje...Hvala Tebi za prezentaciju!!! (modrinaneba 28.08.2014. 19:45)
  • Odlična ideja. Preselio si ulivo ili sam tek sad vidio.:) (fra gavun 28.08.2014. 20:36)
  • Ulijevo baš nisam vidjela ali vjerojatno zbog dvije riječi. Možda da pokušam slikati....:) (tiana 28.08.2014. 21:31)
  • Znaš kako narod kaže ( a kažu da je narod pametan): Ne laje pas sela radi, nego sebe radi. U ovom se slučaju radi o besplatnoj promidžbi i nakon što je sadržaj ispijen. Što je duže u ruci to je sigurnije da će ruka posegnuti za novom bocom. I ne samo ona koja je otvorila bocu nego i druge zavidne dječje ruke.
    Netko je rekao: Politika je kurva, a ja bih dodao ... a reklama još i veća. (More ljubavi 29.08.2014. 00:30)
  • Svaka čast, pa makar i na ovoj reklami (proricatelj 29.08.2014. 06:33)
  • srijeda, 27.08.2014.

    Najava izložbe u Omišlju

    Kao što je i planirano, evo i izložbe fotografija u Omišlju:





    Na izložbi će biti izloženi radovi autora, kako je objavljeno u postu Rezultati foto natječaja..

    Svi ste pozvani, dobro došli!


    Više o fotografijama, izložbi, nagrađenim i izloženim radovima u Galeriji Plastik





    - 14:14 - Komentari (10) - Isprintaj - #
  • Bit če interesantno....sigurna sam....Pozdrav Tebi! (modrinaneba 27.08.2014. 14:26)
  • Žao mi je što sam sada tako daleko.
    Sigurna sam biće zanimljivo, ali biće fotki kod tebe ... (mecabg 27.08.2014. 14:46)
  • ako ćemo se osvrnuti na Jugoplastiku (koja je nažalost propala), imate vi povijest plastičnu... (seoska idila 27.08.2014. 15:36)
  • žao mi je, vrlo bih rado vidio izložbu - dolazi li ona u Zagreb ? (Sjedokosi 27.08.2014. 16:23)
  • A 'oće l' bit' organiziran kolektivni prijevoz iz Zagreba!? (Bergaz 27.08.2014. 16:59)
  • A iz Splita? :) (Nisa 27.08.2014. 17:27)
  • Pa da... da se svi skupa nađemo kod Romea... i neke Julije na pivici. (Bergaz 27.08.2014. 17:51)
  • Baš me veseli što nastavljaš svoj izuzetno zanimljiv projekat. (Valcer 27.08.2014. 19:52)
  • Hvala na komentarima.
    Na žalost, organiziranog kolektivnog prijevoza neće biti jer eto, nema love. A da je bilo pameti, mogla se je izorganizirati i izložba u Zagrebu. Tko zna, bude li volje i još onog nečega kojeg uvijek nedostaje, eto nas i u Zagrebu. Ali o tom po tom.
    Što se Omišaljske izložbe tiče, slijedi detaljan foto-izvještaj u nedjelju. (Plastik 27.08.2014. 23:21)
  • Šteta! (Bergaz 28.08.2014. 00:28)
  • utorak, 26.08.2014.

    Kalifornija opet nije uspjela, za sada

    Vrlo glasni i odlično organizirani borci protiv plastičnih vrećica u Kaliforniji, predvođeni senatorom Padillom, ponovno u parlamentu savezne države Kalifornije nisu uspjeli izglasati zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele savezne države Kalifornije.

    Rasprava i glasovanje o prijedlogu senatora Alexa Padille, SB 270, održani su 25. kolovoza te prijedlog nije dobio potrebnih 41 glas. Za prihvaćanje novog zakonskog prijedloga glasovalo je 38 kalifornijskih parlamentaraca, dakle nedostajala su 3 glasa. Ostali su bili protiv ili suzdržani.

    Predlagatelj zakona ima pravo do kraja parlamentarne sjednice - 31. kolovoza još jednom staviti ovaj prijedlog na glasovanje, pa je širom Kalifornije, ali i putem interneta i društvenih mreža pokrenuta gotovo pa očajnička kampanja, ne bi li barem 3 parlamentarca promijenila svoje mišljenje. Ali i udruge koje promiču korištenje plastičnih vrećica jer su iste jeftinije te ekonomski i ekološki prihvatljivije od alternativnih, kao što je American Progressive Bag Alliance (APBA) pokrenule su kontra kampanju.




    Osnovne postavke kampanje APBA protiv SB 270 su sljedeće:
    - SB 270 predviđa zabranu plastičnih vrećica koje su 100 % reciklabilne i višekratno iskoristive, a u korist alternativnih vrećica pri čijoj se proizvodnji koristi znatno više vode i emitira se znatno više stakleničkih plinova (CO2) u atmosferu
    - SB 270 direktno ugrožava oko 2000 dobro plaćenih radnih mjesta u kalifornijskoj industriji za proizvodnju i recikliranje plastičnih vrećica
    - SB predstavlja nekoliko milijardi vrijedan program koji pretpostavlja da će se taj novac naplatiti od potrošača kroz naknade na papirne vrećice i naknade na deblje plastične vrećice, a istovremeno neće se financirali programi zaštite okoliša i druge javne potrebe koje je država dužna provoditi i financirati iz postojećeg proračuna



    Izvori:
    Plastic News:
    Plastic bag ban stalls in California Assembly
    APBA: American Progressive Bag Alliance launches ad campaign in opposition to Senate Bill 270
    Animated flags


    Naknadno ubačeno:

    Evo, pogledajte kako kampanja protiv vrećica promptno reagira. Ovaj e-mail sam danas dobio (nakon što sam objavio gornji post). Ono što je zanimljivo, očekuje se da svaki primatelj ovog e-maila nazove svog predstavnika u kalifornijskom parlamentu i traži da glasuje u korist uvođenja zabrane na razini cijele savezne države Kalifornije. Poveznice omogućavaju da se vidi kako je koji parlamentarac glasovao po ovom konkretnom pitanju.




    Znate li Vi, dragi čitatelju bloga, kako je glasovao Vaš zastupnik u Hrvatskom saboru? Znate li njegov telefonski broj, možete li ga nazvati i tražiti da zastupa Vaše interese?


    - 13:18 - Komentari (10) - Isprintaj - #
  • ...ah, opet Kalifornija! Leglo dekadentnih progresivaca-ljevičara, pred bankrotom. Svatko normalan, tko želi raditi, od tamo se iseljava u Texas!
    Nevezano uz temu, evo nešto o problemima u raju:
    http://wattsupwiththat.com/2014/08/26/bearings-the-achilles-heel-of-w ind-turbines/ (sagittariusclassic 26.08.2014. 14:03)
  • A tko im je kriv? (Valcer 26.08.2014. 14:18)
  • Ne možeš zaustaviti progres bez obzira šta mislio o njemu... (mecabg 26.08.2014. 14:51)
  • Samo pozdrav (Annaboni 26.08.2014. 15:04)
  • Teško će biti izbaciti vrećice jer donose veliku zaradu a i plastične otrovne boce.

    Pozdrav! (Riba Luca 26.08.2014. 19:30)
  • @Samotvoja - plastične boce nisu otrovne! (Plastik 26.08.2014. 20:03)
  • He he, ja ne znam, niti bih ga zvala,
    ne zna ni on moj :)) (mecabg 26.08.2014. 20:04)
  • ....hvala na pozivu na foto galeriju ......i hvala na mailu sa kodovima :))....pozdrav..... (20 do asa 26.08.2014. 20:21)
  • ...NSA te gleeediiiiii! (sagittariusclassic 26.08.2014. 20:29)
  • he,he, vidiš s jedinom podnošljivom zastupnicom nisam ni telefonski broj razmijenio ;) (NF 26.08.2014. 22:58)
  • ponedjeljak, 25.08.2014.

    Zašto plastika?

    Plastika je svuda oko nas. Ako se osvrnete u stanu, u autu, na radnom mjestu, na ulici, a posebno u robnoj kući ili trgovačkom centru, svugdje ćete zamijetiti plastične proizvode. Plastike se danas u svijetu proizvede više nego svih metala zajedno i to u količini od skoro 300 milijuna tona godišnje. Ogromna količina, posebno kada se zna, da je 1960. godine proizvedeno svega 8 milijuna tona. Svjedoci smo da plastika svakim danom zamjenjuje materijale kao što su drvo, papir, keramika, staklo, metal... Zašto je tome tako? Očito je, da plastika posjeduje svojstva koja drugi navedeni materijali nemaju.







    Plastika je prvenstveno lakša od konkurentskih materijala, posebno metala, pa su i proizvodi od plastike lakši. Kakve to uštede donosi samo u svakodnevnom transportu, ne treba niti spominjati. Zamislite samo kućanske aparate i računala izrađene od metala, keramike ili drva. Plastika se zbog svoje polimerne prirode i plastičnih svojstava najlakše prerađuje, što znači da se za izradu proizvoda troši daleko manje energije po proizvodu u odnosu na sve druge materijale. Plastika se lako boji u masi i nije joj potrebna nikakva dodatna vanjska zaštita od korozije, bakterija, kemijskih agenasa i atmosferilija. Plastika je općenito otporna na kiseline i lužine, te najbolji toplinski i električni izolator.






    Kao kemijski inertna, potpuno je medicinski neškodljiva, pa se od nje izrađuju razni umetci za ljude i općenito ima vrlo široku primjenu u medicini. Prednost plastike je i ta, da se plastika može proizvesti s posebnim svojstvima ovisno o krajnjoj upotrebi (inženjerijska plastika i kompoziti), visoke čvrstoće i žilavosti, tako da bez problema može zamijeniti metale kao konstrukcijski materijal, a istovremeno je puno lakša. Najveći napredak i uštede na tom području ostvarila je automobilska industrija. Zato se na tržištu može naći nepregledan broj različitih osnovnih sirovina i dodatnih aditiva za izradu plastičnih proizvoda.


    Proizvodi od plastike dijele se u tri grupe:



    - Jednokratni ili privremeni proizvodi, u koje spada sva ambalaža, proizvodi za jednokratnu upotrebu te proizvodi do godine dana prosječne upotrebe. Ti proizvodi čine 40 % ukupno prerađene plastike. Materijali koji se najviše koriste za izradu takvih proizvoda su PE-LD - polietilen niske gustoće, PE-LLD - linearni polietilen niske gustoće, PP - polipropilen, PS - polistiren i PET - poli(etilen-tereftalat).







    - Trajni proizvodi čije je vrijeme upotrebe od 3 do 15 godina. U ovu grupu proizvoda spadaju kućanski aparati, audiovizuelna oprema, računala, namještaj, dijelovi vozila, igračke i sportska oprema. Ti proizvodi čine oko 35 svih plastičnih proizvoda. Plastike koje se najviše koriste za izradu navedenih proizvoda su PP - polipropilen, ABS - akronitril/butadien/stiren, PA - poliamid (najlon) i PVC - poli(vinil-klorid).








    - Infrastrukturni proizvodi čije je vrijeme upotrebe preko 20 godina. U ovu grupu plastičnih proizvoda spadaju plastične cijevi, građevinska stolarija i fasadni materijali, plastični materijali za javne radove, oprema za elektrodistribuciju i telekomunikacije. Ovi proizvodi čine 25 % proizvedenih plastičnih proizvoda. Glavni plastični materijali su PVC - poli(vinil-klorid) i PE-HD - polietilen visoke gustoće.






    Oprema za proizvodnju plastičnih proizvoda ekstruzijom, brizganjem, puhanjem, prešanjem, kalandiranjem ili vakumiranjem jednostavna je , puno jeftinija i troši puno manje energije po jedinici proizvoda. Ne može se usporediti trošak lijevaonica metala ili tvornica keramike sa jednostavnom mašinom za brizganje plastike i odnosnim troškom. Isto tako nije usporedivo vrijeme izrade, koje je kod plastike iznimno kratko.







    Sve navedeno čini plastiku materijalom sadašnjosti i budućnosti.



    Izvor: Drvoplast


    - 13:13 - Komentari (11) - Isprintaj - #
  • Ljubim ti plastičnu vrećicu, onu staru, nerazgradivu...
    Poplava u kući, hrpa mokrih prljavih, crnih krpa... i spasiteljica vrećica.
    Ne bih bez nje preživela dan:)) (mecabg 25.08.2014. 13:40)
  • Plastika je svuda oko nas....u pravu Si....neke stvari volim i imam jih doma ali bez vrečice ne ide...ćini mi se da so uvjek lepše obojane... (modrinaneba 25.08.2014. 13:52)
  • pročitala sam post i nemam pojma što bi komentirala, ono plastika ko plastika, nisam pobornik plastičnih kesa a imam ih doma stotine i koristim ih, eto.priznajem :) (slatko grko 25.08.2014. 14:19)
  • @plastik sad kad već dulje vrijeme sam tu, i čitam (kao što sam već rekla pvc (oliti poli-vinil klorid i ne volim , osobni razlog) jedno pitanje, pa ako odgovor stigne? Zašto kod nekih boca (jednokratnih) kao kratica do njihovog naziva, kod jednih piše PET a kod drugih PVC? Da li je razlog sadržaj boca? (tiana 25.08.2014. 15:48)
  • Hvala svima na komentarima.
    @Tiana - PET - poli(etilen-teraftalat) se najčešće koristi za plastenke (voda, sokovi, pivo) ili plastične kutije (npr. za kolače), dakle za prehrambene proizvode kao jednokratna ambalaža. Na dnu te plastične ambalaže trebala bi biti oznaka za recikliranje - 1 PET u trokutu sa strelicama.
    PVC - poli(vinil-klorid) se najčešće koristi za neprehrambene sadržaje, kao što su šamponi, deterdženiti i sl. Na dnu te plastične ambalaže trebala bi biti oznaka za recikliranje - 3 PVC u trokutu sa strelicama, a na nekim stranim ambalažama može se naći i stara oznaka 1 V u trokutu sa strelicama.
    Oznaka na ambalaži nam govori o materijalu i služi kod odvojenog prikupljanja otpadne plastike kako bi se istovrsnu plastiku moglo što kvalitetnije reciklirati i ponovno proizvesti upotrebne plastične proizvode i ambalažu. Oznake nemaju veze sa sadržajem. (Plastik 25.08.2014. 17:14)
  • Prisjest će vam svima uskoro ne samo plastične vrećice već i cijela plastika kada M. Holy uz pomoć I. Josipovića bude predsjednica vlade. Tako piše tisak. Sva sreća da imamo Plastika koji barem prosvjećuje narod. (proricatelj 25.08.2014. 17:52)
  • Hvala ti i nadam se da se uvijek mogu obratiti ako i kad imam neko pitanje, naravno u vezi struke........ (tiana 25.08.2014. 19:46)
  • Žao mi jedino Čergara jer ih je plastika zajebala. Oni bi jadni išli od
    sela do sela i šaldavali rupice na loncima i tećama a onda došla plastika cc.:) (fra gavun 25.08.2014. 21:45)
  • Hvala Plastik!!! (modrinaneba 25.08.2014. 22:10)
  • Hvala na odličnom postu. (Valcer 26.08.2014. 06:33)
  • Zamisli R-----ovo čak i ja kužim. I imam doma, da znaš (Annaboni 26.08.2014. 17:55)
  • nedjelja, 24.08.2014.

    Naši plastičari - Drvoplast



    Drvoplast d.d. iz Buzeta proizvodi u tehnologiji ekstruzije i koekstruzije više od 600 različitih plastičnih profila raznih namjena:
    • brtve (zaptivne profile) za građevinsku stolariju
    • PVC rolete
    • profile za industriju namještaja
    • profile za unutarnje opremanje
    • profile za plovila
    • smjerokazne prometne stupiće i štapove za snijeg
    • cijevi i bužire
    • profile raznih namjena (profili za automobilsku industriju, tende, sanitarne proizvode, tuš kabine, keramiku, teniska igrališta, hladnjake, vagone, nosače cijena u trgovinama itd.).

    Profile se proizvode uglavnom od mekog, polutvrdog i tvrdog poli(vinil-klorida) (PVC), ali i od drugih usvojenih plastičnih materijala kao što su polietilen (PE), polistiren (PS), termoplastični elastomeri odnosno elastoplastomeri (TPE), termoplastična guma odnosno etilen/propilen/dienski kaučuk (EPDM), etilen/vinil-acetat (EVAC), itd.

    Zahvaljujući tehničkim mogućnostima proizvode se različite vrste PVC granulata za ekstruziju i brizganje, svih vrsta tvrdoća (meki, polutvrdi, tvrdi). Proizvodnja kartonske (transportne) ambalaže samo upotpunjuje široki proizvodni program.

    Takva široka paleta proizvoda ima primjenu u gotovo svim industrijama počevši od građevinske industrije, industrije namještaja, automobilske industrije, proizvodnji sanitarne opreme, rashladnih uređaja, elektromaterijala, željezničkih vagona, tramvajskih vagona, plovila, kontejnera za stanovanje, kamp prikolica, cestogradnji, teniskim terenima, dječjim igralištima, trgovačkim lancima, skladištima itd.

    Posebna pozornost pridaje se zahtjevima kupaca iz kojih se kreira proizvodni program s osnovnim prednostima - brzina i kvaliteta u izradi proizvoda zbog posjedovanja vlastite alatnice, stručno osoblje, minimalne prodajne količine po vrsti proizvoda, priznata kvaliteta proizvoda s tradicijom duljom od 40 godina te vlastitog laboratorija i vođenog procesa kontrole - ulazna, procesna i izlazna kontrola, kako bi svi proizvodi u potpunosti ispunili sva očekivanja kupaca.

    Stalni rast izvoza u zapadnoeuropske zemlje, jasno je opredjeljenje, ali i mjerodavna ocjena uspješnosti (izvoz čini 75% ukupne prodaje).


    Proizvodni program


    PVC rolete

    • izrađene iz visokokvalitetnog, UV stabiliziranog PVC-a
    • štede energiju
    • uljepšavaju Vaš dom
    • povoljne cijene
    • pružaju zaštitu od sunca, buke, vjetra, hladnoće, insekata i radoznalih pogleda susjeda
    • velikog spektra boja
    • oblikuju se prema zahtjevima kupaca
    • njihovo montiranje je ugodno i lako.

    U proizvodnom programu proizvode se rolete pokrivnih širina - profil 33 mm, 37 mm i 50 mm, debljina 6, 8 i 14 mm.



    Brtve

    U području brtvi (zaptivni profili) za građevinsku stolariju Drvoplastov proizvodni program obuhvaća:
    • brtve za drvenu stolariju
    • brtve za aluminijsku stolariju
    • brtve za metalnu stolariju
    • brtve za plastičnu stolariju
    • brtve za staklo
    • okapnice
    • termičke mostove
    • pomoćne profile za proizvodnju plastičnih prozora
    • profile za pokrivanje utora prozora


    Profili za industriju namještaja

    • sudarne letvice
    • klizne letvice
    • kuhinjske letvice
    • kit letvice
    • zaptivni profili
    • vezni profili
    • ukrasni profili
    • obrubni profili (oplemenjeni)
    • vodilice vrata (donja i gornja, šiber, rolo, harmo - vrata, ...)
    • vodilice ladica
    • vodilice stakla
    • umetci za vodilice stakla
    • profili za lamperije
    • profili za rub ogledala
    • nogice za ormare

    Profili za unutarnje opremanje

    To su profili za unutarnje opremanje svih vrsta životnih i radnih prostora:
    • vezni profili (središnji, kutni, ..) raznih namjena
    • pokrivni profili raznih namjena
    • kutni profili raznih namjena
    • profili za kontejnere za stanovanje
    • profili za auto-kuće (kamp prikolice)
    • profili za staklo
    • profili za školske ploče
    • podne letvice
    • profili za utore
    • držači profila
    • vodilice za staklo
    • vodilice za ladice
    • profili za zastore
    • vodilice zastora
    • profili za vješalice
    • profili za pano ploče
    • profili za okvire slika

    Profili za plovila

    Široka namjena Drvoplastovih profila našla je svoju primjenu u brodogradilištima i nautici, kako u izgradnji novih plovila tako i u obnovi starih i dotrajalih plovila bilo da se radi o pasarama ili o jahtama.

    To su:
    • štitnici bokova plovila tzv. bokoštitnici
    • sve vrste brtvi (zaptivni profili) za otvore na plovilima.




    Cijevi i bužiri

    Cijevi se izrađuju od tvrdog i polutvrdog PVC-a, a bužiri od mekog PVC-a.
    • cijevi (crijevo) za zalijevanje vodom
    • cijevi za igračke
    • bužiri za rukohvate
    (metle, motorne pile, kolica u trgovačkim centrima ..)
    • bužiri za presvlačenje drugih materijala



    Smjerokazni stupići i štapovi za snijeg

    Svi stupići su izrađeni od visokokvalitetnog plastičnog materijala, otpornog na udarce i atmosferilije, što jamči dugotrajnu upotrebu bez promjene svojstava smjerokaznog stupića.

    Kvaliteta prometnog smjerokaznog stupića potvrđena je i Uvjerenjem o kvaliteti za novi proizvod izdanog od mjerodavne ustanove u RH. Smjerokazni stupići se isporučuju kompletirani s plastičnim katadiopterom (crveni ili bijeli) ili refleksnom ljepljivom trakom u standardnoj dužini ili u dužini po zahtjevu kupca.




