Plastično je fantastično

U ožujku 2015. Ford je prdstavio svoj novi GT, sportski automobil vrhunskih performansi kod kojeg je napravljen cijeli niz unapređenja - prvenstveno s ciljem smanivanja težine i slijedom toga smanjivanja potrošnje goriva.

Osim toga GT ostvaruje veće ubrzanje, lakše ga je upravljati, kočenje je učinkovitije, povećana je sigurnost i učinkovitost. A sve to zahvaljujući primjeni novih lakših materijala - pojednostavljeno rečeno najnoviji automobili su na velikoj dijeti.

Već se nekoliko godina postepeno, dio po dio uvode ti novi materijali, isti oni koji se već uspješno koriste pri izradi teniskih reketa, ribičkih štapova, okrvira za bicikle, proteza za udove, mostova, dronova i u avio industriji za Boeingov Dreamliner.




A ti novi materijali su plastika ojačana ugljičnim vlaknima ili carbon fiber-reinforced plastics (CFRP).

Za sada je proces proizvodnje materijala i dijelova prilično skup, pa se upotrebljava samo u skupljim verzijama vozila, međutim realno za očekivati je da će stalnim unapređivanjem proizvodnih procesa i ti dijelovi postati jeftiniji i dostupnijju automobilima srednjeg i nižeg cjenovnog razreda.




Ovo što je važno istaknuti je da su ti materijali i od njih napravljeni dijelovi 10 puta čvršći od čelika, 50 % lakši od čeličnih dijelova, odnosno 30 % lakši od aluminijskih dijelova.

Kad se gleda prema težini, 10 % se odnosi na plastične dijelove koji zauzimaju 50 % volumena (branici, paneli vratiju, sjedala, kontrolna ploča, podne obloge, svjetla, izolacije, spremnik goriva, dijelovi za prijenos snage, dijelovi ovjesa i kočionog sustava. Ova lista plastičnih dijelova raste iz godine u godinu te se do 2020 godine očekuje rast udjela plastike od 75 %.



Time se prvenstveno očekuje smanjenje potrošnje goriva. Naime, norma Corporate Average Fuel Economy (CAFE) koja se odnosi na osobne automobile i lake kamione zahtijeva ostvarenje cilja od 23,20 km vožnje s potrošnjom od 1 litre goriva (odnosno 54,5 milja s potrošnjom od 1 galona goriva, odnosno potrošnja od 4,30 litara na 100 km).

Također, utvrđeno je da 10 % smanjenja težine vozila smanjuje potrošnju goriva za 6 do 8 posto u ukupnom životnom vijeku iskorištenja vozila.

Još bi se tu moglo pisati o unapređenjima u području sigurnosti, smanjenju emisija štetnih plinova itd. Sve u svemu, novi plastični materijali ojačani ugljičnim vlaknima donose cijeli niz prednosti i ušteda.



izvor:
Motorworld Magazine: Plastics, Carbon Fiber and the Future of Our Cars and Trucks

Otprilike 8 milijuna tona plastičnog otpada godišnje se baci u mora i oceane, a prema najnovijem istraživanju 60 % svog tog otpada dolazi iz 5 zemalja - Kina, Indonezija, Filipini, Tajland i Vijetnam.

Rezultate istraživanja objavili su poznate institucije koje se bave zaštitom oceana od onečišćenja: Ocean Conservancy i McKinsey Center for Business and Environment.

Naravno, osnovno pitanje je zašto je taj dio Azije izvor plastičnog onečišćenja oceana? Istraživanje je dalo i odgovore na to pitanje. Naime, razvoj tih zemalja upravo je fantastičan, stope rasta razvoja su najveće u svijetu, a potvrđeno je da s razvojem pojedinih društava i ekonomija raste i potrošnja plastike i plastičnih proizvoda.


Međutim, razvoj sustava upravljanja s otpadom u tim državama na žalost ne prati razvoj potrošnje plastičnih proizvoda.

Kako se predviđa, do 2025. godine potrošnja plastike i plastičnih proizvoda u Aiji porasti će na 200 milijuna tona godišnje, što predstavlja rast od 80 % u odnosu na prošlogodišnju potrošnju.

Možda najvažniji zaključak istraživanja je da se globalna nastojanja za smanjivanje plastičnog otpada i zaštitu oceana od odbačene plastike trebaju usmjeriti i koncentrirati na područja ovih 5 zemalja. A preporučaju se sljedeće provjerene uspješne metode upravljanja otpadom: odvojeno prikupljanje, sprečavanje raznošenja otpada s postojećih odlagališta, gasifikacija (pretvaranje otpada u gorivo) te uspostava sustava recikliranja (izdvajanjem plastike iz ostalog otpada).

Uspostavom ovih sustava ne samo da će doći do značajnog smanjenja onečišćenja mora i oceana i zaštite bioraznolikosti, već se očekuju značajne koristi za lokalne zajednice - rast prerađivačke industrije, manja potrošnja sirovina i energije, zelena zapošljavanja, čistiji i zdraviji okoliš, itd.


Dakle mjere. Jeste li negdje išta pročitali o zabranama?



Izvori:
EcoWatch: These 5 Countries Account for 60% of Plastic Pollution in Oceans
Animated flags

Proizvođači plastične ambalaže i njihovi kupci pod stalnim su pritiskom smanjivanja količine plastike u ambalaži kao i smanjenja količine same ambalaže. I to ne samo na razine koju je propisala Europska direktiva 94/62/EZ, nego još i više.

Nezavisni austrijski institut Denkstatt proveo je istraživanje i sačinio analizu korištenja materijala za izradu ambalaže i došao do (nama plastičarima poznatog) zaključka: plastika i njeno sve veće korištenje za ambalažu za hranu i pića doprinosi smanjenju otpada. Kako navode, veće korištenje plastične ambalaže je "pametan način kako smanjiti kvarenje hrane i pića", a time i ukupno smanjiti otpad.

Na žalost, iz različitih razloga, otpad hrane na razini Europske unije bio je 2012. godine više od 100 milijuna tona te je Europska Komisija naručila istraživanje s ciljem definiranja zaključaka i mjera kako smanjiti te ogromne količine bačene hrane i otpada. U cilju je sačiniti plan smanjenja otpada hrane, a cilj je postići 30 % smanjenja do 2025. godine.

Upravo veće korištenje "pametne" plastične ambalaže i nano tehnologije (o čemu je već pisano na ovom blogu u postu: Pakiranje hrane je pokretač proizvodnje plastike značajno će doprinijeti ostvarenju tog cilja.

Pored toga, čisti ekonomski interes je smanjiti samu količinu ambalaže uz zadržavanje svojstava kvalitete i pouzdanosti i to je stalni proces kod prerađivača plastike - bilo da se nalaze rješenja s novim materijalima, novim tehnologijama prerade i oblikovanja, stanjivanjem stijenki s korištenjem čvršćih materijala, kao i novim oblicima i karakteristikama same ambalaže. A plastika to omogućava.



Izvori:
Denkstatt: How Packaging Contributes to Food Waste Prevention
Plastic News: More plastic packaging can mean less waste, say experts

Kompanija koja se bavi otpadom u Engleskoj, a pokriva svojom djelatnosti područje cijele Velike Britanije Business Waste traže da se nedavno uvedena naknada od 5 Ł penija (oko 52 lipe) u Engleskoj povisi na najmanje 20 Ł penija (oko 2 kune i 10 lipa) jer ovako niska naknada ne postiže željene rezultate.


Obavljeno je istraživanje tržišta i anketirano je 1500 kupaca o njihovom ponašanju s vrećicama prilikom odlaska u kupovinu. Utvrđeno je da 89 % njih redovito zaboravlja ponijeti sa sobom višekratne vrećice ili torbe, 73 % kupuje jednokratne vreće i plaća ih 5 Ł penija (oko 52 lipe), 21 % ih kupuje višekratne vrećice dok ih 6 % uopće ne koristi nikakve vrećice ili improvizira.

Ono što je istraživanjem također utvrđeno jeste da veliki trgovački lanci koriste sve moguće načine kako bi izbjegli plaćanje uvedenog nameta od 5 Ł penija (oko 52 lipe).

Englezi godišnje potroše 7 milijardi plastičnih vrećica, a ovakvim malim nametom taj broj neće biti smanjen. Naime, kako smatraju u Business Waste , taj namet je samo manja smetnja potrošačima u kupovinama, dok istovremeno iz kompanije tvrde da bi se situacija sigurno promijenila ukoliko bi se namet povećao.

Ono što je pohvalno je da 4 Ł penija (oko 42 lipe) od naknade ide u dobrotvorne svrhe.



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly: Increase plastic bag tax rise to 20p, says waste firm
Animated flags

Naši plastičari - Bomark Pak

Iran otvorio vrata za hrvatske gospodarstvenike

U Iranskoj gospodarskoj komori žele suradnju s hrvatskim tvrtkama u proizvodnji lokomotiva, brodogradnji, ali i drugim granama industrije među kojima je i proizvodnja plastične ambalaže. Postoji i ideja o turističkoj razmjeni.

Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Sabora Josipom Lekom završilo je posjet Iranu. Naši poduzetnici razgovarali su s predstavnicima tvrtki na golemom iranskom tržištu koje bi, nakon postignutog dogovora o nuklearnom programu i skorog ukidanja sankcija, trebalo širom otvoriti svoja vrata.

Najbliže potpisivanju unosnog ugovora došao je Bomark PAK. Iz Irana namjeravaju nabavljati sirovinu za proizvodnju folija. O značenju takva ugovora najbolje govori podatak da je ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Irana u prvih šest mjeseci ove godine bila tek malo veća od dva milijuna eura.

U vrijeme zatvorenosti Irana naš najvažniji izvozni proizvod u tu zemlju bili su sportaši. Irfan Smajlagić aktualni je trener tamošnje rukometne reprezentacije, a nema Iranca koji ne zna za Branka Ivankovića, trenera Persepolisa, koji je iransku nogometnu reprezentaciju doveo do Svjetskog prvenstva.

Ako je suditi prema uspješnim razgovorima u proteklih nekoliko dana, priliku da u Iranu postanu prepoznatljivi po kvaliteti, nakon hrvatskih sportaša, mogli bi iskoristiti i naši poduzetnici.



Izvor:
Izvoz.gov.hr: Iran otvorio vrata za hrvatske gospodarstvenike
Animated flags

Jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Velikoj Britaniji - Tesco, inače po prometu je među većima u svijetu, organizirao je prikupljanje iskorištenih polietilenskih vrećica, kao i skupljanje ostale iskorištene polietilenske ambalaže, te sklopio ugovor s kompanijom Eurokey Recycling da se Tescove plastične vrećice izrađuju od reciklata od prikupljenih iskorištenih vrećica i otpadnog ambalažnog materijala.


Reciklirane vrećice izrađuju su od 100 %-tnog recikliranog polietilena niske gustoće (PE-LD). Ovakva suradnja dviju tvrtki - trgovačka i plastičarska, rezultirati će znatnim uštedama u materijalu, energiji, a samim time i cijeni koštanja plastične vrećice kao gotovog proizvoda. Naravno, značajan je i ekološki doprinos - ušteda na sirovinama, energiji i otpadu.

Obje tvrtke planiraju proširenje suradnje i na izradu druge plastične ambalaže od reciklata od tako prikupljene iskorištene plastične ambalaže.



Pitanje se postavlja - hoće li npr. naš Konzum tako?





Izvori:
Plastic Today: Tesco to offer single-use carry bags made from its own plastic waste
Animated flags

… u proizvodnji plastičnih vrećica?

Riječ je o gospodarskoj grani koja u Hrvatskoj bilježi pozitivne, iz godine u godinu sve bolje rezultate. Ali zato su proizvođači tih vrećica u Hrvatskoj konstantno na udaru, od raznih lažnih »zelenih« koji bi valjda htjeli ugasiti još i tu proizvodnju ističući plastične vrećice kao jedan od gorućih ekoloških problema

Piše: Boris Jagačić,
glavni urednik portala ZG Magazin

S vrećicama kao da vrijedi ono pravilo – baš kad ih najviše trebaš, onda pri ruci nemaš nijednu. Pogotovo to živcira kada se onako usput sjetite da trebate nešto iz dućana pa onda pored špajze pune plastičnih vrećica kupujete nove. Ali moraju i plastičari od nečega živjeti… Slična nam se situacija nedavno dogodila – trebalo je ponijeti neke stvari s vikendice, a vrećice »ni za lijek«. No nakon malo prekapanja naišli smo na jedan upravo povijesni primjerak koji se skrivao u ladici jednog kredenca – plastičnu vrećicu s reklamom za nekadašnju jeans robnu marku Majoriza koje je stajala Kuća europske mode, odnosno Kamensko. Lako se može zaključiti da spomenuta vrećica datira iz 1980-ih, vremena dok su još harali synth-pop glazbeni sastavi pa manekeni s reklame djeluju kao članovi Duran Durana, a tu je i marama u kosi kako bi nadopunila efekt.

A Majorove traperice bile su tada apsolutni hit, valjda nema nikoga od jeans generacije tko ih nije nosio. Neizostavne su bile i traper jakne, a kasnije i zimske traper jakne s krznom, kakve su se također mogle kupiti s etiketom brenda Kamenskog. Netko će reći da tada drugih traperica nije ni bilo, ali mogle su se kupiti i Varteksove Levisice pa i neke druge, a one kakve su pojedinci nabavljali iz uvoza kvalitetom nisu bile nimalo bolje, a sve to je bilo puno skuplje. Pogotovo ako ste Majorice kupovali u tvorničkom dućanu Kamenskog u Reljkovićevoj.

Nepostojeće slobodno tržište

Danas više nema Kamenskog, a Major brend je prestao postojati, čini mi se, još početkom 1990-ih, kada su širom otvorena uvozna vrata. Valjda nije bio dovoljno cool ili nobl za neke jer kod nas izgleda stoji deviza da je sve uvozno bolje. Spomenimo da potpuno slobodno i otvoreno tržište ne postoji valjda nigdje u svijetu jer svi na ovaj ili onaj način nastoje sačuvati vlastitu proizvodnju, ali »idealu« slobodnog tržišta ponajviše se približila upravo Hrvatska. Kao da to baš nama odgovara.

Da svoje cijeniti ne znamo upravo je zorno posvjedočio i svojedobni radijski nastup Nadana Vidoševića, a riječ je o ni više ni manje o dugogodišnjem čelniku Hrvatske gospodarske komore (HGK) i nesuđenom predsjedniku Republike Hrvatske koji je u vrijeme predsjedničke kampanje gostovao na stojedinici. Vidošević je prilično suvereno vladao nastupom dok je razgovor išao po uhodanom terenu. Na uobičajena i predviđena pitanja samouvjereno je verglao odgovore koji su zvučali kao da stižu s gramofonske ploče. Trajalo je to sve dok se voditelj nije nenadano odmaknuo od uobičajenih okvira i onda je ploča najednom počela »preskakati«.

Zbogom TOZ-ovim flomasterima “Hlapić”

Podsjetimo, HGK je poznat po svojoj, samoj po sebi hvalevrijednoj akciji (i sloganu) Kupujmo hrvatsko, koju je inicirao upravo Vidošević. Stoga je voditelj svoga gosta s neba pa u rebra, onako kao ovlaš pitao nešto o toj akciji, da bi pitanje zatim povezao s potpitanjem zašto on na sebi ne nosi hrvatski proizvod, već uvozni (Vidošević je na sebi imao skupocjeni proizvod talijanske modne tvrtke Paul&Shark).

E na to Vidošević nije imao suvisli odgovor, bilo je to sve nešto u stilu tuc-muc, pa je u jednom trenutku čak izvalio da proizvod »mora biti kvalitetan« itd… Da je još tada postojao Feral Tribune, odgovor je mogao komotno završiti u njihovoj rubrici Shit of the week, samo što je i Feral u to vrijeme prestao postojati (liste je ugašen 2008. godine). A iz odgovora bi se jednostavnom metodom indukcije onda mogao izvesti zaključak kako odjevnim predmetima proizvedenima u Hrvatskoj nedostaje i kvalitete i estetike, odnosno da je ona zadovoljavajuća za prosječnog hrvatskog potrošača (čitaj raju), ali ne i za odabrane, za »elitu«. I to iz usta glavnog promotora hrvatskih proizvoda i proizvodnje.

Koliko nam je stalo do našega govori i primjer Tvornice olovaka Zagreb, koja je ugašena nakon 78 godina postojanja. Ova tvrtka, koja zauzima važno mjesto sada već u povijesti zagrebačke industrije pala je »šaptom«, uz suzu pokojeg radnika koji će svoj kruh morati potražiti negdje drugdje. Samo gdje? Ili kako bi rekao onaj jedan drugi Tozovac – siromah sam, al’ volim da živim – samo što ovi radnici, za razliku od lika iz pjesme nisu ništa učinili ništa krivo. Ispada kako je od egzistencije radničkih obitelji i njihovih olovaka, flomastera, pastela, vodenih boja, plastelina i dr. – proizvoda uz koje su odrastale generacije – privlačnije zemljište ne kojem se nalazi tvornica. Nekako slično kao i u slučaju Kamenskog. Navodno će se i tamo graditi stanovi, premda u Zagrebu još ima popriličan broj neprodanih stanova. Ali to je biznis u kojem se u relativno kratkom roku okreću ogromni dobici pa se netko očito tome nada.

Hrvatski izvozni suficit

No vratimo se plastičnim vrećicama s početka priče. Riječ je o gospodarskoj grani koja u Hrvatskoj bilježi pozitivne, iz godine u godinu sve bolje rezultate. Ali zato su proizvođači tih vrećica u Hrvatskoj konstantno na udaru, od raznih lažnih »zelenih« koji bi valjda htjeli ugasiti još i tu proizvodnju ističući plastične vrećice kao jedan od gorućih ekoloških problema. To su isti oni koje je smetalo istraživanje plina i nafte u Jadranu, za koje doduše, ni nakon javnih prepucavanja sučeljenih strana ne znamo jeli to više štetno ili korisno. No ove su smetala i uzgajališta ribe u Jadranu. Zagađivao je valjda i TOZ. Sada više neće. Ima li uopće nekakva proizvodnja koja ih ne bi smetala i misle li da se u Hrvatskoj može živjeti od čistog zraka? Naravno da okoliš treba čuvati, ali ne možemo ugasiti sve koji još nešto rade. Po toj logici razmišljanja Njemačka bi onda bila »najprljavijia« zemalja u Europi s obzirom na svoje goleme proizvodne resurse, a svi vrlo dobro znamo da tomu nije tako.

Valja napomenuti da, prema riječima Gordane Pehnec Pavlović, pomoćnice direktorice Sektora za industriju i IT pri HGK, proizvodnja plastičnih vrećica ima izvozni suficit i dodatni izvozni potencijal. Sličan odgovor dobili smo i iz tvrtke Muraplast d.o.o. Davor Uljaki, zamjenik direktora Muraplasta, potvrdio nam je da Hrvatska, ali i sve zemlje u regiji (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina) na tom polju imaju izvozni potencijal.


Tablica: Statistički podaci za izvoz plastičnih vrećica (2010 – 2014) * Izvor: HGK

Statističke podatke za proizvodnju, uvoz i izvoz plastičnih vrećica od 2010. do 2014. godine možete preuzeti ovdje.

Za kraj prenosimo izjavu Gordane Pehnec Pavlović i svaki dodatni komentar bio bi suvišan: »Kao što možete vidjeti iz priloženog, ova gospodarska grana i dalje bilježi rast proizvodnje i rast izvoza, izvozni suficit uz evidentan proizvodni potencijal. Želim nadodati kako problem onečišćenja okoliša koji se uvijek veže uz ovaj proizvod moguće je jednostavno riješiti kroz sustav gospodarenja okolišem tako da se isti prikupljaju zajedno sa ostalom plastičnom ambalažom što bi omogućilo njihovo recikliranje pa neće više predstavljati problem kao što je to sada slučaj«.



Izvor:
ZG Magazin: Kome smetaju dobri rezultati u proizvodnji plastičnih vrećica?

Danas je Europsko udruženje bioplastičara - European Bioplastics (EuBP) poslalo objavu za medije u kojem ukazuje potrošačima i upozorava proizvođače plastičnih vrećica s oksorazgradivim aditivom da ne zavaravaju kupce, jer njihov proizvod nije u skladu s EN 13432

Naime EuBP je zabilježio porast nepoštivanja europske norme EN 13432 koja definira koji i kakvi se proizvodi smatraju kompostabilnima te kako se ta kompostabilnost određuje. Na žalost, u porastu je broj proizvođača plastičnih vrećica koji dodavanjem oksorazgradivog aditiva izjavljuju da je njihov proizvod kompostabilan i biorazgradiv.

O ovoj pojavi - greenwashing (zeleno umivanje) dosta je pisano na ovom blogu, a ovaj način reklamiranja i obilježavanja proizvoda klasično je laganje kupaca.

Naime, dodavanjem oksorazgadivog aditiva u plastični materijal od kojeg se izrađuju plastične folije i vrećice, nakon određenog vremena izloženosti takvog proizvoda sunčevoj svjetlosti i atmosferskim uvjetima dolazi do raspadanja - ali u sitnije komadiće, odnosno dolazi do fragmentacije plastične folije, što je ekološki vrlo nepovoljno. Sitni komadići plastike i dalje ostaju u zemlji ili u vodama.



Na slici primjer lažnog označavanja plastičnih vrećica koje su se pojavile na europskim aerodromima.

Izvor:
European Bioplastics: Greenwashing: misuse of EU composting standard EN 13432

Nije dugo trebalo čekati. Sad se i "ekološki" može umrijeti.

Naime, iz Nizozemske nam dolazi ideja i kreacija od poduzetnice Marieke Havermans, a iz Kine gotov proizvod - "ekološki" lijes. Ovaj novi hit zelenih izrađen je 100 % od biorazgradive plastike i to iz bioplastike dobivene iz ostataka prerade žitarica i krumpira.

Kako sada stvari stoje, ovo je volumski najveći bioplastični proizvod napravljen od biorazgradive plastike. Izrađuje se u Kini postupkom injekcijskog prešanja. Sastavljen je od dva dijela - sanduk i poklopac. Stijenke su vrlo tanke, a sanduk ima od istog materijala izrađena rebra za ojačanje. Takva konstrukcija omogućava najmanje korištenje materijala. Nosivost ovog lijesa je 150 kg. Kako se navodi u prospektnom materijalu, lijes će se u zemlji razgraditi za "nekih 10 godina".




Ovaj bio lijes pogodan je i za one koji su se odlučili za kremiranje, jer spaljivanjem se ostvaruje 75 % manje otrovnih emisija nego kod klasičnih (drvenih i bojanih) lijesova.

Naravno, i sva oprema u sanduku je "eko". Dušek i jastuk napravljeni su od vlakana konoplje, pokrivač od ekološki uzgojenog pamuka, a prema želji ožalošćene obitelji, u ponudi je i prekirivač izrađen od eko nizozemske vune.



Izvori:
Bioplastics Magazine: Caskets to die for
Onora: Prototype is ready

Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije
- Alemka Goleš, Zagreb

Danas se u Zagrebu održava 24. Zagrebački maraton, a vjerna suradnica bloga, fotografkinja Alemka Goleš iz Zagreba podsjeća nas na prošlogodišnju trku.

Kako vidimo na slici, praktične, jednokratne i neizbježne plastike je svukuda. Niti ne mogu zamisliti kako bi to bilo sa staklenim čašama. Srećom, pedantni komunalci već će pola sata nakon trke počistiti nered, a prikupljenu plastiku (toplo se nadam) poslati na recikliranje, pa da posluži kao nove plastične čaše i za neki od sljedećih maratona.

Plastične mikrogranule (e. microbeads), mikronska plastična zrnca veličine od 0,5 µm do 500 µm (mikrometara), najčešće se izrađuju od polietilena (PE), a ima ih i od polipropilena (PP), poli(etilen-teraftalata) (PET), poli(metil-metakrilata) (PMMA) (pleksiglasa) i poliamida (PA) odnosno najlona te polistrirena (PS), ali rjeđe. Koriste se najviše u kozmetici kao piling agensi. Dakle, može ih se naći u brojnim kremama za maske lica, piling kremama, pomadama za čišćenje i pomlađivanje kože, pastama za zube, posebno onima za izbjeljivanje. Plastične mikrogranule pokazale su se zdravstveno sigurne za korištenje u svoj toj kozmetici, a istovremeno su učinkovite za svrhu za koju su namijenjene.

Ipak, osnovna (i početna) funkcija mikrogranula je njihovo korištenje u biotehnološkim istraživanjima. Ali, tu se koriste u značajno manjoj mjeri i u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima.



Sve više i više se širi broj organizacija i udruga, naročito u Sjedinjenim Američkim državama koje ukazuju na opasnost od tih plastičnih mikročestica koje putem otpadnih voda, kroz filtere sustava za pročišćavanje, završavaju u vodenim tokovima - potocima, rijekama, jezerima i morima, a onda dospijevaju u probavne traktove morskih životinja. To, kako navode svi ti zaštitnici, može dovesti i do ljudske prehrane, a onda, obzirom da se radi o nerazgradivoj plastici i do nakupljanja u organizmu.

Nevladina organizacija Californians Against Waste koja za cilj ima očuvanje prirodnih bogatstava, sprečavanje onečišćenja i zaštitu okoliša, inače vrlo poznata i glasna u borbi protiv plastičnih vrećica, uspjela je izlobirati u senatu donošenje uredbe kojom se zabranjuje korištenje i prodaja kozmetičkih proizvoda koji sadrže plastične mikrogranule u Kaliforniji.

U četvrtak, 8. listopada, guverner Kalifornije potpisao je uredbu AB 888 kojom se zabrana uvodi od 1. siječnja 2020. godine. Kako se navodi u obrazloženju, "ova uredba osigurava da će proizvodi za osobnu njegu biti proizvedeni s ekološki sigurnim alternativnim sastojcima".


Kozmetičke tvrtke Procter and Gamble, Unilever, Colgate-Palmolive, Johnson&Johnson, Avon, L'Oréal usuglasile su se da će započeti s izbacivanjem plastičnih mikrogranula iz svojih proizvoda, a kojih ima u više od 100 njihovih kozmetičkih proizvoda, čim pronađu pogodnu alternativu


Kao prirodne alternative plastičnim mikrogranulama navode se neke vrste šećera ili mljevena orahova ljuska, međutim stručnjaci iz područja kemije upozoravaju da i te tvari mogu imati negativan utjecaj na okoliš, posebno u slučajevima kada na dnu vodenih tokova nema dovoljno kisika za biorazgradnju ili da može doći do nekontroliranog razvoja i razmnožavanja bakterija koje se hrane s tom "visoko energijskom" hranom.



Izvori:
Los Angeles Times: Products with plastic microbeads to be banned under new California law
The Guardian: Ditching microbeads: the search for sustainable skincare
California Legislative Information: Assembly Bill No. 888

Sjećate li se priče o dihidrogen monoksidu (DHMO) - najopasnijem kemijskom spoju koji postoji? Da to je obična voda ili kako bi stari latini rekli aqua vulgaris. Evo, na žalost tužne, još jedne potvrde da sve, ali baš sve, ako se koristi u prevelikim količinama, u prevelikim koncentracijama i prevelikom vremenskom razdoblju može biti smrtonosno.

Tužna vijest stiže iz Velike Britanije gdje je nakon dulje šetnje i pijenja velike količine vode preminula planinarka. Liječnici su utvrdili "od prevelike količine vode" koju je ona popila u tom vremenu, kojom prilikom je došlo poremećaja koji se naziva hiponatremija - odnosno zbog prevelike količine unesene vode u organizam smanjila se razina minerala i soli u organizmu, naročito natrija "elementa ključnog za održavanje ravnoteže vode, koja se uslijed njegova nedostatka naglo rasporedila po tjelesnim ćelijama, što je rezultiralo oticanjem mozga".


Tužan primjer, ali valja opetovano naglasiti - nije u pitanju plastika, nisu u pitanju navodne tvari koje se "otapaju" iz plastike i što sve ne što nas nedozreli aktivisti i navodni prijatelji stalno uvjeravaju.

Stoga ponoviti ću - plastična ambalaža, naročito ona koja se koristi za hranu i koja dolazi u doticaj s hranom je sigurna i pouzdana, zdravstveno ispravna i neškodljiva. A kako iz ovog primjera s vodom vidimo, sve može biti smrtonosno, ukoliko se pretjera.

Da, smrtonosne mogu biti i PET plastenke - one od pola litre, od litre, a naročito one od dvije litre - ako ih cijele progutate. Stoga …



Izvor:
24sata: Planinarka umrla od trovanja vodom jer je popila - previše!

Engleska je zadnja u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je uvela namet na jednokratne plastične vrećice. Od 5. listopada potrošači i u Engleskoj, kao i u ostalim dijelovima Velike Britanije, trebaju platiti 5 centi (oko 52 lipe) za plastičnu vrećicu.

Međutim, od prvog dana ne prolazi sve kako treba. Pogledajte.

Napomena, neki dijelovi video zapisa mogli bi biti uznemirujući.





Izvor:
YouTube: 5p Carrier Bag Chaos

Banke Škotske i Engleske objavile su da pripremaju izdavanje plastičnih novčanica od 5 i 10 engleskih funti - dakle onih najkorištenijih i njima bi zamijenili dosadašnje novčanice načinjene od kombinacije papira i pamučnih vlakana.





Nove plastične novčanice bile bi nešto manje od sadašnjih pamučno-papirnatih, a prva ograničena emisija očekuje se tijekom studenog ove godine. To prvo izdanje biti će vrlo malog broja novčanica - samo 50 komada, dok se redovna emisija i zamjena očekuju u drugoj polovici 2016. godine.

Kako bankari uvjeravaju građane, plastične novčanice (čiji materijal se drži u tajnosti, ali se iz pouzdanog izvora doznaje da će biti od biaksijalno orijentiranog polipropilena BoPP) biti će čišće i kroz cijeli svoj rok trajanja jasnije, oštrijih linija, sigurnije i znatno trajnije od dosadašnjih. Ono što je vrlo važno, uvjereni su bankari, biti će ih nemoguće falsificirati, a uvelike će povećati kvalitetu novčanica u optjecaju. Posebno naglašavaju da će plastične novčanice imati manji ugljikov trag od postojećih.


A sada ja pitam sve one silne zagovornike razgradljive plastike - jeste li još uvijek uvjereni da bi plastika trebala biti razgradljiva?


Australija 2001. godine uvela plastične novčanice, tada su to obrazlagali da je to "sigurnije za okoliš", a Kanada 2013. godine.

Kanada je već dio svojih novčanica od 100 kanadskih dolara zamijenila plastičnima o čemu je pisano na ovom blogu u postu Pojam "plastični novac" dobiva stvarni smisao, a evo kako se to oglašava:





Izvori:
Investigative Headline News: How Plastic Bank Notes Advance the Digital Currency Agenda
Plastic and Rubber Weekly: Bank of Scotland rolls out plastic banknotes
Animated flags

Francuski vrhovni sud donio je podijeljenu presudu vezano za bisfenol A (BPA). Zabrana ostaje za francusko tržište, a plastičari mogu koristiti BPA u proizvodima koje izvoze.



Valja se podsjetiti da je Francusko ustavno vijeće 2012. godine donijelo presudu na žalbu francuskih i europskih plastičara kojom je zabranjena proizvodnja i izvoz plastičnih proizvoda koji sadržavaju BPA, neopravdano ograničavajući trgovinu i slobodno tržište, istovremeno navodeći u obrazloženju presude da nije bilo mogućnosti doći do znanstvenih potvrda o BPA, ali unatoč tome ostavili su na snazi dio zabrane korištenja proizvoda koji sadrže BPA u Francuskoj.

Plastičari su se žalili i novu odluku donio je Vrhovni sud. Iz ovakve podijeljene presude proizašlo je da francuski proizvođači plastičnih proizvoda mogu koristiti BPA, ali samo za proizvode koje izvoze. Iste takve proizvode ne smiju stavljati na domaće tržište. Takva dvojnost nije poznata u pravnoj praksi, a istovremeno ovaj francuski zakon nije u skladu s europskim zakonodavstvom, te plastičari najavljuju nastavak ove pravne bitke.

Plastičari uspjeh u ovom pravnom sporu zasnivaju na znanstveno dokazanim podacima i činjenicama, Brojne agencije širom svijeta, pa i Europska agencija za sigurnost hrane svojim su ispitivanjima dokazale da sadržaj BPA u polikarbonatnim plastičnim proizvodima kao i u premazima metalne ambalaže za hranu ne predstavlja rizik za potrošače.

Ovakve presude, koje se ne zasnivaju na znanstvenim dokazima, stvaraju priličnu pomutnju na tržištu, a kod potrošača zabunu koji je materijal siguran za upotrebu, a koji nije.



Izvori:
Plastic News Europe: French court gives split decision on BPA
Animated flags

Neki dan je prijateljski portal ZG Magazin objavio zanimljiv članak Ranka Rabačevića. Svojom djelomično šaljivom, ali u stvari vrlo ozbiljnom temom ima jako puno sličnosti sa stavovima koje promoviram na ovom blogu, pa članak prenosim u cijelosti.

Najnovija vijest (breaking news) iz Europske unije glasi: »Ukinut će se staklena ambalaža. Zbog nedokazanosti štetnog utjecaja na okoliš i nepostojanja eksperimentalno dokazanog trajanja raspada dopušta je neograničena ali uvjetovana uporaba plastičnih vrećica«.

Krenulo se tragom te iznenađujuće vijesti i što se saznalo. Vijest je iz pouzdanoga, ali nedokazljivog izvora.

Jedan visoko pozicionirani djelatnik u okviru Povjerenstva za zaštitu okoliša Europske komisije bio je na godišnjem odmoru u Hrvatskoj. Kako ponešto razumije hrvatski, zapala mu je za oko ploča na jednom trajektu.

Potaknuti naplavinama otpada u morima, brižni čuvari našeg Jadrana, ali i ostalih mora, napisali su tablicu s godinama očekivane razgradnje u moru. Iz tablice je vidljivo da s iskustvenim podacima raspolažu samo za nekoliko vrsti ambalaže. Dvojbeno je vrijeme razgradnje već pokositrenih limenki (100 godina), a da se ne govori o aluminijskim limenkama, plastici, ambalaži (kojoj), bocama (kojim) i plastičnim kesama (vrlo zanimljiv naziv). Međutim za staklo (d. a. i keramiku) postoje dokazi da se trajanje njihove razgradnje ne može utvrditi i zato napomena – »neodređeno vrijeme«.

Kako nema znanstvenih dokaza o vremenu njihova raspada, spomenuti je visoki dužnosnik predložio nadležnom komesaru da se ukine zabrana uporabe plastičnih vrećica debljine od 15 do 50 mikrona. No za vrećice bilo koje debljine nameće se jedan, vrlo strogi uvjet. Neekološko postupanje s plastičnim vrećicama (bacanje bilo kuda, pa i u more) treba kazniti s 10 prosječnih dnevnih plaća u pojedinoj zemlji, dok bi primjerena kazna u Hrvatskoj bila nešto veća od 1000 kuna.

Skupa vina u jeftine PET boce?

Kome je palo na um da zbog navedenog razloga zabrani staklenu ambalažu? U što će se puniti fina vina koja koštaju i tisuće eura po boci? Pa valjda ne će u jeftine PET-boce.

Profesionalni branitelji plastičnih vrećica će se zlobno smijati. A svi, pa i hrvatski ekološki osviješćeni protivnici plastičnih kesa zagovaraju one koje su dokazano lošije – od tekstila ili papira. Evo im sada zadatka, neka smisle kako izbjeći tu ipak apsurdnu zabranu. Ili jednostavnije rješenje za plastične vrećice i plastenke te staklenke. Trebamo vrećice, plastenke i staklenke. Ali kako one nisu krive za njihovo bacanje u more, treba kazniti one koji ih tamo bacaju. A to su ljudi. Pa udri ih po džepu.

Dugoročna posljedica zabrana. Što će podmorski arheolozi pronalaziti za nekoliko stotina godina? Kako bi se mogli diviti tim proizvodima jedne civilizacije, kao što se sada divimo metalnim Apoksiomenima, prekrasnim keramičkim vazama i sličnim artefaktima.

Piše: Ranko Rabačević

Izvor:
ZG Magazin: Zabrana staklene ambalaže

NEWSLETTER 36

Poštovani,
pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec rujan.

Rujan - mjesec zanimljivih i različitih događanja. Unatoč zauzetosti, putovanja, ali i problema s postavljanjem slika (iz ImageShack-a kažu da će sve srediti do kraja tjedna), na blogu je objavljeno 26 postova.

Mjesec rujan obilježen je postovima: Prijatelji životinja, a gdje ste sad? koji je bio dosta komentiran, post Imamo nobelovca! komentar dokumentarca "Voda - misterij života" objavljenog na nacionalnoj televiziji te Toksini koji debljaju. Poveznica svih tih postova je reagiranje na neznanje, olako i paušalno izrečene podatke, laži i gluposti.

Evo pregleda objavljenih članaka tijekom rujna na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

01.09. - NEWSLETTER 35 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom kolovoza.
02.09. - Plastične narukvice - Vrlo zanimljiv članak objavio je Boris Jagačić urednik portala ZG Magazin (s kojim ovaj blog uspješno surađuje) o plastičnim narukvicama, vrlo praktičnoj sitnici u današnjoj turističkoj ponudi.
03.09. Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alemka Goleš, Zagreb - Dvorišta i skladišta - Nastavlja se sa serijalom fotografija Alemke Goleš, fotografkinje iz Zagreba. Ovaj puta prošetala se Gornjim gradom svoga grada i zabilježila da se ni ugodni trenuci opuštanja ne mogu zamisliti bez plastične ambalaže, koja može biti i dekorativni element.
04.09. - Prijatelji životinja, a gdje ste sad? (foto prilog) - Kako kaže jedan komentator - "brutalan" komentar na licemjerje takozvanih prijatelja životinja. Ipak, moram biti iskren i pošten prema velikom dijelu eko aktivista. Cijenim ja napore istinskih prijatelja životinja. Njihova aktivnost nužna je danas kada je profit preuzeo sve ciljeve i koristi sva sredstva ne bi li se povećao. Jako dobro to i plastičari osjećaju, kada ih veliki uništavaju. Ali, neka se svatko bavi svojim poslom. Niti sam ja stručnjak za zaštitu životinja, a bogami nisu ni oni za plastiku, niti znaju. A još gore je kada svojim neznanjem štete svima - životinjskom svijetu, ljudima, sveukupnoj prirodi - promovirajući štetna rješenja, kada se ponašaju kao pravi ekološki trojani.
05.09. - Iz povijesti zalaganja za plastiku - Stvaraju masivnu histeriju - Originalni članak kojeg su napisali I.Čatić i M.Šercer, najprije objavljen u Vjesniku, a zatim i u knjizi "Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja". Tekst je pisan 6. svibnja 1993. i dokaz je kako je prije više od 22 godine bilo nerazumnih zelenih i onih drugih koji su pokušavali stručno i znanstveno provjerenim argumentima reći javnosti činjenice.
06.09. - Prijateljski prema životinjama, promotivno za recikliranje (video prilog) - Evo nam jednog vrlo poučnog primjera iz Turske. Kako se ponašati odgovorno prema napuštenim životinjama, a ujedno i edukativno djelovati prema djeci i mladima - za bolji odnos prema životinjama i odgovorniji odnos prema recikliranju i ukupno prema zaštiti okoliša.
07.09. - Blogerska suradnja: Lastavica - Plastični piknik (foto izvještaj) - Nekoliko fotografija s priloženim opisom s neizbježnim svakodnevnim plastičnim predmetima pripremila je blogerica Lastavica.
08.09. - Plastični kralježak (video prilog) - Na Klinici za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka prvi put u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu, u vratnu kralježnicu postavljen je umjetni kralježak od akrilata (polimer komercijalnog naziva Palacos®, a tehničkog naziva poli(metil-metakrilat) (PMMA), šire poznatijeg kao pleksiglas). Umjetni plastični kralježak izrađen je u kalupu koji je prethodno izrađen na 3D printeru.
09.09. - Legendarni plastični namještaj (foto prikaz) - Lagan, svijetao, prozračan, pristupačan i multifunkcionalan namještaj - o nebrojenim mogućnostima dizajna i širokoj upotrebi plastike moglo bi se pisati u nedogled, umjesto toga, predstavlja se plastika u njezinu najljepšem dizajnerskom obliku.
10.09. - Imamo nobelovca! - Zamoljen sam od urednika web portala ZG Magazin, g. Borisa Jagačića prokomentirati dokumentarac objavljen na nacionalnoj televiziji. Kako kaže, zbog nekih čudnih izjava, između ostalog i o plastici. Rado sam se odazvao i evo mog komentara koji je objavljen i na navedenom portalu u rubrici "Ljudi i mišljenja".
11.09. - 3D print.hr blog - Predstavljanje prijateljskog i suradničkog web portala - blog 3Dprint.hr kojeg vodi i uređuje dvojac Dušan Vrbanec i Miroslav Brozović. Ovaj dvojac nije nepoznat čitateljima ovog bloga, sudjelovali su u foto natječaju "Plastika i plastični proizvodi oko nas" sa svojim zanimljivim "plastičnim" fotografijama, a na kojima su prikazali svoje uratke, napravljene upravo postupkom 3D tiska, čime se bave i o čemu vrlo informativno i zanimljivo pišu.
12.09. - Novi materijali za nove primjene 1 (video prilozi) - Poznato je da postoji više od 900 vrsta plastike. Od najraširenijih polietilena (PE), polipropilena (PP), poli(vinil-klorida) (PVC), poli(etilen-teraftalata) (PET), polikarbonata (PC), poli(metil-metakrilata) (PMMA), polistrirena (PS), pjenećeg polistirena (PS-E) pa sve do onih manje raširenih (po tonaži), ali specifičnih za posebne namjene - konstrukcijska plastika. Prvi dio članka autora Dušana Vrbanca prenosi se s bloga 3Dprint.hr gdje je opisano je nekoliko specifičnih vrsta plastike koje se koriste pri 3D tisku.
13.09. - Plastični humor: Zabranite novac - Karikatura koja razotkriva s kojim se sve pseudoznanstvenim rješenjima i zaključcima vrlih stručnjaka i koje kakvih zelenih mirova, takobožnjih akcijaša i navodnih prijatelja susreću i plastičari. Na osnovu možda i činjenično točnih istraživanja donose se sasvim krivi zaključci, usmjerava se javnost na sasvim kriva ekološka, zdravstvena, higijenska, energijska, sirovinska, gospodarska, ekonomska rješenja, umjesto na ispravna koje nude stručnjaci i znanstvenici.
14.09. - Toksini koji debljaju - Reagiranje na članak na web portalu Alternativa za Vas pod naslovom Toksini zbog kojih se debljate gdje se nekritički prenose teze iz koje kakvih "istraživanja", a između ostalog spominju se određeni materijali vezani uz plastiku kao što su bisfenol (A) i ftalati, te preporučuju svom čitateljstvu između ostalog "što više izbjegavajte plastičnu ambalažu", pa čak i "pijte filtriranu vodu". još jedan u nizu članaka koji dezinformiraju javnost, nepotrebno zbunjuju, pa čak i plaše na koji je trebalo reagirati.
15.09. - Započela kampanja plašitelja otiscima - Stvaranjem samostalne Hrvatske započelo je pranje mozga hrvatskoj javnosti zelenom ideologijom. Ideje i financijeri su ostali uglavnom isti, mijenjaju se samo vrhovnice tih pokreta. Vrhovnici se baš i nisu nametnuli javnosti. S jednim izuzetkom. - piše prof. emeritus Igor Čatić.
17.09. - Plastična glagoljica - U povodu Međunarodnog dana pismenosti koji je bio 9. rujna Gradska knjižnica Rijeka organizirala je simboličan program posvećen glagoljici koji se sastojao u 3D tisku plastičnih modela glagoljičnih slova.
18.09. - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alemka Goleš, Zagreb - Suncobrani i kišobrani - Još jedan foto prilog zagrebačke fotografkinje Alemke Goleš o plastičnim proizvodima, odnosno o proizvodima većinom napravljenima od plastike. Ovaj puta oku kamere zapeli su suncobrani i kišobrani.
19.09. - Plastika i grafeni - materijali budućnosti - Obistine li se najave britanskih inženjera i ratni brod kraljevske mornarice Dreadnought doista 2050. ugleda svjetlo dana, Velika Britanija ponovno bi mogla postati vladarica svjetskih mora. Naime, ovaj ratni brod pod zapovjedništvom britanske krune bit će, tvrde, najsuvremenije i najsloženije ratno plovilo na svijetu, a tehnologija korištena pri njegovoj izradi ravna je tehnologiji koju se dosad moglo vidjeti samo u kultnoj SF seriji "Zvjezdane staze". Oplata će mu biti načinjena od posebno jakog akrila obloženog grafenom što je upravo potvrda da su plastika i grafeni materijali budućnosti.
21.09. - Recikliranje PET-a - Tijekom 2014. godine Europljani su prikupili i reciklirali ekvivalent jednak 66 milijardi PET boca od litre i pol, to jest oko 57 % plastičnih boca i druge plastične ambalaže koja je stavljena na tržište. Što se PET plastenki tiče, situacija u Hrvatskoj je značajno bolja.
22.09. - Novi materijali za nove primjene 2 (video prilozi) - Drugi dio članka o novim plastičnim materijalima koji se koriste u 3D tisku. Članak autora Dušana Vrbanca, prenesen s 3Dprint.hr portala.
23.09. - Jednostavno o BPA (video prilog) - Video prilog koji na jednostavan način prikazuje osnovne podatke o bisfenolu A (BPA).
24.09. - Najava događaja - izvanredna Skupština DPG - Najava održavanja izvanredne Skupštine Društva za plastiku i gumu na kojoj se očekuju odgovori na pitanja kako i da li uopće dalje.
26.09. - Plastične vijesti 90: Porast potražnje za polietilenom visoke gustoće - Prikaz predviđanja rasta potražnje za polietilenom visoke gustoće (PE-HD) do 2023. godine i to prvenstveno zbog povećanja potrošnje ambalaže, poljoprivrednih filmova i cijevi.
27.09. - Ništa od zabrane - Vrhovni sud savezne države New York u Sjedinjenim Američkim Državama poništio je odluku gradskih vlasti o zabrani polistrirenske ambalaže za hranu, jer postoji sustav i program koji potpunosti osiguravaju recikliranje ove ambalaže.
28.09. - Moda iz odbačenih ribarskih mreža (video prilog) - Već je pisano na blogu o firmi Aquafil kojom prilikom je prikazan proces prerade odbačenih ribarskih mreža u poliamidne (najlonske) niti koje se kasnije koriste za izradu različitih tekstilnih proizvoda - od modne i sportske odjeće, tekstila za namještaj i unutrašnjost automobila pa sve do podnih obloga (tepisona, tepiha). AlJazeera je snimila video prilog o ovom zanimljivom i ekološki vrlo korisnom procesu recikliranja.
29.09. - Dramatično smanjene komplikacije - Hrvatska kardiokirurgija primjenjuje postupak transkateterske zamjene aortalnog zaliska koristeći potpuno plastične katetere za usađivanje aortalnih zalistaka i to kod bolesnika, kako je u uvodu napisano, koji su prebolesni za kirurški zahvat. Uspješnost ovog postupka s plastičnim kateterom je veća od 95 %, što je značajni medicinski napredak … jer plastika to omogućava.


ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
- Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


IZ POVIJESTI BLOGA:

Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
01.04.2012. - U obrani plastičnih vrećica - Plastične vrećice zabranjene su ili su dodatno oporezivane u brojnim gradovima i državama širom Sjedinjenih Američkih Država. I to ne predstavlja neki veliki problem, jer većina stanovništva jednostavno i bezbolno si može priuštiti izdvajanje pokojeg novčića za tu taksu. Ali, postavlja se pitanje, imaju li zabrane i uvođenja taksi na plastične vrećice uopće smisla. Zašto je to upitno? U članku se daje nekoliko razloga, a na kraju zaključuje: "I ono što se savjetuje svakom potrošaču - nosite sa sobom u trgovinu višekratne plastične vrećice, ukoliko se sjetite. Ukoliko zaboravite, upotrijebite jednokratnu plastičnu vrećicu pa je ili ponovno iskoristite za smeće ili je odložite u reciklažni kontejner, i nemojte se zbog toga osjećati loše."


Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično