Plastično je fantastično

četvrtak, 28.02.2013.

Plastične vijesti - Takse i zabrane vrećica ne smanjuju plastični otpad

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 5

Istraživanja su pokazala da takse i zabrane plastičnih vrećica ne smanjuju plastični otpad na odlagalištima. Ukoliko stanovništvo za tu svrhu ne koristi trgovačke jednokratne plastične vrećice (što je uobičajeno), tada, u pravilu kupuju plastične vreće za smeće koje su i veće i izrađene su od deblje plastike te isto završavaju na odlagalištima.

U lokalnim zajednicama je nakon uvedenih zabrana jednokratnih plastičnih vrećica došlo do dvostrukog povećanja prodaje plastičnih vreća za smeće.

Izvori podataka:
Proposed Plastic Bag Levy - Extended Impact Assessment; Environment and Rural Affairs Department, Scottish Executive; August 2005
Bin line sales double nation average after plastic bag ban; Adelaide Advertiser, August 2011

- 00:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 27.02.2013.

Nemreš bilivit koliko je glupost političara bezgranična, svevremenska, sveprisutna i bjelosvjetska

I kad mislimo da su naši političari neobrazovani, "bikoz vi dont trast dem animor", ne brinite se, ta i takva glupost nije samo privilegija naših, već je ta glupost sveprisutna i svjetski raširena.

Evo nam primjera iz Ukrajine.

Kako javlja Kyiv Post, Član ukrajinskog parlamenta, predstavnik Regionalne stranke, "uvaženi zastupnik" Ihor Tsyrkin predložio je donošenje propisa (prijedlog zakona broj 2352) kojim bi se u Ukrajini ograničila proizvodnja, uvoz, korištenje i distribucija plastičnih vrećica i ostale ambalaže koja ima dugotrajan vijek raspadanja. U tu ostalu ambalažu uključena je i papirna i kartonska ambalaža, ambalaža od parafinskog papira te ambalaža načinjena od plastične folije. Pod zabranu bi potpale plastične vrećice zapremnine manje od 35 litara, odnosno 35 dm3, i one tanje od 25 mikrona.

U obrazloženju se kaže da prosječni Ukrajinac baci godišnje više od 500 vrećica. U ovaj podatak iskreno sumnjam jer ne vjerujem da je Ukrajina toliko snažnije tržište od recimo potrošački razvijenijih zemalja gdje se npr. u Austriji potroši po glavi stanovnika manje od 400 vrećica, u Irskoj prije uvođenja takse 328, u Velikoj Britaniji 171, Škotskoj 153, u Americi oko 200, Hrvatskoj 200, Australiji 200 … itd. Ali, možda je takvo pretjerivanje i razumljivo kada se želi nešto postići. Možda.

Ali, sada dolazi pravi biser u obrazloženju gdje "uvaženi zastupnik" Ihor Tsyrkin kaže da se "spaljivanjem plastičnih vrećica otpušta Bisfenol A (sic!) koji remeti ravnotežu ljudskih hormona".

Bisfenol A ??? Jednostavno, nemreš bilivit.

Izvori:
Kyiv Post
Animated Flags

- 17:37 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Pametni znaju čemu služi recikliranje

Evo jednog primjera iz svijeta. Konkretno iz Belgije.

Belgijska plastičarska industrija, tekstilni sektor i kompanije koje se bave upravljanjem zaštitom okoliša ujedinile su snage kako bi osnažile sustav recikliranja plastike i polimera. Flamanske i Belgijske vlasti će inzistirati da se na razini Europske komisije stvori odgovarajući pravni okvir koji bi to omogućio.

110 predstavnika prerađivača plastike, tekstilnih kompanija i tvrtki za upravljanje poslovima zaštite okoliša sudjelovalo je na inicijalnom sastanku projekta CORE (Controlled Recycling) Business (Projekt upravljanja recikliranjem).

Namjena projekta je uspostava sustava kojim će se ostvariti zajednička suradnja kompanija za obradu otpada s kompanijama za preradu plastike i tekstila, kojom prilikom će otpad iz ovih proizvođačkih kompanija postati vrijedna sirovina kod kompanija koje se bave otpadom. Prerađivači plastike i proizvođači tekstila najvećim dijelom koriste iste polimerne materijale koje korištenjem različitih tehnologija pretvaraju u plastične odnosno tekstilne proizvode. Najpoznatiji primjer te sinergije je recikliranje PET boca u poliesterske niti odnosno poliestersku tkaninu - dva potpuno različita proizvoda, a načinjena iz istog polimera - PET-a odnosno poli(etilen-tereftalat)-a.

Dvije konkretne inicijative već su aktivne. Suradnja je uspostavljena kako bi se pronašla rješenja za recikliranje kao i tržište za reciklat od polivinil butirat (polyvinyl butyrate (PVB) - plastičnu foliju koja se koristi kao jedan od slojeva automobilskih i sigurnosnih stakala. U tom projektu je predviđeno iznalaženje tehnologije koja bi mogla unaprijediti primjenu ove vrste otpada.

Druga inicijativa ima namjeru razviti internetski alat kojim bi se omogućio pristup podacima za više od 50 belgijskih firmi koje se bave recikliranjem plastike, polimernog tekstila i gume.

Sudionici CORE Bussines projekta podržavaju akciju Europskog vrijednosnog lanca plastike (European plastics value chain) (proizvođači plastike, prerađivači plastike i tvrtke koje se bave recikliranjem plastike) s kojom se urgira da Europska komisija što prije utvrdi zajedničke europske kriterije za zbrinjavanje otpadne plastike (European End-of-Waste criteria for waste plastics). Kriteriji zbrinjavanja nužni su zbog usklađivanja pravne regulative u svim državama članicama Europske zajednice o otpadnoj plastici i proizvodima načinjenim od otpadne plastike, posebno u sklopu europske REACH regulative koja je namjenjena korisnicima i zaštiti okoliša. Transparentni i usklađeni kriteriji zbrinjavanja plastičnog otpada vrlo su važan preduvijet za rast sustava recikliranja u Europi, kako bi se na višu razinu podigla reciklirana plastika, kao i za smanjivanje izvoza tog vrijednog materijala iz Europe.

Izvori:
Federplast.be
Animated Flags

- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 26.02.2013.

SADRŽAJ 4

- 21:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 25.02.2013.

Riječ stručnjaka - prof.dr.sc. Franjo Plavšić

Čitateljima bloga prenosim još jedno viđenje stručnjaka o senzacionalističkim člancima koji su se nekritički, u maniri "copy-paste" proširili brojnim hrvatskim web portalima.

Ovaj puta radi se o prof.dr.sc. Franji Plavšiću - ravnatelju Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. Ovo je izvod iz podužeg intervjua s profesorom Plavšićem koji je objavljen na Biologija.com

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima

U medijima se posljednjih godina opširno piše o opasnim kemikalijama poput bisfenola A, ftalata i parabena. Možete li nam pojasniti jesu li ove kemikalije opravdano na zlu glasu i zašto?

Svi su se dohvatili ove tri tvari zbog njihove „popularnosti“, a moglo se izabrati stotinu drugih po sličnim kriterijima. Ono što je sasvim sigurno loše, barem kod bisfenola A i nekih ftalata, jest njihova globalna raširenost okolišem. Nisu to visoke koncentracije u raznim dijelovima okoliša (uključujući ljudske organizme), ali valjda nema mjesta u svijetu koje nije onečišćeno. Već iz načela opreza treba biti sumnjičav i planirati smanjivanje korištenja takvih tvari. Sa stanovišta zaštite ljudskog zdravlja, stvari su već manje sigurne. Za dva ftalata je dokazana reproduktivna toksičnost kategorije II (dakle, na pokusnim životinjama) i zbog načela opreznosti je zabranjeno njihovo dodavanje u plastične predmete za djecu u dobi do 4 godine. Kod bisfenola A za sad ne postoje dovoljno pouzdani dokazi o značajnoj reproduktivnoj otrovnosti i razvrstavaju se u reproduktivno otrovne tvari kategorije III. Međutim, samo je pitanje dana kad će biti zabranjeno njihovo stavljanje u bočice za hranjenje male djece. Parabeni su pak posebni na svoj način. Nalaze se prirodno u brojnim plodovima voća i povrća kao zaštita od mikroorganizama (posebno od plijesni, poput proizvođača opasnog patulina) i naprosto ih nije moguće izbjeći u namirnicama. Međutim, kod izlaganja višim dozama može se pojaviti preosjetljivost jednako kao kod salicilne kiseline. Inače su parabeni prilično bezazlene kemikalije i uzbuđenje su izazvali nedovoljno pouzdani radovi o karcinogenosti i reproduktivnoj otrovnosti, ali ti rezultati nisu ozbiljno shvaćeni u znanstvenoj zajednici.

Prof.dr. Franjo Plavšić objavio je i članak na web portalu Naturala.hr u kojem jednim dijelom govori i o plastičnom posuđu. Vjerujem da će Vas i to zanimati

Posuđe – opasnost za zdravlje?

Plastično posuđe

Za kraj sam ostavio plastično posuđe o kojemu se danas izrazito često piše kao vrlo opasnom. Problem su naravno aditivi, koji se iz plastike mogu ispirati i ulaziti u namirnice. Na udaru su ftalati (vezani uz PVC) i bisfenol A (vezan uz karbonatne polimere). Neki od ftalata su zabranjeni za izradu igračaka ili posuda namijenjenih djeci do 4 godine starosti, ali na drugim mjestima im je dopuštena uporaba (npr. vrećice za krv ili krvne derivate). Razlog zabrane nekih ftalata je njihova reproduktivna otrovnost dokazana na životinjskom modelu. Bisfenol A još uvijek nije zabranjen, ali će vjerojatno biti tijekom 2011. zbog prilično nesigurnih dokaza da je endokrini disruptor, barem kod vodozemaca. Zabrana će se odnositi na bočice za djecu do 4 godine starosti. Sve zbog sigurnosti!

Zanimljivo je da npr. kod nekih ftalata nije zabranjena uporaba u plastičnim proizvodima za trudnice, a to je bilo logično učiniti ako postoje ikakvi dokazi da bi mogli štetno djelovati na ljudski plod. Nije dokazano!

Vrijeme je za zaključak. Smatram da kuhinjsko posuđe ne predstavlja nikakvu opasnost za ljudsko zdravlje, ako je nadzirano od nadležnih državnih tijela. Nikad čovjek ne zna što će mu podvaliti u dućanu, ali postoji zdrav razum. Naprosto treba paziti koju robu se kupuje i na kojem mjestu. Onaj tko kupuje robu od poznatih i provjerenih proizvođača nema se čega bojati, a kad kupujete sumnjivu robu onda to činite na vlastitu odgovornost.

- 10:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 24.02.2013.

NAŠI PLASTIČARI

Uvedena je nova stalna rubrika - Naši plastičari - gdje će biti predstavljeni hrvatski proizvođači i prerađivači plastike. Postovi će biti najčešće biti preneseni osnovni opis s web stranica tvrtke ili članci iz novina koji govore o najnovijim postignućima i događanjima u tvrtkama.

Ovdje se daje pregled objavljenih postova, radi lakšeg snalaženja:

2013.

Ožujak 2013.
1. 03.03.2013. ¤ - AD Plastik
2. 06.03.2013. ¤ - DINA
3. 08.03.2013. ¤ - Muraplast
4. 11.03.2013. ¤ - Flexopak
5. 21.03.2013. ¤ - Šantek
6. 28.03.2013. ¤ - Gec

Travanj 2013.
7. 05.04.2013. ¤ - Gec (2)
8. 18.04.2013. ¤ - Kaplast

Lipanj 2013.
9. 08.06.2013. ¤ - Borplastika
10. 17.06.2013. ¤ - Drava Internacional
11. 29.06.2013. ¤ - Ivanićplast

Kolovoz 2013.
12. 25.08.2013. ¤ - Vargon

Rujan 2013.
13. 03.09.2013. ¤ - Scott Bader
14. 11.09.2013. ¤ - Bomark Pak

Listopad 2013.
15. 04.10.2013. ¤ - EcoCortec
16. 10.10.2013. ¤ - Brković

2014.

Veljača 2014.
17. 11.02.2014. ¤ - Primax
18. 16.02.2014. ¤ - Stražaplastika

Ožujak 2014.
19. 21.03.2014. ¤ - Optiplast

Srpanj 2014.
20. 30.07.2014. ¤ - FSB Racing Team - naši (budući) plastičari

Kolovoz 2014.
21. 03.08.2014. ¤ - Podrum Surf
22. 24.08.2014. ¤ - Drvoplast

Rujan 2014.
23. 14.09.2014. ¤ - Kaplast - Uspješne i veliki vole
24. 23.09.2014. ¤ - DIOKI - naši (bivši) plastičari

Listopad 2014.
25. 02.10.2014. ¤ - Recikliranje najlona - Naši (susjedni) plastičari - Aquafil
26. 03.10.2014. ¤ - Naši plastičari (tekstilci) - AquafilCRO
27. 22.10.2014. ¤ - Užarija Orešković - Posljednja hrvatska užarija
28. 30.10.2014. ¤ - Heplast-pipe

Studeni 2014.
29. 16.11.2014. ¤ - Muraplast - Peteroslojni film vrhunskih performansi
30. 22.11.2014. ¤ - BrodPlast

Prosinac 2014.
31. 02.12.2014. ¤ - Gumbplas
32. 07.12.2014. ¤ - Šestan - Busch

2015.

Siječanj 2015.
33. 07.01.2015. ¤ - Poli-Mix
34. 27.01.2015. ¤ - Kvarnerplastika

Veljača 2015.
35. 02.02.2015. ¤ - DINA - očima umjetnika fotografije 1
36. 11.02.2015. ¤ - Kemoplast
37. 16.02.2015. ¤ - ReklamPlast
38. 25.02.2015. ¤ - Drava International: Na žalost, i to se događa + video prilog
39. 26.02.2015. ¤ - Drava International: Lokaliziran, pa ugašen požar

Ožujak 2015.
40. 22.03.2015. ¤ - prof.dr.sc. Igor Čatić

Travanj 2015.
41. 17.04.2015. ¤ - Naši (bivši) plastičari - DINA, In memoriam

Ažurirano 16.05.2015.

- 20:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 23.02.2013.

Teror poluinformiranih

Neki dan je u Jutarnjem listu objavljen "alarmantni" članak o "alarmantnom" izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (netočno!), ilustriran vrlo "kancerogeno-sugestivnom" fotografijom. Kako to obično i biva u "teoriji obmanjivanja javnosti" odnosno kako je to precizno i jasno definirao i opisao Noam Chomshy u svojim "10 strategija manipulacije ljudima", opet je pred nama jedan pamflet poluinformiranih garniran neznanjem i žutilom uz dosljedno poštivanje svih "pravila manipulacije" (nema dokaza, istrgnute činjenice, korištenje alarmantnih pojmova, korištenje riječi može, itd).

A radi se o objavljenom materijalu pod naslovom "Procjena stanja znanstvenih dostignuća na području endokrinih disruptora pripremljena od strane stručnjaka za potrebe Programa za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)." Cijeli izvještaj (Full report) kao i rezime za donositelje odluka (Summary for decision makers) možete naći na sljedećem LINKU.

U nastavku čitateljima bloga dajem originalni članak prenesen iz Jutarnjeg lista, a potom komentare 3 stručnjaka, koji svaki iz svog kuta reagira na ovaj članak. I na kraju, dajem simpatični komentar jednog Facebook komentatora:

Evo:

ALARMANTNO IZVJEŠĆE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE
Kemikalije u plastici nas truju i mijenjaju nam gene!

Autor: Goranka Jureško Objavljeno: 20.02.2013.

Sadašnje spoznaje mogle bi biti tek vrh ledenog brijega, upozoravaju znanstvenici i posebno ističu opasan utjecaj na hormone kod nerođene djece

Jedna od najopsežnijih studija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozorava da neke kemikalije koje služe za bolju savitljivost i podatnost plastike, a gotovo nas svakodnevno okružuju u kući, automobilu ili su prisutne u hrani, mogu prouzročiti brojne bolesti, smanjenu plodnost i urođene mane djeteta. Među njima su ftalati , bisfenoli i retardanti...

Kemijske tvari koje se nalaze u dječjim igračkama, kozmetici, plastičnim podovima ili plastičnoj masci automobila, kreditnim karticama, mobitelima, kompjutorima mogu, među ostalim, prouzročiti rak dojke, astmu, neplodnost i malformacije ploda, ali i druge posljedice po zdravlje, piše u izvješću SZO-a.

Zbog toga se čak predlaže zabrana tih kemikalija kako bi se zaštitile buduće generacije. Tvrde da je “razumno sumnjati” da kemijske tvari poput ftalata štete ženskoj plodnosti, a povezuje ih se s porastom raznih dječjih bolesti, uključujući leukemiju.

Pod sumnjom su i bisfenoli koji se nalaze u brojnim predmetima koje svakodnevno upotrebljavamo, uključujući limenke za razna pića te sunčane naočale. Ti umjetni spojevi utječu na prirodne hormone koji su ključni za naš rast, razvoj i cjelokupno zdravlje, naglašavaju znanstvenici.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže kako “postoje vrlo čvrsti dokazi” da u životinja ti spojevi mogu ometati hormon štitnjače, odnosno prouzročiti oštećenje mozga, smanjiti inteligenciju, kao i mogućnost koncentracije te povećati hiperaktivnost i opasnost za autizam.

Tako je već ranije utvrđena moguća povezanost pesticida i raka prostate. Pesticidi su mogući krivci i za debljinu dojenčadi ako su im žene bile izložene tijekom trudnoće, a postoji povezanost i s rakom dojke. U izvješću UN-ove agencije prije desetak godina bilo je rečeno da postoje samo “slabi dokazi” o utjecaju kemikalija koje pomažu elastičnosti plastike na zdravlje.

No, autori novog izvješća ne dvoje o toj činjenici i kažu da razne kemikalije predstavljaju globalnu prijetnju za ljude i životinje, od kojih mnoge nisu identificirane i detaljno proučene. Neke od njih, primjerice, udišemo s prašinom ili ih jednostavno unosimo preko vlastitih ruku. Svjetska zdravstvena organizacija ovim je izvješćem naprosto prekinula rasprave o “mogućoj” šteti i ustvrdila da “kemikalije izazivaju bolesti, a za neke postoje čvrsti dokazi o štetnosti”.

Izvješće “State of the Science of Endocrine-Disrupting Chemicals” najopsežije je te vrste jer se ne fokusira na samo jednu bolest i jednu kemikaliju, nego se procjenjuju svi dokazi o utjecaju takvih tvari na zdravlje.

Ono kaže da su različiti organski sustavi osjetljivi na tzv. endokrine kemikalije, posebice se to odnosi na rad hormona, odnosno kontrolu, razvoj i funkciju reproduktivnih organa i tkiva te na reguliranje metabolizma i sitosti. “Djelovanjem na te sustave te tvari mogu prouzročiti pretilost, neplodnost ili smanjenu plodnost, probleme s učenjem, te teškoće s pamćenjem, a u odrasloj dobi dijabetes ili kardiovaskularne bolesti, ali i mnoge druge”.

Znanstvenici upozoravaju da ovo što se trenutno zna može biti tek vrh ledenog brijega jer očito postoje i druge opasnosti. Upozoravaju na ključnu ulogu hormona u razvoju tkiva i organa, što dakako utječe na nerođenu i oni vrlo malu djecu koja osobito mogu biti osjetljiva na te tvari. Izvješće su gotovo dvije godine radili međunarodni stručnjaci koji su supoređivali i procjenjivali brojne studije na tu temu.

Pojavnost astme u dječjoj dobi više se nego udvostručila u posljednjih 20 godina i vodeći je uzrok hospitalizacija kod djece, kažu znanstvenici. Određene urođene mane poput onih na muškim spolnim organima također su u porastu, kao i pojavnost leukemije u dječjoj dobi ili rak mozga i testisa, kažu zdravstvene statistike. Zbog toga SZO ističe da su očito ugrožene i životinjske te biljne vrste i poziva na dodatna istraživanja, pa i na moguću zabranu ili barem veće ograničavanje njihove upotrebe.

Dr. Maria Neira, direktorica za javno zdravstvo i okoliš SZO-a, kaže kako suvremena znanost pokazuje da su diljem svijeta zajednice izložene kemikalijama koje ometaju endokrini sustav i zato mogu biti rizične. Imamo odgovornost za buduće generacije, naglašavaju.

EU pokušava doći do dogovora o tome kako što jednostavnije prepoznati te štetne kemikalije kako bi što učinkovitije bila regulirana i njihova upotreba. Kao što se očekivalo, Udruga kemijske industrije u Velikoj Britaniji već se oglasila uz napomenu da se te iste tvari i prirodno pojavljuju u, primjerice, pivu, čokoladi i kavi, što također može utjecati na hormone čak i više nego umjetne. No, SZO smatra da rizik treba svesti na najmanju moguću mjeru.

Reagiranja:

Znanstveno-stručna udruga Društvo za plastiku i gumu želi se osvrnuti na tekst gospođe G. Jureško: Alarmantno izvješće svjetske zdravstvene organizacije kemikalije u plastici nas truju i mijenjaju nam gene!, objavljen 20. veljače 2013.

Naslov je vrlo efektan ali krije dvije netočnosti. Tekst koji je poslužio kao osnova za njezin novinarski uradak ima naslov Znanstvene spoznaje o kemikalijama koje utječu na endokrinološke poremećaje. Ne spominje se dakle samo plastika. Drugo, to nije izvještaj Svjetske zdravstvene organizacija, već jedne ekspertne skupine koja je radila pod pokroviteljstvom SZO i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih nacija. Obje organizacije su naglasile da one nisu o tom izvještaju donijele nikakve odluke.

U tekstu koji ima oko 14,6 tisuća riječi, a plastika i metali se spominju samo jednom. Istodobno se pesticidi spominju 15 puta. Polimeri se ne spominju nijednom. Što piše u izvorniku?

»Kemikalije koje izazivaju endokrinološki poremećaj pronađene su u mnogim skupinama tih tvari. Od brojnih navode se osim plastike, metala i pesticida, aktivni sastojci u farmaciji i dodatci hrani. Takve kemikalije nalaze se proizvodima za osobnu higijenu, kozmetici, tekstilu i građevinskom materijalu.«

Od navedenih kemikalija koji su važni sastojci raznih materijala, pa i plastike, osvrnut će se samo na ftalate i bisfenol A.

Ftalati se kao omekšavala najčešće povezuju s proizvodnjom poli(vinil-klorida), popularnog PVC-a: Za mnoge namjene potreban je naime savitljivi PVC, npr. u medicini. U tom slučaju dodaju se u smjesu ili mješavinu i ftalati Postoji veliki broj ftalata. Kao što to često biva, štetan utjecaj pojedine tvari ili proizvoda se tek kasnije ustanovi. Međutim da su neki ftalati potencijalno štetni zna se već određeno vrijeme.

Stoga je već 2001. Direkcija za zaštitu okoliša Europske komisije neke od njih, označene kraticama: DEHP, DBP i BBP kategorizirala kao otrovne za reprodukciju. A za neke se: DEHP i DBP se pretpostavlja da bi mogli biti kancerogeni za ljude.

Zato su neki od navedenih ftalata zabranjeni u igračkama, proizvodima za malu djecu, bojilima za kozmetiku i dječjoj odjeći.

Bisfenol A je vrlo proširena tvar i proizvodi se u milijunima tona. Bisfenol A se na ovim prostorima povezuje često s PET-ambalažom. Potpuno netočno. Bisfenol A od kojeg se prave npr. i CD-ovi, ili DVD-ovi, sastojak je plastike pod nazivom polikarbonat. Da se izbjegne moguće posljedice, napustilo se uporabu bočica za malu djecu od tog materijala. Inače je bisfenol A navedena u tekstu samo jednom i to u kontekstu poboljšavanja postupaka ispitivanja.

Zanimljivo je da u objavljenom tekstu skupine eksperata, a ne navedenih organizacija, nijednom nije spomenut sustav REACH. Europska zajednica je pred nekoliko godina zakonski, s važnošću od 1. srpnja 2007. uspostavila sustav za kontrolu kemikalija (Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemical substances). Sustav vrlo dobro radi i brojne tvari su već zabranjene.

Spomenuti članak nanio je nepotrebnu štetu ne samo plastici. Nanio je štetu ugledu i vjerodostojnosti lista u kojem je objavljen i autorici samoj.

DRUŠTVO ZA PLASTIKU I GUMU
Član Upravnog odbora i glasnogovornik
Prof. dr. sc. Igor Čatić

Što se tiče ovog članka koji sam pročitao o utjecaju kemikalija na naše zdravlje, autoricu i čitatelje treba uputiti na regulativu Europske unije o plastici i plastičnim materijalima koja je donesena 2011. godine i koja je ujedno nadopuna ostalim prije donesenim regulativama na razini Europske Unije. Regulativa je sastavljana od strane stručnjaka (kemijskih, biokemijskih, medicinskih i drugih znanosti) kojima je dobro poznat utjecaj kemikalija na ljudsko zdravlje.

Regulativa je ujedno donesena i uz preporuke European Food Safety Authority te govori da se u proizvodnji plastike i plastičnih predmeta mogu koristiti samo one kemikalije koje su na ovom popisu autoriziranih kemikalija. Radi se o Europskoj normi: COMMISSION REGULATION (EU) No 10/2011 of 14 January 2011 on plastic materials and articles intended to come into contact with food. Navedena EU norma 10/2011 može se naći na sljedećem LINKU. Dana su jasna i stroga ograničenja za određene grupe spojeva u vidu količine kojima plastični materijal može ispustiti neke od svojih komponenti u simulacijski medij. Na razini Europske unije to je strogo regulirano.

Ovdje u tekstu se ne spominje na koje zemlje se odnose takve tvari (npr. endokrini disruptori), to bi trebalo isto razlučiti, jer izvješće je donijela ekspertna skupina, a posebno je navedeno, što se vidi u uvodu:

This document is not a formal publication of the United Nations Environment Programme and the
World Health Organization and the views expressed therein are the collective views of the international experts participating in the working group and are not necessarily the views of the organizations.

Odnosno:

Ovaj dokument nije službena publikacija Programa za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) niti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i stajališta izrečena u njemu su zajednički pogledi međunarodnih stručnjaka koji su sudjelovali u radnoj skupini i nužno ne predstavljaju stajališta navedenih organizacija.

Dokument na koji se ovaj članak poziva, a na žalost ne daje ga autorica članka u Jutarnjem u svom prilogu, treba sagledavati u svjetlu gornje napomene.

dipl.ing. Darko Gumbarević
Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

Poštovani,
ne znam je li Vam poznato, ali jedan od najopasnijih kemijskih spojeva je dihidrogen monoksid

Dihidrogen monoksid (DHMO) nema boje, okusa ni mirisa. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo.

DHMO ubija stotine tisuća ljudi svake godine!

• Udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta!
• Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti!
• U plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu!
• Dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva!

Kako DHMO uništava naš okoliš?
• Uzrokuje eroziju tla.
• Glavna je komponenta kiselih kiša.
• Ako dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život.
• Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno.

Zašto se koristi?
DHMO je jako koristan, pa čak i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Između ostalog, koristi se:
• u nuklearnim elektranama;
• na GMO plantažama;
• kao protupožarno sredstvo;
• za čišćenje industrijskih pogona;
• kao otapalo za druge kemikalije;
• za hlađenje industrijskih postrojenja.

Mislite da pretjerujem?
Sve što sam napisao je točno. Ne vjerujete mi? Dozvolite da pojasnim - pročitajte nastavak:

Dihidrogen monoksid

• Dihidrogen monoksid (DHMO) nema boje, okusa ni mirisa. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo.
TOČNO. Dihidrogen monoksid (doslovno, "dvovodik jednokisik") je drugo ime za H20, običnu vodu.

• DHMO ubija stotine tisuća ljudi svake godine!
TOČNO. Glavni način kojim voda ubija je utapanje. WHO procjenjuje da je 2002. godine bilo 382 tisuće utapanja.

• Udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta!
TOČNO. Udisanje tekuće vode u većim količinama može dovesti do gušenja i brze smrti.

• Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti!
TOČNO. Postoji medicinsko stanje koje se naziva otrovanje vodom, i koje nastupa ako se progutaju iznimno velike količine vode. U nekim slučajevima je dovelo i do smrti.

• U plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu!
TOČNO. Od vruće vode ili pare (vode u plinovitom stanju) možemo se jako opeći.

• Dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva!
TOČNO. Voda u čvrstom stanju je — led. A dulje izlaganje većim količinama leda može dovesti do ozeblina.

Kako DHMO uništava naš okoliš?

• Uzrokuje eroziju tla.
TOČNO. Erozija tla se uglavnom događa zbog ispiranja kišama.

• Glavna je komponenta kiselih kiša.
TOČNO. Kisele kiše, kao i obične kiše, su uglavnom voda.

• Ako dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život.
TOČNO. Voda provodi struju i ulaskom u električke uređaje uzrokuje kratke spojeve.

• Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno.
TOČNO. Hrđanje je oksidacija željeza u prisustvu vode.

Zašto se koristi?
DHMO je jako koristan, pa čak i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Između ostalog, koristi se:
• u nuklearnim elektranama;
• na GMO plantažama;
• kao protupožarno sredstvo;
• za čišćenje industrijskih pogona;
• kao otapalo za druge kemikalije;
• za hlađenje industrijskih postrojenja.

TOČNO. Voda se naširoko koristi u industriji, jer je praktična za hlađenje, čišćenje, otapanje, navodnjavanje i gašenje požara.

Mislite da pretjerujem?

Ovaj opis je činjenično točan, ali namjerno smišljen da iskrivi stvarno stanje stvari.

Evo nekih trikova koje možete koristiti da iskrivite realnu sliku o nekoj temi, bez iznošenja neistina:
• Informacije prikažite jednostrano. Voda zaista jest opasna, ali je ujedno i jako korisna. Isto vrijedi i za gravitaciju, toplinu, kisik itd.
• Koristite nepoznate izraze, poput "dihidrogen monoksid" umjesto "voda". Ljudi se plaše onog što ne poznaju, pogotovo ako riječ zvuči opasno.
• Koristite emotivno nabijene riječi poput "kemikalija", "kisele kiše", "nuklearne elektrane", "otapalo", "povraćanje". Iako je pogođeno značenje, odbojnost tih riječi se prenosi i na ono što želite ocrniti.
• Koristite zavaravajuće ilustracije. To je još jedan način da se utječe na emotivni dio mozga bez da razum primjeti da smo izjavili išta neistinito.
• Nemojte navoditi količine. Malo je vjerojatno da ćete stradati od trovanja vodom, jer biste morali popiti jako velike količine vode u vrlo malo vremena. Ali, ako ignorirate pitanje doze, gotovo sve možete prikazati otrovnim.
• Nemojte navoditi okolnosti pod kojima postoji opasnost. Voda može uzrokovati opekline, ali ne zbog toga što je posebna u odnosu na druge kemijske spojeve, nego zato što može biti vruća.
• Općenito, izbjegavajte specifičnosti. Ostavite tvrdnje dovoljno općenitima, ali intonirajte cijeli članak tako da čitatelj, u želji da razumije ono što mu želite reći, sam između redaka izvuče neke zaključke. Ako zaključi nešto što nije istina — njegov problem.
• Na kraju možda najvažnije: obilno koristite riječ "može". Svašta je moguće. Ali samo zato što se nešto teoretski može dogoditi ne znači da će se uopće događati u praksi.

I u čemu je poanta ove priče?

Svrha priče o dihidrogen monoksidu nije da vas bezrazložno plaši, nego da ilustrira kako možemo krivo protumačiti činjenice ako su nam predstavljene pristrano ili van konteksta. Takav pristup ste imali prilike vidjeti u ovom članku. Sačmaricom se puca po paučini, i očekujete da Vam ljudi vjeruju? Stoga kad sljedeći put naletite na slične tvrdnje, zastanite i zapitajte se: da li je moguće da je ta informacija prezentirana pristrano? Je li moguće da osoba koja me želi uvjeriti u nešto računa da ću reagirati emotivno i na prvu loptu? To što nešto zvuči strašno nije dovoljan razlog da budemo prestrašeni.

Više o argumentiranim tvrdnjama i provjerenim podacima o plastici na: http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/

Romeo Deša
Pomoćnik direktora DINA d.d. za proizvodnju

Najnovija ispitivanja su dokazala umiješanost SAD-a u većinu ratova u posljednjih 100 godina. Naputak svjetske komisije je da se ne koriste u budućim ratovima jer su opasni za mnoge narode koji posjeduju naftu...

Slobodan Vucić
• Česti komentator • GOC "Zvonko Brkić",Zagreb

- 17:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 21.02.2013.

Ručni 3D printer

Nedavno sam u postu "Plastika i na Marsu" između ostaloga spomenuo 3D printer te u post umetnuo video klip iz kojeg se vidi kako 3D printer radi, kako izrađuje najzahtjevnije elemente koji se ugrađuju i u svemirske letjelice.

O 3D printerima svojevremeno je vrlo lijepi članak objavio časopis "Majstor" gdje je dao opsežan i kompletan pregled povijesti nastajanja 3D printera, vrsti printera, kao i načina kako rade te što sve mogu. Autor članka g. Tomislav Toth tada je napisao:

Nema nikakve sumnje da je 3D-printanje duboko protreslo sva područja industrije, medicine i umjetnosti, a razvija je toliko brzo da u globalnom mjerilu ne može pratiti smjerove u kojima se razvija. Otvaraju se nova područja u obrazovanju, nova zanimanja i struke pa stvarni opseg promjena u našim životima ne možemo ni pretpostaviti. Tehnologija koja se razvija silnom brzinom pa već priprema printanje kuća, svemirskih brodova, istraživačkih stanica na drugim planetima, mogla bi na kraju isprintati i cijele krajolike - zajedno s organizmima koji u njima borave. Zvuči suludo, no protekle dvije godine, od naše prve objave, otkrile su toliko brze promjene da ih ne možemo usporediti ni s jednim poznatim područjem. To je tema kojom ćemo se ubuduće češće baviti kako bismo se za pet ili deset godina manje čudili promjenama oko nas. I u nama.

U nastavku Vam predstavljam jedno od novijih dostignuća 3D printanja, upravo dokaz da je razvoju tehnologije i primjena plastike samo ljudska mašta granica. Pogledajte:

Jer kako g. Tom Toth kaže: "... kako bismo se za pet ili deset godina manje čudili promjenama oko nas. I u nama."

- 18:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.02.2013.

Plastični humor

"Molim bez plastične vrećice! Ne želim doprinositi globalnom zagrijavanju!"

- 23:18 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 17.02.2013.

Kakve veze imaju miš, mišolovka i plastična vrećica?

Dobio sam simpatičnu, ali i poučnu forwardušu, koja kaže:

BAJKA O JEDNOM MIŠU

Jednog dana, miš je gledao kroz pukotinu na zidu farmera i njegovu ženu kako otvaraju neki paket.
Kakvu hranu bi to moglo sadržavati? Pitao se. Ali, kad je otkrio da je u pitanju mišolovka, bio je užasnut.

Trčeći kroz dvorište farme upozoravao je ostale vičući: "U kući je mišolovka! U kući je mišolovka!"

Kokoš, kvocajući i čeprkajući, podigne glavu i kaže: "Gospodin Miš, to je ozbiljan problem za tebe, ali nema baš nikakve posljedice po mene. Ja se zbog toga ne mogu uzrujavati."

Miš se okrene prascu i vikne: "Mišolovka je u kući! Mišolovka je u kući!" Prase je suosjećalo, ali reče: "Vrlo mi je žao, gospodine Miš, ali ja tu ne mogu ništa učiniti osim moliti. Budi siguran da si u mojim molitvama."

Miš tada krene prema kravi: "Mišolovka je u kući! Mišolovka je u kući!" Krava reče: "Oh, gospodine Miš, žao mi je zbog tebe, ali s mog nosa neće faliti koža."

Tako se miš vratio odbijen pognute glave u kuću kako bi se sam suočio s farmerovom mišolovkom. Te noći začuo se čudan zvuk u kući - kao zvuk kad mišolovka uhvati svoj plijen. farmerova žena požurila je vidjeti što se uhvatilo. U mraku nije vidjela da je mišolovka uhvatila rep otrovne zmije. Zmija ju je ugrizla. Farmer ju je brzo odveo u bolnicu i kući se vratila s vrućicom.

Znamo da se vrućica liječila svježom kokošjom juhom, pa je farmer zaklao kokoš. Ali, bolest njegove žene se nastavila pa su je došli posjetiti prijatelji i susjedi. Da bi ih nahranio, farmer je izmesario prase. Farmerova žena, nažalost, nije se oporavila, umrla je. Došlo je toliko ljudi na njen sprovod, da je farmer morao zaklati i kravu kako bi osigurao dovoljno mesa za sve njih.

Miš je to sve gledao s velikom tugom kroz svoju pukotinu na zidu.

Ne znam zašto me je ova pričica podsjetila na plastične vrećice i njihove zabrane širom svijeta. A onda sam se sjetio posta kojeg sam objavio krajem prošle godine: "Mislite da se zabrana plastičnih vrećica odnosi samo na vrećice? Razmislite još jednom." Stvarno, vrijedi razmisliti još jednom.

- 00:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 16.02.2013.

Kako će se Zagreb rješavati otpada?

Prije desetak dana objavio sam post: "Zašto se u Zagrebu ne može uvesti odvojeno prikupljanje otpada?" u kojem sam obećao objaviti informaciju što kandidati za gradonačelnika Zagreba planiraju s otpadom.

Pa evo što misle i planiraju:

Vladimir Ferdelji

Računa da, osim 350.000 tona otpada godišnje, mora zbrinuti i pet milijuna tona postojećeg otpada na Jakuševcu, odnosno sanirati smetište. Šljaku koja ostane iz spalionice zbrinuo bi na Jakuševcu, procjenjuje da tamo ima mjesta za idućih sto godina.

Margareta Mađerić

Procjenjuje da bi spaliti ili odlagati trebalo oko 20 posto otpada, a osim dilema oko načina zbrinjavanja tog otpada, želi izraditi studije izvodivosti gradnje postrojenja za automatsku separaciju otpada, obrade glomaznog otpada i proizvodnje bioplina.

Milan Bandić

Opet se želi dogovoriti sa Zagrebačkom županijom koja je raskinula ugovor o zajedničkom zbrinjavanju otpada. Želi Centar za gospodarenje otpadom u prstenu grada, udaljen oko 50-60 kilometara, gdje bi bile reciklaža i energana. Protivi se spalionici.

Rajko Ostojić

U mandatu najavljuje zatvaranje Jakuševca i otvaranje Centra za zbrinjavanje otpada u suradnji sa Zagrebačkom županijom. U postrojenju za termičku obradu želi proizvodnju energije, a rješenje ovisi o isplativosti i dogovoru sa Županijom.

Šteta, niti jedan od njih konkretno da kaže što bi s otpadnom plastikom. A samo jedan spominje recikliranje onako općenito. Obzirom da je gospodin Vladimir Ferdelji predsjednik Društva za plastiku i gumu i znam da zna, vjerojatno bi se trebao jasnije i konkretnije očitovati u budućim predstavljanjiima. Nama glasačima ostaje za nadati se i vjerovati im.

- 22:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 11.02.2013.

Plastična matrica pomaže obnovi ljudske kosti

U Velikoj Britaniji razvijen je postupak obnove oštećene ili slomljene kosti uz pomoć razgradljive plastike. Postupak je rezultat suradnje Sveučilišta Edinburg i Southampton.

Istraživači su kombinirali matične stanice s matricom od razgradljive plastike, koja je bila nosač stanica koje su se povezivale s kosti pacijenta prirodnim procesom te time obnovili oštećenu ili slomljenu kost. Tijekom vremena sintetički nosač novih koštanih stanica se u organizmu pacijenta razgrađuje, a ostaje nova koštana materija na obnovljenoj kosti pacijenta.

Prema istraživačima, čiji je rad publiciran u stručnom časopisu Nano Today, pronalazak odgovarajuće mješavine plastike bio je ključan za uspostavu procesa samoobnove ljudske kosti. Ova suradnja kemije i medicine otvara neslućene mogućnosti.

Komentar autora bloga:

Evo, ovo je prava i iznimno korisna upotreba biorazgradljive plastike. Medicina već odavno koristi biorazgradljivu plastiku u obliku kapsula (nosača praškastih lijekova), konca za šivanje unutarnjih organa i tkiva ispod kože, itd. Tu u svakom slučaju treba razvijati nove vrste biorazgradljive plastike i kemija će tu dati svoj doprinos.

Međutim, svakodnevnu plastiku valja vrlo pažljivo procjenjivati vezano uz razgradljivost. Za neke svakodnevne predmete logično je da budu izrađeni od biorazgradljive plastike (npr. dječje pelene i pelene za odrasle). Sva ostala plastika bi trebala ostati nerazgradljiva, jer se svu ostalu plastiku može u organiziranom sustavu prikupiti te mehanički (reciklirati) ili energijski oporabiti, odnosno ponovno je iskoristiti, dobiti nove, jednako kvalitetne iste ili druge plastične proizvoda, a pritom uštedjeti sirovinu i energiju. U slučaju spaljivanja može se dobiti toplinska energija, a u slučaju prerade u fizikalno-kemijskim procesima od otpadne plastike može se dobiti gorivo.

Izvori:
Gizmag
Plastic and Rubber Weekly

- 19:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 10.02.2013.

Kako se recikliraju plastične vrećice

- 12:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 09.02.2013.

Samoinicijativni Tuzlaci

U pojedinim trgovinama u Tuzli više se ne može dobiti besplatna plastična vrećica. Ista se sada plaća 5 km pfeninga (oko 20 lipa) ili 20 KM feninga (oko 80 lipa) ovisno o veličini. Građani se pitaju što je cilj ovakve odluke, ekološka osviještenost ili pak punjenje džepova trgovaca. Građane najviše pogađa što za ponuđenu cijenu, plaćaju reklamu na vrećici, pojedinih trgovačkih tvrtki.

< Izvor animacija: Crossed flag pins.com

Zanimljivi su komentari čitatelja web portala RTV Slon Tuzla koji je objavio ovu vijest:

# samra
E vala ima li šta da se ne plaća. Ovo samo da nas pljačkaju, kakva zaštita okoline!

# alisa
meni ne godi što moram platiti kesu na kojoj ima logo nečiji, ko da mu platim reklamu, a drugog izbora nema. krenem do drugarice, pa usput da nešto uzmem, moram nositi ceger.

# mario
Ma kod nas će biti sve zagađeno bez obzira što će i kese poskupiti! Naš mentalitet niko ne promijeni, nažalost!

# zijo
Neka nam još samo vazduh naplate majko moja mila... a koja fora, stavili su male kesice za džaba u koje mogu stati dvije čokolade i možda jedno mlijeko, možda...

# alibaba
šta ko pita ovu ovcu gordanu i ona je na teretu i države i potrošača. valjda ako kupim robu prodavac je obavezan za to obezbijediti u što ću tu robu sa kase pokupiti ali bez naplate.

Inače, što se cijele Bosne i Hercegovine tiče po pitanju poreza ili zabrana, tu još situacija nije niti jasna niti jedinstvena. Centri civilnih inicijativa (CCI) zajedno s ministarstvima okoliša u FBiH i RS-u razvili su projekt koji ima za cilj smanjivanje upotrebe plastičnih vrećica, a koji razmatraju nadležna entiteska ministarstva. Ovim projektom predviđeno je uvođenje naknade na tanke plastične vrećice, koja bi smanjila upotrebu plastičnih vrećica koje su u ovom trenutku, kako tvrde, jedan od najvećih zagađivača životne sredine. Cilj je da kupci na kasama supermarketa ili manjih trgovina plaćaju plastične vrećice, koje su do sada bile besplatne, po 10 feninga (oko 40 lipa), a planira se uvođenje naknade od polovine 2013. godine.

- 22:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 08.02.2013.

Američko - hrvatski paralelni članak

Pripremajući se za opsežnije istraživanje o zabranama plastičnih vrećica širom svijeta (stručni članak uskoro će biti objavljen u časopisu Polimeri), sa željom prikazati čitateljima stvarne razloge koji se kriju u pozadini takvih lokalnih odluka te ukazati na ekološku, energijsku, sirovinsku, ekonomsku pa i zdravstvenu pogubnost takvih zabrana ili poreza, naišao sam na članak kojeg je napisao gospodin Mark Daniels - direktor američke Alijanse za promicanje plastičnih vrećica (American Progressive Bag Alliance): "Razumjeti činjenice prije no što pokušate zabraniti plastične vrećice" (Understand facts before trying to ban bags).

Čitajući taj članak, jednostavno sam shvatio da bih ja, gotovo istim riječima napisao takav članak. Stoga sam se odlučio na zanimljiv eksperiment - paralelni članak. Dakle, u nastavku je prijevod tog članka koji je originalno objavljen na web portalu Plastic News 1. veljače 2013., ali razlike sam posebno označio. Što znači - riječi s kojima se ja apsolutno slažem s autorom su uobičajene boje teksta. Riječi koje bih, odnosno jesam, zamijenio u originalnom tekstu označio sam crvenom bojom u zagradi, a moje riječi su plavom bojom - odmah do originalnih također u zagradi. Svjetlo plavim, uobičajeno su označeni linkovi.

E, pa krenimo:

Izvor animacija: Crossed flag pins.com

Razumjeti činjenice prije no što pokušate zabraniti plastične vrećice

Nestručnjaci, koji se ne bave ovim područjem, mogli bi pomisliti da je u porastu pokret ekoloških udruga koje traže zabrane jednokratnih plastičnih vrećica širom (Sjedinjenih Američkih Država) (svijeta). Mi, koji smo u plastičarskoj industriji znamo istinu. Samo mali broj zajednica u (Sjedinjenim Državama) (svijetu) je razmatralo zabrane jednokratnih plastičnih vrećica. Unatoč tomu, moramo uzeti u obranu našu proizvodnju i radna mjesta vrlo ozbiljno.

Moramo biti sigurni da se razumiju ekološke, zdravstvene i ekonomske činjenice s kojima podupiremo naše stavove. Kada javnost dobije podatke - a ne samo emocionalno nabijena upozorenja - (Američka Alijansa za promicanje plastičnih vrećica - APBA) (Hrvatsko Društvo za plastiku i gumu - DPG) vjeruje da će predlagatelji zakona i zakonodavci doći do istih zaključaka, koje mi oduvijek znamo: plastične vrećice su najbolji izbor u trgovinama i ne bi ih trebalo ograničavati.

Gledano s ekonomske strane, podaci su na našoj strani na svakoj razini lanca vrijednosti. Proizvodnja plastičnih vrećica osigurava više od (30.800) (1.800) radnih mjesta u (Sjedinjenim Američkim Državama) (Hrvatskoj). Ta industrija podupire inovativni sektor (zelene) (održive) ekonomije. Dodatno, uz svako to radno mjesto u proizvodnji i u sustavu recikliranja, naše proizvodnje stvorile su uvjete za još dodatna dva radna mjesta u sekundarnim djelatnostima; a to je više od (60.000 Amerikanaca) (3.600 Hrvata) koji rade u logistici, transportu, proizvodnji boja i mastebatcha, te u ostalim popratnim sektorima.

Ograničavanjem plastičnih vrećica trpi poslovanje. Kada bi se proizvodnje trebale prebaciti s plastičnih vrećica na puno skuplje papirnate alternative, tada bi porasle cijene za kupce i došlo bi do značajnog pada prodaje i proizvodnje. Osim toga, papirne vrećice zauzimaju znatno više prostora od plastičnih vrećica, što značajno ograničava kapacitete skladišta. U vrijeme kada je cijena hrane od 2009. do danas porasla (8,5 %) (50 %), potrošači su već stegli svoje kaiševe pa svako dodatno opterećenje proizvođača i trgovaca bi se odrazilo na konačnu cijenu proizvoda, a to jednostavno nije dobra politika.

Napade na našu industriju čine najčešće zaštitnici okoliša koji u stvari slabo razumiju znanost i stručno provjerene činjenice ili ih jednostavno ignoriraju. Stoga predlažu alternative - papirne ili višekratne plastične vrećice i torbe, čime, u stvari, još pogoršavaju utjecaj na okoliš no što ga imaju plastične vrećice. Jednokratne plastične vrećice su u brojnim elementima (staklenički plinovi, potrošnja vode i opterećenje odlagališta) značajno bolje od alternativnih.

Znakovito je da su pojedini zaštitnici okoliša odabrali borbu protiv jednokratnih plastičnih vrećica za cilj svog djelovanja. A te vrećice napravljene su (iz američkog prirodnog plina) (od u Hrvatskoj proizvedenog polietilena). A nisu odabrali papirnate vrećice zbog kojih se sijeku stabla. Staklenički plinovi koji se emitiraju tijekom proizvodnje papirnih vrećice, njihovog transporta značajno su viši od emisija koje ima proizvodnja plastičnih vrećica. I još k tome, papirne vrećice su najmanje sedam puta voluminoznije od plastičnih vrećica što znači da za njihov transport i distribuciju treba toliko više kamiona na našim cestama.

Tako su višekratne vrećice i torbe postale odgovor na svjetske ekološke probleme, međutim istraživanja pokazuju suprotno Platnene višekratne vrećice i torbe zahtijevaju ogromne količine vode, energije i kemikalija u svojoj proizvodnji. Temeljem istraživanja kojeg je provelo Oregonsko sveučilište, četvrtina svjetske proizvodnje pesticida koristi se u uzgoju pamuka.

I na kraju, višekratne platnene vrećice i torbe zahtijevaju značajno više energije u svojoj proizvodnji nego se troši za proizvodnju jednokratnih plastičnih vrećica pa bi platnene vrećice trebalo koristiti najmanje 131 puta kako bi postale "prijatelji okoliša" odnosno da bi se izjednačile po jediničnoj potrošnji energije s jednokratnim plastičnim vrećicama, kako je utvrđeno u istraživanju kojeg je provela vlada Velike Britanije.

Višekratne vrećice mogu biti mjesto razvoja opasnih bakterija. Ženski nogometni tim iz Oregona spoznao je to na težak način, kada su se djevojke zarazile norovirusom s višekratnih vrećica koje su koristile.

I na kraju, glavnina argumenata zaštitnika okoliša jednostavno nije podržana dokazanim činjenicama. Kada opravdavaju napade na našu industriju činjenicom da se bore za smanjenje otpada, jasno je da ignoriraju činjenicu da sve plastične vrećice u otpadu čine 0,6 %, odnosno 0,5 % krutog otpada. Valja naglasiti da za našu industriju nikakav otpad nije prihvatljiv pa su naše tvrtke usmjerene na recikliranje plastičnih vrećica i folija kao napredan način rješavanja čak i tako mali udio u sveukupnom otpadu kojeg čine plastične vrećice.

Protivnici naše industrije oslanjaju se na emocionalne zahtjeve, jer s druge strane, znanstveni i stručni dokazi jednostavno nisu na njihovoj strani. Kao što je često slučaj, najbolji način za usmjeriti diskusiju u prvom smjeru je smiriti negativnu emocionalnu energiju s činjenicama koje su znanstveno zasnovane i provjerene, a nisu samo emocionalno i vizualno prenapuhane.

(APBA) (DPG) je čvrsto uvjeren da će lokalne zajednice ukoliko imaju sve činjenice na raspolaganju, odabrati recikliranje umjesto zabrana plastičnih vrećica. Molimo Vas, upoznajte se s ovim činjenicama i podijelite ih s predlagačima i donositeljima zakonske regulative, aktivistima i stanovnicima koji imaju pitanja ili čak podupiru uvođenje zabrana ili oporezivanja jednokratnih plastičnih vrećica.

Mark Daniels je predsjednik Alijanse za promicanje plastičnih vrećica (American Progressive Bag Alliance), koja je dio Udruženja plastičarske industrije (Society of the Plastics Industry) u Washingtonu.

Autor hrvatske inačice teksta je član Upravnog odbora Društva za plastiku i gumu Hrvatske i dugogodišnji proizvođač polietilena niske gustoće - osnovne sirovine za plastične vrećice.

Eto.

- 19:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zabrana plastičnih vrećica na saveznoj razini SAD-a bi mogla ubiti 1380 ljudi

Ekolozi (oni pravi) su otkrili da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i prisiljavanje potrošača na korištenje višekratnih vrećica i torbi, neće povećati samo recikliranje, već će dovesti i do povećanog ubijanja ljudi. Za one druge, za eko-fašiste (jer njih ne možemo zvati ekolozima), koji misle da su "ljudska bića zaraza na koži majke Zemlje", to je dobra vijest. Međutim, za svakog normalnog čovjeka to je užasavajuće.

Istraživači Jonathan Klick (Sveučilište u Pensilvaniji) i Joshua D.Wright (Sveučilište George Mason) za potrebe Instituta za pravo i ekonomiju Sveučilišta u Pensilvaniji sačinili su istraživanje "Zabrana trgovačkih vrećica i bolesti koje se prenose hranom" (Grocery Bag Bans and Foodborne Illness) koje možete naći na sljedećem LINKU.

J.Klick i J.D.Wright procjenjuju da je zabrana jednokratnih plastičnih vrećica u San Franciscu dovela do povećanja smrtnosti uslijed bolesti izazvanih trovanjem hranom za 46 %, odnosno za 5,5 slučajeva više svake godine. Te podatke istraživači su zatim proveli kroz cost-benefit analizu koja se primjenjuje za propise koji se primjenjuju u području spašavanja života prije njihovog odobravanja, te je utvrđeno da ovakvi propisi o zabranama jednokratnih plastičnih vrećica ne bi prošli kriterij pravilnika koji reguliraju područje spašavanja života. Rezultat je bio negativan čak i prije nego su u analizu uključili i podatke o povećanim troškovima zdravstvene zaštite kojima rezultiraju takve bolesti.

Trebamo li, u stvari, cost-benefit analize kako bi smo utvrdili da je udvostručenje smrtnosti u pojedinim kategorijama, loša stvar?

Širom brojnih okruga u saveznoj državi Kaliforniji gdje su uvedene zabrane, studija je pokazala povećanje od 16 smrtnih slučajeva. I ti brojevi se još mogu pogoršati kada se korištenje višekratnih vrećica još više proširi i na ostale potrošače, dakle van grupe pobornika zabrana koji već koriste višekratne vrećice i torbe, kada se te vrećice iz nužde (ne zbog izbora) počnu više koristiti u nižim i siromašnijim slojevima stanovništva gdje je njihovo korištenje nemarno i gdje se manje polaže računa na higijenske uvjete.

Tu se procjenjuje porast posjeta hitnim službama za 61 % zbog problema izazvanih zarazama s bakterijom E.coli, a preračunato, to bi društvo moglo koštati više od 100 miliona dolara.

Kako bi izgledale posljedice zabrana jednokratnih plastičnih vrećica kada se uvrste u nacionalnu stopu pobola zbog trovanja hranom (koju možete pronaći na sljedećem LINKU) objašnjeno je u nastavku:

Američki Centar za nadzor i prevenciju bolesti (CDC - Centers for Disease Control and Prevention) procjenjuje da svake godine 1 od 6 Amerikanaca (odnosno oko 48 miliona ljudi) se razboli zbog trovanja hranom, 128.000 ih se hospitralizira, a 3.000 ih umre kao posljedica trovanja hranom.

Uzimajući u obzir rezultate istraživanja J.Klicka i J.D.Wrighta o posljedicama uvedenih zabrana jednokratnih plastičnih vrećica (povećanje od 46 % odnosno za 5.5. smrtnih slučajeva više svake godine) i kada se uvrste u podatke CDC-a, tada će brojevi porasti na 64 miliona oboljelih, odnosno na 1 od 5 Amerikanaca. Pretpostavljajući 46 %-tno povećanje, proizlazi da će zbog zabrana jednokratnih plastičnih vrećica doći do povećanja od 1380 smrtnih slučajeva zbog trovanja hranom, a sve kao posljedica zagađenja hrane bakterijom e.coli prenesenom s višekratnih vrećica i torbi.

Poznate žestoke aktivistice i pobornice zabrane jednokratnih plastičnih vrećica glumice Julia Louis Dreyfus i Eva Longoria mogle bi imati "zakrvavljene ruke". No to ih se vjerojatno neće ticati. A za ekologe, pardon, za eko-fašiste, ubiti 1380 ljudi, najviše iz nižih, siromašnijih slojeva, nije greška ovih propisa, to je za njih njihovo obilježje.

Izvori podataka:
Frontpagemag.com
Daily Times
Studija - Knight,J., Wright, J.D.: "Zabrana trgovačkih vrećica i bolesti koje se prenose hranom" (Grocery Bag Bans and Foodborne Illness), Sveučilište Pensilvanija, Studeni 2012 (LINK)
Američki Centar za nadzor i prevenciju bolesti (CDC - Centers for Disease Control and Prevention)
Američka nacionalna stopa pobola stanovništva (The national foodborne illness rates)

- 00:53 - Komentari (2) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.02.2013.

Britanska vlada rekla NE uvođenju taksi na plastične vrećice … za sada

Kako javlja PRW.com britanska vlada dala je snažan signal da neće podržati uvođenje obaveznog poreza na jednokratne plastične vrećice, barem ne za sada. Ova je odluka toplo pozdravljena od britanske plastičarske industrije.

Ministri su prethodno izrazili interes za ostvarene rezultate uvođenja poreza na jednokratne plastične vrećice koje su uvedene u Welsu i Sjevernoj Irskoj i gdje je porez na vrećice smanjio potrošnju vrećica za više od 90 %.

Međutim, iako Liberalni demokrati podržavaju uvođenje ovakve mjere, prijedlog su dali u dugotrajnu političku proceduru, a Ministar zaštite okoliša iz konzervativne stranke Richard Benyon rekao je da ideja "nije najbolja opcija" jer dodatno povećava troškove kućanskih budžeta.

Ali, ovakva odluka mogla bi biti kratkog vijeka. Ministar Benyon je dodao: "Trenutno procjenjujemo različite mjere kako bi ograničili distribuciju jednokratnih plastičnih vrećica. To uključuje nadzor nad rezultatima mjera poduzetih u Welsu i Sjevernoj Irskoj, kao i tijek konzultacija u Škotskoj".

Analizu odgovora na vladine konsultacije o reguliranju korištenja jednokratnih plastičnih vrećica možete vidjeti na sljedećem LINKU.

- 23:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 06.02.2013.

Ekologija iz forwarduše

Među plastičarima nedavno je proletila sljedeća forwarduša pristigla od kolega iz Srbije. Simpatična je, pa je želim podijeliti s čitateljima bloga, ali i ponukala me dati svoj komentar. Pa evo:

Samo stariji od 50 mogu razumeti ovu priču. Mlađi mogu pokušati !!! :-)

Na blagajni supermarketa gospođa traži plastičnu kesu da stavi ono što je kupila. Blagajnica joj predbaci da plastična kesa nije ekološki u redu.
- Vaša generacija ne razume ekološki pokret. Sada mladi plaćaju za vašu generaciju koja je uništila sve izvore!

Gospođa ljubazno reče blagajnici:
- Žao mi je, u moje vreme nije bilo ekološkog pokreta.
- Da, reče blagajnica, vaša generacija nije uopšte brinula o zaštiti okoline

Ipak malo uzrujana, gospođa započne priču:
- U moje vreme smo vraćali prazne flaše od mleka, mineralne, piva i vina u prodavnicu, koja ih je vraćala u fabrike, koje su ih prale i u njih ponovo sipale mleko, vodu, vino, pivo. Flaše su bile reciklirane, a mi nismo znali da je to u duhu ekološkog pokreta!
- U moje vreme smo se penjali po stepenicama. Nije bilo pokretnih kao danas a bilo je i vrlo malo liftova. Nismo za relaciju kilometar-dva uzimali automobil, već smo uzimali bicikl ili išli peške. A nismo znali da je to u duhu ekološkog pokreta!
- Nismo znali za pelene za jednokratnu upotrebu: prale smo pelene, a veš smo sušile na konopcu razvučenom izmedju stabala ili kuća. Nismo znale da ima mašina za sušenje veša od 3000 wati. Naš veš je sušila sunčana i energija vetra.
- Krpili smo odeću koja je išla od deteta do deteta, nije bilo odlagališta ni skupljanja za preprodaju.
- Imali smo po jedan radio i televizor (eventualno) u kući, ne u svakoj sobi po jedan. Televizor je imao ekran kao kutija za pizzu, ne kao danas, ekran veličine Švajcarske.
- Imali smo sat na ručno navijanje, a u kuhunji smo sve radile ručno, ne s današnjim gadgetima koji pojedu struje više nego što Đerdap može da proizvede.
- Nismo imali električne samohodajuće mašine za šišanje trave. Stara, dobra kosa koju je trebalo ručno oštriti je bila sasvim dobra!
- Radile smo fizički i nismo trebale ići u klubove za mršavljenje i trčati po pokretnoj traci koja troši struju...
- Imali smo eventualno jedan telefon u kući, a danas ga svaka šuša nosi u džepu. Ali, istina je, nismo znali za ekološki pokret...
- Vodu smo pili sa česme ili iz cisterne, iz ruke ili iz staklene čaše, ne iz plastične flaše kojih ima po ulicama bačenih na milione...
- Pisali smo mastilom iz flašice iz koje smo punili nalivpero, a ne hemijskim olovkama koje se bacaju posle upotrebe...
- Naši su se muškarci brijali žiletima koji su trajali, a ne današnjim brijačima koji se bacaju posle svake upotrebe, ali, istina je, nismo znali za ekološki pokret...
- Ljudi su se vozili s autobusom, vozom, a deca su išla u školu peške ili na biciklu, a ne kao danas autom, mama ili tata servisa...
- Nosili smo iste torbe u školu kroz celo školovanje, a ne kao danas jednu godinu Miki Maus, drugu Šilja, treću Paja Patak itd...
- Naše su knjige služile drugoj, trećoj, četvrtoj generaciji, a vi svake godine kupujete nove za šta treba poseći šume i šume...

Prema tome ne serite više o toj vašoj brizi za ekologiju!

U duhu prethodno navedenog nemojte ni slučajno štampati ovaj tekst. Budimo ekološki svesni! Ali svakako je dopušteno da ga prosledite drugima radi znanja i ravnanja! :-))

Da, istina je, točno je sve to, sve više i više postajemo potrošački ovisni. Treba priznati da sve što nam donosi tehnološki razvoj ima svoje i loše i dobre strane. Loše strane treba znati ovladati i umanjiti ih na najmanju moguću mjeru, a dobre strane treba koristiti i unapređivati.

Točno je, mobilni telefon "danas ga svaka šuša nosi u džepu" i s vremenom postaje ozbiljan ekološki problem. Međutim - ne pada na pamet nikome zabranjivati ga, naravno, jer toliko je života spasio, toliko je zabrinutih majki umirio. Treba iznalaziti optimalna rješenja za prikupljanje isluženih te recikliranje plastičnih i metalnih dijelova.
Točno je da plastike nije bilo u našim životima u tolikoj mjeri, ali treba isto tako znati da je uvođenjem plastike u svim dijelovima medicine spasilo živote i živote ljudi te višestruko se smanjila smrtnost pacijenata zbog infekcija. Da, sve je to omogućila jednokratna plastika. I ne treba je braniti ili oporezivati, već se treba se pobrinuti kako to na siguran i higijenski način prikupiti i reciklirati, pa sirovinu ponovno iskoristiti.
Točno je da smo prije imali "staklene flaše", a danas su ih najvećim dijelom zamijenile plastenke. Da, ali koliko se je energije trošilo za toliku, ipak znatno manju, proizvodnju stakla. Koliko je goriva više potrošeno u transportu znatno težeg tereta samo zbog teže staklene ambalaže. Koliko je više ispušnih plinova emitirano. I ne treba zabranjivati PET ambalažu, već je treba pametnim sustavom prikupiti pa reciklirati i ponovno proizvoditi plastenke, sportske dresove, svečane haljine i što sve ne.
I tako dalje ... moglo bi se unedogled nabrajati.

Ne treba se vraćati u prošlost, jer, gdje je granica do kada se treba vraćati? Kada je taj "restore point"? Stoga se treba usmjeriti na ono što radimo danas i pametno planirati, uz svu odgovornost za posljedice, što i kako ćemo raditi sutra.

Eto.

- 22:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 05.02.2013.

Komentar dana

"Nije kriva plastika, krivi su ljudi koji ne znaju kako njome postupati. Mislim da bude došlo vrijeme kada budemo rudarili staru plastiku na isti način kako danas rudarimo rijetke metale."

Napisao je bloger More ljubavi u komentaru na prethodni video post Zabrane plastičnih vrećica su glupost

- 18:07 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Zabrane plastičnih vrećica su glupost

Evo zašto:

- 00:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 04.02.2013.

Kako spremati plastične vrećice?

Eto, jednostavno i praktično.

- 23:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.02.2013.

Zašto se u Zagrebu ne može uvesti odvojeno prikupljanje otpada?

U posljednjih nekoliko dana malo sam više pažnje posvetio recikliranju - jer u nedostatku pravilnog sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja - bilo mehaničkog, bilo energijske oporabe u spalionicama, normalno je da će se situacija zloupotrebljavati od strane razno raznih interesnih grupa, pojedinaca, eko-fašista i sličnih protivnika svega i svačega te za zatrpana i pretrpana odlagališta, smeće na ulicama, gubitke i sirovine i energije te na kraju za ekološke probleme okrivljavati - materijal. A izgleda da je najlakše napadati tu "strašnu plastiku".

Može li se ili ne? Prenosim članak iz Večernjeg lista koji daje odgovor na to pitanje za Zagreb.

Stanari Mamutice i nakon prestanka projekta nastavili odvajati otpad

Reciklaža
- Zašto Čistoća ne sluša građane

Da Zagrepčani imaju volje pridonijeti u borbi za smanjenje otpada, potvrđuje i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.

Foto: 'Patrik Macek/PIXSELL

Zagrepčani nemaju volje razvrstavati otpad, a najbolji bi model bilo razvrstavanje u specijalnom postrojenju umjesto da građani to sami rade, rekao je u lipnju Branko Valašek, direktor Čistoće, komentirajući propast pilot-projekata primarne reciklaže koje je to komunalno poduzeće provodilo od 2011. godine. Njima su se na početku projekta samoinicijativno pridružili stanari Mamutice iz Travnog, smislivši "Mamuticu za čist okoliš" i u deset mjeseci provedbe na Jakuševec poslali su gotovo sedamdeset tona otpada manje, dokazujući kako tvrdnje Čistoće "ne drže" vodu.

- Taj projekt uspio je u onom segmentu u kojem su sudjelovali građani, ali nije uspio u onom u kojem sudjeluje Čistoća – kazala je Svjetlana Lugar, pokretačica razvrstavanja otpada u najbrojnijoj zagrebačkoj stambenoj zgradi. Iako je prema izračunima udruge odvojeni otpad imao i do dvadeset posto udjela, Čistoća kaže da je to samo 13,4 posto. Mogli smo još i više odvajati, kaže Lugar, da je postojala bolja koordinacija unutar same Čistoće, koja bi ih pratila s dovoljnim brojem kanti i češćim odvozom odvojenog otpada.

- Više od šest mjeseci kontejneri za papir bili su puni već u petak ujutro, a odvoz je bio tek u ponedjeljak. A tako je i danas - opisuje Lugar situaciju na terenu.

Da Zagrepčani imaju volje pridonijeti u borbi za smanjenje otpada, potvrđuje i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.

- Nije točno da građani Zagreba nisu zainteresirani, nego odustaju od reciklaže kad vide da su njihovi napori besmisleni - smatra Mirela Holy. Kaže da je na svoje oči vidjela kako kamioni Čistoće odvoze zajedno odvojeni i miješani komunalni otpad.

- Svim komunalnim poduzećima, ne samo Čistoći, odgovara ovaj status quo, gdje ne moraju ništa mijenjati u smislu organizacije, no to još neće moći dugo zbog direktiva Europske unije, gdje je primarno odvajanje otpada obavezno – objasnila je M. Holy.

Nepravedne uplatnice

Da projekt "Mamutice za čist okoliš" nije propao, govori i činjenica da stanari i dalje odvajaju otpada.

- Nakon završetka projekta spremnici su ostavljeni i mi smo nastavili odvajati otpad. Unatoč dobroj suradnji s pojedincima, sustav nije napravio apsolutno nikakav pomak. Građani i dalje plaćaju nepravedne uplatnice, umjesto da se obračunavaju po volumenu - dodala je gospođa Lugar.

Branko Valašek, direktor Čistoće, nije želio komentirati njezine tvrdnje, a ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović upozorava da Zagreb i dalje nema jasnu viziju dugoročnog upravljanja otpadom.

Da, g. Branko Valašek, direktor Čistoće, nije želio komentirati, ali su zato čitatelji komentirali. Evo jednog zanimljivog:

02.02.2013. u 16:39h damir.pribanic je napisao/la:
Uskoro će građani na svojoj koži osjetiti koji je otpad biznis. Strategije nema. A interesne skupine vuku otpad na svoj mlin. Čistoća je bila i ostala koncipirana na način na koji je, provodi monopol i dokle god je to tako neće biti pomaka na bolje. Gđa. Lugar je svjetli primjer koji zorno pokazuje da su ljudi svjesni i da žele, ali ih ovakvi mastodonti koče u tome. U Čistoći su svjesni da svaka racionalizacija donosi smanjenje broja radnih mjesta, a to im se baš neće... Jasno bilo kakve promjene donose i nove dobavljače, a stare i plodonosne uhodane sisteme nabave im se baš i ne napušta, obzirom da nekolicina na njima dobro živi. Na Googlu postoji čitav niz članaka koji zorno dočaravaju sve što sam ovdje iznio. Vidi: kante, zagreb

U dvorištu Čistoće na odlagalištu tisuće novih kanta - Foto: Tomislav Miletić/Pixsel

02.02.2013. u 13:17h detour je napisao/la:
Jedina pravedna naplata otpada je po kolicini, a ne kvadraturi stana. tako se naplaćuje izvršena usluga. Zašto SDP nije u stanju uvesti pravedni model naplate odvoza otpada, a s tim i strategiju zbrinjavanja otpada? Koliko godina još mora proći?

02.02.2013. u 13:13h detour je napisao/la:
U Čistoći radi 1 300 ljudi, od kojih nekoliko stotina otpada na upravu, stručnjake, inženjere itd. Svi ti ljudi nisu uspjeli napraviti ono sto im je posao, unatoč činjenici da svaki dan rade na tome 8 sati. To je rezultat stranačke podjele fotelja i zato građani zagreba plaćaju najskuplje režije u Hrvatskoj i regiji (!). Upravu Čistoće zbog neuspjeha treba smijeniti.

To su rekli novinari i čitatelji, a što kažu kandidati za gradonačelnika metropole - uskoro.

- 00:24 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 02.02.2013.

Komentar dana - o bioplastici

"I na kraju pitanje glasi, što te briga tamo za neke uzgojine, pamuk ili mlijeko. Nemaš li pametnijeg posla. Nemam, jer ne dopuštam da mi ispiru mozak kako je bioplastika i njezin dio biorazgradljiva plastika, posebno vrećice, rješenje svih ekoloških problema. Ne dopuštam promidžbu da će nešto što je sada manje od 0,5 posto zamijeniti onih 99,5 posto. Postupno će se povećavati udio bioplastike, posebno one načinjene od otpadne biomase. Ali za sada bioplastika nije zamjena za fosilnu plastiku. To je skupina materijala koja je vrlo korisna, koja se temelji na iskorištavanju biomase, poželjno otpadne i čiji će se udio povećavati."

Prof. dr. Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u članku "Tekst iz Hrvatskoga fokusa postao uvodnik u agronomskom časopisu", Hrvatski fokus, Zagreb, 25. siječnja 2013.

- 10:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 01.02.2013.

Zabrane i oporezivanja plastičnih vrećica narušavaju nacionalne ekonomije

Svako uvođenje dodatnih nameta na plastične vrećice povećava troškove stanovništva. U vrijeme kada se brojne države u svijetu, kako najjača svjetska ekonomija SAD, pa tako i naša Hrvatska, susreću s ogromnim problemima nezaposlenosti i padom industrijske proizvodnje, jednostavno se ne smije dopustiti daljnje ugrožavanje radnih mjesta i povećanje troškova stanovništva.

Utjecaj na lokalne zajednice:
- Istraživanje koje je provedeno na Bacon Hill institutu u suradnji s Fondacijom "Amerikanci za poreznu reformu" utvrdilo je da je Washington D.C. uvođenje naknade na plastične vrećice koštalo najmanje 100 radnih mjesta i rezultiralo smanjenjem prihoda od 5,6 miliona $. (1)
- Istraživanje koje su navedene dvije institucije provele za potrebe savezne države Oregon utvrdilo je da donošenje takve odluke će koštati državu 277 radnih mjesta i smanjenjem ukupnog prihoda od 2,3 miliona $ (2)
- Studije također pokazuju da naknade i zabrane jednokratnih plastičnih vrećica nisu smanjile plastični otpad na odlagalištima. Naime, umjesto jednokratnih vrećica koje potrošači dobivaju u trgovinama i na kraju upotrebe iskoriste kao vrećice za smeće, potrošači su kupovali plastične vrećice za smeće koje su u pravilu deblje i teže, odnosno na odlagalištima je za istu namjenu završilo više plastike (3,4)

Utjecaj na obitelji:
- Kada potrošači imaju priliku birati na blagajnama supermarketa, u 90 % slučajeva odabiru plastične vrećice. Nakon što odnesu kući kupljene potrepštine, u 9 od 10 slučajeva te se vrećice višekratno iskoriste za druge kućanske potrebe (5)
- Zabrane jednokratnih plastičnih vrećica mogu potencijalno više koštati obitelji i do tisuću kuna godišnje jer su tada prisiljeni kupovati deblje i veće plastične vrećice za različite kućanske potrebe.
- Nameti i takse su uvijek predmet povećanja. U 2007. godini Irska je povećala naknadu na plastične vrećice na 22 € centa po vrećici, dodatno oštećujući kupce (6)

< Dijagram lijevo: Kada potrošači višestruko koriste trgovačke plastične vrećice onda ih koriste za:

33 % - ulaganje u koševe za smeće

22 % - vrećice za smeće

18 % - nošenje potrepština

10 % - prikupljanje izmeta kućnih ljubimaca

6 % - nošenje doručka / marende

4 % - recikliranje

3 % - spremanje namirnica

2 % - spremanje stvari

1 % - pakiranje

2 % - druge svrge

Izvori podataka:
(1) Utjecaj odluke 18-150 na ekonomiju Washington D.C.-a - The Beacon Hill Institute at Suffolk University; January 2011.
(2) Studija o utjecaju uvođenja takse na ekonomiju građana Oregona i trgovine - Cascade Policy Institute, Americans for Tax Reform, and The Beacon Hill Institute at Suffolk University; February 7, 2011.
(3) Ocjena utjecaja uvođenja naknade na plastične vrećice u Škotskoj - Environment and Rural Affairs Department, Scottish Executive; August 2005
(4) Bin line sales double nation average after plastic bag ban (Nakon zabrane jednokratnih trgovačkih plastičnih vrećica udvostručena prodaja vrećica za smeće) - Adelaide.com, Australija - Kolovoz 2011.
(5) National Plastic Shopping Bag Recycling Signage Testing, APCO, March 2007.
(6) Plastic Bags Levy to be increased to 22c from 1 July 07 (Povećanje naknade na plastične vrećice u Irskoj);" Ministry of Environment, Heritage and Local Government; Republic of Ireland; February 21, 2007.

- 00:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Linkovi