    Profili raznih namjena


    • Trgovački lanci - nosači cijena na policama trgovačkih lanaca
    • Automobilska industrija - profili za oblaganje žičanih sajli (zvijezdice)
    • Metalna industrija - profili za zaštitu tračnih pila i kosa - profili za zaštitu oštrih metalnih rubova
    • Industrija stakla - elektrode u proizvodnji pleksistakla - štitnici za stakla
    • Građevinarstvo - profili za kamene ploče - protuklizne trake na stepeništima - profili za okapnice - profili za šatore
    • Proizvodnja kablova - profili za kablove - kabelske obujmice - poklopci za kablove
    • Zaštita od sunca - profili za tende - profili za žaluzine
    • Proizvodnja putničkih i željezničkih vagona, tramvaja,… - sjenila za rasvjetu i ostali profili
    • Keramika - rubni profili za keramičke pločice
    • Sanitarija - brtve (zaptivni profili) za tuš kabine i umivaonike
    • Elektronska i mehanička industrija - profili za hladnjake - profili za ledenice
    • Elektro industrija - profili za ormare za električna brojila
    • Sport i rekreacija - rubni profili za teniska igrališta - profili za tobogane
    • Ured - profili za stolne zastavice


    Izrada alata



    Za proizvodnju svih profila, cijevi i bužira iz proizvodnog programa Drvoplast je sam konstruirao i izradio alate, kalibratore, naprave za doradu profila u vlastitoj alatnici, koja je opremljena tokarskim strojevima, glodalicama, brusilicom za ravno brušenje i kompjuterski upravljanim žičnim elektroerozimatom.

    Sukladno tehničkim mogućnostima navedenih strojeva te iskustvu osoblja alatnice u obradi metala, Drvoplast nudi usluge konstruiranja, te izrade po nacrtu ili uzorku različitih alata, naprava i dijelova, a posebno alata i kalibratora za ekstruziju profila. Više od 600 izrađenih alata u vlastitoj alatnici siguran su jamac kvalitete i znanja zaposlenika Drvoplasta.



    Izvor:
    Drvoplast d.d., Buzet



    - 11:19 - Komentari (10) - Isprintaj - #
  • O, Plastični...........tnx, ovo nije za žene, jel' da ? (Annaboni 24.08.2014. 11:27)
  • U Ateni ima ulica Athenas,
    u kojoj su samo alati i muška garderoba,
    i ulica Ermou, u kojoj je sve za žene.
    Muškarac krene prvom, žena drugom
    i nađu se na Atenskoj tržnici. Mudro, zar ne?
    (parafraza na Annabonin komentar,
    s kojim se slažem) (Valcer 24.08.2014. 12:07)
  • Svaka čast prirodnim materjalima,
    ali ostali su u noćašnjoj oluji čitavi zahvaljući nesebičnim pomagačima od plastike:))
    Sad ćeš me grditi što to nisam slikala:)) (mecabg 24.08.2014. 13:16)
  • ja se ne slažem sa prva dva komentara....pa žene koriste plastiku isto kao i muškarci, a često i više ( kuhinja, smočnica, kupaonica...).....u ostalom , zar samo muškarci imaju plastične rolete.....
    Sorry, Plastik, ak ti radim tu pomutnju....pratim te i dalje, ali manje komentiram....generalizacije baš i nisu moj svijet kvalitete :-)) (Čuvarica pinkleca 24.08.2014. 13:42)
  • Ma nije da se ne razumin u faze gradnje i obnove, baš
    je sad ova druga, obnova, samo će pričekat, čekamo
    "profinjenije" otvore, ograde i pregrade. A koliko te
    plaćaju kad tako umiješ reklamirati da se čovjek ništa
    ne pita, samo prihvaća. Dođe mi da ti pošaljem paletu
    svojih proizvoda (plastična ambalaža), pa mi odradiš
    EPP. Provizija po dogovoru, nisan cicija:))) (malo ti malo ja 24.08.2014. 18:17)
  • plastike svuda gdje samo poželiš....neka mi se dopadne pa jo i sama imam i kupujem odvisno.... (modrinaneba 24.08.2014. 20:18)
  • Ovo što @Pinklečica kaže da se ne slaže s prva dva komentara mogu objasiti tebi:

    Plastike svatko ima u stanu od lavora do kanta za smeće. Ali , što je na slikama meni ne znači baš ništa. Imam muža koji zna što kupiti i u koju svrhu. Žena sam ( a nisam plavuša ) To vidiš na avataru (Annaboni 24.08.2014. 20:31)
  • ma meni puklo ovo plastično kod zamrzivača u hladnjaku, ne znam više kak se što zove, njemačke nazive sam odmah našao guglajući, izuzetno skupi zamjenski djelovi, mislim nekako smo zakrpili i otišli xD (NF 24.08.2014. 21:17)
  • Kupiti je lako, pitaš ono što ti treba. A prije toga pitaš onog tko se razumije što da pitam. Znači stvar je samo da treba pitati.
    Ja sam istinski zadivljeni na kraju posta, ono što si napisao o ovoj tvrtki. Duboki naklon svima. Od alata potrebnih do proizvoda.

    p.s. hvala ti za komentar, tako si me lijepo nasmijao (ljuta ne, jer kad i jesam onda sam to uglavnom ili uvijek samo na sebe.). nije rezultat ljutnje. to je nekako slijed onog prethodnog posta, na drugačiji način. (tiana 24.08.2014. 23:28)
  • Vratia se Sime (Euro 25.08.2014. 08:00)
  • subota, 23.08.2014.

    Praktična plastika - Ne bacajte plastenke

    Ponukan jučerašnjom idejom, evo još nekoliko praktičnih ideja kako upotrijebiti iskorištene plastenke. Dakle, ne bacajte ih.








    - 13:13 - Komentari (12) - Isprintaj - #
  • ovo dolje sa salatom je fenomenalno :) (lion queen 23.08.2014. 13:45)
  • Smišno je! (sewen 23.08.2014. 15:38)
  • zanimljivo, isprobat ću :) (Sjedokosi 23.08.2014. 15:41)
  • ODLIČNE ideje što se sve može z malom truda napraviti da se može lajkati ja bi lajkala zadnju sliku...ODLIČNO!!!
    a muzika kod mene....ja sam ti generacija 1966 i volim slušat sve živo...vidi i slušaj ponovo nešto drugo:)) poznaješ glas? (modrinaneba 23.08.2014. 16:32)
  • Zgodno iskorištene. Vidio sam u nekim vrtovima i vaze od starih pneumatika (koje još zovemo gumama) neke i u obliku labuda. Ovdje bih dodao kako se od ovih pet boca može napraviti blatobran za bicikl). (gogoo 23.08.2014. 16:53)
  • da, ovo mi se jako sviđa :) (durica 23.08.2014. 16:59)
  • Ko ti dade ovoliko zida čovječe, što će ti reć iz porezne!:)) (fra gavun 23.08.2014. 17:20)
  • vidjela sam već razne vaze, lopatice za pijesak, lijevak od boca , ali ovi mini vrtovi ( zadnja fotka) su mi najbolji....odlična ideja za začinsko bilje na balkonu... (Čuvarica pinkleca 23.08.2014. 17:57)
  • To me pomalo podsjeća na one koje sam u Moskvi vidio u muzeju kozmonautike a što su svjedobno bili obješeni (baš u plastici) i rasli u svemirskoj stanici Mir. ;) (Bocaccio 23.08.2014. 18:38)
  • Zgodno je...
    Samo ne znam da li će u stanu uspeti takav vrt,
    previše je sunca... (mecabg 23.08.2014. 19:13)
  • zapravo...više topline za biljke. genijalno! (primakka 24.08.2014. 20:05)
  • Ovo je odlična ideja. Još se može lijepo oslikati i na kraju se ni nebi skužilo da je boca, mislim, ako nekome smeta! (Ca 31.08.2014. 18:08)
  • petak, 22.08.2014.

    IKEA i plastika

    Evo malo virtualno-blogovske šetnje po novootvorenom centru IKEA u Sesvetskom Kraljevcu kraj Zagreba. Iznenadio sam se koliko je plastike. Neka, jer plastika je praktična, ekološka i ekonomična. Pa i da čitateljima bloga predstavim što to IKEA nudi plastično. Pogledajte:


















    Frakta torba
    tkani polipropilen (PP)




    Pregled materijala koje IKEA koristi:




    I na kraju - recimo da je IKEINA ideja:





    Izvor: IKEA Katalog


    - 15:43 - Komentari (13) - Isprintaj - #
  • vidi, stvarno prvi! Ikein prospekt sam našao neki dan obješen na vrata i po cijeloj kući možeš znati koga nema jer još sada visi na vratima. za lopove idealno, vrećica je, naravno plastična :) (Sjedokosi 22.08.2014. 16:09)
  • Baš mi treba novi koš za rublje :) (Valcer 22.08.2014. 16:11)
  • eee... Tobias stolice kupili još prije više od 5 godina.... no IKEA ima i drvo... (seoska idila 22.08.2014. 16:40)
  • Plastik, bravo......tek su podijelili kataloge , počela prodaja i već imaš post....uvijek u korak sa vremenom, ili čak ispred njega (Čuvarica pinkleca 22.08.2014. 16:43)
  • Slažem se s Čuvaricom pinkleca. (proricatelj 22.08.2014. 16:49)
  • Imala sam priliku ranije vidjeti IKEIN asortiman, s neizostavnim
    plastičnim primjercima. Mogu reći da su praktični, jednostavni
    i može se vrlo lijepo uklopiti u svaki dom, naravno, tko ne pati od
    grandioznih namještaja i "pozlaćenog posuđa". Osobno mi je
    važna praktična primjena, a i ovaj "izum" s cvijećem me
    privukao, dalo bi se iskoristiti. Svrsishodno kao uvijek:))) (malo ti malo ja 22.08.2014. 20:32)
  • Ima zanimljivih stvari od plastike, ali na onu stolicu ne bih sjela...zbog stolice, ne zbog mene :))
    Dobra ideja to sa vrtom u boci... (mecabg 22.08.2014. 21:01)
  • Izmišljeno, to kao oduševljenje je riječ Ja bih se izgubila i gubila cijeli dan u ovome. Hvala ti za ovo:) (tiana 22.08.2014. 21:09)
  • ja bi se rado uvalila u onu Riso vreću, pa da me usluže na onom stoliću :) (kamena 22.08.2014. 21:50)
  • Zgodan je vrt u boci... ali i sve fotke koje si stavio (Annaboni 22.08.2014. 22:11)
  • OK, tu i tamo možda IKEA (poslali su mi katalog) ali uvijek http://www.hrvatskinamjestaj.hr/.

    Razlika je tome želliš li (plastične) daske ili pravi (plastični) namještaj. U jeftinom svijetu sve na kraju ispane puno skuplje nego u onom skupom. Što bi britanci rekli, nisam tako bogat da kupujem jeftino. ;) (Bocaccio 22.08.2014. 22:22)
  • čekala sam Ikeu stvarno s velikim veseljem, najviše zbog te praktičnosti i asortimana za djecu. (durica 23.08.2014. 17:00)
  • Ja bih jedan onaj luster (da me prosvjetli!). (White Lilith 23.08.2014. 18:46)
  • srijeda, 20.08.2014.

    Plastične vrećice s porukom













    Zahvaljujem se kolegi blogeru Sjedokosom, koji vodi blog "Kule u pijesku" na poslanim fotografijama. Blogerska suradnja se na području plastike nastavlja, što ne mogu reći da ja mogu uzvratiti na polju poezije (možda i bolje!). Stoga, za sada jednostrana. Zahvaljujem i pozivam i ostale čitatelje, kolegice i kolege blogere na sličnu suradnju.



    - 13:45 - Komentari (11) - Isprintaj - #
  • Viđala sam na netu ove fotke.
    Eto, i kese mogu biti inventivne. (Valcer 20.08.2014. 14:03)
  • prva mi je posebna ali i opasna ..zamisli da hodaš s njom po gradu:))) (modrinaneba 20.08.2014. 14:10)
  • ima svašta na vrećicama, a ne kesama od rođendanskih poruka razni portreta do umjetnički radova, i to unikata :) (Sjedokosi 20.08.2014. 14:18)
  • Baš sam se razveselila, odličan izbor:))) (malo ti malo ja 20.08.2014. 16:19)
  • uporan si, plastik, s ovom plastikom.
    ne obećavam, al ko da pomalo konvertiram. :) simpa skroz. (primakka 20.08.2014. 16:52)
  • Zanimljive vrećice, ali u skoro svima ne bih nosio artikle iz trgovine, niti ih držao u šatoru ili bivaku iznad glave. (gogoo 20.08.2014. 18:21)
  • Da ti pošaljem jednu unikat (sada to već je) vrećicu "Kerum" (iako vraća se, pa mi uništava biznis ostalih vrećica)........ (tiana 20.08.2014. 18:40)
  • Meni se dopadaju ovakve vrećice...
    ali...
    Moja prijatljica doputovala iz inozemstva i donela vrećice, šarene, velike, zgodne, reklamne...
    Stavila smeće u njih i bacila u kontajner koji se noću prazni.
    Ujutro našla smeće na ulici, a vrećica nigde:)) (mecabg 20.08.2014. 20:31)
  • Zamisli što bi bilo da u marketima možeš samo kupiti onu vrećucu za zadnje fotografije. Koliko bi to i bi li utjecalo na prodaju? ;) (Bocaccio 20.08.2014. 23:59)
  • :D (NF 21.08.2014. 09:44)
  • Dečki, strašni ste, baš ste me nasmijali
    imam jednog kome bih rado onu protiv grickanja noktiju poklonila ;)) (Mayday 21.08.2014. 14:57)
  • utorak, 19.08.2014.

    Plastični humor - Bilo kuda PET svuda

    Ekipa nagrađivane serije “Downton Abbey” dokazala je da britanski humor nije bez razloga svjetski popularan.




    Nakon gafa sa službenim fotografijama za petu sezonu te serije na kojima se greškom na kaminu našla i plastična PET - poli(etilen-teraftalat) boca vode, iako je radnja serije smještena u 20-e godine prošlog stoljeća, u doba kada PET ambalaža nije postojala, cijelu situaciju okrenuli su u svoju korist.

    Na Facebook stranici serije pod nazivom "Downton Abbey" glumci su, šaleći se na svoj račun, prozirali s bocama vode promovirajući rad međunarodne dobrotvorne organizacije WaterAid. A cijeli slučaj duhovito je nazvan "Water bottle-gate", aludirajući na afere poput Watergatea.





    Izvori:
    Jutarnji list:
    WATER BOTTLE GATE Glumci popularne serije našalili su se na svoj račun nakon gafa s bocom vode
    Plastics Today: Friday Funnies: What's wrong with this picture?
    Facebook: Downton Abbey
    Water Aid: Stars of Downton Abbey show their support for WaterAid


    - 12:44 - Komentari (12) - Isprintaj - #
  • Humor je važan začin života,
    kao što su komentari začin bloga.
    Evo me, trenutno :) (Valcer 19.08.2014. 12:58)
  • bravo, Plastik ! :-)) (Čuvarica pinkleca 19.08.2014. 13:13)
  • kud ti postom Valcerica komentarom :) budno oko uvijek gleda sakrit mu se ništa ne da :) a serija je super :))))))) u prvi mah sam pomislio:" vidi Romea, baš je pravi" :) (Sjedokosi 19.08.2014. 13:15)
  • Plastično je fantastično, pomislih prije pola sata kad se plastična boca mineralne sjurila po stubama... (mecabg 19.08.2014. 13:20)
  • Umjeće je izvući se na ovakav način.:)) (fra gavun 19.08.2014. 13:31)
  • I šta sada da ja kažem. Niti gledam seriju, niti listam facere.
    Poznati su takvi gafovi filmskoga svijeta kada u jednu stvarnost uleti dio nekog drugog svemira. Ipak, dobro su se izvukli (More ljubavi 19.08.2014. 15:14)
  • Dobra fora, dobro su se snašli :))) (Lilianke 19.08.2014. 18:01)
  • pojednostavljeno rečeno, humor spada u rijetke vrijednosti koje cijenim kod britanaca (NF 20.08.2014. 11:18)
  • svuda plastika i kod glumcev...Pozdrav Tebi! (modrinaneba 20.08.2014. 12:44)
  • Volim engleski humor, kao i sve vrste humora, taman
    pakuran u plastične boce:))) (malo ti malo ja 21.08.2014. 14:39)
  • snašli su se i, kao što si napisao, sve okrenuli u svoju korist;) treba i to znati:) (Ana Maria 21.08.2014. 15:55)
  • Britanci kao britanci, uvijek se snađu i uvijek izvuku. Moram priznati da mi opčenito se sviđa njihov cool stav. Bilo što da je, uvijek se pozivaju na "british tradition and a way of life w/o changes whatever happened". Mnogi bi od njih mogli učiti, pogovoto mi. ;) (Bocaccio 21.08.2014. 19:15)
  • ponedjeljak, 18.08.2014.

    PET bačve za pivo na tržištu




    Jučer o PET bocama, danas o PET bačvama odnosno bidonima.

    Engleska kompanija Petainer izbacila je na tržište PET bačve (bidone) različitih zapremnina. PET bačve koje možete vidjeti na priloženim fotografijama zamjenjuju teške 30 ili 50 litarske aluminijske ili čelične bačve. Izrađene su od poli(etilen-teraftalata) (PET), namijenjene su za jednokratnu upotrebu, a postoji veliki broj zapremnina, što omogućava ugostiteljskim objektima istovremeno držanje više vrsta piva.












    Prednosti korištenja ovih PET bidona je što su znatno lakše od metalnih pa to daje značajne uštede u transportu, nepovratne su pa nema troška povrata prazne ambalaže proizvođaču, recikliraju se, a proizvođačima piva ili ugostiteljskim objektima uštedjeti će nabavku svojih povratnih metalnih bačvi te nema troškova održavanja.
















    Dimenzionalno i s priključcima su prilagođene postojećim linijama za punjenje metalnih pivskih bačvi kao i instalacijama za posluživanje u ugostiteljskim objektima.














    Izvori:
    Petainer Kegs Brochure with specifications
    Petainer Kegs
    Plastic and Rubber Weekly: PET beer kegs touted as steel alternative


    - 14:55 - Komentari (6) - Isprintaj - #
  • još samo treba pivo popiti :) (Sjedokosi 18.08.2014. 15:08)
  • vrti mi se još od jučer..... (Čuvarica pinkleca 18.08.2014. 17:41)
  • Moj susjed tvrdi da pivo u plastici menja ukus:))
    Pročitaću mu ovo. (mecabg 18.08.2014. 20:40)
  • Uistinu zanimljivo. Pomalo i čudno (ili je to samo meni), iako nisam ljubitelj piva, odnosno uopće ne pijem, jer više navika vidjeti sada ove boce kao zamjene. I u zamjeni nekih materijala sa pet, plastikom ili već što (jer ne razumijem se, iako sam tu čitala te razlike pet, pvc i.....) slažem se (zbog onog razloga što mi se plastika sviđa) osim kod nekih materijala gdje više volim ono što je starina........ (tiana 18.08.2014. 22:28)
  • Moram priznati da me postu privukla riječ pivo, pa još u bačvama....dobar ti post!:)))) (White Lilith 18.08.2014. 23:19)
  • Ovo je melem za uši svakom konobaru. Samo se nadam da će uskoro doći i u Hrvatsku! :))))) (Zack 19.08.2014. 01:58)
  • nedjelja, 17.08.2014.

    PET plastenka izgleda kao staklenka

    Oko 5 milijardi PET - poli(etilen-tereftalat) plastenki za pivo prodaje se godišnje. Zvuči jako mnogo, ali to je samo oko 2 % učešća na ukupnom tržištu piva u što se ubrajaju staklenke i limenke. I mnogi drugi proizvodi, prije svega hrane i pića, prešli su u prošlosti na PET ambalažu, uključujući ambalažu za sokove, vodu, gazirana bezalkoholna pića, maslinova ulja, umake i sl. To i ne čudi s obzirom na sigurnost, čvrstoću, fleksibilnost, manju težinu, reciklabilnost, praktičnost, znatno manju potrošnju energije pri proizvodnji kao i ukupno znatno manje troškove proizvodnje. Što se udjela PET plastenki u pivu tiče, postavlja se opravdano pitanje - jesu li PET plastenke prihvaćene. Jesu, ali još uvijek prodor na tržište ide sporo prvenstveno zbog već vrlo dobro uhodanih pravaca od proizvodnje do potrošačkog stola koje suvereno drže staklenke i limenke.

    Multinacionalna kompanija Sidel sa sjedištem u Francuskoj, specijalizirana za proizvodnju PET ambalaže za tekuće proizvode, nedavno je na tržište plasirala prvu laganu PET bocu za pivo koja podnosi pasterizaciju te ima dno koje nije u obliku cvijeta (tzv. petaloid baza (na slici lijevo) - patent Continental Can Company iz 1971. godine) kao što to imaju ostale PET boce.









    Kako bi i proizvođači i potrošači piva lakše prihvatili tu promjenu, Sidel je osmislio PET bocu s ravnim dnom, koje se tradicionalno nalazi na staklenim bocama piva, te s krunskim čepom, što boci daje "stakleni" izgled, ali je ustvari PET sa svim prednostima plastenke - lagana i povećana mehanička svojstava PET-a, nova boca teži samo 28 g, što je 86 % manje od prosječne ekvivalentne staklene boce.

    "Želimo pomoći proizvođačima piva da iskoriste fleksibilnost, manju težinu, održivost i niže troškove koje nudi PET, proizvodeći bocu koja će privlačiti nove generacije potrošača piva koji žele da im pića budu u ambalaži koja je održivija, prikladnija i user-friendly", istaknuo je Christophe Bunel, voditelj proizvodnje ambalaže u Sidelu.

    "Za mnoge potrošače dno u obliku cvijeta znači poveznicu s drugim kategorijama proizvoda, kao što su gazirana bezalkoholna pića ili voda, i stoga, kad bi se pojavilo na boci piva, moglo bi negativno utjecati na percepciju brenda. No potrošači postaju sve svjesniji prednosti PET-a te ga doživljavaju kao materijal poželjan za pakiranje hrane i pića. Dakle, kako bismo pomogli i proizvođačima i potrošačima da što lakše osvijeste taj prijelaz, cilj nam je bio napraviti bocu koja je izgleda poput stakla, ali ima sve benefite PET-a", dodaje Bunel.













    Izvori:
    Best in packaging:
    What’s New in Beer Bottles?
    Sidel: Looks like glass, but it’s pet!


    - 13:23 - Komentari (8) - Isprintaj - #
  • Kod tebe-------samo učenje i opet učenje (Annaboni 17.08.2014. 13:50)
  • hehhe za dečke blogo-pivopije: više pive stane u pet ambalažu od dvije litre, nego u staklenku od pola litre :)))) (lion queen 17.08.2014. 14:16)
  • uvjerih se u živo :) (Sjedokosi 17.08.2014. 15:10)
  • interesantna novost... hvala... :) (Dinaja 17.08.2014. 15:48)
  • za razliku od onih koji su se iskazivali kao pivoznalci nisam izbjegavao pivo iz plastičnih boca, dapače zbog praktičnosti često i preferirao osim u njemačkoj gdje je skuplja kaucija nego za staklo. (NF 17.08.2014. 16:27)
  • ...sorry, ali najbolja mrzla piva je iz limenke, pa iz stakla. A stručnjaci za plastiku mogu tvrditi što god žele...:)))))))))) (sagittariusclassic 17.08.2014. 16:37)
  • na mene jednako djeluje piva iz staklenke, limenke, plastenke....od jedne čaše od dva decilitra ja sam gotova (Čuvarica pinkleca 17.08.2014. 17:10)
  • ne spoznam se ja na staklenke...plastenke...a Tebi Pozdrave šaljem!!! (modrinaneba 17.08.2014. 17:55)
  • subota, 16.08.2014.

    Plastični humor - Ah ... te žene




    Ovaj post rezultat je blogerske suradnje. Ovu karikaturu poslala je blogerica Čuvarica pinkleca koja uređuje blog Moj pinklec, kojoj se zahvaljujem. Ujedno, pozivam i sve ostale blogere i čitatelje bloga da, naiđu li na kakav sličan, ali i bilo kakav drugačiji prikaz o plastici i plastičnim predmetima, da ga ne bacaju već da mi ga pošalju. Uvijek se može ovako, barem još jednom, iskoristiti. Baš kao i plastika i plastični predmeti. Dakle, ne bacajte, pošaljite, biti će iskorišteni.



    - 14:39 - Komentari (9) - Isprintaj - #
  • Griješiš u pogledu "pretvorbe" jer osjećaji se ne mogu pretvoriti u plastiku. ;) (Bocaccio 16.08.2014. 14:49)
  • Simpatično.
    He he he, ma volite vi plastificirane žene, zvane "silikonke" :) ) (mecabg 16.08.2014. 16:13)
  • silikoni, a kaj je to :) (Sjedokosi 16.08.2014. 16:15)
  • Uopće se ne slažem s tvrdnjom, velika većina žena je prava, od krvi i mesa, bez imalo plastike! (White Lilith 16.08.2014. 18:23)
  • Sva plastika je polimer. Ali i ljudi su organski polimeri kao i životinje te biljke. Osnovni organski polimeri su bjelančevine (nepotrebno proteini), polisaharidi i nukleinske kiseline. Stari su oko 4 milijarde godina.

    Po novoj sistematizaciji, silikonke su hibridi živoga (prirodno tijelo od organskog polimera) i neživoga (silikoni su anorganski polimeri. Dakle žene sa silikonskim grudima su kiborkinje. (proricatelj 16.08.2014. 19:44)
  • Zaboravio sam. I ovaj puž je organski polimer ali živi. (proricatelj 16.08.2014. 19:46)
  • Plastične, ili ne, uvijek su mi bile prebrze ;) (dražeN ;) 16.08.2014. 21:55)
  • hahaha! (durica 17.08.2014. 01:02)
  • Haha, odlično! :)))))) (Zack 17.08.2014. 02:29)
  • petak, 15.08.2014.

    NEWSLETTER 17

    NEWSLETTER 17




    Poštovani primatelji newslettera,
    ovim izvanrednim brojem želim
    Vas izvijestiti o realizaciji projekta
    "PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA"
    na stranicama bloga
    "Plastično je fantastično"




    PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA




    Blog "Plastično je fantastično" započeo je s projektom PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA. To nije „Enciklopedija plastike“ jer bi to bio preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika. Stoga i i takav naziv: Plastična enciklopedija.

    Plastična enciklopedija sastoji se od dva dijela.

    Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva stavljene su i kratice tog polimera nastale izvorno u engleskom jeziku, koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama). Gdje se je moglo, ubačen je komercijalni naziv materijala koji je u čestoj upotrebi u svakodnevnom govoru - npr. uz poli(metil-metakrilat) (PMMA) naveden je pleksiglas, a uz pjeneći polistiren (PS-E) naveden je uobičajeni komercijalni naziv s kojim se često susrećemo u svakodnevnom razgovoru - stiropor.

    Popis je podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, ubačena je poveznica (ili će biti u vrlo skoro vrijeme). Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru i zainteresiranom čitatelju daje mogućnost dobivanja potpunije informacije o nekoj plastici, smoli ili dodatku.

    Drugi dio Plastične enciklopedije je poveznica na KRATICE polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.


    O kraticama

    Imena osnovne plastike, proizvoda polimerizacije, polimerizata i nužnih dodataka često su vrlo dugačka. Stoga je vrlo prošireno pisanje kratica. Uobičajeno je kratice sastavljati prema nekom logičkom i upotrebljivom sustavu. Početna je pretpostavka da su kratice akronimi imena, no to nije uvijek moguće dosljedno provesti, pa se dodaju i druga slova. S pomoću kratica koje plastiku svrstavaju prema njihovu osnovnom kemijskom sastavu, mogu se identificirati pojedini materijali. Međutim, fizička, preradbena i uporabna svojstva proizvoda bitno određuju dodaci u polimernim mješavinama ili smjesama. Ti dodaci, katkad brojni, obično nisu obuhvaćeni kraticama, osim u ponekim, odlučujućim slučajevima.

    Hrvatsku inačicu kratica započelo se izrađivati u okviru časopisa „Polimeri“ još 1982. U radu je sudjelovalo više autora, međutim ovdje navedene kratice, od kojih su neke i normirane prema HRN/ISO rezultat su rada autora Igora i Ranke Čatić.

    Od trenutka kada se započelo izrađivati kratice, svi suradnici bili suočeni s gotovo nepremostivim teškoćama. Temeljni je razlog što se podosta razlikuju rješenja u preporukama Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (e. International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC) o pisanju kratica i norme EN ISO 1043-1:2001 (E) - Plastics – Symbols and abbreviated terms (Plastika – simboli i kratice imena). Primjer: prema preporukama IUPAC-a treba pisati eten, a prema navedenoj normi ISO, i što je uvriježeno u svakodnevnoj praksi, etilen. Autori su se odlučili pridržavati hrvatske norme HRN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, koja je u skladu s navedenom međunarodnom normom.

    Treba navesti još dvije pojedinosti. Prvo, kratica se mora pisati kako je usvojena na razini međunarodnih normi. Primjer, kratica za poli(vinil-klorid) je PVC a ne PVK. Uspjelo se taj način pisanja uvrstiti i u „Strunu“ (projekt strukovnog nazivlja) i s tim rješenjem su upoznati i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

    Valja navesti još jednu teškoću. Vrlo je proširena i u svjetskoj literaturi upotreba riječi polimeri za plastiku i gumu. To nije dovoljno precizno. Prema Algeru, naziv polimeri smisleno se upotrebljava kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule) s ponavljajućim jedinicama. Prema najnovijoj klasifikaciji materijala koji mogu biti polimeri i nepolimeri, organski ili anorganski, sva plastika, ali i guma pripada skupini polimera. Međutim, temeljni organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline. Dakle polimeri su obuhvaćaju znatno više tvari i materijala, pa i proizvoda od plastike, gume i od njih načinjene tvorevina.

    Plastika su tehnički upotrebljivi materijali koji sadržavaju osim osnovne tvari, polimerizata, i druge dodatke, pod navedenim naslovom članka obuhvaćeni su monomeri (npr. vinil-klorid, VC), polimerni materijali (npr. polipropilen, PP) i dodaci (npr. dioktil-ftalat, DOP), bez posebnog navođenja o čemu je riječ.

    Popis kratica i imena bitno je proširen s obzirom na navedenu ISO normu. Naime, u svakodnevnoj je uporabi, pogotovo među proizvođačima materijala i prerađivačima, još velik broj nenormiranih kratica. Stoga je odlučeno da se u ovome tekstu, radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja, navedu i ostale kratice koje se nalaze u raznim literaturnim izvorima. Autori su svjesni činjenice da to nije popis svih kratica u polimerstvu, kao i da su moguća drukčija rješenja pojedinih imena. Svaki doprinos preciznijem pisanju kratica i pojedinih imena je dobrodošao.

    Dio kratica normiran je na razini Međunarodne organizacije za normiranje (ISO) i uključen je u hrvatsku normu HRN/ISO 472. Tablica s kraticama svojevrstan je kompromis između normiranih i na tržištu često upotrebljavanih kratica. Čak se i postojeće norme dosta međusobno razlikuju, a niti unutar iste norme nisu sva načela dosljedno provedena. Važna je promjena nastala kada je norma ISO sugerirala da se odtereti i bolje identificira slovo A, pa se npr. za akrilate počelo upotrebljavati AK, anhidride AH, arile i arilate AR, akrilonitrile AN, za alkohole AL, acetate AC, amide i alkane A, itd. Međutim, u kraticama koje se sastoje od više slova, načelo nije dosljedno provedeno, pa je ponegdje zadržano slovo A za sve navedene skupine. Slično je i s nekima drugim opterećenim simbolima, npr. B, C, M, P, S i T. Može se očekivati da će tablicu trebati dopunjavati i izbacivati nenormirane kratice, koje će se s vremenom ipak morati zamijeniti normiranima. Kratice navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) otisnute su masno. Kratice koje nisu navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) uvrštene su onako kako bi ih trebalo pisati prema dosljedno provedenoj normi.

    Valja dodati još jedno pojašnjenje. Popis kratica obuhvaća osnovne sastojke i potrebne dodatke za pravljenje plastičnih materijala: duromerâ i plastomerâ te posebnu skupinu elastoplastomere. Podjela na duromere i plastomere temelji se na njihovu ponašanju pri povišenim temperaturama.

    Duromerni materijali, duromeri (duroplasti), gusto su prostorno umrežene makromolekule, netaljivi su i netopljivi i ne bubre. Plastomeri (termoplasti) materijali su linearnih i granatih makromolekula, taljivi su i topljivi. Elastoplastomeri (termoplastična guma) taljivi su i topljivi materijali koji bubre.


    Engleski rječnik

    Izvor za nazivlje polimera na engleskom jeziku je TRORJEČNIK POLIMERSTVA: HRVATSKO - ENGLESKO - NJEMAČKI autora Igora i Ranke Čatić, a u izdanju Društva za plastiku i gumu (2014). Ovom prilikom autor i urednik bloga zahvaljuje se osobito profesoru I. Čatiću koji je dopustio da se koristi navedeni rječnik za ovaj projekt, ali i posebno na stručnoj i savjetodavnoj pomoći da ovaj projekt ugleda svjetlo dana.

    Autor bloga nada se da će Plastična enciklopedija biti izvor dodatnih informacija širokom krugu čitatelja o plastikama i dodacima plastici kao i smolama te pravilnom pisanju njihovog nazivlja na hrvatskom i engleskom jeziku. Očekuje se da će zainteresirani čitatelj na jednom mjestu naći osnovnu informaciju s kojom će krenuti u dalje istraživanje svemrežja.


    Sadržaj

    - Uvod
    - Sadržaj
    - Polimeri A - EV
    - Polimeri FE - PD
    - Polimeri PE - PO
    - Polimeri PP - SA
    - Polimeri SB - X
    - KRATICE


    Sve čitatelje newslettera pozivam da posjete stranice bloga i pogledaju o čemu se radi. Pozivam sve zainteresirane da se jave s prijedlozima, dopunama i uočenim nepravilnostima, ne bi li ovaj projekt bio bolji i upotrebljiviji svima koji se bave ili koje interesira plastika.

    S nadom da će Vas ovaj projekt zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg redovnog broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

    Vaš Plastik / Romeo Deša
    urednik bloga Plastično je fantastično




    - 18:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    četvrtak, 14.08.2014.

    Ah, ti kondomi

    Iako su u toliko stvari dobri i pozitivni, ponekad znaju biti premali, preveliki, neudobni, neugodni i ljepljivi. Katkada pucaju, a katkada se smuljuju. Riječ je o kondomima.

    Sve ono što ste do sada znali i mislili da znate o njima moglo bi se uskoro promijeniti. Stručnjaci su na tragu razvoja novog materijala za izradu ovog korisnog ljudskog izuma koji osim što pomaže u sprječavanju neželjenih trudnoća, štiti ljude od sve većeg i raširenijeg broja spolnih bolesti.

    Kondomi budućnosti biti će izrađeni od mekšeg materijala, sličnijeg koži, a glavna zadaća stručnjaka je razvijanje materijala koji će osim svoje izdržljivosti i bolje prilagodbe biti uspješan u sprječavanju širenja spolnih bolesti, ali i neželjenih trudnoća.



    Novi materijal razvijen je na Sveučilištu Wallongong u Australiji od strane tima kojeg su vodili dr. Robert Gorkin (biomedicinski inženjer) i dr. Sina Naficy (znanstveni suradnik za područje polimera) te biolog dr. Jason McArthur i bioničar prof. Simon Moulton, prof. Geoffrey Spinks (novi materijali i nanotehnologija) i poduzetnik Chris Gilbey.

    'Glavni sastav novog materijala su voda, sol i polimerne veze zbog kojih je vlažan i mekan ali i iznimno izdržljiv, gotovo se ne može pokidati', objasnio je dr. Sina Naficy.




    I na kraju da otkrijemo o kojem se materijalu radi - radi se o tzv. hidrogelu koji je napravljen od smjese poliuretana (na bazi polietera) (TPU) i poli(akrilne kiseline) (PAA). Materijal je biorazgradljiv što uvelike rješava problem odlaganja, ali nije poznato pod kojim je uvjetima se razgrađuje.






    Izvori:
    University of Wollongogg:
    UOW researchers win Gates Foundation grant to make next generation condoms
    ACS Publications: Thin, Tough, pH-Sensitive Hydrogel Films with Rapid Load Recovery
    UOV MPR Geldon Team Bios
    Dnevnik.hr: Ovo su kondomi budućnosti!


    - 08:30 - Komentari (21) - Isprintaj - #
  • To se zove marketing!
    Vidiš da je fra gavun postao bloger dana s odličnom pričom o kondomima i ti odmah hvataš struju? (Valcer 14.08.2014. 08:39)
  • Važno je da se razgrađuje. Baš razmišljam hoće li po našim parkovima biti posebne kante za kondome i kako će biti označene, je najviše ih je bačenih u tim malo skrivenijim prostorima. No da zbog boleština nešto apsolutno treba poduzeti, a pogotovo zbog silnih abortusa. Uz to još nedostaje puno više edukacije mladih. Vrlo zanimljiv post, pozdrav. (demetra 14.08.2014. 08:40)
  • kod tebe uvijek svježe vijesti....ove današnje još k tome vlažne i nepoderive, biorazgradive.... (Čuvarica pinkleca 14.08.2014. 08:43)
  • haha nešto za muški svijet....kod mene to nije palilo NIKADA ni sada...jok brate, odpade!!! (modrinaneba 14.08.2014. 08:44)
  • što ste navalili na te kondome, haha - zanimljivo , negdje sam to već pročitao :) a što se tiče kondoma, tko voli neka dozvoli. Nisam se nikada bavio švrljanjem pa mi nije bio potreban, inače da ne bi posumnjal u mene ide to meni i danas bez kondoma :) (Sjedokosi 14.08.2014. 08:44)
  • Da bi riječ rekla, znanost je to već učinila......:) (tiana 14.08.2014. 10:34)
  • Ne vjerujem u kvalitetu dok Papa neda atest da ovi nisu rupičasti, kada je već stare proglasio rupičastim. (More ljubavi 14.08.2014. 10:35)
  • Oće li bit jestiv? Svijet će dobiti super kondom ali će 'stalak' biti sve
    veći problem.:) (fra gavun 14.08.2014. 13:05)
  • prestar sam da bih se igrao gumicom (NF 14.08.2014. 13:26)
  • Znadeš li ti da na blogu ima i djece,
    a kako će biti djece ako će se svi igrati s kondomima ;) (dražeN ;) 14.08.2014. 13:29)
  • Živjeli kondomi! :)))) (Zack 14.08.2014. 14:04)
  • Lipo ti je bit u godinama, eto, jedan trošak manje:))) (malo ti malo ja 14.08.2014. 15:10)
  • Mladi ih pomalo stidljivo kupuju, srednje doba udje bahato u apoteku sa nekim glupim vicem, kao
    -Imate li one najveće (najveće od čega, šta)
    -Dajte mi orginalnu kutiju (orginal ima 150 komada, šta je on prostitutka)
    -Dajte mi preko reda, žurim, pa namigne ( tako brzo izgubi snagu)
    -Meni to ne treba, ja rasturam ženske na živo (AIDS neće njega, on je muškarčina)
    -Meni ne treba kondom,( znam, ali to nije briga sve u apoteci)

    Zato kažem, najbolja je mušterija moj dedica koji kondome kupuje za štap da ne lupka i svaki put kaže
    -Dete, daj mi najmanji da dobro prione bar je iskren) (mecabg 15.08.2014. 07:15)
  • pitam se koliko će ta stvarčica koštati, a i za ove sadašnje treba izdvojiti poprilično (Zelenka 15.08.2014. 10:13)
  • u prošlosti su koristili životinjske iznutrice kao zaštitu (Neverin 15.08.2014. 10:16)
  • Znaš kaj, fučkaš ti kondome. Prirodno je prirodno a protiv neželjenog postoje mnogi načini zaštite i bez kondoma. Uostalom osjećaj i doživljaj, sa i bez kondoma je neusporediv. ;) (Bocaccio 15.08.2014. 12:16)
  • Hvala svima na komentarima. Namjera posta je bila predstaviti novi polimerni materijal i koliko plastika ulazi u sve zakutke našeg (pa i najintimnijeg) života. Ipak, što se kondoma tiče, davno sam negdje pročitao: Sex s kondomom je kao mirisati ružu s gas maskom. (Plastik 15.08.2014. 12:26)
  • cccccccc sad sve znamo o seksualnom ponašanju naših blogera :))) čak i tko koliko može :))) onaj mjesec će bankrotirat :)))
    (a jesam se slatko nasmijala...plastik, ubaci još neki put sličan post) (lion queen 15.08.2014. 12:39)
  • Baš me zanima na koji će se način vršiti biorazgradnja i u kojem roku! (White Lilith 15.08.2014. 22:13)
  • Isravila bi @Valcer: To se zove imitacija! (Sjećanje i osvrti 15.08.2014. 22:53)
  • @Sjećanja - ako ima ikakve sličnosti onda je to ovaj puta samo koincidencija. (Plastik 16.08.2014. 12:33)
  • ponedjeljak, 11.08.2014.

    PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA

    Uvod

    Blog "Plastično je fantastično" započinje s projektom PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA. To neće biti „Enciklopedija plastike“ preambiciozan projekt za jedan blog, uz pomoć malog broja vjernih suradnika.

    PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA sastoji se od dva dijela.

    Prvi dio je popis polimera s njihovim kraticama i punim nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku, a pored engleskog naziva biti će i kratica tog polimera nastala izvorno u engleskom jeziku, ali koja nije normirana (ali, ipak je u čestoj upotrebi na web stranicama).

    Popis će biti podijeljen u pet tablica, a svaki puni naziv za koji postoji vjerodostojna web stranica s kvalitetnim i provjerenim podacima o tom polimeru, biti će ubačena poveznica. Klikom na naziv s poveznicom otvoriti će se odgovarajuća web stranica s potpunom informacijom o navedenom polimeru.

    Drugi dio PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE je poveznica na KRATICE polimera objavljenih na mrežnim stranicama časopisa Polimeri za područje plastike i gume.


    O kraticama

    Imena osnovne plastike, proizvoda polimerizacije, polimerizata i nužnih dodataka često su vrlo dugačka. Stoga je vrlo prošireno pisanje kratica. Uobičajeno je kratice sastavljati prema nekom logičkom i upotrebljivom sustavu. Početna je pretpostavka da su kratice akronimi imena, no to nije uvijek moguće dosljedno provesti, pa se dodaju i druga slova. S pomoću kratica koje plastiku svrstavaju prema njihovu osnovnom kemijskom sastavu, mogu se identificirati pojedini materijali. Međutim, fizička, preradbena i uporabna svojstva proizvoda bitno određuju dodaci u polimernim mješavinama ili smjesama. Ti dodaci, katkad brojni, obično nisu obuhvaćeni kraticama, osim u ponekim, odlučujućim slučajevima.

    Hrvatsku inačicu kratica započelo se izrađivati u okviru časopisa „Polimeri“ još 1982. U radu je sudjelovalo više autora, međutim ovdje navedene kratice, od kojih su neke i normirane prema HRN/ISO rezultat su rada autora Igora i Ranke Čatić.

    Od trenutka kada se započelo izrađivati kratice, svi suradnici bili suočeni s gotovo nepremostivim teškoćama. Temeljni je razlog što se podosta razlikuju rješenja u preporukama Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (e. International Union of Pure and Applied Chemistry, IUPAC) o pisanju kratica i norme EN ISO 1043-1:2001 (E) - Plastics - Symbols and abbreviated terms (Plastika - simboli i kratice imena). Primjer: prema preporukama IUPAC-a treba pisati eten, a prema navedenoj normi ISO, i što je uvriježeno u svakodnevnoj praksi, etilen. Autori su se odlučili pridržavati hrvatske norme HRN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, koja je u skladu s navedenom međunarodnom normom.

    Treba navesti još dvije pojedinosti. Prvo, kratica se mora pisati kako je usvojena na razini međunarodnih normi. Primjer, kratica za poli(vinil-klorid) je PVC a ne PVK. Uspjelo se taj način pisanja uvrstiti i u „Strunu“ (projekt strukovnog nazivlja) i s tim rješenjem su upoznati i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

    Valja navesti još jednu teškoću. Vrlo je proširena i u svjetskoj literaturi upotreba riječi polimeri za plastiku i gumu. To nije dovoljno precizno. Prema Algeru, naziv polimeri smisleno se upotrebljava kao skupno ime za prirodne i sintetske tvari te materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula (polimerne molekule) s ponavljajućim jedinicama. Prema najnovijoj klasifikaciji materijala koji mogu biti polimeri i nepolimeri, organski ili anorganski, sva plastika, ali i guma pripada skupini polimera. Međutim, temeljni organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline. Dakle polimeri obuhvaćaju znatno više tvari i materijala, pa i proizvode od plastike, gume i od njih načinjene tvorevina.

    Plastika su tehnički upotrebljivi materijali koji sadržavaju osim osnovne tvari, polimerizata, i druge dodatke, pod navedenim naslovom članka obuhvaćeni su monomeri (npr. vinil-klorid, VC), polimerni materijali (npr. polipropilen, PP) i dodaci (npr. dioktil-ftalat, DOP), bez posebnog navođenja o čemu je riječ.

    Popis kratica i imena bitno je proširen s obzirom na navedenu ISO normu. Naime, u svakodnevnoj je uporabi, pogotovo među proizvođačima materijala i prerađivačima, još velik broj nenormiranih kratica. Stoga je odlučeno da se u ovome tekstu, radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja, navedu i ostale kratice koje se nalaze u raznim literaturnim izvorima. Autori su svjesni činjenice da to nije popis svih kratica u polimerstvu, kao i da su moguća drukčija rješenja pojedinih imena. Svaki doprinos preciznijem pisanju kratica i pojedinih imena je dobrodošao.

    Dio kratica normiran je na razini Međunarodne organizacije za normiranje (ISO) i uključen je u hrvatsku normu HRN/ISO 472. Tablica s kraticama svojevrstan je kompromis između normiranih i na tržištu često upotrebljavanih kratica. Čak se i postojeće norme dosta međusobno razlikuju, a niti unutar iste norme nisu sva načela dosljedno provedena. Važna je promjena nastala kada je norma ISO sugerirala da se odtereti i bolje identificira slovo A, pa se npr. za akrilate počelo upotrebljavati AK, anhidride AH, arile i arilate AR, akrilonitrile AN, za alkohole AL, acetate AC, amide i alkane A itd. Međutim, u kraticama koje se sastoje od više slova, načelo nije dosljedno provedeno, pa je ponegdje zadržano slovo A za sve navedene skupine. Slično je i s nekima drugim opterećenim simbolima, npr. B, C, M, P, S i T. Može se očekivati da će tablicu trebati dopunjavati i izbacivati nenormirane kratice, koje će se s vremenom ipak morati zamijeniti normiranima. Kratice navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) otisnute su masno. Kratice koje nisu navedene u EN ISO 1043-1:2001 (E) uvrštene su onako kako bi ih trebalo pisati prema dosljedno provedenoj normi.

    Valja dodati još jedno pojašnjenje. Popis kratica obuhvaća osnovne sastojke i potrebne dodatke za pravljenje plastičnih materijala: duromerâ i plastomerâ te posebnu skupinu elastoplastomere. Podjela na duromere i plastomere temelji se na njihovu ponašanju pri povišenim temperaturama.

    Duromerni materijali, duromeri (duroplasti), gusto su prostorno umrežene makromolekule, netaljivi su i netopljivi i ne bubre. Plastomeri (termoplasti) materijali su linearnih i granatih makromolekula, taljivi su i topljivi. Elastoplastomeri (termoplastična guma) taljivi su i topljivi materijali koji bubre.


    Engleski rječnik

    Izvor za nazivlje polimera na engleskom jeziku je TRORJEČNIK POLIMERSTVA: HRVATSKO - ENGLESKO - NJEMAČKI autora Igora i Ranke Čatić, a u izdanju Društva za plastiku i gumu (2014). Ovom prilikom zahvaljujem se osobito I. Čatiću koji je dopustio da se koristi navedeni rječnik za ovaj projekt. Stoga valja izdvojiti neke misli iz Predgovora tom rječniku.

    Iz Predgovora Trorječnika:

    U proljeće 1962. objavljen je u časopisu Kemija u industriji tekst I. Čatića o potrebi sređivanja nazivlja na području polimerstva. Nešto više od pola stoljeća poslije, javnosti predajemo na uporabu i prosudbu ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački. Po prvi puta isključivo kao CD inačicu. Englesko-hrvatski rječnik polimerstva (2002.) bio je samo u papirnatoj inačici, dok je Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva (2009.), oba u izdanju Društva za plastiku i gumu, osim u tiskanom obliku sadržavao kao prilog i CD-inačicu.

    Rječnik je među ostalim rezultat rada na projektu ERPOHEN (Elektronički rječnik polimerstva: hrvatski-engleski i njemački) koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost tijekom 2010. i 2011.

    Rječnik sadrži 12 394 hrvatskih naziva te 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica.

    Rezultat je to rada brojnih stručnjaka i jezikoslovaca. U prvoj fazi sakupljanja građe veliki je bio doprinos Aleksandre Kostial-Štambuk i Vide Jarm. Vrijedni su doprinos rječniku dali i Krešimir Adamić, Barbara Bulat, Nenad Cvjetičanin, Zvonimir Janović, Dubravka Raffaeli, Ana Rogić, Đurđica Španiček i Zorica Veksli.

    Jedno ime treba izdvojiti. Rječnik sadrži vrlo opsežnu listu kratica. Za rješavanje dvojbi o njihovu pravilnom pisanju zahvaljujemo dugogodišnjem recenzentu tih tekstova za potrebe časopisa Polimeri Vladimiru Rapiću.

    Posebno smo ponosni na suradnju s jezikoslovcima današnjeg Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s kojima surađujemo organizirano još od 1973. Određeno vrijeme rad na građi rječnika podupirao je Terminološki odbor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

    Iz redova jezikoslovaca iz IHJJ-a treba navesti: Eugeniju Barić, Ivu Kalinskog i Mariju Zniku a u okviru projekta ERPOHEN: Mariju Bratanić te Ivanu Kurtović-Budju i Brunu Nahoda.

    Imali smo trajnu podršku i jezikoslovaca iz drugih sredina. Stoga se zahvaljujemo: Stjepanu Babiću, Kati Fišter, Sandi Ham, Eli Orešković-Požek i Branki Tafri te vrhunskom poznavatelju hrvatskoga standardnog i tehničkog jezika Stanislavu Severu.

    Našu zahvalnost želimo izraziti Hrvatskoj zakladi za znanost koja je financirala projekt ERPOHEN. Posebno se želimo zahvaliti Lovorki Barač-Lauc na trajnoj podršci i razumijevanju.

    Zagreb, u jesen 2013.

    Igor i Ranka Čatić




    Kako pretraživati?

    Otvaranjem poveznice PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA u lijevom boxu otvoriti će se stranica bloga "Plastično je fantastično" sa svih sedam postova objavljenih u jednom danu, ukucati F i otvoriti će se prozorčić u kojem možete upisati bilo koji pojam, kraticu, dio pojma i pretraživač će vas usmjeriti na traženu riječ.

    Ukoliko čitatelj zna barem prvo slovo kratice, dovoljno je odabrati jednu od poveznica naziva POLIMERI x-y i otvoriti će se jedna od pet tablica s po osamdamdesetak polimera, pa iz njih može dalje klikom na poveznicu koja je umetnuta u puni naziv, doći do potpune i provjerene informacije o traženom polimeru. Poveznica koja je umetnuta u hrvatski naziv usmjeriti će čitatelja na hrvatsku web stranicu, dok će poveznica umetnuta na puni engleski naziv usmjeriti na mrežnu stranicu na engleskom jeziku.

    Ukoliko čitatelj zna točnu kraticu, onda će odabrati poveznicu na KRATICE i otvoriti će se mrežna stranica časopisa Polimeri s tražilicom. U slobodni prozorčić potrebno je upisati cijelu ili dio kratice i pojaviti će se popis svih polimera s tom kraticom odnosno dijelom kratice.


    Korištena literatura:

    1. Plastika - Rječnik, HRN EN ISO 472, Hrvatski zavod za normizaciju, prvo izdanje, 2007.
    2. Čatić, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.
    3. Rogić, A., Čatić, I., Godec, D.: Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.
    4. Čatić, I., Čatić, R.: EPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2014.



    Sljedeći post: Sadržaj




    - 12:25 - Komentari (25) - Isprintaj - #
  • Pozdrav dugi, ne kratki! (križar 11.08.2014. 13:29)
  • Nakon puno neprospavanih noći, nakon toliko tipkanja, pretraživanja, kopiranja, prepisivanja i traženja, a uz nesebičnu pomoć profesora Čatića (kojemu se od srca zahvaljujem), PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA je ugledala svjetlo dana. Još nije gotova, trebati će mi još nekoliko dana da ubacim preostale 3 tablice, a onda započinje drugi veliki dio - ubacivanje poveznica na nazive plastika, kako bi čitatelj mogao, ukoliko ga zanima, dobiti koju informaciju više.

    Osobno sam vrlo zadovoljan, ali sam svjestan da ovaj veliki posao nije mogao proći bez grešaka. Stoga sve čitatelje koji su upućeni u problematiku pozivam da mi se jave e-mailom i ukažu mi na nepravilnosti, kako bih ih ispravio. Biti ću im neizmjerno zahvalan. (Plastik 11.08.2014. 13:46)
  • čestitam na trudu!!! (Sjedokosi 11.08.2014. 13:48)
  • pa dakle, ovo je i z jednog lava puno.....toliko energije, volje, strpljenja, truda, povezivanja ljudi koji žele i misle isto , ono o noćima neću.....dakle na sve to mogu samo reči BRAVO !!! ČESTITAM !!!
    ( tebi, tvojim suradnicima i tvojoj supruzi ) (Čuvarica pinkleca 11.08.2014. 14:11)
  • Ovo je ipak za znalce i zainteresirane. Meni laiku u kemiji, fizici i još nekim granama koje obuhvaća tvoj rad, ili vaš rad je važno znati koja plastika je kvalitetna, a koja ne. Čestitam na trudu i ideji. (demetra 11.08.2014. 14:11)
  • Svaka čast! Čestitam.
    I za lava je puno :) (Valcer 11.08.2014. 14:12)
  • Uporan si do neba!

    Bravo (Annaboni 11.08.2014. 14:22)
  • Samo naprid majstore, neumoran si:))) (malo ti malo ja 11.08.2014. 14:28)
  • Puno rada i truda :-)).
    Čestitam :-)). (ZlicaOdOpaka 11.08.2014. 16:08)
  • Hvala svima na hvali. To me tjera dalje u mojoj upornosti.
    Evo, sve zainteresirane obajveštavam da je objavljena i treća tablica:
    POLIMERI PE-PO (Plastik 11.08.2014. 17:34)
  • Pridružujem se čestitkama! (Sjećanje i osvrti 11.08.2014. 18:17)
  • Sve zainteresirane obavještavam da je objavljena i četvrta (od pet) tablica:
    POLIMERI PP-SA. Još jedna :-) (Plastik 11.08.2014. 21:33)
  • Kako te nećemo hvaliti kad iz jednog projekta samo letiš u drugi ;))
    Puno, puno posla, ali i isto toliko energije i volje s tvoje strane! (Mayday 11.08.2014. 21:41)
  • Izgleda korisna enciklopedija, većina ljudi sve ovakve materijale zove najlonom (a ne znaju za New York-London) ili samo plastikom. (Penjačka užad se radi uglavnom od Nylon 6 (je li to perlon?), a lakša je od konopljinih koje su se nekada koristile, a mislim i brodska). (gogoo 11.08.2014. 23:03)
  • @Gogoo - da, točno, Perlon je jedan od prvih (1952.) komercijalnih naziva najlona 6 (e. nylon 6) - odnosno poliamida (PA) na osnovi e-kaprolaktama - skraćeno PA6. (Plastik 12.08.2014. 01:04)
  • E ovo već nije igra, svaka čast na trudu...nego kad pročitamo i educiramo se
    oće li biti kakva diploma? Recimo dočasni predsjednik ili pričuvni inžinjer i tako to. Nije meni do titule ali ću morat uletit u stranku a bez
    titule sam tutle.:) (fra gavun 12.08.2014. 08:08)
  • ..i vijesti s bloga...zasluženo... (Valcer 12.08.2014. 08:18)
  • bio sam u kombinaciji za rad na jednom rječniku. onda sam to odbio jer sam radio posao koji sam volio. čujem kolega mi se financijski osigurao, prva asocijacija koja nema veze s intencijom tvog hvalevrijednog novog projekta. (NF 12.08.2014. 09:39)
  • Danas sam kupio vino u plastičnoj boci, i voda je bila u plastici, ali još uvijek pijem iz staklene čaše. Eto što ti je nostalgija ;) (dražeN ;) 12.08.2014. 15:21)
  • @Fra Gavune - tko god pripomogne u poboljšanju PLASTIČNE ENCIKLOPEDIJE dobiti će virtualnu plastičnu operaciju, naravno popraćenu s plastičnim certifikatom. :-)
    @Valcer - hvala na info, uvijek naslovnicu snimim, pa čuvam za uspomenu.
    @NF - dobro si primijetio, financijska insinuacija nema veze s ovim projektom, na žalost, ali kad dio svog posla pretvoriš u hobi, onda je sve lakše i ne gleda se na te insinuacije :-)
    @Dražene - možda ćeš se iznenaditi, ali nisam pobornik vina u plastenkama - staklenka je staklenka. Ali ne zbog plastenke, već zbog (lošijeg) vina.

    Sve čitatelja obavještavam da je objavljena i posljednja tablica s popisom polimera: POLIMERI SB - X. Sada započinje ubacivanje poveznica na relevantne web stranice.

    Hvala svima na komentarima, a što se nalovnice Blog.hr-a tiče, dogodilo mi se upravo ono protiv čega se stalno borim - jeste li vidjeli ilustraciju? Plastični otpad na nekoj plaži. Uf>gr@x*zzk+!! - ili što bi kolega @Alexxl rekao - Maspater! (Plastik 12.08.2014. 20:31)
  • Ne zbog toga što ovdje sam malo pomnije, stručnije upoznavala se s plastikom. Volim plastično posuđe, raznoraznih boja i oblika. Jednostavno mi je fantastično, ono što ne mogu dobiti od posuđa drugog materijala. A ti, sve ono što rekli drugi su, i za ovaj i za još jedan svijet. Kako jednom napisala je @valcer kad radiš ono što voliš onda to nije muka već užitak i zabava. (tiana 12.08.2014. 20:54)
  • Uzeo si veliki posao u zadatak. Vjerujem da bude onih kojima će dobro poslužiti ono o čemu budete pisali. No isto tako siguran sam da ima puno onih koji plastiku jednostavno prihvačaju upravo kao plastiku, bez potrebe pomnije analize o kojoj se vrsti radi. Ja spadam u ovu drugu skupinu. (More ljubavi 12.08.2014. 23:57)
  • It is on! (ed hunter 13.08.2014. 01:22)
  • Plastik, joj, kako je dugačko za čitati. Mogu li malo na preskok??
    Kad preskočim pasus, onda me nešto zainteresira...pa opet čitam sve ponovo:)) Nisam dobar učenik :)) (mecabg 14.08.2014. 07:18)
  • Smijem se kako si rekao da te neću navuči ovim znakovima. A oni su stvarniji od mjesečine u koju si skoro povjerovao. Ajde priznaj da jesi ...
    Doduše mjesec je snimljen dok je dan još bio debeo. A zalaz ... e i on je bio stvaran, samo sunčev (More ljubavi 16.08.2014. 00:05)
  • Plastična enciklopedija - sadržaj

    - 12:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    Polimeri A - EV

    Prethodni post: SADRŽAJ


    Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































    KRATICA IME POLIMERA
    A/PE-C/S akrilonitril/klorirani polietilen/stiren
    acrylonitrile/chlorinated polyethylene/styrene
    AB akrilonitril/butadienska plastika
    acrylonitrile/butadiene
    ABA --> ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
    acrylonitrile/butadiene/acrylate
    ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
    acrylonitrile/butadiene/acrylate
    ABS akrilonitril/butadien/stirenska plastika
    acrylonitrile/butadiene/styrene
    ABS-TR transparentna akrilonitril/butadien/stirenska plastika
    transparent acrylonitrile/butadiene/styrene plastic
    ACS --> A/PE-C/S akrilonitril/klorirani polietilen/stiren
    acrylonitrile/chlorinated polyethylene/styrene
    AEPDS akrilonitril/etilen-propilen-dien/stirenska plastika
    acrylonitrile/ethylene propylene diene/styrene
    AES --> AEPDS akrilonitril/etilen-propilen-dien/stirenska plastika
    acrylonitrile/ethylene propylene diene/styrene
    AMA akrilat/maleanhidrid
    acrylate/maleic anhydride
    AMMA akrilonitril/metil-metakrilatna plastika
    acrylonitrile/methyl methacrylate
    AMS a-metilstiren
    alfa-methylstyrene
    AN akrilonitril
    acrylonitrile
    ANAK akrilonitril/akrilat
    acrylonitrile/acrylate
    ANBA --> ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
    acrylonitrile/butadiene/acrylate
    ANBAK --> ABAK akrilonitril/butadien/akrilatna plastika
    acrylonitrile/butadiene/acrylate
    ANMA --> AMMA akrilonitril/metil-metakrilatna plastika
    acrylonitrile/methyl methacrylate
    ANMMA --> AMMA akrilonitril/metil-metakrilatna plastika
    acrylonitrile/methyl methacrylate
    ANSAK --> ASA akrilonitril/stiren/akrilatna plastika
    acrylic ester/styrene/acrylnitril, acrylonitrile/styrene/acrylate
    APO amorfni poliolefin
    amorphous polyolefin
    aPS ataktni polistiren
    atactic polystyrene
    AS akrilonitril/stiren
    acrylonitrile/styrene
    ASA akrilonitril/stiren/akrilatna plastika
    acrylic ester/styrene/acrylnitril, acrylonitrile/styrene/acrylate
    BMC zeljasti vlaknasti prepreg
    bulk moulding compound
    BMI bismaleimid
    bismaleic imide
    BRS bromstiren
    bromostyrene
    BSTE butadien/stirenski elastoplastomer
    butadiene/styrene thermoplastic elastomer
    BSTPR --> BSTE butadien/stirenski elastoplastomer
    butadiene/styrene thermoplastic elastomer
    CA celulozni acetat
    cellulose acetate
    CAB celulozni acetobutirat
    cellulose acetate butyrate
    CAP celulozni acetopropionat
    cellulose acetate propionate
    CBT ciklički butilen-tereftalat
    cyclic butylene terephthalat, cyclobutylene terephthalate
    CEF celulozni formaldehid
    cellulose formaldehyde
    CF krezol-formaldehidna smola
    cresol formaldehyde resin, [poly(cresol formaldehyde)]
    CH hidratirana celuloza
    hydrogenated cellulose
    CMC karboksimetil celuloza
    carboxymethyl cellulose
    CN celulozni nitrat (celuloid)
    cellulose nitrate (celluloid)
    COC cikloolefinski kopolimer
    cycloolefinic copolymer
    COP --> COPE kopoliesterski elastoplastomer
    copolyester thermoplastic elastomer
    CP celulozni propionat
    cellulose propionate
    CPE --> PE-C klorirani polietilen
    chlorinated polyethylene
    CPVC --> PVC-C klorirani poli(vinil-klorid)
    chlorinated poly(vinyl chloride)
    CS kazein
    casein; casein plastic (galalith)
    CSF kazein-formaldehid (umjetni rog)
    casein formaldehyde (artificial horn)
    CTA celulozni triacetat
    cellulose triacetate
    CTFE klortrifluoreten
    chlorotrifluoroethylene
    DAP dialil-ftalat
    diallyl phthalate
    DBB benzil butil-ftalat
    OPASAN benzyl butyl phtalate
    DBP dibutil-ftalat
    OPASAN dibutyl phthalate
    DEHP bis(2-etilenheksil-ftalat
    OPASAN bis(2-ethylhexyl)phthalate
    DOA dioktil-adipat
    di-2-ethylhexyl adipate; dioctyl adipate
    DODP dioktil-decil-ftalat
    dioctyl decyl phthalate
    DOP dioktil-ftalat
    dioctyl phthalate; di-2-ethylhexyl phthalate
    DOS dioktil-sebacat
    dioctyl sebacate, di-2-ethylhexyl sebacate
    DPC difenil-polikarbonat
    diphenyl polycarbonate
    E/P etilen/propilenska plastika
    ethylene/propylene plastic
    EAA etilen/akrilatna plastika
    ethylene/acrylate
    EAMA etilen-akrilat/maleanhidrid
    ethylene acrylate/maleic anhydride
    EB etilen/buten
    ethylene/butene
    EBA --> EBAK etilen/butil-akrilatna plastika
    ethylene/butyl acrylate
    EBAC etilen/butil-acetatna plastika
    ethylene/butyl acetate
    EBAK etilen/butil-akrilatna plastika
    ethylene/butyl acrylate
    EC etilceluloza
    ethyl cellulose
    ECB mješavina etilenskog kopolimera i bitumena
    ethylene copolymer/bitumen
    ECTFE etilen/klortrifluoretilen
    ethylene/chlorotrifluoroethylene
    EDC etilen-diklorid
    ethylene dichloride / 1,2-ethylene dichloride / dichloroethane / Dutch oil
    EEAK etilen/etil-akrilatna plastika
    ethylene/ethyl acrylate
    EIM etilenski ionomer
    ethylene ionomer
    EMA etilen/metakrilatna plastika
    ethylene/methacrylate
    EMAA etilen/metakrilatna kiselina
    ethylene-methacrylic acid
    EMAC --> EMA etilen/metakrilatna plastika
    ethylene/methacrylate
    EMAK --> EMA etilen/metakrilatna plastika
    ethylene/methacrylate
    EP epoksid, epoksidna smola ili plastika
    epoxide
    EPS --> PS-E pjeneći polistiren
    expandable polystyrene
    ETFE etilen/tetrafluor-etilenska plastika
    ethylene/tetrafluoro ethylene
    EVA --> EVAC etilen/vinil-acetatna plastika
    ethylene/vinyl acetate
    EVAC etilen/vinil-acetatna plastika
    ethylene/vinyl acetate
    EVAL --> EVOH etilen/vinil-alkoholna plastika
    ethylene/vinyl alcohol
    EVOH etilen/vinil-alkoholna plastika
    ethylene/vinyl alcohol



    Sljedeći post: POLIMERI FE - PD




    - 12:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    Polimeri FE - PD

    Prethodni post: POLIMERI A - EV


    Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom























































































































































































































































































































































































































































































































































































































































    KRATICA IME POLIMERA
    FEP perfluoro(etilen-propilen), tetrafluoretilen/heksafluorpropilen
    fluorinated (ethylene propylene) / tetrafluoro ethylene/hexafluoro propylene
    FF furan-formaldehidna smola
    furane formaldehyde resin
    FPR vlaknima ojačana plastika
    fibre reinforced plastic (FRP)
    FS fluorstiren
    fluorostyrene
    HIPS --> PS-HI polistiren visoke žilavosti
    high-impact polystyrene
    HMC smjesa za kalupljenje proizvoda visoke čvrstoće
    high strength moulding compound
    I --> EIM etilenski ionomer
    ethylene ionomer
    ICP intrinzično vodljivi polimeri
    intrinsically conductive polymers
    IPN interpenetrirajuće polimerne mreže
    interpenetrating polymer networks
    LCP kapljeviti kristalni plastomeri
    liquid crystalline polymers
    MA --> MAN maleanhidrid
    maleic anhydride
    MABS metil-metakrilat/akrilonitril/butadien/stirenska plastika
    methyl methacrylate/acrylonitrile/butadiene/styrene
    MAN maleanhidrid
    maleic anhydride
    MBS metil-metakrilat/butadien/stirenska plastika
    methyl methacrylate/butadiene/styrene
    MC metilceluloza
    methyl cellulose
    MF melamin-formaldehidna smola
    melamine formaldehyde resin
    MFA tetrafluoretilen/perfluormetil-vinil eter
    tetrafluoroethylene/perfluoromethyl vinyl ether
    MMAKBS metil-metakrilat/akrilonitril/butadien/stiren
    methyl methacrylate/acrylonitrile/butadiene/styrene
    MMI metil-maleimid
    methyl maleinimide / methyl maleic imide
    MP melamin/fenolna smola
    melamine phenol resin
    MPF melamin/fenol-formaldehidna smola
    melamine phenol formaldehyde resin
    MS --> PMS poli(a-metilstiren)
    poly(alfa-methyl styrene)
    MSAN a-metilstiren/akrilonitrilna plastika
    alfa-methyl styrene/acrylonitrile plastic
    MUF melamin/ureaformaldehidna smola
    melamine/urea formaldehyde resin
    MUPF melamin/ureafenolformaldehidna smola
    melamine urea phenol formaldehyde resin
    P fenol
    phenol
    PA poliamid
    polyamide (nylon)
    PA ftalni anhidrid
    phthalic anhydride
    PA11 poliamid na osnovi aminoundekanske kiseline
    polyamide 11 (nylon 11)
    PA12 poliamid na osnovi dodekanske kiseline
    polymide 12 (nylon 12)
    PA46 poliamid na osnovi politetrametilenadipinske kiseline
    polyamide 46
    PA6 poliamid na osnovi e-kaprolaktama
    polyamide 6 (nylon 6)
    PA610 poliamid na osnovi heksametilendiaminsebacinske kiseline
    polyamide 610
    PA612 poliamid na osnovi heksametilendiamindodekanske kiseline
    polyamide 612
    PA66 poliamid na osnovi heksametilendiaminadipinske kiseline
    polyamide 6 (nylon 6-6)
    PA69 poliamid na osnovi heksametilendiaminazelainske kiseline
    polyamide 69
    PAA poli(akrilna kiselina)
    poly(acrylic acid)
    PAC poliacetilen
    polyacetylene
    PAE poliakrilat
    polyacrylate
    PAE --> PARE poli(aril-eter)
    poly(aryl ether)
    PAEK poli(aril-eterketon)
    polyaryletherketone
    PAEST poli(akrilni ester)
    poly(acrylic ester)
    PAI poli(amidimid)
    poly(amide imide)
    PAK poliakrilat
    polyacrylate
    PAKEK poli(akril-eterketon)
    poly(acryl etherketone)
    PAL polianilin
    polyaniline
    PAMA poli(alkilmetakrilat)
    poly(alkyl methacrylate)
    PAMI poli(aminobismaleimid)
    poly(aminobismaleimide)
    PAN poliakrilonitril
    polyacrylonitrile
    PANI polianilin, poli(fenilenamin)
    polyaniline
    PAR poliarilat
    polyarylate (aromatic polyester)
    PARA poli(aril-amid)
    poly(aryl amide)
    PARE poli(aril-eter)
    poly(aryl ether)
    PAREK --> PAEK poli(aril-eterketon)
    poly(aryl etherketone)
    PARI poli(aril-imid)
    poly(aryl imide)
    PASU poli(aril-sulfon)
    poly(aryl sulphone)
    PA-TR transparentni poliamid
    transparent polyamide
    PB polibuten
    polybutene
    PBA --> PBAK poli(butil-akrilat)
    poly(butyl acrylate)
    PBAK poli(butil-akrilat)
    poly(butyl acrylate)
    PBAN poli(butadien-akrilonitril)
    poly(butadiene acrylonitrile)
    PBAT poli(butilen-adipat.ko-tereftalat)
    poly(butylene adipate-co-terephthalate)
    PBD polibutadien
    polybutadiene
    PBI poli(benzimidazol)
    poly(benzimidazole)
    PBMI poli(bis-maleimid)
    poly-bis-maleimide
    PBN poli(butilen-naftalat)
    poly(butylene naphthalate)
    PBO poli(oksibenzimidazol)
    poly(oxybenzimidazole)
    PBT poli(butilen-tereftalat)
    poly(butylene terephthalate)
    PC polikarbonat
    polycarbonate
    PCCE poli(cikloheksilen-dimetilen-cikloheksandikarboksilat)
    poly(cyclohexylene dimethylene cyclohexane dicarboxylate)
    PCL polikaprolakton
    polycaprolactone
    PCPO poli(3,3-diklormetilpropilen-oksid)
    poly(3,3-dichloromethylpropylene oxide)
    PCT poli(cikloheksilen-dimetilen-tereftalat)
    poly(cyclohexylene dimethylene terephthalate)
    PCTFE poli(monoklortrifluoretilen)
    poly(monochlorotrifluoro ethylene)
    PCT-G glikolom modificirani poli(cikloheksil-tereftalat)
    glycole modified poly(cyclohexylene dimethylene terephthalate)
    PDAP poli(dialil-ftalat)
    poly(diallyl phthalate)
    PDCPD polidiciklopentadien
    polydicyclo-pentadiene
    PDO p-dioksanon
    polydioxanone



    Sljedeći post: POLIMERI PE - PO




    - 12:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    Polimeri PE - PO

    Prethodni post: POLIMERI FE - PD


    Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































    KRATICA IME POLIMERA
    PE polietilen
    polyethylene
    PEA --> PESTA poli(ester-amid)
    poly(ester amide)
    PEAK poli(eter-akrilat)
    poly(ether acrylate)
    PEBA polieter-blok-amid
    poly(ether block amide)
    PEC poli(esterkarbonat)
    poly(ester carbonate)
    PE-C klorirani polietilen
    chlorinated polyethylene
    PE-CS klorsulfonirani polietilen
    chlorosulfonated polyethylene (CSPE)
    PEDT polietilen/dioksi-tiopen
    polyethylene/dioxythiopene
    PE-E pjeneći polietilen
    expandable polyethylene (EPE)
    PEEEK poli(eter-eter-eter-keton)
    poly(ether ether etherketone)
    PEEK poli(eter-eter-keton)
    polyether ether ketone
    PEEKK poli(eter-eter-keton-keton)
    polyether ether ketone ketone
    PEEST poli(eter-ester)
    poly(ether ester)
    PEESTA poli(eter-ester-amid)
    poly(ether ester amide)
    PESTBA poliester-blok-amid
    poly(ester block amide)
    PE-G-MA poli(etilen-g-maleanhidrid)
    poly(ethylene grafted maleic anhydride)
    PE-HD polietilen visoke gustoće
    high density polyethylene (HDPE)
    PE-HDMC polietilen visoke gustoće dobiven uz metalocenske katalizatore
    metallocene catalysed high density polyethylene
    PE-HMW polietilen visoke molekulne mase
    high molecular weight polyethylene
    PEI poli(eter-imid)
    poly(ether imide)
    PEK poli(eter-keton)
    poly(ether ketone)
    PEKEEK poli(eter-keton-eter-eter-keton)
    poly(etherketone ether etherketone)
    PEKK poli(eter-keton-keton)
    poly(etherketone ketone ketone)
    PE-LD polietilen niske gustoće
    low density polyethylene (LDPE)
    PE-LLD linearni polietilen niske gustoće
    linear low density polyethylene (LLDPE)
    PE-MC polietilen dobiven uz metalocenske katalizatore
    polyethylene metallocene-catalysed
    PE-MD polietilen srednje gustoće
    medium density polyethylene (MDPE)
    PEN poli(etilen-naftalat)
    poly(ethylene naphtalate)
    PEO --> PEOX poli(etilen-oksid)
    poly(ethylene oxide)
    PEOX poli(etilen-oksid), poli(etilen-oksazolin)
    poly(ethylene oxide), poly(ethylene oxazoline)
    PEP poli(etilen/propilen)
    poly(ethylene/propylene)
    PES --> PESU poli(eter-sulfon)
    poly(ether sulphone)
    PESI --> PESTI poli(ester-imid)
    poly(ester imide)
    PEST poliester
    polyester
    PESTA poli(ester-amid)
    polyester amid
    PESTC --> PEC poli(ester-karbonat)
    poly(ester carbonate)
    PESTI poli(ester-imid)
    poly(ester imide)
    PESTUR poli(ester-uretan)
    poly(ester urethane)
    PESU poli(eter-sulfon)
    poly(ether sulphone)
    PET poli(etilen-tereftalat)
    poly(ethylene terephthalate)
    PET-A poli(etilen-tereftalat), amorfan (proziran)
    poly(ethylene terephthalate), amorphous (transparent)
    PET-G poli(etilen-tereftalat), modificiran glikolom
    poly(ethylene terephthalate), modificated by glycol
    PET-P neojačani kristalasti plastomerni poliester na osnovi poli(etilen-tereftalata)
    uninforced crystalline thermoplastic polyester based on poly(ethylene terephthalate)
    PETP --> PET poli(etilen-tereftalat)
    poly(ethylene terephthalate)
    PET-XT poli(etilen-tereftalat) uskih tolerancija
    poly(ethylene terephthalate) tight tolerances
    PE-UHMW polietilen ultra visoke molekulne mase
    ultra-high molecular weight polyethylene
    PE-ULD polietilen ultra niske gustoće
    ultralow density polyethylene (ULDPE)
    PEUR poli(eter-uretan)
    poly(ether urethane)
    PE-VLD polietilen vrlo niske gustoće
    very low density polyethylene
    PE-X umreženi polietilen
    crosslinked polyethylene (XLPE)
    PE-XA polietilen umrežen peroksidnim mostovima
    peroxide-crosslinked polyethylene
    PE-XC polietilen umrežen elektronskim zrakama
    electron beam-crosslinked polyethylene
    PF fenol-formaldehidna smola
    phenol-formaldehyde resin
    PFA perfluor-alkoksi-alkanska smola
    perfluoro alkoxyl alkane resin
    PFU polifuran
    polyfurane resin
    PHA poli(hidroksi-alkanoat)
    poly(hydroxy alkanoate)
    PHB poli(hidroksi-butirat)
    poly(hydroxy butyrate)
    PHFP poli(heksafluor-propilen)
    poly(hexafluoro propylene)
    PhMI fenil-maleimid
    phenyl maleimide
    PI poliimid
    polyimide
    PI poliizopren
    polyisoprene
    PIB poliizobutilen
    polyisobutylene
    PIR poliizocijanurat
    polyisocyanurate
    PIS poli(imid-sulfid)
    poly(imide sulphide)
    PISU poli(imid-sulfon)
    poly(imide sulphone)
    PK poliketon
    polyketone
    PLA polilaktid
    polylactide (polylactic acids)
    PMAK poli(metil-akrilat)
    poly(methyl acrylate)
    PMI poli(metakrilimid)
    poly(methacrylimide)
    PMMA poli(metil-metakrilat)
    poly(methyl methacrylate) (plexiglas)
    PMMAK poli(metil-metakrilat)
    poly(methyl methacrylate) (plexiglas)
    PMMI poli(metil-metakrilimid)
    poly(methyl methacrylimide)
    PMOX poli(metilen-oksid)
    poly(methylene oxide)
    PMP poli(4-metilpent-1-en)
    poly(4-methyl pentene-1)
    PMS poli(a-metilstiren)
    poly(alfa-methyl styrene)
    PO 2,6-dimetil-1,4-fenilen-oksid
    2,6-dimethyl-1,4-phenylene oxide
    PO poliolefin
    polyolefin
    POA poli(oksiamid)
    poly(oxyamide)
    POM poli(oksimetilen)
    poly(oxymethylene)




    Sljedeći post: POLIMERI PP - SA




    - 12:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    Polimeri PP - SA

    Prethodni post: POLIMERI PE - PO


    Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom







































































































































































































































































































































































































































































































































































































































    KRATICA IME POLIMERA
    PP polipropilen
    polypropylene
    PPA poliftalamid
    polyphthalamide
    PPA poli(propilen-adipat)
    poly(propylene adipate)
    PPB poli(fenilen-butadien)
    poly(phenylene butadiene)
    PP-B polipropilen-blok-polimerizat
    polypropylene block polymerizate
    PPC poli(ftalat-karbonat)
    poly(phthalate carbonate)
    PPC polipropilen-karbonat
    polypropylene carbonate
    PP-C klorirani polipropilen
    chlorinated polypropylene
    PPE poli(fenilen-eter)
    poly(phenylene ether)
    > PP-E pjeneći polipropilen
    foamable / expandable polypropylene (EPP)
    PP-H polipropilenski homopolimerizat
    polypropylene homopolymerizate
    PP-HC kristalasti polipropilen
    semicrystalline / partially crystalline polypropylene
    PP-HI polipropilen visoke žilavosti
    high-impact polypropylene
    PPI poli(difeniloksid-piromelitimid)
    poly(diphenyloxide pyromellitimide) / poly(4,4-diphenyloxide pyromellitimide)
    PP-MC polipropilen dobiven uz metalocenske katalizatore
    polypropylene metallocene-catalysed
    PP-MD polipropilen s mineralnim modifikatorom(ima)
    polypropylene with mineral modifiers
    PPMS poli(para-metilstiren)
    poly(p-methyl styrene)
    PPO poli(fenilen-oksid)
    poly(phenylene oxide)
    PPOX poli(propilen-oksid)
    poly(propylene oxide)
    PPP poli(para-fenilen)
    poly(p-phenylene)
    PP-Q polipropilen visoke čvrstoće taljevine
    high melt-strength polypropylene
    PP-R statistički polipropilen
    random / statistical polypropylene
    PPS poli(fenilen-sulfid)
    poly(phenylene sulphide)
    PPSU poli(fenilen-sulfon)
    poly(phenylene sulphone)
    PPT poli(propilen-tereftalat)
    poly(propylene terephthalate)
    PPTA poli(para-fenilentereftalamid)
    poly(p-phenylene terephthalamide) (Kevlar)
    PPV poli(fenilen-vinilen)
    poly(phenylene vinylene)
    PPY polipirol
    polypyrrol
    PPYV poli(para-piridin-vinilen)
    poly(p-pyridine vinylene)
    PS polistiren
    polystyrene
    PSAC polisaharid
    polysaccharide
    PSBPI polistiren-blok-poliizopren
    polystyrene block polyisoprene
    PS-E pjeneći polistiren (stiropor)
    expandable polystyrene (EPS)
    PS-GP polistiren opće namjene
    general purpose polystyrene (GPPS)
    PS-HI polistiren visoke žilavosti
    high-impact polystyrene (HIPS)
    PSIOA poli(siliko-okso-aluminat)
    poly(silico-oxo-aluminate)
    PS-MC polistiren dobiven uz metalocenske katalizatore
    polystyrene metallocene-catalysed
    PSO --> PSU polisulfon
    polysulphone
    PSS poli(stiren-sulfonat)
    polystyrene sulfonate
    PS-S sindiotaktni polistiren
    syndiotactic polystyrene
    PSU polisulfon
    polysulphone
    PS-X umreženi polistiren
    crosslinked polystyrene
    PT politiopen
    polythiophene
    PTC-ET polieter/esterski blok kopolimerni elastoplastomer
    thermoplastic polyetherester elastomer block copolymer (YBPO)
    PTFE poli(tetrafluoretilen)
    polytetrafluoroethylene
    PTHF poli(tetrahidrofuran)
    poly(tetrahydrofurane)
    PTT poli(trimetilentereftalat)
    poly(trimethylene terephthalate)
    PU --> PUR poliuretan
    polyurethane
    PUR poliuretan
    polyurethane
    PVA poli(vinil-amid)
    poly(vinyl amide)
    PVAC poli(vinil-acetat)
    poly(vinyl acetate)
    PVAc poli(vinil-acetal)
    poly(vinyl acetal)
    PVAL poli(vinil-alkohol)
    poly(vinyl alcohol)
    PVB poli(vinil-butiral)
    poly(vinyl butyral)
    PVBE poli(vinil-izobutil-eter)
    poly(vinyl isobutyl ether)
    PVC poli(vinil-klorid)
    poly(vinyl chloride)
    PVC/EVA poli(vinil-klorid/acetat)
    poly(vinyl chloride/acetate)
    PVC/VAC poli(vinil-klorid/vinil-acetat)
    poly(vinyl chloride/vinyl acetate)
    PVCA poli(vinil-klorid/acetat)
    poly(vinyl chloride/acetate)
    PVC-C klorirani poli(vinil-klorid)
    chlorinated poly(vinyl chloride)
    PVC-M modificirani kruti poli(vinil-klorid)
    modified rigid poly(vinyl chloride)
    PVC-O orijentirani poli(vinil-klorid)
    oriented poly(vinyl chloride)
    PVC-P omekšani poli(vinil-klorid)
    plasticized poly(vinyl chloride)
    PVC-U neomekšani poli(vinil-klorid)
    unplasticized poly(vinyl chloride) (uPVC)
    PVDC poli(viniliden-klorid)
    poly(vinylidene chloride)
    PVDF poli(viniliden-fluorid)
    poly(vinylidene fluoride)
    PVF poli(vinil-fluorid)
    poly(vinyl fluoride)
    PVFM poli(vinil-formal)
    poly(vinyl formal) (PVF)
    PVK poli(vinil-karbazol)
    poly(vinyl carbazole)
    PVME poli(vinil-metil-eter)
    poly(vinyl methyl ether)
    PVOH --> PVAL poli(vinil-alkohol)
    poly(vinyl alcohol)
    PVP poli(vinil-pirolidon)
    poly(vinyl pyrollidone)
    PVZH poli(vinil-cikloheksan)
    poly(vinyl cyclohexane)
    RF rezorcin-formaldehidna smola
    resorcinol formaldehyde resin
    S stiren
    styrene
    SAN stiren/akrilonitrilna plastika
    styrene/acrylonitrile plastic




    Sljedeći post: POLIMERI SB - X





    - 12:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    Polimeri SB - X

    Prethodni post: POLIMERI PP - SA


    Napomena: u koloni KRATICE strelica --> upućuje na noviju kraticu koja se preporučuje i u skladu je s normom HN/ISO 472: Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva, u koloni IME POLIMERA u zagradi je kratica koja se najčešće koristi u engleskom govornom području, a nije usklađena s HR/ISO normom















































































































































































































































































































































































































































































































































































































    KRATICA IME POLIMERA
    SB stiren/butadienska plastika
    styrene/butadiene
    SB-C kopolimer stiren/butadiene
    styrene-butadiene copolymer
    SBMMA stiren/butadien/metil-metakrilatna plastika
    styrene/butadiene/methyl-methacrylate (MBS)
    SBS stiren/butadien/stiren
    styrene/butadiene/styrene
    SEBS stiren/etilen-blok-butadien/stiren
    styrene/ethylene block butadiene/styrene
    SEPS stiren/etilen/propilen/stiren
    styrene/ethylene/propylene/styrene
    SI silikonska plastika
    silicone plastic
    SIMAH stiren/izopren/maleanhidridna plastika
    styrene/isoprene/maleic anhydride
    SIS stiren/izopren/stiren
    styrene/isoprene/styrene
    SMA --> SMAH stiren/maleanhidridna plastika
    styrene/maleic anhydride
    SMAB stiren/maleanhidrid/butadien
    styrene/maleic anhydride/butadiene
    SMAH stiren/maleanhidridna plastika
    styrene/maleic anhydride
    SMC pločasti osmoljeni mat
    sheet moulding compound
    SMMAK stiren/metil-metakrilat
    styrene/methyl methacrylate
    SMS stiren/±-metilstirenska plastika
    styrene/alfa methylstyrene
    SP aromatski (zasićeni) poliester
    aromatic (saturated) polyester
    sPS sindiotaktni polistiren
    syndiotactic polystyrene
    SRBC stirenski blok kopolimeri
    styrene rubber block copolymers
    SRP samoojačavajući polifenilen
    self-reinforcing polyphenylene
    SVA stiren/vinil-akrilonitril
    styrene/vinyl acrylonitrile
    TCP trikrezil-ftalat
    tricresyl phthalate
    TE elastoplastomer
    thermoplastic elastomer
    TE-E pjeneći elastoplastomer
    expandable thermoplastic elastomer
    TEEP --> FEP tetrafluoretilen/heksafluorpropilen
    tetrafluoro ethylene/hexafluoro propylene
    TEO olefinski elastoplastomeri
    thermoplastic polyolefin-elastomer
    TFE tetrafluoretilen
    tetrafluoroethylene
    TFE/PFA tetrafluoretilen/perfluoralkil-vinil-eter (teflon)
    tetrafluoro ethylene/perfluoroalkyl vinyl ether (teflon)
    TFEP tetrafluoretilen/heksafluorpropilen
    tetrafluoro ethylene/hexafluoro propylene
    TMC debelopločasti osmoljeni mat
    thick moulding compound
    TOR polioktenamer
    trans-polyoctenamer
    TPA poliamidni elastoplastomer
    polyamide thermoplastic elastomer
    TPAE eter/esterski elastoplastomer
    poly(ether ester) thermoplastic elastomer
    TPC --> COPE kopoliesterski elastoplastomer
    copolyester thermoplastic elastomer
    TPE --> TE elastoplastomer
    thermoplastic elastomer
    TPE-O olefinski elastoplastomer
    thermoplastic polyolefin-elastomer
    TPE-S stirenski elastoplastomer
    styrene block copolymer
    TPO olefinski elastoplastomer
    thermoplastic polyolefin-elastomer
    TPR --> TE elastoplastomer
    thermoplastic elastomer
    TPS --> TPE-S stirenski elastoplastomer
    styrene block copolymer
    TPU elastoplastomerni poliuretan
    thermoplastic polyurethane-elastomer
    TPV elastoplastomer na osnovi umreženog kaučuka
    thermoplastic elastomer based on vulcanised polyurethane rubber
    TVO plastomerni ebonit (vulkanit)
    thermoplastic ebonite
    UF urea-formaldehidna smola
    urea formaldehyde resin
    UP nezasićena poliesterna smola
    unsaturated polyester resin
    UP-E pjeneća nezasićena poliesterna smola
    foamable unsaturated polyester resin
    VAC vinil-acetat
    vinyl acetate
    VACE vinil-acetat/etilen
    ethylene-vinyl acetate (EVA)
    VC vinil-klorid
    vinyl chloride (VCM)
    VC-C klorirani vinil-klorid
    chlorinated vinyl chloride
    VCE vinil-klorid/etilenska plastika
    vinyl chloride/ethylene
    VCEMAK vinil-klorid/etilen/metil-akrilatna plastika
    vinyl chloride/ethylene/methyl acrylate
    VCEVAC vinil-klorid/etilen/vinil-acetatna plastika
    vinyl chloride/ethylene/vinyl acetate
    VCMAAN vinil-klorid/maleanhidrid/akrilonitrilna plastika
    vinyl chloride/maleic anhydride/acrylonitrile
    VCMAH vinil-klorid/maleanhidridna plastika
    vinyl chloride/maleic anhydride
    VCMAI vinil-klorid/maleimid
    vinyl chloride/ maleinimide
    VCMAK vinil-klorid/metil-akrilatna plastika
    vinyl chloride/methyl acrylate
    VCMMA vinil-klorid/metil-metakrilatna plastika
    vinyl chloride/methyl methacrylate
    VCOAK vinil-klorid/oktil-akrilatna plastika
    vinyl chloride/octyl acrylate
    VCPE-C vinil-klorid/klorirani polietilen kopolimer
    vinyl chloride/chlorinated polyethylene
    VCVAC vinil-klorid/vinil-acetatna plastika
    vinyl chloride/vinyl acetate
    VCVDC vinil-klorid/viniliden-kloridna plastika
    vinyl chloride/vinylidene chloride
    VCVDCAN vinil-klorid/viniliden-klorid/akrilonitrilni kopolimer
    vinyl chloride/vinylidene chloride/acrylonitrile
    VDF viniliden-fluorid
    vinylidene fluoride
    VDFHFP viniliden-fluorid/heksafluor-propilenski kopolimer
    vinylidene fluoride/hexafluoro propylene (viton)
    VE vinil-esterna smola
    vinyl ester
    VEST --> VE vinilni-ester
    vinyl ester
    VFM vinil-formal
    vinyl formal
    VK vinil-keton
    vinyl ketone
    VP vinil-pirolidin
    vinyl pyrollidine
    VU vinil-uretanski ester
    vinyl urethane ester
    XF ksilenol formaldehidna smola
    xylenol formaldehyde resin
    XLPE --> PE-X umreživi polietilen
    crosslinked polyethylene
    XPS --> PS-E pjeneći polistiren
    expandable polystyrene (EPS)




    Na početak: Plastična enciklopedija




    - 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    nedjelja, 10.08.2014.

    Oblo - hrvatski plastični dizajn



    Oblo, nagrađivana taktilno - didaktička igračka mladog hrvatskog dizajnera Marka Pavlovića izrađena od ABS-a - (akrilonitril / butadien / stirenske plastike). Proizvodi se u Kini, a kanadska tvrtka ga prodaje širom svijeta. Svoje mjesto našao je i u Muzeju moderne umjetnosti u San Franciscu. Na žalost, u Hrvatskoj još nema interesa za njegovu proizvodnju.


    Marko Pavlović, mladi dizajner iz Zagreba je nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i Tekstilno-tehnološkog fakulteta te kraćeg rada u jednoj marketinškoj agenciji upisao je fakultet – Studij dizajna, gdje je na prvoj godini započeo rad na projektu - razradi svoje ideje taktilne i umne igračke koja potiče dječju radoznalost. Naime, uz projektne zadatke ‘Artikulacija trodimenzionalnih oblika’ i ‘Artikulacija simbolizirajuće funkcionalnosti’, kojima se studente poticalo na analitičko promatranje okoline iz koje crpe ideje za oblikovanje, prvi je Markov zadatak pod mentorstvom profesora Mladena Orešića bio na kolegiju Projektiranje-industrijski dizajn, kada je trebalo trodimenzionalnu cjelinu složiti od smislenih dijelova. I upravo je tada stvoreno idejno rješenje, koje će kasnije biti ishodište u razvoju konačnog proizvoda.





    Prepoznavši priliku, bez razmišljanja je odlučio sudjelovati na međunarodnom natječaju D&AD Global Student Awards – s jasno definiranim zahtjevima za oblikovanje proizvoda, suvremene 3D igračke, održanom 2007. u Londonu. Za razradu idejnog rješenja i stvaranje početnih koncepata bilo mu je potrebno tri do šest mjeseci, da bi kasnije, ohrabren osvojenom trećom nagradom na spomenutom natječaju, samostalno nastavio s razvojem i promocijom proizvoda.





    U tome su mu pomogli i drugi natječaji na kojima je osvajao nagrade, ali jedan je bio odlučujući. Oblo je 2008. nagrađen zlatnom nagradom IDEA-e koju na globalnom planu za najbolji industrijski dizajn dodjeljuje američko društvo za industrijski dizajn, što su popratili brojni poznati američki mediji.





    Međutim, iako je Marko pokušao pronaći partnere i proizvesti igračku u Hrvatskoj, potencijal prototipa ovog proizvoda, kako to već biva, nisu prepoznali naši proizvođači i investitori, nego kanadska tvrtka Great Circle Work, koja proizvodi igračke i koja se lani pokazala kao prva najbrže rastuća mala tvrtka u Kanadi.

    - Direktor te tvrtke, Mark Cahsens, nazvao me 2009. uoči Božića, nakon što mu je sestra darovala knjigu Design Revolution, autorice Emily Pilloton, u kojoj se navode 100 proizvoda koji mijenjaju ljudski život, a u kojoj je bio i Oblo. Nakon rješavanja formalno-pravnih obaveza, započeta je suradnja, a postojeće su ideje i koncepti razrađeni u tehničko-tehnološkom smislu, kako bi mogli započeti i s proizvodnjom.

    Prvi je Oblo proizveden u rujnu 2010., a njegova je prodaja započela potkraj listopada iste godine. U međuvremenu je Marko osvojio i nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji produkt-industrijski dizajn, a lani i nagradu red dot.





    Oblo je, pojednostavljeno rečeno, osmišljen u Hrvatskoj, proizveden u inozemstvu, a mi ga – uvozimo! Prodaje se u brojnim američkim gradovima, između ostalog i u Muzeju moderne umjetnosti u San Franciscu te New Yorku. Interes postoji i u Europi te Aziji, dok je glavni uvoznik za Hrvatsku online trgovina Kukutre, a može se kupiti i na stranicama Aha, Mozgalica, Prostor i Superknjižara. Svojim suvremenim izgledom i razvojnim potencijalima Oblo je must-have proizvod, cijena mu je 189,99 kuna, a osim djece njime su očarani i odrasli.





    Oblo je izrađen od ABS-a - (akrilonitril / butadien / stirenske plastike) (iste plastike od koje su izrađene Lego kockice). Sastoji se od ukupno 21 komada raspoređena u četiri slojeva, koji se spajaju kao puzzle i čine cjelinu u obliku kugle. Početno je otkrivanje igračke njezino rastavljanje, a zatim novi izazov sastavljanje. Dakle, potrebno je pronaći ispravni položaj spojenih puzzli i postupno graditi sfere unutar drugih sfera, odnosno graditi kugle unutar kugle. No, svaki se sloj vrti oko svoje osi što otežava slaganje i pruža zabavan način predstavljanja jednostavne geometrije. Možda zvuči komplicirano, ali je vrlo zanimljivo i zarazno kad igračku primite u ruke.

    Oblo je istodobno taktilna i umna igračka, koja potiče dječju radoznalnost dok se razvijaju motoričke sposobnosti i koordinacija oko-ruka, što je dobra priprema za pisanje i crtanje. Čvrsta je, kompaktna i trajna, a osim u gore opisanom obliku, postoje i teži modeli ove igračke, koji se zasad još ne proizvode.










    Izvori:
    Marko Pavlović
    Dom i dizajn: Made in Croatia: Marko Pavlović
    Animated flags


    - 14:04 - Komentari (10) - Isprintaj - #
  • zanimljivo i za odrasle :) (Sjedokosi 10.08.2014. 14:11)
  • Treba mi za unuka! Moram to imati! (Valcer 10.08.2014. 15:54)
  • prošli komentar mi nije prošao, da vidimo ovaj...
    pozz (Čuvarica pinkleca 10.08.2014. 17:43)
  • Još jedna odlična ideja domaćih intelektualaca. Našu državu treba sravniti sa zemljom, jer smo glupi ko da ne kažem kaj! (Zack 10.08.2014. 17:52)
  • Da ne ponavljam ono što je očito, jer bi bio višak. Gdje su svi oni silni velmožnici privatnog sektora, koji kao i svi znaju nabacivati drvlja i kamenja na sve drugo i ostale? Gdje je ta silna pamet svih ne znam ni ja kako bih ih nazvala? Ili je jedina istina da mi u ničemu ne vidimo dobro, i ljubomora na drugog........ (tiana 10.08.2014. 20:02)
  • wow....meni se dopadne slična onoj kocki...ako jo vidim negdje postat če i moja igračka!!! (modrinaneba 10.08.2014. 22:42)
  • Zgodno ;) (dražeN ;) 11.08.2014. 00:58)
  • Da nije žalosno bilo bi smišno! Kod nas se ne cijene ni prirodni ni ljudski
    potencijali. (Sjećanje i osvrti 11.08.2014. 06:12)
  • simpa :D a za što ono baš ima interesa u hrvatskoj osim za ubijanje iluzija o mogućnosti boljeg života (NF 11.08.2014. 09:45)
  • Tipično naša priča. Pamet nam se više cijeni vani nego doma. Žalosno je koliko malo mi sami znamo koliko smo doprinijeli svojim znanjem u svjetskom napretku. Tko od našeg svijeta zna da se službeni početak naftne ere računa tehničkim rješenjem crpke našeg čovjeka. O Tesli ipak valjda svi dovoljno znamo. Tko zna da je rješenje hidrauličnog vitla za dizanje mreža djelo našeg čovjeka, a značilo je revoluciju u dotadašnjem ribarstvu. Bez njega je danas nemoguče zamisliti ribarenje. Tko zna da je revoluciju u tako jednostavnoj ručnoj bateriji pokrenuo naš čovjek. Tko zna ... za brojne naše umove koji visoko kotiraju na svjetskoj ljestvici postignuća u skoro svim područjima ljudskog stvaralaštva od medicine do tehnike. (More ljubavi 11.08.2014. 10:44)
  • subota, 09.08.2014.

    Plastična Sinapsa

    Riječ je o ambijentalnoj svjetlosnoj instalaciji Sinapsa, autorice akademske slikarice Diane Sokolić, posebno osmišljenoj za prostor galerije - crkvice Svete Trojice u Kastvu. Elementi instalacije su monolitni luminoobjekt, klupica-klecalo, ovješeni prozirni, meki screen i projektor. Luminoobjekt je dojmljiva, kompaktna, trodimenzionalna »slikogradnja«, koja se sastoji od niza uslojenih pleksi-ploča (prozirne ploče od poli(metil - metakrilata) - PMMA) s iscrtanim/urezanim apstraktnim konstruktivističkim linijskim strukturama, oživljenim obojenim LED svjetlom.

    Pojednostavljeno rečeno - pleksiglas s posebnom led rasvjetom daje zadivljujuće prizore koji se mogu vidjeti na sljedećim slikama.




















    Izložbu je otvorio gradonačelnik Kastva - gospodin Ivica Lukanović (u bijeloj košulji)


    Plastikova bolja polovica, autorica Diana Sokolić i vaš izvjestitelj Plastik s već prepoznatljivim elementima raspoznavanja - umjetničkim nakitom od PMMA





    - 23:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #
  • Kastav mi je posebno drag gradić, prostor je obogaćen lijepom izložbom, hvala ti na pravom izvješću :) (Sjedokosi 10.08.2014. 06:39)
  • Izložba i pol!
    Mogu li reći da ste supruga i ti baš lijep par? (Valcer 10.08.2014. 06:51)
  • Zanimljiva igra boja.
    Mora da se izložba većini dopala. (mecabg 10.08.2014. 12:51)
  • petak, 08.08.2014.

    Najava događaja - Sinapsa Diane Sokolić





    Izvještaj slijedi.


    - 15:45 - Komentari (8) - Isprintaj - #
  • ...mislili smo da si zaboravio blog... (Valcer 08.08.2014. 15:57)
  • vjeujemda će biti zanimljiva izložba....malo mi je predaleko....tebi pozz (Čuvarica pinkleca 08.08.2014. 16:15)
  • uh, skoro sam zaboravila .....ovih dana ti je ročkas.....SRETAN ROĐENDAN !!!!!...... i neka ti se ispune želje (Čuvarica pinkleca 08.08.2014. 16:22)
  • Kastav, nije daleko, ali kad nemaš godišnji onda kao da je na kraju svijeta! Čekamo izvještaj! :))))
    P.S. I ja se pridružujem čestitci za rođendan! :)))) (Zack 08.08.2014. 19:55)
  • Nemojte unaprijed...sutra! (Valcer 08.08.2014. 20:02)
  • Kako su rijetki ljudi koji uživaju u vrijednostima drugih i pozvati
    uz obavijest druge da to isto naprave. Istinsko poštovanje za tebe.
    U sutrašnjem danu, kada otkuca današnja ponoć neka sretan ti rođendan je.:) (tiana 08.08.2014. 20:42)
  • E, pa, sretan ti rođendan, uz svoje drage u kući proslavi ga kako dolikuje! (Valcer 09.08.2014. 06:48)
  • Pridružujem se čestitarima
    a vjerujem i posjetiteljima izložbe ;))) (Mayday 09.08.2014. 09:56)
  • četvrtak, 07.08.2014.

    SADRŽAJ 10

    Od 29. srpnja 2014. do 19. studenog 2014.

    2014.

    Srpanj 2014.

    903. 29.07.2014. ¤ - Plastični humor - plastika spašava hrvatski rejting
    904. 30.07.2014. ¤ - Naši (budući) plastičari - FSB Racing Team
    905. 31.07.2014. ¤ - Praktična plastika - plastični muzički izričaj - video prilog

    Kolovoz 2014.

    906. 01.08.2014. ¤ - NEWSLETTER 16
    907. 02.08.2014. ¤ - DORH i USKOK gdje ste?
    908. 03.08.2014. ¤ - Naši plastičari - Podrum Surf
    909. 07.08.2014. ¤ - SADRŽAJ 10
    910. 08.08.2014. ¤ - Najava događaja - Sinapsa Diane Sokolić
    911. 09.08.2014. ¤ - Plastična Sinapsa
    912. 10.08.2014. ¤ - Oblo - hrvatski plastični dizajn
    913. 11.08.2014. ¤ - PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA
    914. 11.08.2014. ¤ - Plastična enciklopedija - sadržaj
    915. 11.08.2014. ¤ - Polimeri A - EV
    916. 11.08.2014. ¤ - Polimeri FE - PD
    917. 11.08.2014. ¤ - Polimeri PE - PO
    918. 11.08.2014. ¤ - Polimeri PP - SA
    919. 11.08.2014. ¤ - Polimeri SB - X
    920. 14.08.2014. ¤ - Ah, ti kondomi
    921. 15.08.2014. ¤ - NEWSLETTER 17 - izvanredno izdanje PLASTIČNA ENCIKLOPEDIJA
    922. 16.08.2014. ¤ - Plastični humor - Ah ... te žene
    923. 17.08.2014. ¤ - PET plastenka izgleda kao staklenka
    924. 18.08.2014. ¤ - PET bačve za pivo na tržištu
    925. 19.08.2014. ¤ - Plastični humor - Bilo kuda PET svuda
    926. 20.08.2014. ¤ - Plastične vrećice s porukom
    927. 22.08.2014. ¤ - IKEA i plastika
    928. 23.08.2014. ¤ - Praktična plastika - Ne bacajte plastenke
    929. 24.08.2014. ¤ - Naši plastičari - Drvoplast
    930. 25.08.2014. ¤ - Zašto plastika?
    931. 26.08.2014. ¤ - Kalifornija opet nije uspjela, za sada
    932. 27.08.2014. ¤ - Najava izložbe u Omišlju
    933. 28.08.2014. ¤ - Drugi život plastenki
    934. 29.08.2014. ¤ - Plastične vijesti 69 - Kalifornija zabranila jednokratne plastične vrećice
    935. 30.08.2014. ¤ - U životu imamo izbor ...
    936. 30.08.2014. ¤ - Plastične vijesti 70 - Senat Kalifornije potvrdio zabranu plastičnih vrećica
    937. 30.08.2014. ¤ - Plastični nakit još jednom uspješno predstavljen
    938. 31.08.2014. ¤ - Izložba u Omišlju je otvorena

    Rujan 2014.

    939. 01.09.2014. ¤ - NEWSLETTER 18
    940. 02.09.2014. ¤ - PVC cijevi rješenje za probleme
    941. 03.09.2014. ¤ - Bogomoljka na plastičnoj vrećici
    942. 06.09.2014. ¤ - Sjeverna Irska nametima smanjila potrošnju vrećica za 71,8 %
    943. 14.09.2014. ¤ - Naši plastičari - Kaplast - Uspješne i veliki vole
    944. 16.09.2014. ¤ - Raščistimo to već jednom! - Oxoplastika - hoće li se biorazgraditi?
    945. 17.09.2014. ¤ - Umjesto odgovora na komentare
    946. 19.09.2014. ¤ - Čamac od plastičnih boca
    947. 21.09.2014. ¤ - Činjenicama protiv mitova - O sirovinama i zbrinjavanju
    948. 22.09.2014. ¤ - Trodimenzionalni tisak i plastika … mogućnosti su nesagledive
    949. 23.09.2014. ¤ - Naši (bivši) plastičari - DIOKI
    950. 24.09.2014. ¤ - Komentar dana: Zabrana plastičnih vrećica nije pitanje zaštite okoliša
    951. 25.09.2014. ¤ - Plastični humor - Ništa bez plastičnih vrećica
    952. 26.09.2014. ¤ - Dvaput je dvaput, pa makar i glupost bila
    953. 28.09.2014. ¤ - S plastikom je lakše - branje mandarina u dolini Neretve
    954. 29.09.2014. ¤ - Plastične vijesti 72 - Kanada povećava udio recikliranja
    955. 30.09.2014. ¤ - Ništa bez plastike - energetska obnova kuća
    956. 30.09.2014. ¤ - Plastične vijesti 73 - Guverner Kalifornije potpisao zabranu plastičnih vrećica

    Listopad 2014.

    957. 01.10.2014. ¤ - NEWSLETTER 19
    958. 02.10.2014. ¤ - Recikliranje najlona - Naši (susjedni) plastičari - Aquafil
    959. 03.10.2014. ¤ - Naši plastičari (tekstilci) - AquafilCRO
    960. 04.10.2014. ¤ - Odjeća od recikliranih PET plastenki
    961. 05.10.2014. ¤ - Komentar dana - Pamučne vrećice nisu eco friendly
    962. 06.10.2014. ¤ - Izjava dana - Budućnost je plastika
    963. 07.10.2014. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Yulunga: Ugriz riđovke
    964. 08.10.2014. ¤ - Zagreb između spalionice i San Franciska
    965. 09.10.2014. ¤ - Zagovornici u obrani oksoplastike
    966. 10.10.2014. ¤ - Moj odgovor oksoplastičarima - Oksobiorazgradiva plastika ne postoji!
    967. 11.10.2014. ¤ - Eto, spominju nas
    968. 12.10.2014. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Duško Čeko
    969. 13.10.2014. ¤ - Krčani idu korak dalje
    970. 15.10.2014. ¤ - Krčani promoviraju svoj korak dalje
    971. 16.10.2014. ¤ - Zašto je plastika uvijek kriva?
    972. 17.10.2014. ¤ - Dron
    973. 18.10.2014. ¤ - Za sada jedino plastika može protiv ebole
    974. 19.10.2014. ¤ - NEWSLETTER 20 - izvanredno izdanje - Slobodna Dalmacija o vrećicama
    975. 21.10.2014. ¤ - Plastični humor - Posljedice zabrana u Kaliforniji
    976. 22.10.2014. ¤ - Naši plastičari - Užarija Orešković - Posljednja hrvatska užarija
    977. 23.10.2014. ¤ - Plastične vijesti 74: Nove PET plastenke
    978. 24.10.2014. ¤ - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Izabela Petković
    979. 25.10.2014. ¤ - Otpadna plastika u gorivo
    980. 28.10.2014. ¤ - Praktična plastika - Čepomida
    981. 30.10.2014. ¤ - Naši plastičari - Heplast-pipe
    982. 31.10.2014. ¤ - Blogerska suradnja - Valcer - Kućna plastika

    Studeni 2014.

    983. 01.11.2014. ¤ - NEWSLETTER 21
    984. 02.11.2014. ¤ - U sjećanje
    985. 03.11.2014. ¤ - Nismo (još) uspjeli
    986. 04.11.2014. ¤ - Licemjerni prijatelji životinja
    987. 05.11.2014. ¤ - Možeš biti modna ikona …
    988. 06.11.2014. ¤ - Gdje su profesori i akademici kad ih trebamo?
    989. 07.11.2014. ¤ - Moj obračun s njima
    990. 07.11.2014. ¤ - NEWSLETTER 22 - izvanredno izdanje
    991. 09.11.2014. ¤ - Besplatna promocija
    992. 10.11.2014. ¤ - Stvarna rastrošnost ministra Zmajlovića
    993. 11.11.2014. ¤ - Još malo o nakitu od pleksiglasa
    994. 12.11.2014. ¤ - Zapjenjeni ekopopulisti
    995. 13.11.2014. ¤ - Blogerska suradnja - Belator alias 20 do asa
    996. 14.11.2014. ¤ - U korist vlastite štete - ekološki trojan
    997. 15.11.2014. ¤ - Blogerska suradnja - Čiovka
    998. 16.11.2014. ¤ - Peteroslojni film vrhunskih performansi
    999. 17.11.2014. ¤ - Instalacija - Alemka Goleš
    1000. 18.11.2014. ¤ - Plastične vijesti 75 - Tehnix ide dalje
    1001. 19.11.2014. ¤ - 1001. post


    - 07:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    nedjelja, 03.08.2014.

    Naši plastičari - Podrum Surf

    Originalne daske za surfanje stižu iz Dubrave





    Zagrebačka Dubrava možda nije na moru, a jedine valove koje su njeni stanovnici nedavno vidjeli su oni toplinski, no to nije spriječilo Krešimira Svibena da u svom podrumu počne proizvoditi upravo daske za surfanje na valovima.

    - Volim se voziti na daskama. Skateboardam po gradu, snowboardam po planini pa je logičan slijed bio da nađem nešto i za more. No daske smo morali naručivati iz inozemstva i bile su skupe. Zato smo prijatelj i ja prije šest godina odlučili napraviti svoje daske - otkrio je razloge hobija Sviben.

    Nakon istraživanja na internetu, postavili su radionicu u podrumu i krenuli s izradom. Kako bi napravili dasku, kaže Sviben, potreban je stiropor (pjeneći polistiren - PS-E), fiberglas (vlaknima ojačana plastika - FPR), epoksidna smola (epoksid, epoksidna smola ili plastika - EP) i puno volje, a sav materijal košta do tisuću kuna. Po mjestu izrade su i dali ime svojim daskama - Podrum surf. Danas ih Sviben proizvodi sam, desetak dasaka godišnje, radeći u svoje slobodno vrijeme.



    Izvor: Večernji list: Originalne daske za surfanje stižu iz Dubrave


    - 12:24 - Komentari (9) - Isprintaj - #
  • Bravo Plastik....nek se zna da i Dubrava konja ( dasku) za trku ima.....Premalo se o to dijelu Zagreba piše, a imalo bi se i to pozitivnog. (Čuvarica pinkleca 03.08.2014. 13:19)
  • Dakle., svugdje je ima. Mislim-------plastike (Annaboni 04.08.2014. 14:19)
  • Neka se zna! I treba da se zna! (Valcer 04.08.2014. 14:30)
  • mislim da mi je blog "progutao" jučerašnji komentar, očito sam upala u vakuum... pa, da iskušam svoju memoriju :)
    ...ne znam, zašto me ovo nije iznenadilo... valjda slijedom one nedavne plastično morske gužve kod tebe :)))...
    ili već tako nekako :)
    a ne znam ni što je blog (ne)radio od jučer... ja očekivala nešto novo, kad tamo... sve ostalo isto :))) (kamena 04.08.2014. 14:48)
  • Kako je Plastik ugledni član Društva za plastiku i gumu, neka sugerira gospodinu K. Svibenu da je javi početkom jeseni u DPG da mu i oni u časopisu Polimeri objave reportažu. Zaslužio je.. (proricatelj 04.08.2014. 18:00)
  • Gledala sam jednu tv priču (stranu, naravno) o malim proizvođačima tih dasaka
    no nisam znala da i mi svoje pulene za valove imamo ;)) (Mayday 05.08.2014. 00:43)
  • P.S. Imala bih jednu molbu za tebe, offtopična je, ali vezana uz ljubav prema Rijeci, pa pretpostavljam da te neće jako naljutiti... u svakom slučaju, sorry, neću više nikad ;).
    Naime, radi se o našoj kolegici blogerici double-trouble
    http://double-trouble.blog.hr/
    koja je zaljubljenica u naš grad, mada nikad u njemu zaista nije bila;
    zamolila je nas domaće da joj pomognemo kako bi osmislila svoj jedno/dvodnevni boravak u Rijeci;
    ako ti išta padne na pamet, ostavi joj u komentarima ili pošalji na mail, usrdno te molim.
    Jako mi je drago što netko pokazuje interes za ovaj naš turistički nepostojeći i zanemareni rukavac, pa bih bila jako sretna da joj svi nekako pomognemo, koliko možemo i znamo.
    Unaprijed ti zahvaljujem, ovaj komentar slobodno izbriši kad ga pročitaš, ne paše uz temu nikako
    ali plizplizpliz pomozi koliko možeš ;))))) (Mayday 05.08.2014. 08:21)
  • Odlično...sad samo Da migne sunce i nestane kiša... (mecabg 05.08.2014. 17:51)
  • Kad počne izrađivati daske za surfanje po kamenjaru,
    javi, bi'ću među prvim kupcima:)) (malo ti malo ja 07.08.2014. 20:32)
  • subota, 02.08.2014.

    DORH i USKOK gdje ste?

    Vrijedni suradnik bloga dr. sc. Viktor Simončič i dalje uporno vodi borbu protiv nelogičnosti i nepravilnosti u našem sustavu prikupljanja, razdvajanja, obrade i zbrinjavanja otpada. Djeluje prilično Don Quijotovski, kao da ga nitko ne čuje. Obzirom da već duže vrijeme iznosi vrlo ozbiljne argumente koji ukazuju na nepravilnosti počev od zakonskog okvira pa do odabira načina rješavanja kod naši lokalnih šerifa, sasvim logično pitanje je ono iz naslova.

    Drugi razlog zašto dr. sc. Simončič ima otvorene stranice ovog bloga i uvijek je dobrodošao sa svojim člancima jeste činjenica da se on bori protiv nepravilnosti čije posljedice možda najviše ispašta plastika kao materijal. Jer plastika je izgleda jedini materijal koji ispašta posljedice neodgovornog ljudskog ponašanja. Pa možda bi smo to mogli i razumjeti, ne možeš odjednom prekrstiti sve nas, ali nikako ne možemo razumjeti da sustav koji bi trebao ispravljati i sprečavati takvo neodgovorno ponašanje ljudi ništa ne čini ka popravljanju ili ispravljanju našeg ponašanja - pa bilo kako, samo da ide u pravom smjeru. Sustav (čitaj država, lokalne samouprave, komunalna poduzeća) iz razloga koje dr. Simončič objašnjava ne žele ili ne znaju uspostaviti red pa potežu za zabranama. Zabranjuju plastične vrećice, zabranjuju polistirensku ambalažu, zabranjuju plastične boce, … zabranjuju ne bi li na takav način sanirali ili barem prikrili posljedice svojih neprovedivih zakona i kriminalnih djelovanja.

    Eto, to su razlozi zašto o otpadu ponovno na stranicama bloga "Plastično je fantastično".


    Dite ne daju materi pa odrastakao siroče
    - dok USKOK i DORH konačno ne uskoče!



    O problematici postupanja s otpadom pišem poodavno. S pokojnim prijateljem Zoranom iz Ljubljane smo čak preradili i jednogodišnju odloženu količinu otpada na odlagalištu u Poreču. Umišljam si da znam ponešto o tome, iako mi je nedavno na nekoj konferenciji, nakon održanog referata, iz publike,bilo spočitano da možda dovoljno ne čitam. Spočitao mi je to stručnjak, iz one grupe, koji političarima uvijek nađu pokriće za njihove pogrešne odluke.

    Starijima je poznat primjer doprinosa „dvorskih“ stručnjaka izgradnji „Obrovca“. Radi se o onoj tvornici glinice koja je izgrađena na krivim elaboratima o potrebnoj sirovini. Kada je tvornica bila izgrađena, ustanovili su da nema sirovine.

    U Hrvatskoj nastaju novi „Obrovci“ u obliku regionalnih centara obrade komunalnog otpada na, u predloženom obliku nigdje postojećih tehnologija. Isto je i s odvojenim prikupljanjem otpada na izvoru, bez da se zna kako taj otpad upotrijebiti.

    I sve te odluke su detaljno elaborirane nalazima „dvorskih“ stručnjaka. Dio njih smo dobili iz EU, dio angažiraju financijske institucije, dio ministri i gradonačelnici ... I tako za sve krive odluke postoje neka „fol“ stručna pokrića, nekavi „prof., dr., mr., fr., br“, tvrtke respektabilnih stranih naziva, ...

    Od 28 EU država Hrvatska je, uz časne iznimke, najčešće 26. ili tu negdje! Današnja pitanja svih pitanja su: Zašto trenutno na području postupanja s komunalnim otpadom odmah želimo uvesti sistem od nekoga tko je prvi ili među prvima u EU. Zašto (ne)odgovorni predlažu da prelazimo isti put kao „najrazvijenije“ na tom području „Austrija, Njemačka, Švedska, Danska i Holandija“, a ne npr. „Francuska, Španjolska ili Portugal“! Kada nas već dolaze učiti, onda neka nam ne prikazuju slike iz neke od najnaprednijih država iz područja postupanja s otpadom, već neka nas nauče kako bi danas radili u tim državama, da na izvoru izdvajaju samo 8 % otpada, da u 3 - 4 godine moraju provesti ono za što su drugi trebali desetljeća, a da nema potrebne infrastrukture (spalionice, kompostane), da imamo skromnu industriju, skoro 20 % nezaposlenih i naša skromna primanja?

    Ministar Zmajlović je za glavnog i jedinog savjetnika odabrao doktoranda, sa dvije godine iskustva na izradi doktorata u Austriji. Ugodan, pristojan mladić koji vjerujem zna kako izgleda sistem postupanja u mjestu gdje živi u Austriji, a možda i na razini Austrije. Da li zna više? Zna li kako bi danas postupila Austrija da je na našem mjestu? Zamišljam scenu. Dolazi na sastanak u EU naš ministar sa savjetnikom asistentom. Tamo sjedi austrijski i ini ministri sa savjetnicima profesorima. Treba zastupati naše interese. Kako bi to asistent razuvjerio svog profesora, koji mu vodi doktorat, da nešto nije u interesu Hrvatske i da Hrvatska treba izuzetke. Možete zamisliti takvu scenu? Ja da! To je ista ona scena, da je kojim slučajem maturant s liste ORAH za EU parlament prošao i postao zastupnik. On mladac, kojeg bi na put u Strasburg vjerojatno pratila majka i iskusni političari. Kako bi maturant mogao razuvjeriti nekog da nešto nije u interesu Hrvatske i da Hrvatska treba izuzetke?

    Da uz pročitano treba imati i iskustva genijalno je opisao „trener svih trenera“, Ćiro Blažević: (internetski portal Radio Sarajevo. 24.06.2014.): 'Nezgodno mi je o tome govoriti, ali Meksiko nas je taktički razbio. Ovo što smo vidjeli bio je poraz trenera, ovaj Meksikanac apsolutno je nadmudrio našeg mladog izbornika koji je talentiran, ali i neiskusan. Da se iskustvo može kupiti, onda ga ne bi ni trebalo akumulirati'.

    Kada želite nešto napraviti onda ne idete na početak puta kojeg je netko prošao, već si put skraćujete na način da koristite iskustvadrugih.Odvojeno sakupljanje korisnog otpada je itekako imalo smisla, ali prije nekoliko desetaka godina. Tada nije postojala druga tehnička mogućnost, već samo ona da se na izvoru prikupe što čišći pojedini tokovi, u različitim posudama, koje se moraju odvojeno prazniti i odvojeno odvoziti na mjesto prerade ili korištenja.

    No, kako god se stanovnici trudili da razvrstavaju otpad na mjestu nastanka, u kantama često završava i ono što se ne bi željelo. Kažu da je na Krku, uz Čakovec sigurno najrazvijenijoj sredini u postupanju s otpadom, i nakon 10 godina mukotrpnog rada, među odvojeno sakupljenom otpadu i do 20 % otpada koji tamo ne pripada, a u Splitu, ako je vjerovati jednom prilogu na TV čak 70 %!

    Zato je i nakon odvojenog prikupljanja na izvoru uvijek potrebno obaviti sortiranje, gdje se iz nekog toka materijala, u kojem npr. ima najviše papira mora, uglavnom ručno, izdvojiti neki komad plastike, metala ili nečeg drugog.

    Onda se netko dosjetio i rekao, kada se već mora sortirati, zašto sav korisni dio otpada ne bi prikupili u jednu posudu, i onda iz smjese korisnih materijala izdvajali svakog posebno. Na taj način se smanjuje trošak odvojenog sakupljanja, a posebno transporta. To je ugodnije i za stanovnike, jer ne moraju iz kuće izlaziti s 5, 6 vrećica.

    Takav način se počeo intenzivno primjenjivati, tamo gdje prvotni sistem izdvajanja na izvoru još nije zaživio. Tamo gdje se uspješno primjenjuje desetljećima, razvijeno je niz malih gospodarskih inicijativa i teško je da bi, osim uštede u transportu, način sakupljanja u jednu posudu imao koristi. Dapače, možda i veću štetu za mnoge male prerađivače sakupljenih sekundarnih sirovina.

    I kako sve napreduje, tako je nedavno razvijena tehnologija koja omogućuje razdvajanje sirovina, uključujući i bio otpad iz jedne posude. Otpad se skuplja kao i do sada, ne povećava se broj različitih posuda niti broj kamiona na ulicama. Da o ugodnostima građanima ni ne govorimo!

    Zašto se ne primjenjuje tehnologija izdvajanja korisnih sirovina iz jedne ili dvije posude? Nekoliko je razloga. Prvo, to je tehnologija razvijena koda nas, na našem znanju, a domaće baš nije „in“. Stranci, oni koji nas dolaze savjetovati, za razliku od nas, po nekom pravilu, uglavnom štite interese svoje industrije. Zašto bi se proizvodilo kod nas, zašto da se ovdje uplaćuju porezi i doprinosi, kada se može kod njih?

    Domaći „dvorski“ savjetnici ponašaju se uglavnom servilno, a i zgodnije im je otputovati pogledati postrojenje do Hannovera ili Larnace, nego do Doboja i Novog Sada. Iako bi si svi mogli sačuvati put preko granice. Neka dođu u Donji Kraljevac. To vam je tamo kraj Preloga, blizu Čakovca.

    Mi unatoč upozorenjima forsiramo kupovinu šarenih kanti iako za to nemamo osnovnu infrastrukturu. Nitko se ne pita kuda ćemo s prikupljenim otpadom na izvoru, a kako ga prevoziti i kamo? Imamo li prerađivačkih kapaciteta? Nemamo. Na nedavnom skupu o „nula otpada“ i „cirkularnom gospodarenju s otpadom“ u Rijeci, predstavnik jedne od 8 najrazvijenijih država, objašnjavajući njihov sistem postupanja s otpadom, izjavio je kako im je skoro stala proizvodnja automobila jer je ponestalo otpadne plastike. Na skupu je predstavnik „Čakoma“, izjavio da imaju problema s plasmanom otpadne plastike. Predložio sam mu neka naprave tvornicu automobila i problem će biti riješen. Može malo pričekati i zakonodavca koji će prema Zakonu o održivom gospodarenju s otpadom „do 1. siječnja 2020. osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje“. Prema grubim procjenama, do 2020. godine bi moglo nastati brdo od nekih 1 - 2 milijuna tona materijala, za koje će zakonodavac „osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje“. Ministre Zmajloviću, što mislite o ideji izgradnje tvornice automobila? Barem dječjih?

    Vjerujem da će zakonodavac inzistirati da se problem plasmana na izvoru izdvojenih materijali, riješi odmah, preko privatnih koncesionara. Cijena neće biti upitna iako bi morala, jer prema pravilima EU troškovi postupanja s komunalnim otpadom ne smiju, slično kao i za pitku vodu i pročišćavanje otpadne vode, biti viši od 2 - 3 % primanja domaćinstava. Danas je itekako aktualan primjer troškova pročišćavanja otpadnih voda u Sisku, koji bi sa sadašnjih podnošljivih par posto trebali narasti na preko 15 % primanja domaćinstava! Znate kako reagiraju odgovorni na upozorenja? Pogodili ste! Neodgovorno! Ne odgovaraju!

    Kada bi nam došao neki pravi savjetnik, onaj koji zna, a ne onaj koji ima pokriće kako znasamo u praznim papirima i onom „prof., dr., mr., fr., br“, netko s malo iskustva, neki u „otpadu“ kao „trener svih trenera u nogometu“, sigurno nam ne bi predlagao bezbroj kanti i sigurno bi se odustalo od financijski i okolišno problematičnih tehnoloških i logističkih rješenja a'la „Marišćina&Kaštjun“.

    Taj bi znao još nešto. Naime, mjere koje treba provoditi u okolišu investicijski su interesantnije i društveno-ekonomski važnije od gradnje autocesta. U pročišćavanje otpadnih voda i postupanje s otpadom morat ćemo uložiti nekoliko milijardi eura. Izgradit ćemo na stotine objekata i naprava. Koliki je doprinos jednog postrojenja za obradu otpada na rast bruto nacionalnog dohotka ako ga izgradimo na domaćoj pameti i opremi, a koliki kada sve uvezemo? Koliko je to kada se to odnosi na 100, 200 ili 500 uređaja i postrojenja?

    Kako je moguće da ministri gospodarstva i financija investicije u okolišnu infrastrukturu od možda i 10 milijardi eura nisu prepoznali kao poslovni izazov? Kako je moguće da samo uvozimo? Da li je netko predvidio koliko posuda za odvojeno sakupljanje otpada ćemo trebati? Tisuću, dvije, ili stotinu tisuća? Hoćemo li ih probati proizvesti sami ili ćemo uvoziti od jednog proizvođača ili će svaki grad to učiniti za sebe? Što će to financirati Fond da se poveća financijska učinkovitost i doprinese razvoju naše domovine?

    Neću navoditi ime tvrtke kako ne bi ispalo da imam neki drugi interes od onoga „dobro za nas - dobro za sve“, što mi inače često spočitavaju. Proizvodi te tvrtke se mogu vidjeti na tržištu najrazvijenijih. A kod nas? Nemaju šansu sve dok se ne uključe DORH i USKOK kako bi se „dite konačno dalo materi, jer odrasta kao siroče“. Zašto?

    U knjizi Društvo umanjene vrijednosti - prvi dio, s kojom sam se „popeo na glavu“ mojim najbližima, detaljno sam dokumentirao, između ostaloga i dotadašnje „nedjelovanje“ na području postupanja s otpadom. Na nekoliko mjesta, navodeći primjere s financijski zastrašujućim posljedicama, navodim i sljedeće: "Da smo pravna država netko bi za takav nerad i nemar morao odgovarati. Nažalost ništa. I tako ,osuđuje se gospođa koja je na godišnji odmor povela obespravljenu obitelji navodno oštetila, ali i vratila 6000 kuna, a ova gospoda koja čine milijunske štete u eurima, ništa. Ako je gospodin Polančec dobio godinu dana zatvora za 500 tisuća kuna plaćenu studiju koja navodno nije bila potrebna, ili je samo bila pretanka i nema daljnjih posljedica, koliko godina trebaju dobiti oni koji su izradili studije koje su vrijedile barem deset puta više od one gospodina Polančeca, uz proizvodnju dnevne štete u narednim desetljećima.“

    I lijevi i desni, i visoki i niski, i plavi i smeđi, su u postupanju s otpadom jedinstveni. Ne daju „dite materi“, jer im „mater“ ne bi dozvolila da se tako neuko igraju s ovim područjem i proizvode, zbog svog sitnog privatnog interesa, društvenu štetu veću od rupe u državnom budžetu. Dite ne daju materi pa odrasta kao siroče – dok USKOK i DORH konačno ne uskoče! Hoće li? Morali bi! Profesor Čatić je, pročitavši knjigu, napisao da ju prvo trebaju pročitati DORH i USKOK.

    Mali prilog šteti koju rade „studije dvorskih savjetnika“: U Umagu su upravo otvoreni radovi na pretovarnoj stanici, koja će imati i sortirnicu i s koje će se otpad odvoziti na „Kaštjun“. Po slici vidim tehnologija drugačija od one planirane za „Marišćinu“. Cijena 'zanemariva', samo nekih 2 milijuna eura. A za tih 2 milijuna eura, Umag je mogao dobiti domaću, u svjetskim razmjerima trenutno najbolju tvornicu za izdvajanje svih vrsta korisnog otpada, mogao bi uštedjeti troškove sakupljanja u odvojene posude i odvoza otpada na udaljeni Kaštjun, dobio bi i kompostirnicu, ... , ne bi trebalo odlagališta i tvornice za otpad na Kaštjunu, ... napunili bi se domaći fondovi, naš novac iz EU ne bi potrošili uzalud.

    Pretovarne stanice će se graditi u još 5 - 6 gradova u Istri i još dobrih stotinu u Hrvatskoj. O troškovima i koristi, sami donesite sud.

    dr.sc. Viktor Simončič





    Korištena ilustracija: Animated flags


    - 10:01 - Komentari (14) - Isprintaj - #
  • Pa na godišnjem su, ladaju se u hladovini,hladovine jedne! (križar 02.08.2014. 10:36)
  • Otpad je danas veliki biznis u koga se graje različiti koncepti. Ipak, osnovni koncept je biznis. Bilo da se radi o plavim-zelenim-žutim i inim kantama, bilo da se radi o tehnlogiji prerade, bilo o odvozu i razvrstavanju. Dokle god u tom segmentu, baš kao i u svim drugim gospodarskim segmentima upravlja politika, rezultata neće biti (ovdje ciljam na sve uključujući tu i zelene). Prepusti li se to biznizu, kako je to slučaj u zapadnoj Europi, rezultata ima.
    U Hrvatskoj nije problem samo s otpadom. Problem je sa čitavim gospodarstvom kojim upravlja činovnička kasta poreznih nametnika što niti znaju raditi, niti s ikada radili a niti to žele.
    U tom kontekstu, koliko god SImončići i Ivančići bili dobri ili loši teoretičari otpada, dok sami ne počnu konkretno raditi da vide i da steknu iskustvo, rezultata nema niti će biti. Baš kao i sa Nikom Kovačom. Dobre namjere se u biznisu ne broje. Broje se samo rezultati. Ukoliko za t nisu sposbni, badava im teoretiziranje jer nisu ništa bolji od ona dva jadnika, uhljebljenog ministra i njegovog još jadnijeg pomoćnika (da opstane na položaju svatko se okružuje sa lošijima od sebe). (Bocaccio 02.08.2014. 10:44)
  • na žalost, tako je.....pa kad ovi neki ne čitaju knjige, studije, ne slušaju nikog osim sebe, da barem pročitaju tu jednu stranicu bloga bilo bi im malo jasnije....ne može čovjek sve znati, ali ima onih koji znaju pa se treba njima okružiti, njih slušati.....
    Plastik, bravo za tebe i tvoje suradnike ! (Čuvarica pinkleca 02.08.2014. 10:45)
  • Izgleda da je topla voda već pronađena,
    a naši pametnjakovići je još traže!! :-))

    Bilo bi zabavno vidit šta bi o ovome napisao Viktor Ivančić - Robi!! :-))) (geomir 02.08.2014. 11:39)
  • @Boccaciozg - možda su previdio rečenicu iz uvoda Simončiča: S pokojnim prijateljem Zoranom iz Ljubljane smo čak preradili i jednogodišnju odloženu količinu otpada na odlagalištu u Poreču. Upravo je dr. Simončič stručnjak iz prakse s dokazanim rješenjima. Ali, puno više i detaljnije je opisano u njegovoj knjizi "Društvo umanjene vrijednosti". Isplati se pročitati tu knjigu. Da ti se kosa na glavi digne. (Plastik 02.08.2014. 11:43)
  • da mi je znati što bi o tome napisao gospodine Ivančić.... (modrinaneba 02.08.2014. 14:57)
  • ...a'l si prozujao listom na naslovnici...:)))) Bit će da si opet nešto nepoćudno komentirao...:)))))

    Pogleć, imam u susjedstvu dvoje starčeka, skupa imaju skoro pa 200 godina (stvarno, nije šala). Jedva da vide i čuju. E pa sad, jedva čekam da se pojavi neki nadobudni komunalac i pokuša im naplatit 15000Kn kazne jer su ostavili flašu u kanti za smeće.
    Uostalom, kaj sad! Pa kaj bum sad i kantu za smeće moral držat pod videonadzorom, okovanu u lance!?!?! (sagittariusclassic 02.08.2014. 17:23)
  • Kada znamo na koji se način vodi država mene ništa ne čudi. Bitno je doči na vlast. Kada su jednom na vlasti največi je posao namiriti položajima sve koji su "zaslužni za uspjeh". Ljudi koji znaju, koji su stručnjaci u svojim područjima, u takvom odnosu snaga nemaju šta tražiti, samo smetaju. NIje li slika praznog Sabora najbolja slika države i upravljanja državom. (More ljubavi 02.08.2014. 17:56)
  • Kao Don Quijote (Annaboni 02.08.2014. 21:42)
  • Svaka čast gostu uredniku, i tebi, ali zapitao sam se kako napreskokce pročitati, pa nešto "pametno" komentirati. Odustao sam i ostavljam prostor onima koji za to imaju volje, ili već neki svoj razlog, a ja te samo lijepo pozdravljam ;)
    P.S. Ne kažem da nije bitno, ili hitno, i da nas neće sve koštati ako se nešto ne napravi kako treba i na vrijeme, ali uistinu se ne mogu pačati baš u sve. Slika i par rečenica, pa asocijacija, to već ide, ali ovako ozbiljni tekstovi na blogu, to mi je ipak izvan osnovnog konteksta. Kod pametnih prolazi iskrenost, kod budala podilaženje, pa ti vidi kako te vidim. Ovaj sam komentar zapravo napisao kao pokušaj pravdanja nekih budućih komentara s puno manje riječi. Nadam se da nećeš odveć zamjeriti. (dražeN ;) 03.08.2014. 01:35)
  • dvorskih stručnjaka kod nas ne manjka, uvjek se sjetim onog koji je navodio visoke dimnjake kao rješenje problema plominskog onečišćenja, čovjek je po standardnim mjerilima uspio u životu. (NF 03.08.2014. 08:48)
  • Koliko sam čuo, gospodin V. Simončič ima vlastitu tvrtku i uspješno radi na području bivše države. Izgleda da to ide po onoj: "stručnjak je čovjke iz dalekog grada, što dalji grad, to veći stručnjak". Pa tko će u Zagrebu slušati jednom Siščana. (proricatelj 04.08.2014. 18:04)
  • Pitanje za uglednog dr. sc. V. Simončiča. Sortiranje u kući predviđa da imae više spremnika (može obična vrećica). Zanima me veličina tih spremnika. Kako je određena njihova veličina. Za obitelj od 4 osobe ili? Mogu zamisliti smrad u kući ako ste samica ili samac. (proricatelj 05.08.2014. 07:17)
  • @proricatelj - Kod nas niti u jednim gradu nije osiguran sistem prikupljanja svog korisnog otpada u jednoj vrećici/posudi! Veličina vrećice/posude ovisi o potrebama. Svu korisnu ambalažu odnesite da dobijete povratnu naknadu. Plastiku od kozmetike i sl. odnestite u spremnik za plastiku. To vrijedi i za papir/karton. Ako imate okućnicu započnite s kompostiranjem – ima o tome niz informacija na WEB-u. Robu – čistu i upotrebljivu – ondesite u Crveni križ ili neku drugu humanitarnu organizaciju, a za ostalu u nekim gradovima postoje posebni kontejneri. Da li sam pomogao? Pozdrav (Viktor 06.08.2014. 12:19)
  • petak, 01.08.2014.

    NEWSLETTER 16

    NEWSLETTER 16



    Poštovani,
    pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec srpanj.

    Srpanj - mjesec uobičajenih redovnih aktivnosti, uobičajenog intenziteta. Prvu polovicu srpnja obilježile su završne pripreme za organizaciju i sama izložba fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas" koje je održana u Rijeci, u Galeriji PRINCIPIJ od 7. do 14. srpnja 2014., a druga izložba će biti u Omišlju u Galeriji LAPIDARIJ od 1. do 15. rujna 2014. Svi primatelji ovog newslettera dobiti će pravovremeno pozivnicu za otvaranje izložbe u Omišlju. No o tome više u redovnom pregledu aktivnosti tijekom mjeseca.

    Evo pregleda objavljenih članaka tijekom srpnja na blogu "Plastično je fantastično" (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

    01.07. - NEWSLETTER 15 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom lipnja.
    02.07. - Poziv na izložbu fotografija na temu plastike - Kao što i sam naziv posta kaže - pozivnica.
    03.07. - Predstavljen plastični sportski auto - Plastic News - video prilog - Poznati plastičarski portal Plastic News izdaje redovni trominutni video prilog Plastic News Today s 3 priloga. Jedan od priloga u ovom izdanju bilo je i predstavljanje plastičnog sportskog automobila.
    05.07. - Ups, a što sad? - Ogromna količina plastičnog otpada polako nestaje s površine oceana, pokazalo je najnovije znanstveno istraživanje, kojeg je proveo međunarodni tim znanstvenika iz Španjolske, Saudijske Arabije, Čilea, Australije i SAD-a. Međutim, što se događa s otpadom za znanstvenike je i dalje nepoznanica. Nakon opširnog istraživanja koje je sprovedeno o utjecaju otpada na vodena prostranstva, znanstvenici su zaključili da ogromne količine plastike zapravo nestaju s površine mora i oceana. Autor bloga postavlja otvoreno pitanje: A što sad? Sad kad je javnost toliko pripremljena na radikalne akcije, kada javnost očekuje poduzimanje stvarnih i učinkovitih mjera, kada se iznalaze rješenja za iskorištavanje svog tog plastičnog otpada, najednom ga nema. Ostaje otvoreno pitanje je li ga uopće i bilo u tolikoj količini s kojima su nas svi ti katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plašili.
    06.07. - Katalog izložbe - Dan uoči svečanog otvaranja fotografske izložbe "Plastika i plastični proizvodi oko nas" u Galeriji PRINCIPIJ u Rijeci, predstavljen je katalog izložbe.
    07.07. - Izložba je otvorena - Riječki Novi list je na dan izložbe objavio članak s najavom otvorenja.
    08.07. - Otvorenje izložbe - Slikovni izvještaj s iznimnog događaja - otvorenja izložbe "Plastika i plastični proizvodi oko nas", koji je premašio i najoptimističnija očekivanja.
    09.07. - Riječki Novi list i Blog.hr o izložbi - Otvorenje izložbe je lijepo popraćeno od strane riječkog Novog lista i naslovnice Blog.hr-a.
    10.07. - Plastična kravata - Kako povezati tradicionalni hrvatski modni dodatak i modernu plastičarsku tehnologiju plus specifični umjetnički izričaj - kravata od poli(metil metakrilata) odnosno od pleksiglasa dizajnirana od strane naše umjetnice Diane Sokolić. Plastična kravata imala je promociju na otvaranju izložbe fotografija "Plastika i plastični proizvodi oko nas".
    11.07. - Komentar dana - prof.dr. Dragoslav Stoiljković, Novi Sad - Prof.dr. Dragoslav Stoiljković je najveći živući poznavatelj poliolefina na ovim prostorima. Sveučilišni profesor na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, stručnjak i znanstvenik koji je potekao iz direktne proizvodnje. Profesora Stoiljkovića zamolili smo da za ovaj blog prokomentira nedavno publicirano istraživanje grupe znanstvenika o plastici u moru i iznenađujućim rezultatima utvrđenim tom prilikom, a koje je nedavno predstavljeno na ovom blogu u postu Ups, a što sad?.
    12.07. - Praktična plastika - budite brži i precizniji kod pripreme kolača - video prilog - kako praktično iskoristiti islužene plastične predmete, ovaj puta plastenku. Vjerujem da će savjet biti od pomoći čitateljicama i čitateljima bloga kod pripreme kolača.
    13.07. - Novi broj časopisa Polimeri - Predstavljen je novi broj časopisa Polimeri - Vol.34, Svezak 4, God.2013. koji je izašao iz tiska početkom mjeseca
    14.07. - Još malo o izložbi - video prilog - Prilog o otvaranju izložbe i razgovor s autorom izložbe kojeg je pripremio i objavio novinar Damir Jevtić s web portala Moja Rijeka.
    15.07. - PRAKTIČNA PLASTIKA - Pregled postova (sadržaj) u novoj rubrici "Praktična plastika", a radi lakšeg snalaženja i pregleda čitatelja bloga. Rubrika ima namjeru dati zanimljiv prikaz kako se još mogu iskoristiti odsluženi plastični predmeti.
    16.07. - Plastični humor 13 - ekološki svjesni - Humoristična fotografija s naših ulica.
    17.07. - Povećani ciljevi za recikliranje - Europska komisija je 2. srpnja 2014. godine prihvatila prijedloge koji će Europu pretvoriti u cirkularnu ekonomiju i potaknuti recikliranje u državama članicama. Postizanjem novih ciljeva u području upravljanja otpadom otvorilo bi se 580 000 novih radnih mjesta, a Europa bi bila konkurentnija te smanjila potražnju za skupim sirovinskim resursima.
    18.07. - Šareni kolutovi koji čuvaju hranu tjednima - Dvoje dizajnera osmislili su silikonske kolutove koji bi trebali zamijeniti upotrebu aluminijske folije za očuvanje polu upotrijebljenih namirnica. Osim što ne zagađuju okoliš i mogu se jednostavno koristiti više puta, čuvaju namirnice tjednima. Foto i video prikaz.
    19.07. - Praktična plastika - zaštita telefona na biciklu - Praktični savjet biciklistima kako u vožnji vidjeti da vas netko zove (naravno, stati sa strane pa se javiti), a istovremeno i zaštititi svoj telefon. A naravno, istovremeno još jednom korisno iskoristiti već isluženu plastenku.
    20.07. - Praktična plastika - sigurnost prije svega - Još jedna praktična i simpatična ideja kako još jednom iskoristiti plastenke, viđena negdje na plažama.
    21.07. - Praktična plastika - igračka za ljubimca - video prilog - Mnogi psi obožavaju 'igre mozgalice' nakon kojih slijedi nagrada. Da je tome tako, svjedoči i Bella koja se naprosto ne može odvojiti od svoje nove igračke.
    22.07. - Upitno recikliranje u Zagrebu - Zagreb se već petnaest godina sprema za odvojeno prikupljanje otpada koje zapadna Europa provodi barem dvostruko dulje. Sada je pak slovo EU zakona reklo svoje pa je konac ove godine posljednji rok do kojeg mora i u glavnom hrvatskom gradu zaživjeti gradonačelnikovo “Stavi pravu stvar na pravo mjesto”. Kako sada stvari stoje i zašto je stanje takvo kakvo jeste.
    24.07. - Otrovi oko nas - Riječki Novi list je 21. lipnja 2014. objavio članak "Otrovi oko nas - Milijarde eura za bolesti uzrokovane kemikalijama". Odmah, istog dana sam sjeo i napisao reagiranje sa željom da i uredništvo, i novinarku, ali i čitateljstvo informiram o netočnostima koje su paušalno i neprovjereno te nekritički prenesene i iznesene u članku.
    25.07. - Plastik o Plastiku i plastičnom bloganju - Blog "Plastično je fantastično" specifičan je u velikoj hrvatskoj blogerskoj zajednici po svom sadržaju. Ali, dio je te velike obitelji. U ovom postu kroz odgovore na pitanja, a još više kroz komentare kolega dan je presjek i status ovog bloga i samog autora bloga u blogerskoj zajednici.
    26.07. - Plastični humor 14 - ljeto bez plastike? - Možete li zamisliti ljeto bez plastike?
    27.07. - Plastični humor 15 - ljeto bez plastike 2? - Ako je neki čitatelj bloga i pomislio da može pobjeći od plastike ovog ljeta, nakon fotografije dan ranije, ovaj prikaz sveprisutne plastike u cilju ljetnog uživanja i opuštanja, zasigurno će ga natjerati da se pomiri s plastičnom sudbinom.
    28.07. - Greenpeace bi harpunima hvatao pobjegle plastične vrećice - Tekst uvaženog suradnika bloga dr.sc. Viktora Simončiča "Je li Greenpeace postao neodgovorna organizacija
    ili je Hrvatska neuka država?"
    koji je u dijelu komentara naišao na odobravanje i razumijevanje, a istovremeno u drugom dijelu na osporavanje.
    29.07. - Plastični humor 16 - plastika spašava hrvatski rejting - Humoristični foto strip prenesen iz dnevnih novina 24 sata.
    30.07. - Naši (budući) plastičari - FSB Racing Team - Svjetski uspjeh budućih plastičara. Studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu upisali su se u povijest. Hrvatski tim po prvi put se penjao na postolje prestižnog natjecanja Formule Student.
    31.07. - Praktična plastika - plastični muzički izričaj - Video prilog kako se uz malo muzičkog talenta mogu iskoristiti već iskorištene plastične kante.

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika):
    U srpnju nisu revidirani postovi o uvedenim odlukama o zabranama plastičnih vrećica u ovom dijelu svijeta. A bilo ih je, pogotovo na američkom kontinentu. Do revidiranja, čitatelje upućujem na prilog Plastic Bag Bans in the United States and Other Countries u postu Koliko su zelene zabrane?.
    - Zadnja obnova podataka: 29. svibnja 2014. - 23:00 - revizija 17.

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija):
    Napomena navedena za Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku važi i za post koji "pokriva" ovaj dio svijeta.
    - Zadnja obnova podataka: 29. siječnja 2014. - 14:00 - revizija 5.

    NOVOSTI NA BLOGU:

    Uvedena je nova rubrika PRAKTIČNA PLASTIKA, a poveznica na pregled objavljenih priloga izdvojena je s lijeve strane u boksu gdje su i ostale poveznice tematskih cjelina. Ova novouvedena rubrika ima namjeru pokazati kako se uz malo kreativnosti i mašte još koji puta mogu iskoristiti već iskorišteni plastični predmeti. Ideje su koji puta sasvim iznenađujuće.

    IZ POVIJESTI BLOGA:
    Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:

    07.12.2011. - Sigurnost PET ambalaže - Polietilen teraftalat (PET), postao je materijal za izradu plastične ambalaže za mnoge prehrambene proizvode, a posebno za pića kao što je voda i gazirana pića. Postao je to prvenstveno zbog svojih karakteristika – ambalaža je lagana, mogu se izrađivati velika pakovanja, pakovanja su otporna na udarce i proboje. Kao i svaki „indirektni materijal koji dolazi u doticaj s hranom“ i PET se testira po dva osnovna principa: minimalnog prijenosa sastava plastične ambalaže na hranu u toj ambalaži, kao i utvrđivanje da bilo koji sastojak iz materijala koji se može (eventualno i pod različitim okolnostima i uvjetima) izlučiti ne predstavlja rizik za ljudsko zdravlje.

    Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO. I za kraj:

    S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

    Vaš Plastik / Romeo Deša
    urednik bloga Plastično je fantastično





    - 19:33 - Komentari (9) - Isprintaj - #
  • Još samo fali jestiva plastična filana paprika ;) (dražeN ;) 01.08.2014. 20:04)
  • Hvala na novom izdanju časopisa... (modrinaneba 01.08.2014. 20:12)
  • marljiv i neumoran....pohvaljujem ! (Čuvarica pinkleca 01.08.2014. 20:20)
  • redovito pratim, ali kad napraviš ovakav mjesečni pregled, uvijek ostanem osupnuta time koliko si zapravo puno napravio u samo mjesec dana!!!! toliko drugi ne naprave ni u deset godina... nevjerojatno! (lion queen 01.08.2014. 21:36)
  • Stvarno si bio (radio)aktivan prošli mjesec. Vrijeme je malo odmoriti. (More ljubavi 01.08.2014. 23:30)
  • Meni se sarme više sviđaju od plastične paprike! :DD (Zack 02.08.2014. 00:56)
  • E baš si bio vrijedan! (Valcer 02.08.2014. 04:17)
  • Odlično.
    To je za one lenštine, kao ja, što čitaju na preskok.
    Ovdje ima sve, pa vidim nisam mnogo preskočila
    Pozdrav:)) (mecabg 02.08.2014. 08:12)
  • eh vi sistematični, kao da se manje uzaludno trošite od nas ostalih ;) (NF 02.08.2014. 09:58)
  • DNEVNIK.hr10Nakon prijave pratite svoje najdraĹľe blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica