Plastično je fantastično

utorak, 29.09.2015.

Dramatično smanjene komplikacije

… jer plastika to omogućava



Transkateterska zamjena aortalnog zaliska, koja se obično preporučuje pacijentima s teškim suženjem aortalnog zaliska koji su prebolesni za kirurški zahvat zamjene aortalnog zaliska na otvorenom srcu, može izazvati aortalnu insuficijenciju. To je propuštanje krvi u krivom smjeru kroz umjetni zalistak koje može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Ovo je novija metoda zamjene aortalnog zaliska koja se u svijetu primjenjuje u zadnjih desetak godina, a u Hrvatskoj posljednjih 5 godina. Prvih godina kateteri sadržavali su i metalne dijelove, pa je često znalo dolaziti do komplikacija, što kod ovakvih stanja pacijenata svakako nije bilo lako rješivo.


Ovu vrstu kompletno plastičnog katetera razvila je kompanija Direct Flow Medical iz Santa Rose u Kaliforniji, SAD. A kako je izjavio Randolph Chitwood direktor kompanije Qmed - odjela za suradnju s kirurzima, koja je razvila sestrinski tip katetera, ovakva plastična izvedba "dramatično je povećala sigurnost ovog postupka", odnosno plastično kućište katetera i dijelovi pokazali su se 30 puta sigurniji od katetera u metalnom kućištu i s metalnim dijelovima. A to je posebno važno kod pacijenata koji su i prije postupka bili u kritičnom stanju.


Na razvoju ovakve izvedbe katetera radio je cijeli tim stručnjaka, razvojnih inženjera, znanstvenika iz područja materijala i kemičara s iskustvom s polimerima. Tim je uspio definirati plastični materijal koji je potpuno kompatibilan i prihvatljiv ljudskom organizmu, trajan i pouzdan, ispunjava zadanu funkciju, nije kontraindikacija drugim dijagnostičkim postupcima i znatno je sigurniji u primjeni.

Hrvatska kardiokirurgija koristi također ove katetere za usađivanje aortalnih zalistaka i to kod bolesnika, kako je u uvodu napisano, koji su prebolesni za kirurški zahvat. Uspješnost ovog postupka s plastičnim kateterom je veća od 95 %, što je značajni medicinski napredak … jer plastika to omogućava.




Izvori:
Qmed:
Could an All-Plastic Design Make TAVR 30 Times Safer?
Plastic Today: Replacing metal with plastics dramatically improves safety factor of surgical device


- 13:33 - Komentari (7) - Isprintaj - #
  • Plastika i guma su osnovni materijali u suvremenoj medicini. Jedno od najvećih dostignuća je izbjegavanje zaraza izazavanih s nedovoljno steriliziranim špricama. Jednokratne plastične šprice omogućuju izbjegavanje takvih zaraza. (proricatelj 29.09.2015. 21:29)
  • Cijeli svoj radni vijek u nefrologiji radim sa finim plastikama,
    od katetera do sistema za dijalizu. Ta nova grana medicine bila bi nezamisliva bez plastike. (Lastavica 30.09.2015. 08:34)
  • Oprosti, ove boleštine ću preskočiti... bojim se... (mecabg 30.09.2015. 08:57)
  • Počela sam raditi u biokemijskoj laboratoriji punoj stakla...
    Sad su staklene samo šalice za kavu:)) (mecabg 30.09.2015. 08:58)
  • Sad barem znam kad mi ovo dobro srce izduši da mogu
    zamijenit plastično, a i ostale djelove. Pozdrav:)) (malo ti malo ja 30.09.2015. 09:11)
  • e to ja zovem argumentacijom za široke slojeve našeg društva ;) (NF 30.09.2015. 23:38)
  • drugim riječima, srca kucaju isto ili čak i bolje, pa makar bila i od plastike... onda je stvar u nečem drugom, a ne u srcima... :) pozdrav (j. 01.10.2015. 09:59)
  • ponedjeljak, 28.09.2015.

    Moda iz odbačenih ribarskih mreža

    Već je pisano na blogu o firmi Aquafil u postovima: Recikliranje najlona - Naši (susjedni) plastičari - Aquafil i Naši plastičari (tekstilci) - AquafilCRO u kojem je prikazan proces prerade odbačenih ribarskih mreža u poliamidne (najlonske) niti koje se kasnije koriste za izradu različitih tekstilnih proizvoda - od modne i sportske odjeće, tekstila za namještaj i unutrašnjost automobila pa sve do podnih obloga (tepisona, tepiha).

    AlJazeera snimila je video prilog o ovom zanimljivom i ekološki vrlo korisnom procesu recikliranja. Pogledajte:





    Izvor:
    AlJazeera:
    Fish Net Fashion


    - 23:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #
  • interesantno.. (Euro 29.09.2015. 09:57)
  • Video zaštekao kad je najzanimljivije. Probat ću drugi put pogledati kraj. (Mela 01.10.2015. 06:44)
  • nedjelja, 27.09.2015.

    Ništa od zabrane



    Vrhovni sud savezne države New York u Sjedinjenim Američkim Državama poništio je odluku gradskih vlasti o zabrani polistrirenske ambalaže za hranu, jer postoji sustav i program koji potpunosti osiguravaju recikliranje ove ambalaže






    Kao što je poznato i već je pisano na ovom blogu u postu: New York zabranjuje ambalažu od pjenećeg polistirena, gradsko vijeće New Yorka 19. prosinca 2013. donijelo je odluku o zabrani ambalaže od pjenećeg polistirena (PS-E) ili šire poznatije po komercijalnom nazivu stiropor. Međutim, odluka je također sadržavala amandman širokog kruga protivnika takvog pristupa rješavanju problema, koji je predviđao odgodu od najmanje jedne godine za koje vrijeme proizvođači ambalaže od pjenećeg polistirena zajedno s odgovarajućim gradskim službama ne pronađu učinkovit sustav prikupljanja i recikliranja ili dokažu da takav sustav postoji. Uredba odnosno zabrana je trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2015. godine, ukoliko se ne uspostavi učinkovit sustav prikupljanja i recikliranja.

    Uredba, odnosno zabrana je stupila na snagu 1. srpnja ove godine, međutim predstavnici protivnika ove zabrane koji su zastupali proizvođače ambalaže, restoratere, trgovce, ali i brojne druge udruge i interesne skupine, sudskim putem tražili su poništenje ove odluke. Vrhovni sud New Yorka donio je odluku o poništenju ove zabrane s obrazloženjem da sustav i program recikliranja ambalaže od pjenećeg polistirena postoji i može pokriti ukupnu potrošnju te ambalaže.

    Sutkinja Margaret Chan je tražila jednostavan odgovor na pitanje je li pjeneći polistiren (PS-E) (ili EPS kako ga označavaju u stranim medijima) reciklabilan. Dobivši odgovor je jeste, odluka je bila jednostavna. U prilog ovakvoj odluci bio je cijeli niz stručnih i znanstvenih dokumenata koji su dokazivali da zabrana ove vrste ambalaže nije ekološka mjera, niti mjera koja će doprinijeti smanjenju otpada, ali niti da je utemeljena na znanstvenim dokazima.

    Ovakvom odlukom New York je postao prvi grad u Sjedinjenim američkim državama gdje je u cilju zaštite okoliša i sa željom poticanja i promicanja recikliranja kao načina rješavanja problema otpada poništena zabrana i rješavanje problema otpada usmjereno na jedini ekološki prihvatljiv način - a to je recikliranje.



    Izvori:
    Plastic Today:
    New York State Supreme Court overturns city's ban on foam
    Plastic Today: NYC polystyrene foam ban called "nonsensical" by former deputy mayor
    Crain's New York Business: Plastic-foam ban approved by council
    Crain's New York Business: Last call for plastic foam
    Animated flags


    - 16:20 - Komentari (2) - Isprintaj - #
  • Ne mogu zamisliti život bez platične ambalaže... (mecabg 27.09.2015. 17:13)
  • Borbe lobija, neka pitaju korisnike, svatko želi svoj dio kolačića.
    Ne razumijem, ako se nešto može reciklirat odakle dolazi ekološka opasnost, prikrstit ću se. Lipi pozdrav:)) (malo ti malo ja 27.09.2015. 19:45)
  • subota, 26.09.2015.

    Porast potražnje za polietilenom visoke gustoće


    NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 90



    Potažnja će rasti prvenstveno zbog rasta potrošnje polietilena visoke gustoće (PE-HD) u ambalaži, poljoprivrednim filmovima i proizvodnji cijevi, širom svijeta - kako se navodi u izvještaju Transparency Market Research-a.


    Polietilen visoke gustoće (PE-HD), može ga se naći i na raznim plastičnim proizvodima nepravilno označenog starom oznakom HDPE (High Density Polyethylene) široko je primjenjiva plastika za cijeli niz plastičnih proizvoda - od jednokratnih plastičnih vrećica, razne vrste ambalaže do vodovodnih i kanalizacijskih cijevi.

    Prema izvještaju međunarodne kompanije za ispitivanje tržišta Transparency Market Research, očekuje se rast potrošnje ove vrste plastike sa sadašnjih 56,13 milijarda US$ na 84,/9 milijarda do 2023. godine - što predstavalja rast od oko 4,5 % godišnje u tom razdoblju. Godišnja potrošnja ove vrlo raširene vrste plastike bila je 39.254.600 tona u 2014.

    Najveći rast primjene, odnosno potrošnje polietilena visoke gustoće (PE-HD) predviđa se u ambalažnoj industriji, zatim kod poljoprivrednih filmova te za proizvodnju plastičnih cijevi. 25 % ove vrste plastike primjenjuje se postupkom puhanja (blow moulding) koji se koristi za proizvodnju šupljih plastičnih proizvoda (kao što su npr. plastenke).

    Najveće tržište plastičnih proizvoda na svijetu koje pokriva 40 % potrošnje je pacifički dio Azije, odnosno tržišta Kine, Japana i Južne Koreje, a zatim je tu europsko i sjeverno-američko tržište. Ipak, u narednom razdoblju, najveći porast potrošnje očekuje se na Srednjem Istoku i u Africi.



    Izvor:
    Bussines Standard:
    Global high density polyethylene market to reach $84 bn in 2023


    - 21:42 - Komentari (4) - Isprintaj - #
  • Pozdrav Romeo........Bit će da se naježiš kad me vidiš? (annaboni 26.09.2015. 22:02)
  • eh, da je meni doći na vlast kako, pa dekonzervirati dinu i dograditi još ona dva pogona, pa preuzeti europsko plastično tržište... tko bi nam bio ravan?! ti bi mi bio generalni direktor i onda znam da bi sve savršeno funkcioniralo!! (lion queen 26.09.2015. 23:18)
  • :0) (Mela 27.09.2015. 13:52)
  • @Anči - naravno da nisam, dapače. Bio sam malo po putovima, pa sam slabiji s aktivnostima na blogu, ali nadoknaditi ću :-)
    @Lavice - eh, da je. Ja još uvijek imam tračak nade u nekakvu pamet i razboritost - onih koji odlučuju, ali i onih zainteresiranih, jer na lokaciji DINE ništa drugo niti nema šanse ili jednostavnije rečeno: jeftinije bi bilo startati proizvodnju, početi ostvarivati najmanje 200 mlilijuna Eura godišnje prihoda, zaposliti najmanje 300 stručnjaka, plaćati sve račune, sva davanja i sve plaće nego to potaracati u ledinu. (Plastik 27.09.2015. 17:07)
  • četvrtak, 24.09.2015.

    Najava događaja - izvanredna Skupština DPG



    U četvrtak 24. rujna 2015. u Klubu nastavnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Južna zgrada, Ulica Ivana Lučića 5, s početkom u 12 sati održati će se izvanredna Skupština Društva za plastiku i gumu sa sljedećim dnevnim redom:

    1. Otvaranje Skupštine – pozdravna riječ v. d. predsjednika DPG-a, M. Leskovac
    2. Usvajanje Statuta DPG-a prema odredbama novog Zakona, uvodničar I. Čatić
    3. Uoči pola stoljeća društvenog rada na području plastičarstva i gumarstva - kako dalje, uvodničar I. Čatić

    Treća točka je vrlo zanimljiva. Diskusija i zaključci bi trebali dati odgovor kako i da li uopće dalje. Činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo, pogotovo u području plastike i gume, opterećeno visokim troškovima poslovanja, snažnom konkurencijom i bez obzira na pozitivne bilance poslovanja, vrlo malo ili gotovo ništa ne ostaje za društvene djelatnost - članstva u stručnim društvima, sufinanciranja putem oglašavanja u stručnim časopisima ili sufinanciranja znanstvenih istraživanja. Sve u svemu, bez financijske pomoći - ne za plaće i honorare, već za osnovne stručne i znanstvene aktivnosti i izdavanje časopisa, postavlja se pitanje imali smisla dalje. Ako ima, sljedeće pitanje je kako.

    Današnja Skupština trebala bi dati odgovore na ova pitanja.


    - 07:22 - Komentari (3) - Isprintaj - #
  • Šta je ovo ?

    Ja koja ne kužim kemiju i plastiku uvijek prva komentiram (annaboni 24.09.2015. 15:50)
  • Problem na koji Plastik ukazuje je dvojak. Proizvodnja plastike u Hrvatskoj je građena u mračnim vremenima, sada kada je sve zasjalo uništena je. A pridonosila je izvozu u zadnjem razdoblju prije uništenja oko 200 milijuna eura godišnje. Imala je stručnjake sposobne da poučavaju potencijalne kupce, kao što to rade druge velike kompanije koje prodaju materijal. Prerađivači surađuju s proizvođačima opreme. Misle da je to dovoljno. I smatraju da je podupirati rad Društva za plastiku i gumu s 1 000 ili 2 000 kuna godišnje nepotreban trošak. Međutim čini se da ni proizvođači plastičnih vrećica nisu ništa naučili što znači DPG. Ono je organiziralo obranu vrećica, NJegovi članovi, uključivo člana Upravnog odbora R. Dešu su najviše pridonijeli tome da je Hrvatska bila jedina koja je glasala protiv zabrane. Naime zabrana nije bila ekološki opravdana već ekonomski motivirana. No o tome je na stranicama ovog portala bilo dovoljno riječi.
    Nego nova, neprovjerljiva vijest iz Brisela. Sprema se nova zabrana. Staklene ambalaže na brodovima jer na hrvatskim brodovima piše da se ne može odrediti vrijeme raspada te ambalaže koja također opterećuje mora. Ali piše da se kese (vjerojatno plastične) raspadaju poslije 450 godina. A postoje tek pedesetak godina. Mnogo jaki dokaz rekli bi neki. (proricatelj 26.09.2015. 08:39)
  • Annabony kaže da ne zna kemiju i plastiku ,a prva komentira. Za plastiku nije dovoljno znanje kemije. Plastika je puno više,strojarstvo i elektrotehnika, građevinarstvo itd. Prema tome Plastik radi za sve njih jer vas upoznava s tim područjem u cjelini. (proricatelj 26.09.2015. 17:07)
  • srijeda, 23.09.2015.

    Jednostavno o BPA

    - 16:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #
  • Šališ se Romeo?

    Ovo jednostavno...........? (annaboni 23.09.2015. 19:39)
  • A zamisli @Anči da sam napisao "A sada jedan jako komplicirani prikaz o bisfenolu"? Ha, ha, pa nitko tek onda ne bi pogledao. Šala mala, ipak mislim da na jednostavan i vizualno prihvatljiv način daje informacije o toj toliko (neopravdano) napadanoj kemikaliji od koje je nemjerljivo više koristi nego eventualne štete i opasnosti. (Plastik 24.09.2015. 10:35)
  • utorak, 22.09.2015.

    Novi materijali za nove primjene 2

    Nedavno je na ovom blogu s web stranica bloga 3Dprint.hr prenesen prvi dio članka o novim plastičnim materijalima: Novi materijali za nove primjene koji se koriste u 3D tisku. Danas se prenosi drugi dio članka Dušana Vrbanca, koautora bloga 3Dprint.hr.


    Novi materijali na tržištu
    za FDM/FFF pisače (2/2)



    U prethodnom tekstu (1/2) opisani su materijali za specifične namjene, kao što je SemiFlex (NinjaFlex) koji posjeduje svojstva poput čvrstoće, elastičnosti i pouzdanosti. Spomenuli smo PORO-LAY paletu koja nudi četiri nova materijala (Lay-Felt, Lay-Tekkks, Lay-Fomm, Gel-Lay) i materijale koji su namijenjeni za izradu nakita, umjetnina ili arhitekture (WoodFill, BronzeFill, CopperFill, BrassFill).


    U nastavku ćemo predstaviti još neke novije materijale koji se mogu koristiti na FDM/FFF uređajima. Za neke od spomenutih materijala potrebni su dodatni zahtjevi poput ekstrudera od nehrđajućeg čelika ili tvrde bakrene legure obzirom da punila (dodaci) u plastici s vremenom mogu abradirati površinu ekstrudera (hotend).


    5. XT-CF20 Filament

    Proizvođač: ColorFabb

    Svojstva materijala: XT-CF20 je filament na bazi novog polimera Amphora 3D, "pojačan" sa karbonskim vlaknima (20 %). Materijal bi trebao biti čvršći (nedovoljno empirijskih podataka) od standardnog filamenta (ABS/PLA), otporan je na kemikalije i nije štetan za zdravlje u dodiru s hranom. Pri ispisu se ne osjeća jak miris taljene plastike kao kod ABS-a, a proizvođač garantira smanjen udio štetnih nanočestica koje se prenose zrakom. Slojevi se pri ispisu bolje sljepljuju, što vezu između slojeva čini jačom. Moguć je ispis finijih detalja. Preporuča se ekstruder od čelika ili tvrde bakrene legure. Materijal dolazi u roli debljine niti 1,75 / 2,85 mm.

    Cijena za masu od 0,75kg iznosi 50 €.

    Napomena: Amphora 3D je novi materijal pod nazivom XT-copolyester. Izrađen specijalno za 3D pisače (za razliku od ostalih materijala koji su prilagođeni za 3D ispis). Proizvodi ga američka kompanija Eastman Chemical Company za nizozemski ColorFabb.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): 240-260 °C,
    • Brzina ispisa: 40-70 mm/s,
    • Temperatura postolja: 60-70 °C,
    • Modul elastičnosti: 6200 N/mm2,
    • Deformacija pri lomu: 8-10 %,
    • Ne sadrži stiren i BPA (Bisfenol A).

    Gdje kupiti: ColorFabb




    6. PETG

    Proizvođač: eSUN

    Svojstva materijala: PETG je oznaka za modificirani glikol polietilen tereftalat i predstavlja amorfni tip kopoliestera. To je materijal koji posjeduje svojstva visoke čvrstoće poput ABS plastike (akrilonitril / butadien / stiren) i lakoće korištenja PLA plastike (polilaktička kiselina). Također ima izražena svojstva visoke žilavosti i elastičnosti, a nakon ispisa ima niski postotak skupljanja i vitoperenja (u usporedbi s ABS-om). Pri taljenju ne ispušta miris, a materijal je moguće i reciklirati. Osim bezbojnog PTGE filamenta dostupne su role i u transparentno zelenoj, plavoj, žutoj i crvenoj boji. Materijal je pogodan za pisače koji koriste niti / filament debljinu 1,75 mm ili 3 mm.

    Cijena za masu od 1kg materijala u roli iznosi oko 30 $.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): 230 - 250 °C,
    • Brzina ispisa: 30-60 mm/s,
    • Temperatura postolja: 80 - 90 °C.

    Gdje kupiti: eSUN




    7. Elektoprovodljivi PLA

    Proizvođač: Proto-pasta

    Svojstva materijala: Proto-pasta je polimerni, elektroprovodljivi filament, dizajniran za 3D ispis elektroničkih elemenata za prijenos "slabe" struje. Sastav je mješavina 4043D PLA i 15 % ugljičnih vlakana. Materijal omogućava izradu sklopova u koje je moguće integrirati prekidače, potenciometre, LE-diode (svjetleće diode), senzore i slično. Materijal je pogodan za pisače koji koriste niti / filament debljine 1,75 mm ili 3 mm.

    Cijena za masu od 0,5 kg materijala u roli iznosi oko 48 $.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): 230 °C,
    • Brzina ispisa: 40-100 mm/s,
    • Temperatura postolja: 50 °C,
    • Dobra čvrstoća i veća elastičnost od čistog PLA materijala (ali manja adhezija),
    • Slaba krutost (poluelastičan materijal),
    • Upotreba ispisanih modela na temperaturama ispod 50 °C,
    • Minimalno vitoperenje nakon ispisa,
    • Kompatibilan za Dual-Head ekstrudere tj. lijepi se za klasičan PLA pri ispisu sa dvije glave (PLA + Proto-pasta).

    Gdje kupiti: Proto-pasta




    8. T-Glase

    Proizvođač: Taulman

    Svojstva materijala: Samo ime navodi da se radi o "staklastom" materijalu. Radi se o materijalu koji je derivat PET (polietilen tereftalat) plastike. PET kao i T-Glase ne smatra se transparentnom plastikom već spada u grupu polimera koja je bezbojna (water-clear, "optically correct"). Materijal je izrađen od plastika koje su odobrene od američke uprave za hranu i lijekove. Ima niski postotak skupljanja i vitoperenja nakon ispisa. Obzirom da je materijal "staklast", modeli nakon ispisa nisu prozirni jer ipak se radi o nizu slojeva staklastih niti. Tanji sloj ispisa daje slabiji efekt prozirnosti. Za bolji efekt potrebno je podesiti postavke prije ispisa (ovisno o veličini mlaznice tj. ekstrudera) prema uputama koje možete naći na stranicama Taulman3D ili na pdf-u. Mehanička svojstva trenutno nisu dovoljno poznata pa se materijal koristi zbog estetike. Materijal je pogodan za pisače koji koriste niti / filament debljine 1,75 mm ili 3 mm.

    Cijena za masu od 0,45kg materijala u roli iznosi oko 30 $.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): oko 210 °C,
    • Brzina ispisa: 12 mm/s,
    • Temperatura postolja: 45 °C,
    • Ne ispušta mirise pri tajenju,
    • Dostupne 4 boje.

    Gdje kupiti: Taulman3D




    9. Legura 910

    Proizvođač: Taulman

    Svojstva materijala: Radi se o materijalu na bazi najlona (nije ojačan punilom), namijenjenom za izradu mehaničkih dijelova kod kojih je potrebna dimenzionalna preciznost, veća vlačna čvrstoća i izdržljivost (dijelovi za industriju ili robotiku). Lako skidanje potpore s modela nakon ispisa. Materijal je pogodan za pisače koji koriste niti / filament debljine 1,75 mm ili 3 mm.

    Cijena za masu od 0,45 kg materijala u roli iznosi oko 36 $.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): oko 245 °C,
    • Brzina ispisa: 40 - 100 mm/s,
    • Temperatura postolja: 30 - 65 °C,
    • Vlačna čvrstoća: 55 MPa
    • Modul elastičnosti: 502 MPa
    • Produljenje pri lomu: 31 %

    Gdje kupiti: Taulman3D




    S obzirom da tržište materijalima konstantno raste tj. donosi nove, korisnici najčešće upotrebljavaju ABS i PLA plastiku. Novi materijali imaju specifične namjene i svakako ih treba tretirati kao materijale koji nisu adekvatni za klasični ispis pokaznih modela (vizualni pregled prototipa i slično). Razlog tome je cijena materijala, a u nekim slučajevima i potrošnja ekstrudera, što je sljedeća tema na blogu 3Dprint.hr.


    Piše: Dušan Vrbanec
    koautor bloga 3Dprint.hr




    Izvor:
    3Dprint.hr:
    Novi materijali na tržištu za FDM/FFF pisače (2/2)


    - 16:56 - Komentari (2) - Isprintaj - #
  • Danas sam slušao dio emisije i pao si mi na pamet...
    http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/jezik-i-predrasude/128073/ (B-612 22.09.2015. 18:58)
  • Je, ja sam jako puno naučio, a i još uvijek učim od profesora Čatića, Sreća da je on još uvijek uporan i voljan dijeliti svoje znanje, pa ga često mižemo slušati na radiju, vidjeti na televiziji i čitati na brojnim portalima, pa i na ovom blogu. (Plastik 23.09.2015. 17:23)
  • ponedjeljak, 21.09.2015.

    Recikliranje PET-a


    NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 89




    Tijekom 2014. godine Europljani su prikupili i reciklirali ekvivalent jednak 66 milijardi PET boca od litre i pol, to jest oko 57 % plastičnih boca i druge plastične ambalaže koja je stavljena na tržište. Podaci su to koje donosi Petcore Europe, paneuropska udruga sa sjedištem u Bruxellesu koja predstavlja cijeli PET vrijednosni lanac.






    Prema prikupljenim podacima, na razini Europe prošle je godine zabilježen rast prikupljene PET ambalaže i to za 6.8 % u odnosu na 2013. godinu. Istovremeno je porasla i potražnja za PET ambalažom i to za 4.8 %.

    Patrick Peuch, izvršni direktor Petcore Europe, pojašnjava: "Potreban nam je dvosmjerni pristup: s jedne strane treba stajati industrija čiji bi cilj trebao biti bolja organizacija procesa prikupljanja iskorištene ambalaže, dok bi s druge strane trebalo povećati svijest potrošača o važnosti prikupljanja i vrijednosti recikliranja te njihove uloge u cijelom procesu, posebice unutar konteksta gospodarstva kao cjeline".

    Iz ove udruge javljaju kako se stope recikliranja ambalaže znatno razlikuju od države do države, a niz zemalja članica EU premašuje prosjek od 57 %. Istovremeno, nemali je broj zemalja članica koje su debelo ispod prosjeka te trebaju mnogo toga učiniti kako bi povećali razine reciklaže. Detaljni rezultati istraživanja biti će predstavljeni na nadolazećoj godišnjoj konferenciji udruge koja će se održati 24. studenog 2015. godine.

    Što se Hrvatske tiče, ministar Zmajlović je izjavio: "U sustavu povratne naknade u 2014. prijavljeno je oko 576.667.826 komada boca i limenki, a sakupljeno je 534.786.659 odnosno 93,6 %". Na žalost konkretan podatak koliko je toga reciklirano - nije bilo moguće pronaći, no čim je prikupljeno i evidentirano, vrlo vjerojatno je ili reciklirano u ovlaštenim tvrtkama ili je prodano inozemnim tvrtkama koje se bave otkupom i recikliranjem.

    Izvori:
    Croenergo.eu:
    EU: 2014. godine reciklirano 66 milijardi PET boca
    Animated flags


    - 11:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #
  • Bravo reciklaži! (Sjećanje i osvrti 21.09.2015. 12:50)
  • U Njemackoj kada vratis plasticnu flasu dobijes 25 centi,a kada vratis staklenu 8 centi..

    U Hrvatskoj obrnuto..
    Za staklenu mi uzme 2 kune kaucije,a plasticna 50 lipa.. (Euro 21.09.2015. 13:51)
  • Pa, ja nisam ni mislila drugačije, nego da prikupljeno i recikliraju.... (Moja Moda 21.09.2015. 18:33)
  • subota, 19.09.2015.

    Plastika i grafeni - materijali budućnosti

    Već je na ovom blogu pisano kako je plastika materijal 21. stoljeća, a u budućnosti sve veću i nezamjenjivu ulogu imati će posebne vrste plastike i grafeni. Cijelu seriju članaka koje o tome govore, pripremila je prof.dr.sc. Đurđica Španiček u serijalu "Quo Vadis plastiko?", a poveznice možete pronaći s lijeve strane naslovne strane ovog bloga. Da su ta predviđanja točna potvrđuje i sljedeći članak koji se ovih dana pojavio najprije u britanskim medijima, a zatim i u medijima širom svijeta.

    Britanci počinju graditi ratni brod budućnosti





    Obistine li se najave britanskih inženjera i ratni brod kraljevske mornarice Dreadnought doista 2050. ugleda svjetlo dana, Velika Britanija ponovno bi mogla postati vladarica svjetskih mora. Naime, ovaj ratni brod pod zapovjedništvom britanske krune bit će, tvrde, najsuvremenije i najsloženije ratno plovilo na svijetu, a tehnologija korištena pri njegovoj izradi ravna je tehnologiji koju se dosad moglo vidjeti samo u kultnoj SF seriji "Zvjezdane staze".



    Oplata će mu biti načinjena od posebno jakog akrila obloženog grafenom koji smanjuje otpor pri plovidbi, ali u određenim trenucima omogućava i svojevrsnu "prozirnost" broda. Plovilo će se pokretati fuzijskim nuklearnim reaktorima i bešumnim elektromotorima, a na brodu će biti samo pedeset mornara koji će, umjesto na palubi, dužnosti obavljati u kontrolnim sobama opremljenim hologramskim komunikacijskim postajama. Oružani sustavi temeljit će se na elektromagnetskim topovima koji ispaljuju impulse brze svjetlosti, dok će s palube polijetati bespilotne letjelice po vatrenoj snazi i performansama bolje od današnjih zrakoplova lovaca posljednje generacije.



    Britanski inženjeri tvrde da je tehnologija za izradu ovog broda već na raspolaganju te kako je izgradnja za 35 godina realan cilj.





    Izvor:
    Večernji list:
    Britanci počinju graditi ratni brod budućnosti
    Daily Mail: HMS Hi-tech, the warship of the future: Royal Navy's Dreadnought 2050 has space-age control room, 'see-through' hull and a crew of just 50
    Animated flags


    - 13:12 - Komentari (6) - Isprintaj - #
  • Već sam se oduševila sa onim plastični brod budućnosti...
    Onda čitam ratni... Zar ne planira ovaj planet ikad prestati sa ratovima?? (mecabg 19.09.2015. 13:37)
  • Na žalost, @Meco, vojni proračuni su danas u skoro svim državama najveći proračuni. Sve u ime obrane od neke vanjske opasnosti. To je tako. Pa onda barem neka se dio tih proračuna troši na istraživanja - svemira, materijala, tehnologija, lijekova, medicine koje se kasnije jako dobro mogu primijeniti u mirnodopske svrhe. Prvi svjetski rat nam je donio tenkove s pogonom na gusjenice, Von Braun nam je donio raketni motor, Hirošima nam je donijela nuklearnu energiju, Apollo nam je npr. donio teflon i tako dalje, nabrajanju nema kraja. Brojne inovacije najprije su primijenjene u vojsci i ratovima da bi se danas pokazale nezamjenjivima u našim životima. (Plastik 19.09.2015. 13:55)
  • ...Elektroničarski gledano, pročitavši prve pokuse o njegovim svojstvima upotrebljivim u elektronici, materijal je "ludilo"! Krajnje je vrijeme da se npr. akumulatori, kondenzatori i baterije, pomaknu sa tehnologije koja se zapravo nije bitno mijenjala već sedamdestak godina...:) (sagittariusclassic 19.09.2015. 15:11)
  • Fuzija je još jako daleko od tehnološke primjene. Jedini fuzioni reaktor koji je u izgradnji kao prototip je ITER i predviđa se da će za kojih 50 godina moći proizvoditi struju. Njegove dimenzije su goleme. Ne vidim kako bilo tko misli da će tako nešto moći staviti u brod. Naravno, možda se desi čudo ali za sada stvari nisu baš optimistične za upotrebu fuzije.
    Proizvodnja grafena u velikim količinama i rukovanje tim 1-atom debelim materijalom su još daleko od industrijske proizvodnje. Situacija je nešto drugačija ako se misli na kompozitne materijale sa višeslojnim grafenskim sistemima. Ako je puno slojeva grafena na kupu onda se to zove grafit. Sveukupno, situacija s grafenom je vrlo slična onoj sa ugljikovim nanocjevima: jako puno očekivanja a relativno malo stvarnih aplikacija.
    Grafen u elektronici: nažalost grafen nema elektronski procijep potreban da bi se mogao koristiti u elektronici. Postoji veliki broj eksperimenata sa modifikacijama grafena s ciljem da se dobije neki prihvatljivi procijep (ideal bi bio silicijski) ali bezuspješno.
    Postoje ozbiljne mogućnosti u poboljšanju baterija i solarnih ćelija. (Nestašni crni mačak 19.09.2015. 18:01)
  • Hajdemo ulagati u obrazovanje da barem naučimo kako se braniti od takve nemani. Bojim se takve plastike. (samo za vranju 19.09.2015. 18:13)
  • @Sagy i @Mačak, hvala na komentarima koji su informativna, edukativna i kvalitativna nadopuna posta. (Plastik 20.09.2015. 00:14)
  • petak, 18.09.2015.

    Suncobrani i kišobrani

    Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije
    - Alemka Goleš, Zagreb


    U ova promjenjiva (mislim meteorološki) vremena valja se pripremiti za svaku mogućnost. Sunce ili kišu, važno je zaštititi se. A plastika to omogućava.


    Kišobran za troje


    Fotografkinje


    Dama sa suncobranom


    Zaštita




    - 11:16 - Komentari (5) - Isprintaj - #
  • nista bez kisobera (Euro 18.09.2015. 11:25)
  • A gospodin s narančastim ?

    Super, bilo koje boje (annaboni 18.09.2015. 19:36)
  • Jao prepadoh se, jedna gospođa ista ja. Shvatila sam da nemam isti kišobran i odahnula, nisam ja. (samo za vranju 18.09.2015. 20:03)
  • Nemam sreće s kišobranima, redovito ih gubim. Ali da treba, treba. (O-da životu! 18.09.2015. 20:27)
  • lijepe fotkice...prepune života.. i korisne plastike :) (lion queen 19.09.2015. 05:33)
  • četvrtak, 17.09.2015.

    Plastična glagoljica


    3D printer može poslužiti i u edukativne svrhe / Foto S. Drechsler



    U povodu Međunarodnog dana pismenosti koji je bio 9. rujna Gradska knjižnica Rijeka organizirala je simboličan program posvećen glagoljici koji se sastojao u tisku plastičnih modela glagoljičnih slova. Pojašnjavajući kako se radi o gesti kojom je Gradska knjižnica željela podsjetiti što je pismenost, čemu služi i koje oblike poprima u današnje vrijeme, suradnik za marketing, odnose s javnošću i projekte Kristian Benić istaknuo je da se ove godine Knjižnica odlučila na 3D tisak plastičnih modela glagoljičnih slova.

    - Riječ je o svojevrsnoj igri s glagoljicom koja je naše autentično pismo, a danas u vrijeme modernih tehnologija poprima drugi oblik. Osmislili smo i jednostavnu društvenu igru Memory inspiriranu glagoljicom koju i inače djeca mogu igrati u Odjelu Stribor, a pored toga građanima pružamo mogućnost da saznaju nešto o 3D pisačima, kao jednom od elemenata nove pismenosti, istaknuo je Benić.



    Izvor:
    Novi list:
    3D print plastičnih glagoljičnih slova u Gradskoj knjižnici Rijeka


    - 23:06 - Komentari (2) - Isprintaj - #
  • Odlično :-)). (ZlicaOdOpaka 18.09.2015. 01:33)
  • U svrhu obrazovanja i ja bih se poigrala. (samo za vranju 18.09.2015. 06:40)
  • utorak, 15.09.2015.

    Započela kampanja plašitelja otiscima

    Stvaranjem samostalne Hrvatske započelo je pranje mozga hrvatskoj javnosti zelenom ideologijom. Ideje i financijeri su ostali uglavnom isti, mijenjaju se samo vrhovnice tih pokreta. Vrhovnici se baš i nisu nametnuli javnosti. S jednim izuzetkom.

    (Ilustracija: Hrvatski znanstvenici, novinari i posljedično administracija i javnost poznaju samo suvremeni hrvatski jezik. Engleski. Pa ne čudi prijevod s »ugljični otisak«, umjesto ugljikov trag)


    Piše: prof. emeritus Igor Čatić


    Ovih dana najavljen je početak izborne kampanje zelenih plašitelja, posebno ugljičnim otiskom. Poznato je da se zalažem za plastiku, plastične vrećice i da sam protivnik onih koji u korist velikog kapitala napadaju sve što bi moglo unaprijediti razvoj Hrvatske. A čini se da im jako slabo idu brojevi, sve što je iznad 2 ili 3 posto je za njih nezanimljivo, privlače ih posebno brojke ispod 1 %. Istodobno izvrsno vide otiske ugljičnog dioksida. No se samo ini, već i znanstvenici, novinari i posebno administracija.

    Tko su ti koji vole sve ono ispod 1 %. To su oni koji se reklamiraju da podupiru održivi razvoj Hrvatske, a odavno su se pretvorili u BANANA.
    Pritom BANANA je akronim za
    Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything
    (Ne graditi apsolutno ništa pored nečega).

    Stvaranjem samostalne Hrvatske započelo je pranje mozga hrvatskoj javnosti zelenom ideologijom. Ideje i financijeri su ostali uglavnom isti, mijenjaju se samo vrhovnice tih pokreta. Vrhovnici se baš i nisu nametnuli javnosti. S jednim izuzetkom. Barem s tri od njih sam se sukobljavao i sukobljavam se zbog uništavanja Hrvatske zbog njihovog održivog razvoja. Svima koji svojoj zelenom pričom zapravo dopunski prazne hrvatski životni prostor. Ljudi su prisiljeni otići u svijet jer ovdje ne mogu zaraditi.

    Nije novost da raskrinkavam pojam prirodan, vezan uz organski uzgoj. U možda koju iznimku, sva hrana je za sada organska i to su organski polimeri. Hrana biljnoga i životinjskog podrijetla je danas pretežno iz uzgoja, pa po definiciji ne može biti prirodna. Ništa loše. Ne možemo živjeti od šumskih gljiva ili jagoda i prirodnih, a svi ih zovemo divljih životinja, poput veprova, jelena ili morske ribe. Prvi prijedlog: neka zakonodavac ukine pravo reklamiranja organske hrane kao prirodne, jer je uzgojena.

    Ponovno se priprema konferencija o klimatskim promjenama. Ovaj puta uz snažnu podršku predsjednika SAD-a, B.Obame. Kako to izgleda s motrišta plastike?

    Plastika – najzeleniji materijal 21. stoljeća

    Nešto stariji podatci pokazuju da zamjena plastike drugim materijalima pridonosi povećanju utroška prirodnih izvora za 3,7 puta. Potrebno je 46 posto energije više i stvara se više od 50 posto dodatnih količina ugljikova dioksida. Uporabom plastičnih proizvoda na godinu se uštedi 2300 TJ energije (VDI-N, 18. 12. 2009.).

    A koliki je ugljikov trag cjelokupne plastike? Danas oko 300 milijuna tona godišnje (ekvivalent od više od dvije i pol milijarde tona čelika). Zaista zastrašujuće velika količina. Čak punih 1,5 posto. Zato i to ne bez razloga se smatra da je plastika najvažniji i najzeleniji materijal 21. stoljeća. Zato smo u svrhu održivog razvoja dopustili uništenje njezine proizvodnje u Hrvatskoj. Što je s ostalih 98,5 %?

    Kada sam napisao prvi puta ugljikov trag (eng. carbon footprint) (Vjesnik, 14. siječnja 2009.) napisala mi je jedna uspješna poduzetnica, ali i vjerna čitateljica te komentatorica mojih tekstova. »Profesore, nije vaš običaj da ne definirate nazive koje po prvi puta upotrebljavate. Radi se ovom zgodom o ugljikovom tragu. Praktički nema ništa o tom novom pokazatelju na tražilicama na hrvatskom jeziku«, napisala je. Nema ni danas previše, jedno desetak puta manje od ugljičnog otiska. U čemu je problem?

    Hrvatski znanstvenici, novinari i posljedično administracija i javnost poznaju samo suvremeni hrvatski jezik. Engleski. Pa ne čudi prijevod s »ugljični otisak«. Očito se ne razlikuje ono što se vidi i ne vidi. Iz sljedeće rečenice bit će sve jasno. Naučio sam ju u doba kada sam čitao Karla Maya. »Slijedeći tragove (nevidljivo) naišli su otisak (vidljivo) indijanskih čizama. Ma tko mari za takve sitnice. Osobno možda loše vidim, ali ne mogu vidjeti otiske plinova. Ali otisak čizama ili automobilskih pneumatika dobro vidim«.

    Dakle, što znači ugljikov trag (eng. carbon footprint)? Ugljikov trag je mjera utjecaja čovjekovih aktivnosti na okoliš, osobito na klimatske promjene. Povezan je s količinom stakleničkih plinova koji se stvaraju svakodnevnim izgaranjem fosilnih goriva za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije, transport… Ugljikov trag je mjera svih stakleničkih plinova i izražava se u tonama ili kilogramima ekvivalentnog ugljikova dioksida. Valja razlikovati dvije vrste ugljikova traga.


    Primarni i sekundarni
    ugljikov trag


    - Primarni ugljikov trag je mjera izravne emisije ugljikova dioksida spaljivanjem fosilnih goriva, uključivo kućnu potrošnju i promet (osobna vozila, zrakoplovi). Na to je moguće izravno utjecati.

    - Sekundarni ugljikov trag je mjera posredne emisije ugljikova dioksida tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda, dakle, emisije koja nastaje za vrijeme njegove proizvodnje ili kvara. Pojednostavljeno, što više kupujemo, to je viša emisija.

    Posebnu pozornost privlače udjeli primarnoga i sekundarnog traga.

    Ukupni udio primarnog traga je 46 %, od čega je najviši udio kućne potrošnje plina, nafte i ugljena – 15 %. Sekundarni trag sudjeluje s 54 %. Najveći udio je onoga što se naziva rekreacija i dokolica, s punih 14 %. Nagradno pitanje za sve »osviještene«. Hoćemo li sada zbog tako visokog udjela rekreacije i dokolice tražiti njihovu zabranu? Kao što se traži za plastiku, čiji je ugljikov trag punih 1,5 %. Ili za polietilenske vrećice, koji je praktički zanemariv.

    I na kraju. Jesu li plašitelji kako ih nazivam, spremni predočiti podatke o ugljikovom tragu hrvatskog turizma? Djeluju li stvarno e-vozila pozitivno na njegovo smanjenje? U kojoj mjeri utječe biogorivo na ugljikov trag? Što je s plastičnim pelenama, posebno onih za odrasle u zagrebačkom otpadu? Koji već sada ima udio veći od 5 % u komunalnom otpadu grada Zagreba. Na ta pitanja najčešće nema odgovora. Jer to nitko ne financira. Kao što je zamro napad zelenih na PVC-a. Zbog izostanka financiranja.

    Ono što žalosti jeste neaktivnost hrvatske znanstvene zajednice. Koja se igra s krivim pokazateljima uspješnosti poput IF-faktora (faktor odjeka) koji je dokazano pogrešan pri izboru pojedinca. A ne objašnjava hrvatskoj javnosti posljedice npr. ugljikovog traga, a ne kako piše ugljičnog otiska.

    Ima li izuzetaka o obavještavanju javnosti o prednostima i nedostatcima plastika? Ima, to je blog R. Deše, nekadašnjeg zaposlenika poduzeća DINA. Blog je plasticno-je-fantasticno.blog.hr i u nepune četiri godine privukao je više od 210 000 posjetitelja. A to bitno utječe na javnost.



    Izvor:
    ZG Magazin:
    Započela kampanja plašitelja otiscima


    - 17:47 - Komentari (3) - Isprintaj - #
  • Da te nema, trebalo bi te izmisliti! Toliko se mnogo nedoumica
    javlja u vezi plastike, toliko smo zatrpani neprovjerenim podacima
    na internetu, da je zaista neophodan način da dođemo do pravih
    informacija. To je svrha tvog bloga i vjerujem da bi mnogi glasali
    za tvoj blog kao najkorisniji ovdje, ako bi netko zatražio takvo glasanje. (Lastavica 15.09.2015. 19:45)
  • Joj podatci i zadatci i grješka i strjelica...

    Svatko vodi na svoj mlin.
    Ja bih voljela da moja EKO škola konstantno sakuplja plastiku, papir, staklo... no čini mi se da se sakupljaju samo bodovi.

    Neki sakupljaju bodove samim svojim imenom. Čim čuješ Zeleni zazeleni ti se cijeli svijet. (samo za vranju 15.09.2015. 21:00)
  • Ma nije baš da su zeleni sve krivi, a proizvođači plastike baš ništa! (Gorkić Taradi 17.09.2015. 11:37)
  • ponedjeljak, 14.09.2015.

    Toksini koji debljaju

    Danas sam od vjernog čitatelja bloga dobio e-mail s komentarom: "Opet nobelovci!" kojim mi ukazuje na članak na web portalu "Alternativa za Vas" pod naslovom "Toksini zbog kojih se debljate"



    U članku se nekritički prenose teze iz koje kakvih "istraživanja", a između ostalog spominju se određeni materijali vezani uz plastiku kao što su bisfenol (A) i ftalati, te preporučuju svom čitateljstvu između ostalog "što više izbjegavajte plastičnu ambalažu", pa čak i "pijte filtriranu vodu". Što se plastike tiče, navikao sam, ali preporučivati filtriranu vodu, pored ove naše pitke iz vodovoda izgleda mi malo čudno. zar ne?



    Napisao sam im sljedeći komentar:

    Poštovani,
    još jedan u nizu članaka koji dezinformiraju javnost, nepotrebno zbunjuju, pa čak i plaše. Ne priliči uvaženom i rado čitanom portalu kao što je Vaš. Ne znam jedino, zašto se ne obratite našim stručnjacima, bilo iz područja endokrinologije ili plastičarstva. Bogu hvala, još uvijek ih imamo.

    A kada pričamo o opasnim, pa čak i toksičnim tvarima koje se nalaze u plastici, onda sve može biti opasno i otrovno, pa čak i smrtonosno. Važna je riječ "može". Jedne prilike na tribini o plastičnoj ambalaži slušateljica me je upitala "Jesu li plastične boce otrovne?". Rekao sam da za otrovnost nisam čuo, ali da "mogu biti čak i smrtonosne - ako ih cijele progutate".

    Kada se govori o otrovima (toksini nekako stručnije zvuče) treba uvijek imati na umu nekoliko osnovnih postulata iz toksikologije, kako nas je učio uvaženi, svjetski priznati hrvatski toksikolog prof.dr.sc. Franjo Plavšić koji kaže: "Uvijek treba voditi računa o količini, koncentraciji i vremenu izloženosti". Dodajem, kao i primjeni i namjeni određenog plastičnog proizvoda.

    Kada govorimo o plastičnoj ambalaži valja reći da postoji više od 900 vrsta plastike, ali samo neke su široko rasprostranjene (tzv. commodity) i primjenjuju se u materijalima koji dolaze u dodir s hranom. Da, ima neke plastike koja sadrže male količine opasnih tvari, ali tih opasnih tvari je u zanemarivoj količini ili se nalaze u plastikama koje se ne koriste pri izradi ambalaže koja dolazi u dodir s hranom, a što je najvažnije - ne oslobađaju se iz plastike.

    Ne mogu se neke karakteristike plastičnog automobilskog branika ili podne obloge ili izolacije visokonaponskog kabela pripisati plastičnoj vrećici ili plastenki iz koje pijemo vodu. To bi bilo isto kao da konstatiramo da je živa metal, da je živa otrovna, pa stoga valja upozoriti javnost da bi metalni implatati (koji se izrađuju od tzv. kirurškog čelika) mogli biti otrovni. Analogija je jednostavna, zar ne?

    Stoga ću se poslužiti riječima našeg poznatog dječjeg endokrinologa prof.dr.sc. Miroslava Dumića koji je rekao:

    "Neke su priče o hormonskim disruptorima prenaglašene, poput one o uranjenom pubertetu zbog hormona u mesu i mlijeku. Granica ulaska u pubertet počela se pomicati prije stotine godina, dok nije bilo plastike, i to zbog boljih socio-ekonomskih uvjeta života i više pretile djece."

    "Djetetu je daleko opasnije dati igračku neprimjerenu njegovoj dobi, kojom se može ugušiti ili povrijediti, nego dati mu plastičnu igračku."

    Objavljeno u Novom listu; 11. ožujka 2014. u članku
    Plastična ambalaža pred novim restrikcijama zbog kemikalija



    Zaključiti ću:

    Plastična ambalaža i plastično posuđe, pogotovo ona koja dolazi u dodir s hranom su zdravstveno potpuno sigurni i higijenski vrlo preporučljivi. Ne samo zbog samog kemijskog sastava vrste plastike, već i zbog stabilnosti, neporoznosti, nerazgradivosti i brojnih drugih svojstava materijala, već i zbog strogih kontrola provođenih od strane nezavisnih javnih (državnih) zdravstvenih institucija. Puno veća opasnost po zdravlje, pa tako i uzrok debljanju su brojne masnoće, šećeri, bojila, zagorena hrana i drugi sastojci koje nekontrolirano i u prevelikim količinama svakodnevno unosimo u svoj organizam.

    Stoga, ako želite poslušati savjet plastičara, više vježbajte, krećite se, ako želite mršaviti trošite više kalorija nego ih unosite, a dok vježbate bezbrižno i sigurno pijte vodu iz plastenki.



    Za sva dodatna pitanja i pojašnjenja rado stojim na raspolaganju.



    - 13:23 - Komentari (5) - Isprintaj - #
  • Upražnjavam sve što deblja. Uskoro idem na dijetu. Pročitala sve, nigdje ne piše da plastika deblja ??? (samo za vranju 14.09.2015. 13:44)
  • Svi volimo da se vadimo, voda deblja, zrak deblja. Ipak je onako
    kako si rekao, "Stoga, ako želite poslušati savjet plastičara, više vježbajte, krećite se, ako želite mršaviti trošite više kalorija nego ih unosite, a dok vježbate bezbrižno i sigurno pijte vodu iz plastenki." (Lastavica 14.09.2015. 13:53)
  • Opet izvrstan komentar Plastika. Taj zna znanje u borbi za stručno objašnjenje. (proricatelj 14.09.2015. 17:11)
  • ah, uporno moj pas i ja riskiramo, višekratno koristimo iste plastične boce. (NF 15.09.2015. 09:46)
  • Odličan odgovor! Samo da li to kod nas netko i čita i da razumije pročitano.

    Iz mog 16. pučka koji je danas izašao u ZG Magazinu: Po klasičnoj pismenosti, po poznavanju alfabeta, u Hrvatskoj smo na preko 99 % građana. Može se reći da smo svi pismeni. No danas se pojam pismenosti mijenja. "Pismenosti 21.stoljeća" uz vještine pisanja, čitanja i (ponegdje) računanja danas podrazumijeva i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje. (V.Simončič 15.09.2015. 18:33)
  • nedjelja, 13.09.2015.

    Zabranite novac!

    Plastični humor




    Rješenje je jednostavno, zar ne? Asocira li Vas to na nešto?

    S takvim se pseudoznanstvenim rješenjima i zaključcima vrlih stručnjaka i koje kakvih zelenih mirova, takobožnjih akcijaša i navodnih prijatelja susreću i plastičari. Na osnovu možda i činjenično točnih istraživanja donose se sasvim krivi zaključci, usmjerava se javnost na sasvim kriva ekološka, zdravstvena, higijenska, energijska, sirovinska, gospodarska, ekonomska rješenja, umjesto na ispravna koje nude stručnjaci i znanstvenici.

    Očito je najjednostavnije zabraniti. Promijeniti svoje ponašanje - bilo s kovanicama (ne gutati ih) ili s plastičnim vrećicama (ne odbacivati ih) - je najteže.


    - 10:33 - Komentari (4) - Isprintaj - #
  • Općenito-------moijenjati sebe i biti u skladu je najteže (annaboni 13.09.2015. 11:56)
  • Tako je! (Sjećanje i osvrti 13.09.2015. 13:57)
  • Za zagovaranje i nametanje zabrana ne treba inteligencija. Samo je dovoljno izmisliti neki razlog (zdravlje, ekologija, to što nešto nekog smeta ili "ugrožava", itd...). A problem što bi takva praksa dovela samo do toga da na kraju ništa ne bi bilo dozvoljeno. Na koncu bi se Sjeverna Koreja činila kao zemlja velikih sloboda... (Fotografi svih zemalja, naoružajte se 13.09.2015. 14:50)
  • Usput, ako se ne varam, neke države koriste novčanice koje su umjesto na papirnoj tiskane na polimernoj (iliti "plastičnoj") podlozi... (Fotografi svih zemalja, naoružajte se 13.09.2015. 19:33)
  • subota, 12.09.2015.

    Novi materijali za nove primjene

    Poznato je da postoji više od 900 vrsta plastike. Od najraširenijih polietilena (PE), polipropilena (PP), poli(vinil-klorida) (PVC), poli(etilen-teraftalata) (PET), polikarbonata (PC), poli(metil-metakrilata) (PMMA), polistrirena (PS), pjenećeg polistirena (PS-E) pa sve do onih manje raširenih (po tonaži), ali specifičnih za posebne namjene - konstrukcijska plastika. U sljedećem postu (prvi dio, uskoro i drugi), kojeg prenosim s bloga 3Dprint.hr - jučer sam Vam ga predstavio, opisano je nekoliko specifičnih vrsta plastike koje se koriste pri 3D tisku.


    Novi materijali na tržištu
    za FDM/FFF pisače (1/2)


    Stolne verzije 3D pisača široko su rasprostranjene, koriste se u kućnoj radinosti, edukaciji, a profesionalno se najčešće koriste u ranoj fazi prototipiranja. Postoji više od 300 brandova 3D pisača kojima se cijena kreće do 5000 $, a većinu je moguće kupiti za cijenu ispod 2000 $. Stoji pravilo “kolika je cijena toliko i vrijedi” no uvijek postoje iznimke. U većini slučajeva radi se o FDM/FFF (Fused Deposition Material / Fused Filament Fabrication) pisačima.

    Popratna, rastuća industrija materijala za FDM pisače na mjesečnoj bazi izbacuje nove tzv. filamente kako bi zadovoljila razne zahtjeve korisnika. U ovom tekstu predstavljamo novije materijale koji se nalaze na tržištu.


    1. NinjaFlex - SemiFlex

    Proizvođač: Fenner Drives, Inc.

    Svojstva materijala: SemiFlex je nasljednik NinjaFlex (NF) materijala. Svojstva koja ga krase su elastičnost, čvrstoća i pouzdanost pri ispisu. Naspram prethodnog NF materijala, SemiFlex ima veću krutost što znači da ima manju elongaciju pri rastezanju, bolju apsorpciju udara, manji otpor trenja. Materijal je pogodan za pisače koji koriste debljinu 1,75 mm ili 3 mm niti/filamenta.

    Cijena za masu od 0.75 kg materijala u roli iznosi oko 65 $.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): 215 - 230 °C
    • Brzina ispisa: 15 - 30 mm/s
    • Temperatura postolja: 20 - 50 °C
    • Izbor od 7 boja

    Osnovni materijal: elastoplastomer (TPE)

    Gdje kupiti: NinjaFlex




    2. PORO-LAY

    Proizvođač: Kai Parthy

    Svojstva materijala: PORO-LAY su novi materijali koje proizvodi njemački specijalist za filamente Kai Parthy. Postoje 4 vrste materijala u PORO-LAY porodici:

    2.1. Lay-Felt - je mekan materijal gustog vlakna koji podsjeća na filc. Može se koristiti na primjer za izradu: membrana, filtera, odjeće ili umjetnog papira.

    2.2. Lay-Tekkks - je također vlaknast materijal no vlakna su tanja, a struktura materijala finija. Materijal je predviđen za ispis usmjerenih vlakana, izradu vlaknastih nakupina, odjeće ili tkiva.

    2.3. Lay-Fomm - je mikro porozan materijal koji ima elastična svojstva. Model je tvrd pri ispisu no nakon namakanja u vodi materijal omekša i trajno poprima svojstva spužve. Može se koristiti za izradu dijelova koji moraju imati svojstva mekane spužve.

    2.4. Gel-Lay - je visoko porozan materijal, a printani modeli su dimenzionalno nestabilni. Moguća primjena: objekti u vodi, simulacija strujanja tj. plivanja morskih organizama, biomehanika.

    Materijal Lay-Fomm je pogodan za pisače sa standardnim ekstruderom i dolazi u roli debljine niti 1,75 mm.

    Cijena za masu od 0,25 kg materijala iznosi 40 $.

    Specifikacije materijala Lay-Fomm:
    • Temperatura ispisa (ekstudera): 220 - 230 °C
    • Brzina ispisa: 40 - 100 mm/s
    • Temperatura postolja: 20 - 50 °C
    • Tvrdoća po Shore A40
    • Nije štetan za zdravlje i u dodiru sa hranom

    Osnovni materijal: mješavina gumirani elastomerni polimer i poli(vinil-amid) (PVA)

    Gdje kupiti: Matterhackers




    3. WoodFill Fine

    Proizvođač: ColorFabb

    Svojstva materijala: među popularnijim materijalima, “drvena plastika” bazično je PLA/PHA materijal pomiješan sa 30 % sitne, drvene piljevine. PLA - polilaktička kiselina je biorazgradivi(vidjeti napomenu *) polimer dobiven polimerizacijom mliječne kiseline. PHA - poli(hidroksi-alkanati) su biorazgradivi, termoplastični poliesteri. Materijal je pogodan za pisače sa standardnim ekstruderom, a dolazi u roli debljine niti 1,75 mm i 2,85 mm.

    Cijena za masu od 0,6 kg materijala iznosi 40 $.

    Specifikacije materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): 195 - 220 °C
    • Brzina ispisa: 40-100 mm/s
    • Temperatura postolja: 50 - 60 °C

    Osnovni materijal: polilaktid (PLA) / poli(hidroksi-alkanoat) (PHA) + 30 % drvene piljevine

    Gdje kupiti: ColorFabb




    4. BronzeFill / CopperFill / BrassFill

    Proizvođač: ColorFabb

    Svojstva materijala: mješavina materijala polilaktida (PLA) / poli(hidroksi-alkanoata) (PHA) i sitnog praha (s 80 % udjela) bronce ili mesinga ili bakra. Masa materijala je 3 puta veća od standardne polilaktid (PLA) plastike. Gustoća plastike (mješavine) je 4 g/cm3 i daje osjećaj metala. Nakon brušenja i poliranja dobiva se sjaj poliranog metala. Postoji mogućnost da metalne čestice u materijalu s vremenom abradiraju površinu ekstrudera (hotend), no postoje all-metal eksturderi koji su otporni na abraziju. Pakiranje dolazi u roli debljine niti 1,75 mm i 2,85 mm.

    Cijena za masu od 0,75 kg materijala iznosi 50 €.

    Specifikacija materijala:
    • Temperatura ispisa (ekstrudera): 195 - 220 °C
    • Brzina ispisa: 40-100 mm/s
    • Temperatura postolja: 50 - 60 °C

    Osnovni materijal: polilaktid (PLA) / poli(hidroksi-alkanoat) (PHA) + 80 % metalne prašine (bronce, mesinga ili bakra)

    Gdje kupiti: ColorFabb




    * Napomena: Pojedina bioplastika pogodna je zbog svoje zdravstvene i sigurnosne prednosti, a to su poli(hidroksi-alkanati) (polyhydroxyalkanoates - PHA), polilaktička kiselina (poly-lactic acid) (PLA) i škrob. Međutim, ta plastika sadrži i potencijalne opasnosti kao što je npr. kod proizvodnje PHA radnici bi mogli biti izloženi kemikalijama koje mogu biti kancerogene, a u proizvodnji PLA se koristi kemikalija na bazi kositra što bi moglo imati utjecaja na hormonalni sustav izloženih radnika. Također, određena bioplastika je pogodnija s gledišta zaštite okoliša, kao što je plastika dobivena od škroba, polilaktida (PHA) i proteina soje. Ipak, sva bioplastika zahtjeva obradive površine zemlje za proizvodnju sirovinske osnove. Treba dodati da sirovinska osnova bioplastike može biti genetski modificirana ili uzgajana uz korištenje otrovnih pesticida, a koji mogu zagaditi okoliš. (Blog: Plastično je fantastično).


    Piše: Dušan Vrbanec
    koautor bloga 3Dprint.hr



    Izvor:
    3Dprint.hr:
    Novi materijali na tržištu za FDM/FFF pisače (1/2)


    - 16:48 - Komentari (4) - Isprintaj - #
  • Počela sam čitati tvoje posove kao u školi, i ponavljati da ne zaboravim nešto.
    Šteta što sam plavuša, postala bih plastični stručnjak da nisam :)) (mecabg 12.09.2015. 18:58)
  • Jedva čekam da pojeftine 3D plastične kemijske.

    Pozdrav. Divim se uloženom trudu za pisanje ovog posta. (samo za vranju 12.09.2015. 20:48)
  • Ajme, tko će ovo upamtiti? (Lastavica 13.09.2015. 05:36)
  • A od mene..........znaš i sam! (annaboni 13.09.2015. 08:27)
  • petak, 11.09.2015.

    3D print.hr blog

    Ovom prilikom želim predstaviti prijateljski i suradnički web portal - blog 3Dprint.hr kojeg vodi i uređuje dvojac Dušan Vrbanec i Miroslav Brozović. Ovaj dvojac nije nepoznat čitateljima ovog bloga, sudjelovali su u foto natječaju "Plastika i plastični proizvodi oko nas" sa svojim zanimljivim "plastičnim" fotografijama, a na kojima su prikazali svoje uratke, napravljene upravo postupkom 3D tiska, čime se bave i o čemu vrlo informativno i zanimljivo pišu.

    Pogledajte fotografije Miroslava Brozovića u fotogaleriji Kravan by 3D print i Dušana Vrbanca u fotogaleriji Hobi plastika.

    Kako se tehnologija 3D tiska zasniva najvećim dijelom na plastici i na najnovijem razvoju plastičnih materijala, cijeli je niz poveznica između bloga 3Dprint.hr i ovog bloga, pa je u kolonu s lijeve strane naslovne strane ovog bloga stavljena ikonica s poveznicom na navedeni blog.



    Klikom na ikonicu otvoriti će se naslovna strana bloga 3Dprint.hr-a i čitatelju će se olakšati pristup cijelom nizu novih informacija.

    Vjerujem da će zainteresirani čitatelji ovog bloga naći velik broj novih, zanimljivih i korisnih informacija, a ovaj blog će uskoro prenijeti vrlo zanimljiv članak o novim plastičnim materijalima koji se primjenjuju u 3D pisačima.


    - 12:36 - Komentari (4) - Isprintaj - #
  • Mogao bi mi ovaj dvojac napraviti nove originalne igračke za unuke! (Lastavica 11.09.2015. 14:34)
  • Ima interesantnih stvari.
    Dobro da si i nama preneo deo toga... (mecabg 11.09.2015. 14:56)
  • ...e ovo mi se sviđa,pogotovo ako se može koristit u medicini i protetici..jer od medicine priznajem urgentnu medicinu,ortodonciju i kirurgiju..ostale su njihovi derivati...neznam koliko je javnosti poznato ili im je promaklo ovo:
    http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Na-Klinici-za-neurokirurgiju-rijecko g-KBC-a-pacijentu-ugraden-umjetni-kraljezak-izraden-uz-pomoc-3D-printera
    ... to je ono što nosi budućnost u 3d tehnoligiji printanja... (bellarte 11.09.2015. 20:33)
  • super mi bila jedna 3D izložba u berlinu, printanje malih vojnika i slične demonstracije, lik veli da se razvoj odugovlači, jer još nije smišljeno kako stvari najbolje unovčiti, besplatno naravno nema smisla. ovo s vremenom kod mene sam svjestan, al ovako je prognoza za tri dana xD (NF 11.09.2015. 22:49)
  • četvrtak, 10.09.2015.

    Imamo nobelovca!

    Zamoljen sam neki dan od urednika web portala ZG Magazin, g. Borisa Jagačića prokomentirati dokumentarac objavljen na nacionalnoj televiziji. Kako kaže, zbog nekih čudnih izjava, između ostalog i o plastici. Rado sam se odazvao i evo mog komentara koji je objavljen i na navedenom portalu u rubrici "Ljudi i mišljenja".


    Najopasnija kemikalija poznata danas je dihidrogen monoksid (DHMO). Nema boje, okusa ni mirisa. Najčešće je prozirna. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo. To je kemikalija koja godišnje ubije stotine tisuća ljudi, udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta, konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti, u plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu, dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva.

    I ne samo na čovjeka, razorno djelovanje ove kemikalije evidentno je i u okolišu. Uzrokuje eroziju tla, glavna je komponenta kiselih kiša, ako dođe u kontakt s električkim uređajima, može dovesti do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život, čak i u najmanjim količinama može djelovati korozivno. Nekontroliranom uporabom ove kemikalije u industriji se godišnje bilježe milijarde dolara šteta.

    Unatoč svemu tome, DHMO se široko koristi, čak je i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Koristi se u nuklearnim elektranama, na GMO plantažama, kao protupožarno sredstvo, za čišćenje industrijskih pogona, kao otapalo za druge kemikalije, za hlađenje industrijskih postrojenja.

    Da, to je jedna od najopasnijih kemikalija koju današnji svijet poznaje - dihidrogen monoksid (DHMO) odnosno svima poznatijeg naziva voda (H2O).




    Pogledajte ponovno gornji tekst pa će Vam biti jasno da je sve točno navedeno. Na žalost, i do 382.000 ljudi utopi se godišnje (prema podacima WHO iz 2002. godine), čovjek ako je udahne u pluća, dolazi do gušenja za nekoliko minuta, a svi simptomi prekomjernog konzumiranja kroz hranu i piće poznati su.

    Da, ista ta voda koristi se u industriji, za zalijevanje svih usjeva, pa i onih GMO, štetna je u doticaju s električnim strojevima, a kratki spojevi koji tada nastaju nerijetko imaju smrtne posljedice po zaposlenike. I, jasno je da uzročnik korozije i da je sastavni dio kiša, pa i kiselih, a kiše su uzročnici erozije tla.

    Tekst je namjerno napisan strogo poštujući elemente iz "10 strategija manipulacije medija" Noama Chomskog, poznatog američkog znanstvenika, teoretičara medija, publicista i političkog aktivista. Chomsky kaže da, ukoliko želite manipulirati javnošću, informacije treba prikazati jednostrano, da se pri tom koriste nepoznati izrazi, a posebno su pogodne emotivno nabijene riječi kao što su "kemikalija", "otrovi", "smrt", "GMO", "nuklearke", itd. Ako se pri tom koriste zavaravajuće ilustracije, efekt na gledatelja / čitatelja je potpun. A najčešće se koriste ilustracije gladne djece u Africi ili lijepih i slatkih beba iz žurnala za mame. Još je nekoliko stvari vrlo važno da bi manipulacija bila uspješna - nikada ne navoditi količine niti okolnosti. Pa naravno, već i djetetu u vrtiću je jasno da će usključala voda, a da ne kažem para, dovesti do teških opekotina. Jako je dobro pomiješati točne činjenice s lažima, glupostima i namjernim nebulozama, koristiti se faktoidima - efekt zbunjivanja je potpun, a ako je izrečena točna tvrdnja da je voda prozirna, sigurno su točni i ostali navodi, zar ne? I kada se cijeli tekst garnira s riječju "može" - postigli ste što ste željeli, manipulacija je potpuna. Jer, sve može - ali i ne mora.

    Noam Chomsky





    E, upravo o toj kemikaliji, dihidrogen monoksidu odnosno o vodi u četvrtak je nacionalna televizija prikazala dokumentarac "Voda - misterij života" autorskog dvojca Roberta Bezbradice i Mladena Đakovića, u režiji Elvisa Popovića, a uz pomoć cijele obitelji Bezbradica. U petak je repriziran. Čak. Navedeni je dokumentarac napravljen upravo prema elementima manipulacija koje sam gore opisao. Hrpa netočnosti, paušalnih zaključaka, očito namjernih laži, pa i notornih gluposti pomiješanih s točnim i u nekim momentima zabrinjavajućim podacima, uz zloupotrebu nekih sugovornika. Vrlo neodređeno, općenito, jednostrano, uz korištene emocionalno nabijenih snimki i teških riječi. I bez sudjelovanja ijednog relevantnog stručnjaka ili znanstvenika iz područja plastike.

    A sad dolazimo do povijesnog otkrića iz naslova. Imamo nobelovca! A to je sugovornik u dokumentarcu, stanoviti Joža Vetrovec, predstavljen kao izumitelj, ali odsad zaslužuje titulu nobelovca!

    Zašto? Pa (za sada samo kandidat) nobelovac Vetrovec, ne trpnuvši okom u kameru izreče: "Ako u plastičnoj ambalaži voda stoji dulje vremena na svijetlom i toplom mjestu tada rastapa plastiku i preuzima molekularnu strukturu plastike. Ona polako preuzima strukturu plastike tako molekule u vodi imaju polimernu strukturu i kad pijete vodu ona nije ista već je i štetna. Što sad tijelo treba? Da te polimere razgradi u jednu živu strukturu za koje tijelo zna. Time zadajete dodatan posao tijelu".

    Eureka! Imamo nobelovca. Područje - kemija, sub područje - petrokemijski procesi, tema - polimerizacija vode! Ili bolje rečeno kopolimerizacija vode (H2O) i poli(etilen-teraftalata) (PET). Nisam siguran zaslužuje li i još jednu nagradu iz područja endokrinologije.

    Nemam riječi. Ne razumijem - a i kako bih, pa nisam ja dokazani nobelovac koji sjedi u Kraljevskoj švedskoj akademiji i koji ocjenjuje kandidata.

    No, šalu na stranu.

    Toliko netočnosti, neprovjerenih i paušalnih podataka, laži, pa i notornih gluposti viđeno je u ovom dokumentarcu, da bi se uredništvo Dokumentarnog programa nacionalne televizije moralo ozbiljno zamisliti o svom kredibilitetu. Zar u Hrvatskoj nema stručnjaka i znanstvenika koji bi mogli koju suvislu po tom pitanju reći? Autori? Ne zavređuju komentar.


    Romeo Deša
    autor i urednik bloga "Plastično je fantastično"




    - 12:02 - Komentari (12) - Isprintaj - #
  • Jadan je taj nobelovac...nesvjestan svoje nesvijesti. (Lastavica 10.09.2015. 12:10)
  • Dihidrogen monoksid! Kako to učeno zvuči! :) (Sjećanje i osvrti 10.09.2015. 13:23)
  • Plastik, znam da si ponekad umoran od silnih gluposti koje vidiš, čuješ, čitaš i od stalnog tumačenja što to plastika je, ali vjeruj, tvoj rad na edukaciji je neprocjenjiv.....hvala ti !
    o plastici sam počela razmišljati i saznavati tek kad sam te počela čitati... (Čuvarica pinkleca 10.09.2015. 14:22)
  • bome se i meni diže želudac na budalaštine u medijima, valjda ne znaju kak da popune stranice, onda stavljaju gomile neprovjerenih i nestručnih članaka, ili naprosto prekopiraju s nekakvih alternativnih sajtova gdje ljudi filozofiraju o kvantnim "energijama", a nemaju pojma o osnovnoj njutnovskoj fizici. često se ovo što pišeš najde i u okviru mog posla, no moram se pozvati, naravno, na znanstvene radove objavljene u nekom stručnom časopisu. iako je najlakše poviriti kod tebe, priznam. (stara teta 10.09.2015. 15:46)
  • Bila sam izmanipulirana prvim tekstom. Sreća radim s malom djecom pa se ne bakćem sa teškim temama i neprovjerenim činjenicama, jer gadno bi bilo da pogriješim.
    A ovi s TV-a mogu griješiti koliko hoće. S time da treba uzeti u obzir da postoje namjerno načinjeni filmovi koji namjerno zatupljuju, manipuliraju, zavode...
    Film nisam pogledala pa ne mogu ni komentirati. (Mela 10.09.2015. 18:12)
  • Gledao sam dokukmentarac neki dan i moram priznati da me se jako dojmio, naročito u djelu koji govori o novootkrivenim sposobnostima vode. Zapravo to je jedini dio dokumentarca o kojem sam razmišljao i moram priznati da me jako iznenadila ova recenzija u ovom tonu. (RandomHeart 10.09.2015. 18:39)
  • Dihidrogen monoksid je jedan od bisera koje je smislio Plastik. -svaka mu čast, premda je to već neko vrijeme kod njega u uporabi. (proricatelj 10.09.2015. 20:59)
  • Taj dokumentarac, plasiran u "prime time" HRTa je jedna od sramotnijih epizoda iz života televizije. Toliko gluposti izrečenih tako sigurnim tonom uz korištenje znanstvene terminologije može zaluditi lakovjerne ljude koji nemaju prirodoslovno obrazovanje. Ipak, ne vjerujem da je itko toliko lakovjeran da povjeruje kako čaša vode razumije (i to na bilo kojem jeziku) pogrdu ili pohvalu. Tvrdnja da voda pamti sluzi jedino zagovornicima homeopatije, to jest onima koji na tableticama čistog škroba ili saharoze zarađuju bogatstva.
    Sramotno je da odgovorni urednik nije pitao nikoga iz barem desetak fakulteta i instituta u RH sto misle o tom dokumentarcu.
    RandomHeart misli da se radi o novootkrivenim sposobnostima vode. S punom odgovornošću tvrdim da navedena "otkrića" ne postoje u znanstvenoj literaturi. Znanstvena metoda je jedina kojom se može ispitati neko svojstvo i potvrditi postojanje istog, makar koji put i ne razumijemo odmah odakle to svojstvo dolazi. (Nestašni crni mačak 10.09.2015. 21:06)
  • Bravo za tekst. Nažalost, “nobelovaca” kod nas, na svakom koraku. Kada bi barem ostalo samo na Pedru zvanom plastika. Stvoren je neraskidiv lanac, koji će tek dobiti maha: “sve i sva učilišta”, devalvacija diploma, tolerantnost do nekvalitete, prepisivački mentalitet, senzacionalizam koji stvara dobit medijima, … Nažalost za koju godinu nećemo više imati one koji mogu prepoznati “nobelovce”. (Viktor 11.09.2015. 11:02)
  • @Lastavice - na žalost neki tako lako "prodaju" svoja teško stečena znanja i postignuti status.
    @Sjećanja - da, to jest intencija. "Lupetaj" nepoznate riječi i biti ćeš pametniji.
    @Čuvarice - jesam, umoran sam, katkada i izgubim živce, ali me podrška koju dobijem od suradnika i čitatelja, a pogotovo komentar kao što je tvoj, vrate iz beznađa, povrate snagu i nastavljam dalje. Hvala ti.
    @Teta - slobodno se ti posluži, a nastojim se strogo pridržavati pravila koja sam si sâm postavio - uvijek navesti izvor podataka, i to ne bilo koji, već provjereni i priznati izvor. S druge strane, budeš li imala bilo kakav prilog, jer kako kažeš: često se ovo što pišeš najde i u okviru mog posla ... eto nam prilike za suradnju. Veselilo bi me.
    @Mela - upravo je uvodnom tekstu bio zadatak prikazati tu manipulaciju i prikazati kako se točnim podacima, ali jednostrano prikazanim može od obične vode proizvesti najopasnija kemikalija na kugli zemaljskoj.
    @Random - cijeli je dokumentarac pun mješavine od činjenica, provjerenih informacija pa sve do notornih gluposti, budalaština i laži. Namjernih laži? Ne znam, prepuštam čitatelju odnosno gledatelju neka procijene. Ali ta i takva mješavina - faktoidi, dovode do toga da pokraj provjerenih i točnih podataka ljudi počnu vjerovati i u najnevjerojatnije gluposti i nasjedati na notorne laži. Upravo to je cilj manipulacije o kojoj piše Chomsky. Ja sam reagirao samo na "plastični dio", u druge navedene podatke nisam se miješao niti ih ocjenjivao jer ne poznajem materiju toliko da bih bio kritičar ili sudac. Ali, nisam samo ja reagirao, cijeli niz znanstvenika je rekao svoje, o čemu je pisao t-portal u članku: "Znanstvenicima puna kapa - Hrvatski dokumentarac o vodi širi teške besmislice!". A ja se stvarno i iskreno trudim poštivati struku i znanost kao i njihova mišljena i ocjene. Cijelo vrijeme ovdje na blogu promoviram onu jednostavnu, narodnu: "Dajte dite materi" ili prevedeno, "pitajte stručnjake, one koji znaju", a imamo ih, Bogu hvala.
    @Proricatelj - hvala na hvali.
    @Mačak - puno hvala na dopuni i vrlo korisnom pojašnjenju. Takve olako izrečene "spoznaje" i autoritativno predstavljena "otkrića" na žalost, kako si napisao: "može zaluditi lakovjerne ljude koji nemaju prirodoslovno obrazovanje" upravo su u mom mjestu ovih dana dovele do strašne tragedije kada su "google obrazovani" roditelji odbili kemoterapiju za svog sinčica i koji je bez liječničke pomoći umro u teškim mukama jedva mjesec dana nakon otkrivanja bolesti koja se mogla liječiti, vjerojatno i izliječiti, a zasigurno u najcrnjoj varijanti umanjiti patnje jadnog djeteta tih nerazumnih i zaluđenih roditelja.
    @Viktor - hvala na ocjeni, ali ipak se nadam da nećemo dogurati do tog "najcrnjeg scenarija".
    @Svima - na kraju, korektnosti radi, evo poveznice na navedeni dokumentarac. Ako imate 50-ak minuta vremena pogledajte predmetni dokumentarac klikom na sljedeći link: "Voda - misterij života". Hvala na komentarima. (Plastik 11.09.2015. 11:37)
  • PSEUDOZNANOST (Fotografi svih zemalja, naoružajte se 11.09.2015. 23:11)
  • da. čovjek možda i očekuje gluposti sa ovih privatnih teve kuća, no nacionalna bi ipak morala imati dostojanstvo i kredibilitet. no, kad čujem gluposti iz domene svojeg profesionalnog okruženja - eeee... (seoska idila 13.09.2015. 09:20)
  • srijeda, 09.09.2015.

    Legendarni plastični namještaj


    Plastična priča o 5 stolica
    i jednom stolu



    Lagan, svijetao, prozračan, pristupačan i multifunkcionalan namještaj – o nebrojenim mogućnostima dizajna i širokoj upotrebi plastike mogli bismo pisati u nedogled, umjesto toga, predstavljamo plastiku u njezinu najljepšem dizajnerskom obliku




    1. Stolica La Marie, Phillipe Starck za Kartell

    Kada govorimo o kultnim komadima namještaja izrađenima od plastike, talijansku tvrtku Kartell naprosto je nemoguće zaobići. Ustvari, teško je uopće iz njihove ponude izdvojiti tek jedan komad, s obzirom na to da u svom dizajnerskom arsenalu tvrtka čuva pregršt vrhunskih, upečatljivih, multifunkcionalnih komada koji svojim inovativnim dizajnom pomiču granice kad je riječ o plastici.

    Ipak, stolica La Marie koju je za Kartell osmislio slavni Philippe Starck, postala je prepoznatljiv predstavnik promišljenog minimalizma. Klasična, monolitna, pomalo stroga forma La Marie stolice zahvaljujući prozračnom polikarbonatu djeluje savršeno lagano, a istovremeno čvrsto i pouzdano.




    2. Stolica Louis Ghost, Philippe Starck za Kartell

    U jednom od svojih intervjua Claudio Luti, direktor i vlasnik tvrtke Kartell, objasnio je kako je njegova tvrtka odlučila aktivno koristiti plastične mase ne kako bi proizvodi bili isplativiji i cjenovno pristupačniji, već zato što plastika pruža mnogobrojne mogućnosti dizajna i najneočekivanije forme. Osim modela stolice La Marie, Philippe Starck je za Kartell kreirao i kultnu Louis Ghost stolicu u kojoj se s ironičnim odmakom poigrao siluetom klasične sofe u rokoko stilu koju je karakterizirala dekorativnost, dopadljivost i razvedenost formi. Louis Ghost stolica jedan je od bestselera tvrtke Kartell i dostupna je u desecima različitih varijanti.




    3. Fotelja Proust, Magis

    Legendarne fotelje Proust prisjetili smo se prije nekoliko dana. Djelo Alessandra Mendinija dobilo je nov dizajn i zanimljive boje u plastičnoj varijanti, za što je zaslužna tvrtka namještaja Magis koja u svojim komadima često poseže za sveprisutnom plastikom. Plastična fotelja Proust odlično će izgledati u interijeru, ali jednako tako i u eksterijeru, s obzirom da je plastika vrlo izdržljiv materijal koji podnosi sve vremenske prilike.




    4. Stolić Illusion, John Brauer za Essey

    Stolić Illusion objedinjuje bezvremensku ljepotu, jednostavnost i funkcionalnost. Prozračna akrilna plastika od koje je izrađen stolić formira se ručno pa je svaki pregib nevidljivog "stolnjaka" jedinstven. John Brauer osmislio je dizajn stolića 2005. godine za tvrtku Essey. Kako sâm kaže, ideja mu je pala na pamet tijekom šetnje po Kopenhagenu kad je, prolazeći pokraj kafića, ugledao okrugle stoliće prekrivene bijelim stolnjacima. Svi su stolnjaci bili kvadratični i gotovo dodirivali pod. Dizajner je zastao i fotografirao prizor koji je mjesecima nosio u razne radionice koje su izrađivale predmete od plastike kako bi pronašao način za ostvarenje svoje ideje. Srećom, u svom je naumu uspio pa tako danas imamo prekrasne stoliće jedinstvenog "lebdećeg" dizajna.




    5. Plastična stolica Eames, Charles i Ray Eames

    Bračni par Eames ne samo da je kreirao stolicu, već neponovljiv bestseler cijele industrije namještaja. Eames stolicu možete pronaći u različitim modernim interijerima, interijerima uređenima u klasičnom stilu, uredima, ustanovama, kafićima – čini se kako ova zaobljena mekana forma pristaje u interijer bilo kojeg stila i namjene. Dizajnirana 1950. godine, Eames stolica postala je prvom plastičnom stolicom masovne proizvodnje i u rekordno kratkom roku postala svjetski dizajnerski hit.




    6. Stolica Panton, Verner Panton za Vitru

    Kad je 1967. godine predstavljena javnosti, stolica Panton postala je prava senzacija. A kako i ne bi svojim zaobljenim, glatkim linijama koje monolitno vijugaju prateći liniju tijela u sjedećem položaju, i koje su zapanjile javnost naviknutu na stolicu sa sjedištem i četirima nogama. Danas Panton stolica predstavlja legendu modernog dizajna 20. stoljeća koja je svoju popularnost stekla još 70-ih, i do danas, zahvaljujući jedinstvenoj formi, ostaje jedno od najvažnijih remek-djela modernog dizajna.





    Izvor:
    Büro 27/7:
    6 legendarnih komada namještaja od plastike


    - 11:33 - Komentari (11) - Isprintaj - #
  • reći ću samo da je ovo fantastično.
    pogotovo fotelja i onaj stolić koji nalikuje na stolnjak.
    ono što me još jaaaako fascinira je 3D printer
    koji izradi kakav god komad namještaja želiš
    u rekordnom roku ! fenomenalno ! (Zvonka 09.09.2015. 11:42)
  • Prosto da čovjek ne vjeruje... (Lastavica 09.09.2015. 12:07)
  • Guzica se smrzne na toj plastici. (lady rugalica 09.09.2015. 12:18)
  • Dizajn je fantastičan, boje uvijek sjajno izgledaju, jedino je malo frka sa onima od sto kila i više. Pozdrav ostavljam. (Demetra 09.09.2015. 12:43)
  • Demetra je uočila problem, a ja potvrdi dva puta. Prije nego sjedneš pogledati treba specifikaciju na kojoj piše dozvoljena težina :) (Sjedokosi 09.09.2015. 12:51)
  • Ima zaista dobrih dizajna:) (Gorkić Taradi 09.09.2015. 14:22)
  • Stolicama više ne vjerujem, dvije su pukle ispod mene, ali stolovi mi se jako sviđaju. (Mela 09.09.2015. 14:24)
  • Nedostaje moja garnitura sa terase.
    Kvalitetna plastika na kojoj sjedi ugodno i naš prijatelj koji ima samo 130kg... (mecabg 09.09.2015. 19:59)
  • Ti prozirni stolci su mi san :-)). (ZlicaOdOpaka 09.09.2015. 21:20)
  • prust mi legao u jednom ludom berlinskom hotelu (NF 09.09.2015. 21:38)
  • uf, ne bih imala ništa protiv 3., 4. i 5., a i uklopilo bi se baš dobro u naš dom koji je prepun plastike :) (durica 09.09.2015. 21:44)
  • utorak, 08.09.2015.

    Plastični kralježak

    Na Klinici za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka prvi put u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu, u vratnu kralježnicu postavljen je umjetni kralježak od akrilata (polimer komercijalnog naziva Palacos®, a tehničkog naziva poli(metil-metakrilat) (PMMA), šire poznatijeg kao pleksiglas). Umjetni plastični kralježak izrađen je u kalupu koji je prethodno izrađen na 3D printeru.





    Usadak je postavljen 77-godišnjem pacijentu s malignom bolešću na mjesto sedmog vratnog kralješka koji je imao metastazu u svom trupu, a operaciju je predvodio prof. dr. Dinko Štimac, novoizabrani predstojnik riječke klinike za neurokirurgiju. Operaciji je prethodila suradnja s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, uz pomoć čijeg softwera su obrađeni digitalni podaci dobiveni CT snimkom vratne kralježnice.


    Precizan dizajn

    Na dobivenoj 3D rekonstrukciji riječki su kirurzi označili dio kosti koji će biti uklonjen, da bi potom inženjeri s Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba tehnikom 3D tiska učinili kalup u koji će se na licu mjesta za vrijeme operacije od akrilata izraditi usadak po mjeri uklonjenog dijela kosti.

    - Drugim riječima, usadak je kompjutorskom preciznošću dizajniran samo za tog pacijenta i samo za tu situaciju. Prednosti su brojne. Jedna od njih je da se to radi individualno po potrebama mjera za određenog pacijenta, a ne šablonizirano. Također, radi se o jeftinijoj metodi s obzirom da takav komercijalni usadak od titana košta i do deset puta više, a olakšana je primjena naknadnog onkološkog liječenja i zračenja budući da je akrilat u toj situaciji puno podobniji od metalnih ili titanskih usadaka. Po potrebi, radi boljeg onkološkog tretmana i radiološkog praćenja, titanska pločica i vijci nakon šest tjedana mogu se ukloniti, a sam akrilat ne čini artefakte i šumove. Dosad je ova tehnologija u Hrvatskoj primjenjivana samo za estetske neurokirurške zahvate poput kranioplastike. Nije nam poznato niti iz literature, niti iz drugih izvora da je netko primjenio ovu tehniku i tehnologiju za nadomjestak kralješka, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Ponosni smo da je dio projekta hrvatske pameti i hrvatskog proizvoda, objasnio je prof. dr. Štimac.

    Nakon kirurške pripreme, na stolu u unaprijed pripremljeni, sterilizirani i po mjerama pacijenta kompjuterski dizajnirani kalup, napravljen je odljev od akrilata. Odljevak je ispunjen autolognom spužvastom kosti koja je uzeta s desne crijeve kosti i postavljen u defekt nastao nakon uklanjanja trupa sedmog kralješka zajedno s metastazom. Usadak se fiksirao u ležištu pomoću titanske pločice i vijaka s prednje strane, dodaje prof. dr. Štimac.


    Dr. Dinko Štimac i dr. Dean Girotto tijekom zahvata - Foto: KBC Rijeka


    Prema njegovim riječima, pacijent se osjeća odlično, snaga u rukama mu je znatno bolja, a kontrolne rendgenske snimke vratne kralježnice pokazuju odlično smješten i fiksiran usadak. Kroz nekoliko dana pacijent će biti otpušten kući.

    - Već u idućim danima krećemo s istom metodologijom, ali u drugog pacijenta, koji ima degenerativnu bolest vratne kralježnice. Kod njega se radi o petom vratnom kralješku. Za njega je već u postupku izrada kalupa na 3D printeru, u koji ćemo zatim izliti umetak od akrilata i staviti ga na isto mjesto gdje ćemo prethodno ukloniti degenerativnom bolešću razoreni peti vratni kralježak. Inače, a za neurokirurgiju u Rijeci nije prva samo u Hrvatskoj s primjenom ove metode, već i puno šire. Nismo još naišli na podatak da je netko izvan Hrvatske učinio ovaj postupak ovom metodologijom. Ako i kada saznamo, javit ćemo vam se i demantirati ovu izjavu, ističe prof. dr. Štimac dodajući da je tek nedavno doznao da tehnologija 3D printera postoji i u Rijeci, pa će buduća suradnja biti proširena na riječku ekipu.




    Dobra alternativa

    On napominje da su akrilatni umetci dobra alternativa komercijalno dostupnim i skupim umetcima koji se koriste u postupcima u kojima se mora ukloniti trup kralješka, a umetak napravljen od akrilata u kalupu koji je kompjutorski dizajniran po mjerama dotičnog pacijenta i napravljen tehnikom trodimenzionalnog tiska najbliži je ideji idealnog nadomjestka.

    Prof. dr. Štimac navodi rezultate studije grupe istraživača na čelu s dr. Farrokhijem iz Sveučilišta Shiraz u Iranu koji su pratili ubacivanja akrilatnih umetaka u postupcima uklanjanja diskova u vratnoj kralježnici. U studiji u kojoj su sudjelovala 64 pacijenta došli do zaključka da se akrilatnim umetcima postiže bolji stupanj sraštanja između kralježaka, da je njihov akrilatni umetak osam puta jeftiniji od PEEK alternative te da akrilatni umetci bolje održavaj poželjnu visinu između kralješaka u usporedbi s PEEK umetcima.

    - Razlika našeg postupka i znanstvenika iz Sveučilišta u Shirazu je u tome što smo mi rabili puno veći umetak od onog koji se koristi nakon uklanjanja vratnog diska, a umetak nije uniformiranih dimenzija, već je dizajniran po mjerama određenog pacijenta temeljem izračunavanja parametara na CT snimkama dobivenih prije zahvata, a na kojima se planirao operacijski zahvat i dimenzije nadomjeska. Drugim riječima, prvi smo u kompjutorskom dizajniranju umetka po mjerama pacijenta te korištenju umetka nakon uklanjanja kompletnog kralješka, zaključuje prof. dr. Štimac,





    A u stvari, o kojem se materijalu radi?

    To je polimer, plastika komercijalnog naziva Palacos® - u medicini poznatiji kao "cement za kosti", a u stvari to je medicinski prilagođen poli(metil-metakrilat) (PMMA), u žargonu poznatiji kao pleksiglas. Polimerna akrilna dvokomponentna smjesa dolazi u kiruršku salu u praškastom obliku, odvojeno s tekućim katalizatorom. Uspe se u ranije 3D otisnuti kalup, pomiješaju komponente (prašak i katalizator) i oblikuje se u željeni oblik. Za nekih 10-tak minuta plastični komad se stvrdne, po potrebi se površinski i oblikovno doradi i ugrađuje se te se privremeno učvršćuje. Postoji biorazgradiva verzija poli(metil-metakrilata) (PMMA) koja se najčešće koristi kod mlađih pacijenata gdje kosti srašćuju te kako kost napreduje, polimerni materijal se biorazgrađuje i tijelo bezopasne ostatke apsorbira.


    U sljedećem video prilogu može se vidjeti način pripreme polimerne smjese koja se kasnije ubrizgava u ranije pripremljeni kalup izrađen postupkom 3D tiska:





    Izvori:
    Novi list:
    Prvi na svijetu - Pacijentu ugrađen umjetni kralježak iz 3D printera
    Zimmer: Palacos - bone cement
    YouTube: PalacosPro mixing video tutorial
    Animated flags


    - 14:33 - Komentari (6) - Isprintaj - #
  • Nevjerojatn uspjeh i suradnja ! Bavo za Riječane (annaboni 08.09.2015. 14:53)
  • Izvanredne vijesti. (Mela 08.09.2015. 15:00)
  • stvarno izvrsno! hvala na informaciji, viš, to nisam saznala od kolega ortopeda, niti od neurokirurga. (stara teta 08.09.2015. 15:12)
  • Fascinirana sam. Poslala sam informaciju kolegama. (Lastavica 08.09.2015. 15:31)
  • bravo (Euro 08.09.2015. 15:58)
  • Ponosna na svoju Rijeku i tvoju plastiku. :) (O-da životu! 08.09.2015. 23:37)
  • ponedjeljak, 07.09.2015.

    Plastični piknik

    Blogerska suradnja: Lastavica



    Plastika mi pomaže obuvanje



    dok sat kaže da je vrijeme



    da plastično unazad gledam



    i sigurno na piknik stignem.

    Zauzeli su sve stolice!



    Ali bar ima dovoljno sladoleda!



    S plastikom se druži Lastavica



    - 13:00 - Komentari (5) - Isprintaj - #
  • Uvijek glasam za suradnju. (Mela 07.09.2015. 14:41)
  • Nastavljena blogerska suradnja, na obostrano zadovoljstvo,
    rekla bih. (Lastavica 07.09.2015. 15:28)
  • Naravno, zadovoljstvo je obostrano. (Plastik 07.09.2015. 15:45)
  • Simpatično... (mecabg 07.09.2015. 18:36)
  • Bravo za suradnju.... (Decy 07.09.2015. 19:15)
  • nedjelja, 06.09.2015.

    Prijateljski prema životinjama, promotivno za recikliranje



    Evo nam jednog vrlo poučnog primjera iz Turske. Kako se ponašati odgovorno prema napuštenim životinjama, a ujedno i edukativno djelovati prema djeci i mladima - za bolji odnos prema životinjama i odgovorniji odnos prema recikliranju i ukupno prema zaštiti okoliša.



    U Istanbulu, 15 milijunskom turskom gradu na dva kontinenta, procjenjuje se da ima oko 150.000 napuštenih životinja, pretežito pasa i mačaka. Gradske vlasti na više mjesta postavile su uređaje za hranjenje životinja, a hrana i voda će automatski upasti u zdjelicu kada se u uređaj ubaci iskorištena PET plastenka.

    Genijalni primjer odgovornog ponašanja gradske vlasti, poticajno za bolji odnos prema napuštenim životinjama, ali i vrlo poticajno za zaštitu okoliša - plastenke se ne odbacuju u okoliš već se ubacivanjem u uređaj prešaju i usmjeravaju u proces recikliranja i ujedno "zamjenjuju" za hranu za životinje.











    Izvori:
    Twsted Sifter:
    This Machine Feeds Stray Animals in Exchange for Recycled Bottles
    YouTube: This Genius Machine Feeds Stray Dogs In Exchange For Recycled Bottles
    Animated flags


    - 13:03 - Komentari (4) - Isprintaj - #
  • genijalno....genijalnoooooo da znaš, rasplakao si me ovim postom... ma baš si me taknuo u dno duše!!! (lion queen 06.09.2015. 13:37)
  • Gle ih kako čekaju u redu. Što reče Lionica genijalno. (Mela 06.09.2015. 13:51)
  • Čekaju u redu k'o naši umirovljenici, premda je razlika
    u pakiranju jestivih proizvoda. Kontejneri su manje atraktivni:)) (malo ti malo ja 06.09.2015. 15:53)
  • Ne misliš valjda da bi se naši toga sjetili?

    U Zagrebu se grade nove fontane, životinje se odvoze u azile i ..........
    neću dalje, osjetljiva sam na to (annaboni 06.09.2015. 16:52)
  • subota, 05.09.2015.

    Stvaraju masivnu histeriju

    Iz povijesti zalaganja
    za plastiku


    Napisali su: I. Čatić, M. Šercer



    Društvenim ili državnim novcima, svejedno je, skupine građana objavljuju javno plakate sa sloganima: »Ne plastičnom otpadu«, »Ne plastici«, ili emitiraju pjesmuljke »Plastika je mrska, jer je drska«. Vrhunac toga je bilo prikazivanje plakata s navedenim sloganima tijekom TV emisije posvećene »Danu planeta zemlje« 22. travnja.

    Nažalost za takve građane je najblaža moguća klasifikacija da su neobaviješteni. Takvima valja postaviti jednostavna pitanja: »Jeste li spremni ukloniti iz vaših ormara svu plastičnu i gumenu, dakle polimernu odjeću i obuću. Ali i sve proizvode od tih materijala iz kuhinje, računala, audio i video uređaja, športa i konačno vjerojatno iz vašeg ljubimca, osobnog vozila «? Ako jeste, moguć je produbljeniji razgovor. U suprotnom može se sažeti sve u iskaz. Bez plastike i gume civilizacija bi bila naprosto drugačija. To imajte na umu svi vi kojima je »plastika mrska jer je drska« i koji trošite teško stečeni novac hrvatskih proizvođača, među njima upravo i onih koji rade plastične i gumene proizvode, za stvaranje masovne histerije za koju uopće nema opravdanja.

    Ljudi koji znaju svoj posao, postavili su si pitanje: »što ako ukinemo plastično pakovanje«. Ništa, treba »samo« 404 % više pakovanja, obujam otpada porastao bi za 256 %, a obujam ukupno prikupljenog otpada za 213 %. Za neplastična pakovanja treba 213 % energije više, a troškovi proizvodnje porasli bi za 212 %. Na vašu žalost nijedna ekološka bilanca nije pokazala da je npr. papirno pakovanje podobnije od onog plastičnog. Možda još jedan primjer. U Indiji na jednom području izvrsno rode jabuke. Međutim za pakiranje uroda u drvene sanduke uz njihovu peterostruku uporabu, s površine od 1 hektara jabučnjaka, treba posjeći drva s površine od deset hektara.

    Plastični proizvodi su neotrovni, mogu se prikupiti, ponovno upotrijebiti (materijalno recikliranje) razložiti na početne sastojke, plin ili ulje (kemijsko recikliranje) ili ako ništa drugo, mogu se takvi proizvodi spaliti (energijsko recikliranje). Gore izvanredno i pri dobrom vođenju procesa izgaranja, nema pojave štetnih proizvoda izgaranja. Posebno treba naglasiti da plastika i guma ne zagađuje okoliš, već to rade ljudi bacanjem plastičnih i gumenih proizvoda. A to je bitna razlika.

    Umjesto da prouče o čemu pričaju, ne obaviještene skupine pojedinaca troše oskudna sredstva za krivu promidžbu. Taj novac može se korisnije upotrijebiti, npr. za poziv pučanstvu da ne baca plastenke ili stare autogume u okoliš, već da ih pohranjuju na za to predviđena mjesta.

    Ne može se organizirati javno uništavanje tzv. »PVC najlonskih vrećica« i pritom autoritativno tvrditi da Hrvatska tek pola godine te vrećice pravi od polietilena. Pravi ih se od polietilena od prvog dana otkako je uvedena proizvodnja tog vrlo proširenog proizvoda. A polietilen gori poput svijeće, bez ostatka i štetnih sastojaka i izuzetno je kalorično gorivo.

    Zainteresirana industrija i stručne udruge trebali bi najhitnije poduzeti najširu akciju da se spriječi takvo neopravdano zbunjivanje javnosti. Jedna takva akcija je upravo u pripremi. Od 15. do 18. lipnja održat će se u Zagrebu, »11. dani Društva plastičara i gumaraca«. Jedna od središnjih tema je recikliranje plastike i gume. Pozivamo sve koji viču »Ne, plastičnom otpadu«, »Ne plastici« da se jave Društvu, rado ćemo ih pozdraviti kao naše goste na tom savjetovanju. Ako treba, objasniti ćemo im da je ekološki aspekt samo jedan od vrlo brojnih kriterija razvoja uspješnog proizvoda, pa i onog od plastike ili gume. Postoje mnogi drugi, važniji, npr. blagostanje pučanstva, razvoj ličnosti i kvaliteta društva. Opisanim akcijama ne pridonosi se ni blagostanju, ni razvoju ličnosti i društva, upravo suprotno.


    Napomena autora bloga:

    Ovo je originalni članak najprije objavljen u Vjesniku, a zatim i u knjizi "Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja". Napravio sam samo jednu intervenciju, iz teksta sam izbrisao godine koje su bila upisane uz datume. A tekst je pisan 6. svibnja 1993. i dokaz je kako je prije više od 22 godine bilo nerazumnih zelenih i onih koji su pokušavali stručno i znanstveno provjerenim argumentima reći javnosti činjenice.

    Knjigu sam osobno dobio od autora prof. emeritusa Igora Čatića, koji ovih dana slavi 50 godina od svog početka rada na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i koji je odlukom rektora Zagrebačkog sveučilišta promaknut u počasno zvanje profesora emeritusa - i koristim priliku zahvaliti mu se, ali prvenstveno čestitati na vrijednoj i značajnoj obljetnici i imenovanju u ovo časno zvanje.

    Knjiga "Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja" - ukoričeni članci od 19. siječnja 1967. pa sve do 3. travnja 2008., "puna" je sličnih članaka i biti će još iz nje objava na ovom blogu. Naravno, zahvaljujem se profesoru Čatiću na suglasnosti.



    - 11:28 - Komentari (7) - Isprintaj - #
  • ...Ovo sa datumom objavljivanja je odlično...:))))))) Ako budeš imao malo "lufta", pokušaj zguglati što su sve "predviđali" zeleni u devedesetima, da će se dogoditi sa klimom današnjom...:))))))

    ps. u prosjeku, udio famoznog CO2 u atmosferi je oko 0,03%!!! Da se ne zaboravi!
    Alarm u svemirskoj kapsuli Apollo, se palio ako bi razina CO2 došla na 0,8%... (sagittariusclassic 05.09.2015. 16:19)
  • Mene kod svega toga brine to što je naše društvo kao cjelina postalo temeljeno na histeriji. Histerija oko plastike je samo jedna strana toga u šarolikoj galeriji, kao na onom vrtuljku s razglednicama. Jednostavno ne mogu više navesti niti jedno područje života, od ekonomije do prava pa do medicine, gdje mogu reći "evo ovdje nema histerije".

    @sagittarius: ne znam baš da je moguće uspoređivati razinu CO2 u kontekstu klime i u kontekstu ljudske respiracije. Nisam fan "globalnog zatopljenja", ali to su stvarno kruške i jabuke. (Igniss 05.09.2015. 19:24)
  • @Igniss - slažem se, histerija je svuda oko nas. Ali histerija potaknuta neznanjem ili ona koja koristi neznanje i koja je manipulirana upravo zbog neznanja. Stoga, vrijedi se posavjetovati s provjerenim i priznatim stručnjacima kojih, Bogu hvala, još ima u Hrvatskoj. (Plastik 05.09.2015. 19:49)
  • @Sagy - nisam stručnjak za CO2 pa se suzdržavam pisati o tome i komentirati. Jedino što znam jeste da takobožni zeleni lupetaju gluposti i guraju nas u još veće probleme sa stakleničkim plinovima kada se zalažu za zamjenu fosilne plastike bioplastikom. A poznato je da uzgojine, odnosno poljoprivreda, a posebno stočarstvo najviše utječu na stvaranje stakleničkih plinova (ukupno 25 %). Metan, prirodni plin 22 puta je "stakleničkiji" od zloglasnog CO2, a izmjereno je da svaka krava dnevno proizvede 60 litara metana.

    No kada ja nisam stručnjak za neko područje, tada pitam i tražim pojašnjenje od onih koji znaju. U istoj knjizi koju spominjem u postu, prof. Čatić osvrnuo se i na stakleničke plinove i globalno zatopljenje.

    Evo izvoda iz jednog članka, (pazi, tekst je iz 2007. godine) vjerujem da ćeš se složiti s konstatacijama uvaženog profesora.

    "Zabrinute za globalno zatopljenje i povišenje učinka stakleničkih plinova, mnoge kompanije u svijetu, pa i one s područja plastičarstva, odlučile su usmjeriti napore na proširenje proizvodnje temeljene na uzgojinama. Prvo pitanje glasi, kakva je cjeloživotna bilanca tog koncepta. Što je sigurno pozornosti vrijedan napor, ali to mora učiniti netko nezavisan.

    Evo zadatka za naše znanstvenike, osobito podupiratelje zaštite okoliša i prirode. Naime, jesu li upravo staklenički plinovi, osobito CO2, odgovorni za to zatopljenje. Nedavno je objavljen izvještaj Ujedinjenih naroda pod nazivom
    Borba protiv klimatskih promjena. Ljudska solidarnost u podijeljenom svijetu. (9) Na čemu se temelje takvi dramatični pozivi? Medu ostalim i na zaključcima Meduvladina panela za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change). Ta je međunarodna organizacija početkom 2007. zaključila: globalno je zagrijavanje posljedica ljudskog djelovanja. Stoga, primjerice, jedna od najglasovitijih korporacija u polimerstvu DuPont želi do 2015. ostvariti svoj koncept održivosti polimera. Je li to baš tako?

    BBC je 13. studenoga 2007. objavio tekst Johna Christyja, profesora za atmosferske znanosti na Sveučilištu u Alabami. (10) Predstavio ga je kao vodećeg istraživača na području temperaturnih promjena. Što je rekao J. Christy?

    Prognoze Panela o utjecaju CO2 na klimatske promjene temelje se samo s 90-postotnom vjerojatnošću na simulacijskim modelima razdoblja od posljednjih 50 godina. Ali nije provedeno nijedno mjerenje. Dakle, pretpostavlja se nešto bez mjerivih dokaza. Valja pridodati, temelja svih prirodnih znanosti.

    V. Pravdić je u razgovoru s T. Rudež rekao:
    Nitko ne zna utječe li uopće CO2 na klimatske promjene. (11)

    Zašto se govori samo o ugljikovu dioksidu? Od čega se sastoje staklenički plinovi? Četiri su osnovna staklenička plina. To su ugljikov dioksid (64 %), metan (20 %), klorirani ugljikovodici, na primjer freoni (10 %), i dušikovi oksidi (6 %). (4)

    U svom je briljantnom izlaganju S. Marjanić na skupu 6. bioetički dani u lipnju 2007. medu ostalim istaknula: U svojoj najnovijoj knjizi
    Neugodna istina glasoviti Al Gore nije eksplicitnije obrazložio jednu vrlo neugodnu istinu. I proizvodnja hrane biljnog i životinjskog podrijetla, naime, pridonosi efektu staklenika s punih 25 %. Ponajviše stočarstvo. U Europi 17 % emisije metana potječe od uzgoja stoke. Svaka odrasla krava proizvodi oko 60 litara metana dnevno. (4) Pritom je metan bitno utjecajniji staklenički plin od stalno prozivanog CO2. (4)

    Prema novim spoznajama ekološke štete zbog dušikova dioksida koji nastaje tijekom uporabe biodizela od uljane repice, taj je staklenički plin 296 puta opasniji od CO2. (12) Stoga je logično da svojim nedostatcima biogoriva od upotrebljivih uzgojina za ljudsku hranu često znatno nadmašuju potencijalne koristi od tog energenta. (12)

    Konačno, radi proizvodnje uzgojina stalno se krče i pale šume, a to spaljivanje pridonosi s 24 % ukupnom iznosu stakleničkih plinova. (13) Vrlo dobro na prednosti i nedostatke upućuje u svom uvodniku u najnovijem broju časopisa Goriva i maziva N. Marčec Rahelić, pod nazivom Biogoriva — top tema. (14) Valja zaključiti, usprkos dramatičnim pozivima Panela i sljedbenika, mišlju C. Moncktona, bivšeg savjetnika predsjednice britanske vlade M. Thatcher. On je u nedavnom razgovoru upozorio na 38 neistina u glasovitom filmu Ala Gorea
    Neugodna istina (An inconvenient truth). (15) Dakle, valja zaključiti, izvori su vrlo različiti i tumače iste pojave na vrlo različite načine."

    nastavlja se u sljedećem komentaru ... (Plastik 05.09.2015. 20:05)
  • ... nastavak prethodnog komentara:

    [4] Čatić, I.: U proizvodnji stakleničkih plinova poljoprivreda sudjeluje s 25 posto, Vjesnik, 3. 7. 2007.
    [9] Bukša, Ž.: Klimatske promjene najveći su izazov 21. stoljeća, Vjesnik, 29. 11. 2007, 4.
    [10] Christy, J.: Viewpoint - No consensus on IPCC's level of ignorance, BBC, 13. 11. 2007.
    [11] Rudež, T.: Zapravo, nitko ne zna zašto se mijenja klima, Jutarnji list, 19. 5. 2007.
    [12] N. N.: Biodizel opasniji od nafte, Privredni vjesnik, 8. 10. 2007.
    [13] Deutschland, lipanj/srpanj 2007.
    [14] Marčec Rahelić, N.: Biogoriva - top tema, Goriva i maziva 46(2007)4, 277—280.
    [15] Fabrio, B.: Lordov udar na Ala Gorea, Globus, 26. 10. 2007.

    Izvod iz članka "Uzgojeni - plastika i gorivo" - objavljen u časopisu Polimeri 28(2007)4 - autor Igor Čatić (Plastik 05.09.2015. 20:08)
  • Slučajno san našao sljedeći podatak. Članak koje navodi Plastik u doslovnom prijevodu preuzet je u SR Njemačkoj.

    Čatić, I., Rujnić-Sokele, M.: Landwirtschaftliche Produkte – Nahrung für Lebewesen oder Treibstoff für Maschinen?, GAK 61(11)701-708(2008), Prijevod iz Polimeri 28(4)239-243 (2007). (proricatelj 06.09.2015. 09:39)
  • Zeleni koji u nekim dijelovima Berlina imaju i načelnike su postali stranka nerazumnih zabrana, zabranjeni su kotačići na koferima, približavanje pasa jezeru (ne odlazak na plaže), ogromno razočarenje za one koji su tragali za trećom opcijom izvan ove dvije neoliberalne koje se smjenjuju i sve manje razlikuju u zapadnom svijetu. (NF 06.09.2015. 10:52)
  • petak, 04.09.2015.

    Prijatelji životinja, a gdje ste sad?

    U Japanu je započeo tradicionalni godišnji lov na dupine. Japanski ribari na taj se način bore protiv "štetočina" koji im rastjeruju ulov. Svake godine se u uvali Taji, poznatoj po tom "krvavom piru" ubije više od 20.000 dupina.

    A što rade naši takobožni prijatelji životinja. Pogledajte njihovu mrežnu stranicu "Prijatelji životinja" - organiziraju vegetarijanske derneke, kukaju i cvile za donacijama. O ovom zločinu prema životinjama ni riječi. Ali, kada treba napadati plastiku, onda su upravo plastične vrećice pobile stotine tisuća morskih životinja i milijune ptica, onda su plastične boce podavile tisuće riba i kornjača. Licemjerno, zar ne? Još k tome, svoje nemušte pamflete dijele u papirnatim vrećicama, zagovaraju platnene vrećice čineći u svom neznanju štetu prirodi, životinjskom svijetu i u konačnici svima nama.


















    Nije tema ovoga moga bloga, ali ne mogu prešutjeti jer poveznica su upravo ti navodni prijatelji životinja i to prokleto licemjerje - pa da ti licemjerni prijatelji životinja nisu izuzetak u našem modernom društvu, potvrđuje i jedna tužna slika. Tužnije i licemjernije ne može biti.



    Više o ovome: ukucajte u google #kiyiyavuraninsanlik


    I na kraju, moram biti iskren i pošten prema velikom dijelu eko aktivista. Cijenim ja napore istinskih prijatelja životinja. Njihova aktivnost nužna je danas kada je profit preuzeo sve ciljeve i koristi sva sredstva ne bi li se povećao. Jako dobro to i plastičari osjećaju, kada ih veliki uništavaju. Ali, neka se svatko bavi svojim poslom. Niti sam ja stručnjak za zaštitu životinja, a bogami nisu ni oni za plastiku, niti znaju. A još gore je kada svojim neznanjem štete svima - životinjskom svijetu, ljudima, sveukupnoj prirodi - promovirajući štetna rješenja, kada se ponašaju kao pravi ekološki trojani.



    Izvori:
    Do Something:
    11 Facts about Dolphin Hunts
    Sea Sheperd: Taiji's Cetacean Kill
    Web: Prijatelji životinja


    - 12:42 - Komentari (10) - Isprintaj - #
  • Dana smo nešto jako ljuti, čak i brutalni? (Hrvoje 04.09.2015. 14:08)
  • Mrtvo dijete i ubijanje kitova?
    Užas. (Lastavica 04.09.2015. 14:37)
  • Hipokrizija, moja Lastavice, hipokrizija:-((( (Plastik 04.09.2015. 16:54)
  • To je preblag izraz, ali lijepo si odgojen, pa nećeš koristiti onaj drugi. (Lastavica 04.09.2015. 17:50)
  • Nikada ne bih mogla pomisliti da bi Japanci mogli biti takvi... silno sam se razočarala... silno... (lion queen 05.09.2015. 01:04)
  • ovo je prvi put u ove dvije godine koliko te pratim da mi je žao što sam otvarala post...pretužne fotke.....jezive.....jebemumater i pokvarenom svijetu. - ljuta sam......i plaćem - zbog nemoći....kažu da smo po inteligenciji i nekim genetskim zapisima braća, da smo najbliže vrste, a jesmo li ?....kada bi to jedan dupin učinio čovjeku ?....nikada ! (Čuvarica pinkleca 06.09.2015. 13:26)
  • Previše smo negativne energije odaslali, a da nam se to neće vratiti kao bumerang u glavu. (toma juda 06.09.2015. 15:16)
  • Ljudi su čisti licemjeri, po nekoj logici su zaključili da imaju pravo raditi životinjama sve šta žele, religije to pravdaju time da životinje nemaju dušu (a ljudi imaju wtf?), a većinu boli briga i onda dođemo do ovoga danas. A kad in crkne ćuko i mačka svi plaču nad njima. (Vrtlog_ 07.09.2015. 00:54)
  • ne znam jel se ti to toliko zezas s plastikom ili si stvarno ozbiljan..
    ali ovaj post ti je totalno bedast kad prozivas prijatelje zivotinja i onda jos stavljas sliku toga sirijskog djecaka. Mislim da je njegova slika u ovom postu totalno netakticno i okrutno umetnuta (koristis je za neka svoja osobna prepucavanja). A u cijelom postu mijesas kruske i jabuke. Mislis da prijatelji zivotinja i ekoosvijesteni ljudi ne pokusavaju nesto napraviti s tim pokoljem u japanu (o tome se zna vec puno godina, a ti si to otkrio tek sada). I mislis da jedenje mesa, u ovom sluccaju ribe i velika potraznja koja za tim postoji, ne vodi do ovog pokolja (dakle i ti bi, ako nisi vegetarijanac, trebao biti dio probema ovog pokolja, iako neizravno i iako ti je to odbojno cuti).
    Ne volim se upustati u blogerske rasprave, ali ovaj post je blago receno cudan. (travelology 07.09.2015. 08:56)
  • @travelology - žao mi je što nisi shvatila poantu moga posta. Mnogi jesu. Pokušao sam biti jednostavan i povezati licemjerje, neznanje i te takozvane prijatelje životinja. A da ti navodni prijatelji životinja nisu izuzetak, potvrđuje zadnja slika. Simply as that.

    Ne bavim se zaštitom životinja niti se želim na tom području aktivirati. Iskreno, malo o tome znam. Niti mislim da sam otkrio japanski pokolj - samo mi je poslužio kao primjer). Ali se bavim plastikom, ne zezam se s njom, vrlo sam ozbiljan (imam vjerodostojne dokaze za to) i trudim se znati sve više i više. A ono što znam prikazati čitateljstvu na jednostavan način.

    Ovaj svoj blog nisam koncipirao kako bih nekoga napadao. Dapače, trudim se dati argumente kako bi zainteresirani čitatelj dobio provjerene informacije, pa onda kako bi na temelju provjerenih informacija sam donosio svoje zaključke, pa ma kakvi bili.

    Ali kada "taj netko" svojim neznanjem ili čak plaćenom namjerom ne samo da ugrožava jednu pozitivnu hrvatsku i svjetsku gospodarsku granu koristeći se neznanjem, lažima, manipulacijama ili sebi znanim interesima, direktno ugrožava okoliš i sve te životinje za koje hini da štiti (svojim neznanjem i sugerirajući po sveukupni okoliš štetna rješenja) i preusmjerava pažnju i djelovanje javnosti s pravih i provjereno dobrih rješenja, na višestruko štetna (kako sam napisao "ekološki trojani") - onda me ponese pa jednostavno, ali možda malo brutalno (kako kaže jedan komentator) reagiram.

    Stoga se zalažem da se svatko bavi onime o čemu nešto zna, Rekli bi Dalmatinci "Dajte dite materi", a što ne zna neka pita. (Plastik 07.09.2015. 12:15)
  • četvrtak, 03.09.2015.

    Dvorišta i skladišta

    Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije
    - Alemka Goleš, Zagreb



    Nastavlja se sa serijalom fotografija Alemke Goleš, fotografkinje iz Zagreba. Ovaj puta prošetala se Gornjim gradom svoga grada i zabilježila da se ni ugodni trenuci opuštanja ne mogu zamisliti bez plastične ambalaže, koja može biti i dekorativni element.






    Zahvaljujem autorici na njenom vrijednom doprinosu prikazivanju plastike i plastičnih proizvoda kao svakodnevnih, korisnih, praktičnih uporabnih predmeta.


    - 12:05 - Komentari (7) - Isprintaj - #
  • Ako je vrijeme za novi plastični post blogera, napravit ću ti ga. (Lastavica 03.09.2015. 12:30)
  • @Lastavice, uvijek je vrijeme za blogersku suradnju. :-) (Plastik 03.09.2015. 15:18)
  • Čestitke autorici i toplo pozdravljam sve autorice i autore koji svojim slikama ukazuju na proširenost plastike. (proricatelj 03.09.2015. 16:06)
  • Imaš post urađen.
    Otvori mail :) (Lastavica 03.09.2015. 16:12)
  • Plastično je samo kod tebe fantastično, inače me jako zabrinjava majčica Zemljica - što če na kraju biti... (Moja Moda 03.09.2015. 17:55)
  • Prva fotka za 5: sviđaju mi se stolci i stolice :) (Decy 03.09.2015. 17:56)
  • Inače, za one koji ne (prepo)znaju, dotično dvorište je poznato po tome što je u njemu sniman film "Tko pjeva, zlo ne misli". (Fotografi svih zemalja, naoružajte se 03.09.2015. 21:47)
  • srijeda, 02.09.2015.

    Plastične narukvice

    Vrlo zanimljiv članak objavio je Boris Jagačić urednik portala ZG Magazin (s kojim ovaj blog uspješno surađuje) o plastičnim narukvicama, vrlo praktičnoj sitnici u današnjoj turističkoj ponudi.


    Plastičnom narukvicom do ugodnijeg ljetovanja



    A zbog čega su ove narukvice izrađene upravo od plastike? Zato što je vjerojatno nemoguće pronaći pogodniji, a istodobno i jeftiniji materijal za tu namjenu



    Plastika je svuda oko nas. Neki ju mrze, neki vole, a neki su prema njoj posve indiferentni. No bilo kako bilo, premda nije ni plemenit ni vrijedan radi se o materijalu koji je jeftin i podatan, a neke mu osobine daju i uporabnu prednost pred drugim materijalima. Tako se npr. već jedno vrijeme u hotelijerstvu koriste narukvice od plastike koje se dodjeljuju gostima koji imaju uplaćeni puni pansion ili njihov aranžman uključuje još nekakve dodatne sadržaje odnosno all inclusive (sve uključeno) ponudu u sklopu hotelskog kompleksa, kao što su npr. korištenje bazena, sauna te prostorija za sport i rekreaciju i sl. I tako se ta mala jeftina plastična narukvica koju gost dobiva po prijavi na recepciju pretvara u ključ koji njezinom nositelju omogućava neke pogodnosti koje bi ga mogle opasno razmaziti. Rekli bismo, u tom slučaju plastična narukvica vrijedi »kao da je od zlata«.

    A zbog čega su ove narukvice izrađene upravo od plastike? Zato što je vjerojatno nemoguće pronaći pogodniji, a istodobno i jeftiniji materijal za tu namjenu. One se lako prilagođavaju obujmu nečije ruke, lagane su, nenametljive i udobne za nošenje, dostupne u svim mogućim bojama, a istodobno i prilično otporne te bez problema podnose sunce, utjecaje klora i slane morske vode čak i ako se radi o dužem godišnjem odmoru.

    S druge strane, metalne narukvice bi primjerice bile osjetno skuplje, teže, a podsjetimo da i neki elementi kao što je nikal izazivaju alergijske reakcije kod pojedinaca. Drvene bi narukvice također bile manje spretne i udobne, istovremeno i skuplje, a manje otporne na utjecaj vode.

    Također, osim ovakvih hotelskih, popularne su i razne ukrasne narukvice od plastike. Prodaju se one s imenima, a na Jadranu smo naišli na male Slovence koji su nosili šarene narukvice s lijepim natpisom »I love Croatia« (Volim Hrvatsku). Djeca neopterećena vanjskopolitičkim pitanjima i problemima, ujedno i često iskrenija od nas odraslih znaju da im je na hrvatskoj obali lijepo ljetovati i uvijek će se ovdje rado vratiti. Ljubav je to na prvi pogled, jer kako im se i ne bi sviđalo sve ovo što naše more i obala nude. Ima ona jedna poznata dječja pjesma koja to potvrđuje, s tim da bi u njoj trebalo promijeniti jedan stih u »najljepša naša Hrvatska«…

    B. Jagačić



    Izvor:
    ZG Magazin:
    Plastičnom narukvicom do ugodnijeg ljetovanja


    - 12:49 - Komentari (9) - Isprintaj - #
  • Nekad sam uživala nositi plastične narukvice svih boja...kao nakit. Niste valjda pomislili da sam gangster??:)) Ili jeste?? :( (mecabg 02.09.2015. 13:05)
  • najdraže su mi takve plastične narukvice
    koje omogućavaju švrljanje iz sauna u bazene,
    iz bazena u restorane, iz restorana natrag u saune ... :-) (Zvonka 02.09.2015. 13:23)
  • Ja bih jednu sa svim pogodnostima. Možda dobijem od Zvonke u Zagrebu. (Mela 02.09.2015. 15:16)
  • čuj viteže, neć se opravdavat što te nisam pohodila jer bi sve bilo trtlj-mrtlj, al imam zamolbu - dal mogu jedan tvoj komentar, ak se sjećaš o karabitu ukomponirati u jedan svoj post - kad će bit ne znam- ah krhko je znanje- kad ufatim vremena,Pozdrav plemeniti! (križar 02.09.2015. 21:18)
  • Hvala Plastik!!! stvarno je ljepi moj pogled sa okna...a smrečica sasvim blizu gdje živi grlica...a narukvice...imam jedno zelenoooo preljepa boja je... (modrinaneba 02.09.2015. 21:55)
  • @Križarice, čuj to, dal mogu? Ma jašta neg da možeš, bila bi mi čast. PS - samo se ja ne sjećam koji je to komentar, nema veze, podsjeti me, javi mi kad bude. (Plastik 02.09.2015. 21:55)
  • Što sve neće izmisliti :) (Lastavica 03.09.2015. 07:01)
  • Nosim plastičnu narukvicu kad mi se slaže s ostalim. (Sjećanje i osvrti 03.09.2015. 08:55)
  • Koristim plastične rukavice, što je blizu ;) (dražeN ;) 03.09.2015. 10:23)
  • utorak, 01.09.2015.

    NEWSLETTER 35

    NEWSLETTER 35


    Poštovani,
    pred Vama je redovni NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO za mjesec kolovoz.

    Kolovoz - mjesec zanimljivih i različitih događanja. Unatoč vrućini i drugim obavezama, na blogu je objavljeno 30 postova.

    Mjesec kolovoz uobičajen sa svojim redovnim aktivnostima, no ipak obilježen je postom koji je bio dosta čitan (više od 2000 čitatelja), a ujedno je prenesen i na nekoliko drugih web portala. Radi se o postu "Zašto rušite sustav" u kojem je bilo riječi o ukidanju povratne naknade za PET ambalažu u koju se pakira mlijeko i mliječni proizvodi. Na žalost, još jedan dokaz da veliki trgovački lanci upravljaju procesima donošenja odluka. Poznavateljima prilika oko vrećica, na žalost, nije novost.

    Evo pregleda objavljenih članaka tijekom kolovoza na blogu Plastično je fantastično (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):

    01.08. - NEWSLETTER 34 - Pregled objavljenih članaka na blogu tijekom srpnja.
    02.08. - Ni ovdje više redova nema … jer plastika to omogućava - Nekoliko dana ranije je u postu Kako smanjiti redove na feštama objavljen video prikaz uređaja za punjenje plastičnih čaša za pivu odozdo - brzo, točno, bez zapjenjivanja, bez čekanja i redova - ali tada je zaključio da se redovi premještaju negdje drugdje. Logično - ako smo ubrzali ulaznu stranu, treba ubrzati i izlaznu stranu. Plastika i tome nudi rješenje - mobilni plastični wc-i.
    03.08. - Plastične vijesti 88 - Potrošnja polimera za injekcijsko prešanje - Prema izvještaju AMI Consulting, tijekom 2014. godine vidljiv je bio oporavak plastičarske industrije u Europi i to onaj njezin dio koji se bavi injekcijskim prešanjem. Kapaciteti u 2014. godini bili su za 11 % veći od tzv. pred-krizne 2007. godine, mada je sama proizvodnja bila kvantitativno manja 7 %.
    04.08. - Vrijedi ponoviti (video prilozi) - Blogerica Stella je postavila pitanje: Što je to injekcijsko prešanje? Da sad ne bi zainteresirani čitatelj kopao po blogu, ponavljaju se dva video priloga. Osnove procesa injekcijskog procesa i kako se proizvode PET plastenke, koje se također proizvode postupkom injekcijskog prešanja.
    05.08. - Zašto rušite sustav? - Otvoreno je pitanje zašto je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uopće pristupilo promjeni Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, u kojem je predvidjelo ukidanje naknade na PET ambalažu zapremnine veće od 0,2 litre za mlijeko i mliječne proizvode od 50 lipa, kao i da se nakon 1. rujna 2015. više neće moći ostvariti povrat naknade. Odgovori dobiveni putem medija na razini su vrijeđanja inteligencije prosječnog hrvatskog potrošača.
    06.08. - Najava događaja: Otvorenje Introspekcije Diane Sokolić - Izložbeni ciklus Linking[art] u krčkoj galeriji Decumanus, nastavlja se izložbom Introspekcija riječke slikarice, multimedijalne umjetnice i dizajnerice Diane Sokolić. Otvorenje je bilo 6. kolovoza 2015. godine u 21.00 sat, a izložba je bila otvorena do 27. kolovoza.
    07.08. - Otvorena Introspekcija (foto izvještaj) - U prekrasnom ambijentu krčke galerije Decumanus otvorena je samostalna izložba umjetnice Diane Sokolić "Introspekcija". Čitateljima bloga poznato je da se akademska slikarica Diana Sokolić između ostalog bavi i izradom umjetničkog nakita od poli(metil-metakrilata) (PMMA) odnosno plekisglasa, koje je ovom prilikom izložila na prozirnim plastičnim tubama od poli(etilen-teraftalata) (PET), uz svjetlosne efekte.
    08.08. - Darujte krv, spasite život, budite humani i sigurni … jer plastika to omogućava - Tijekom cijelog kolovoza bili su učestali pozivi iz hrvatskih bolnica i njihovih odjela za transfuziju s pozivom građanstvu da daruju krv. Potrebe su bile velike, potrošnja je povećana, pa se i blog se priključio ovom humanitarnom pozivu. Usput, iskorištena je prilika sve darivatelje krvi podsjetiti da je cijeli postupak osim što je human i siguran, bezbolan, koristan i za darivatelja, te da se vrećice za krv s pripadajućim plastičnim cjevčicama i zatvaračima proizvode od omekšanog poli(vinil-klorida) (PVC). PVC se za proizvodnju (jedino tih) vrećica koristi više od pola stoljeća i trenutno je jedini pogodni materijal za ovakvu vrstu medicinske opreme. PVC vrećice za krv imaju ključnu ulogu u osiguravanju uvjeta za dugoročno i pouzdano čuvanje te visokih standarda sigurnosti i kvalitete zdravstvene ispravnosti krvi i krvnih pripravaka, a time i zaštite zdravlja pacijenata.
    09.08. - Blogerska suradnja - Mela: Udobno, svrsishodno i lijepo - Blogerica Mela predstavila nam je svoje nove, udobne, lagane, svrsishodne i lijepe plastične sandale.
    10.08. - Rusi protiv plastenki - Ruski zakonodavci bore se protiv gotovo pa nerješivog problema - zabraniti ili ne zabraniti prodaju piva u PET plastenkama. Ipak, ovakve vijesti odnosno odluke uvijek treba čitati između redova i zapitati se što je pozadina donošenja ovakve odluke. Zasigurno su tu u pitanju lobiji i lobiranja za neke interese - je li to borba protiv alkoholizma koji je u Rusiji iznimno veliki problem, ili je borba za još veći plasman PET plastenki na tržište? No, niti jedno, niti drugo neće se postići ovakvim zabranama.
    11.08. - Jest da su plastične, ali … što je previše, previše je! - Foto prilog s ulaza na Krčki most s otočne strane. Još jedan prilog bezbrojnim primjerima zašto su Hrvatske autoceste u gubitku. Plastične rampe su jeftinije, praktičnije, trajne, mogu se recklirati i u pravilu se izrađuju od reciklirane plastike, lakše je njima upravljati, ne zahtijevaju neko posebno održavanje (antikorozivna zaštita, bojanje) nije potreban snažniji elektromotor za podizanje teških metalnih i u pravilu, u incidentnim situacijama, neće oštetiti vozilo, ali postaviti dvije jednu pored druge ipak je previše.
    12.08. - Blogerska suradnja - Moja Moda: Plastika kao odličan dekorativni element - Foto izvještaj blogerice Moja Moda s izleta u Novigrad gdje je stara gradska jezgra okićena raznobojnim kišobranima. Kako kaže blogerica: "Ugođaj je poseban, treba ga doživjeti. Odličan potez gradskih vlasti jer grad odiše veseljem i bojama. Eto kako plastika može biti odličan dekorativni element".
    13.08. - Plastične vrećice trebale bi biti besplatne - Prema istraživanju provedenom među britanskim potrošačima, a povodom uvođenja naknade od 5 penija (oko 55 lipa) na jednokratne plastične vrećice u Engleskoj od 1. listopada 2015. (jednako kao što je prethodno uvedeno u Walesu i Škotskoj) utvrđeno je da dvije trećine britanskih potrošača misli da bi reciklabilne i biorazgradive jednokratne plastične vrećice trebale biti besplatne.
    14.08. - Za Velu Gospu sve je spremno - Kako su nas izvijestili iz Marijanskog svetišta na Trsatu u Rijeci, za proslavu Vele Gospe sve je bilo spremno nekoliko dana ranije. Crkvenim svečanostima je prisustvovalo nekoliko desetaka tisuća vjernika (40-50.000), a euharistijsko slavlje na otvorenom predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić. Misi je prisustvovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Kao je vidljivo s priložene fotografije, vjernici, pa i predsjednica sjedili su na plastičnim stolicama, koje su se u ovakvim prilikama, okupljanjima velikog broja ljudi pokazale nezamjenjivima. Lagane su, lako prenosive i složive, brzo i jednostavno ih se postavlja, a i udobne su. Pored plastičnih vrećica i PET plastenki, jedan su od najraširenijih plastičnih proizvoda na svijetu.
    15.08. - Blogerska suradnja - Lastavica: Bauk plastike (opet) kruži svemrežjem - Kolegica blogerica koja piše blog Leti lastavica poslala e-mail s upitom: "Prije nego proslijedim ljudima, je li to točno?" i u prilogu stavila dobro poznati e-mail koji govori o opasnostima i otrovnostima plastike, a temeljen na oznakama za reciklažu. Čitateljima bloga ponovljeno je nekoliko činjenica kao odgovor, ali ono što valja posebno naglasiti je upravo ta blogerska suradnja - kolegica blogerica, znajući za ovaj blog i o čemu se piše, prije nego se je upustila u prosljeđivanje i nenamjerno sudjelovanje u širenjima neistina i gluposti, pitala je. Obratila se i to smatram najvećim doprinosom bloga i suradnje s drugim blogerima. Pokazala je da poštuje znanost, struku i nečije znanje.
    16.08. - Na marginama plastičnog foto natječaja koji to nije - Alemka Goleš, Zagreb: Je li vrijeme za pospremu? - Dva dana ranije na blogu je bilo riječi o plastičnim stolicama. Zagrebačka fotografkinja Alemka Goleš poslala je jednu prikladni fotografiju- "Stolci". Na fotografiji su prikazane (pospremljene) plastične stolice izrađene od polikarbonata (PC). Stolice od ove vrste plastike puno češće svoje mjesto nalaze u moderno uređenim interijerima. Čvrste su, elegantne, trajne i lijepo izgledaju.
    17.08. - Kiša je, posjetite izložbu - Preslika članka iz Novog lista o izložbi Diane Sokolić u krčkoj galeriji Decumanus.
    18.08. - Iz povijesti zalaganja za plastiku: Plašitelji - Članak prof.emeritusa Igora Čatića objavljen 14. siječnja 2010. u zagrebačkom Vjesniku - i dalje vrlo aktualan.
    19.08. - Praktična plastika: Nosač vrećica - Foto prikaz plastičnog pomagala za nošenje vrećica.
    20.08. - Naše smeće u češke kante - Dugo vremena dr.sc. Viktor Simončič neumorno ukazuje na, najblaže rečeno, nelogičnosti naša birokracije kada su u pitanju propisi iz područja zaštite okoliša. U ovom članku o tome progovara i Indexov novinar Luka Popov.
    21.08. - Novi plastični dizajn kultne fotelje Proust - Davne 1978. godine talijanski dizajner Alessandro Medini dizajnirao je kultnu stolicu Proust, jednu od najlegendarnijih stolica prošlog stoljeća čiji je dizajn preteča postmodernističkog razdoblja. Sada je ta stolica predstavljena u plastičnom dizajnu.
    22.08. - Prikupljeno ambalažnog otpada - Prema Izvješću o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za 2014. godinu, u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom kojim upravlja FZOEU u 2014. godini ukupno je prijavljeno/stavljeno na tržište 195.376 tona ambalažnog materijala, a prikupljeno je 133.106 tona ambalažnog otpada ili 68%, čime je FZOEU ispunio cilj (60%) odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže propisane Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu.
    23.08. - Uskoro počinje škola (video prilog) - Simpatični video prilog kako spojiti ugodno s korisnim, uštedu s ekologijom. Još jedan primjer kako iskoristiti PET plastenku koja vam više ne treba i razveseliti svog đaka, ako ništa drugo, a ono barem s originalnošću.
    24.08. - Čikaške zabrane - U Čikagu je od 1. kolovoza 2015. stupila na snagu Uredba koja djelomično uvodi zabranu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica. Uredba predviđa da su glavni trgovački lanci, površine veće od 930 m2, dužni osigurati višekratne ili reciklabilne vrećice od bilo kojeg materijala ili od kompostabilne plastike, a sve sa željom da se velike trgovačke lance, a zatim i kupce potakne na "ekološki prijateljsko ponašanje". Međutim, nije baš tako.
    25.08. - Ptice jesu ekološki osviještene - Kako nam javlja portal Čuda prirode.com, nesvakidašnje ptičje gnijezdo nađeno je u polju nedaleko Šibenika koje, umjesto da je od grančica, lišća i blata, napravljeno od plastike. Snalažljiva ptica je plastične niti koje služe za vezivanje vinove loze upotrijebila za izgradnju svog gnijezda.
    26.08. - Čak i pčele recikliraju plastiku - Dan ranije o pticama, koje sasvim neopterećeno grade od plastičnih vezica svoja gnijezda, ne mareći za lupetanja svojih takozvanih "prijatelja životinja" i takobožnih "zaštitnika", a evo nam vijesti da i pčele (barem što se plastike tiče) slično razmišljaju, da su i one ekološki osviještene - novo je istraživanje pokazalo da pčele znaju reciklirati.
    27.08. - EXIT reciklažom do humanosti - U okviru kampanje “Donate Your Waste / Doniraj svoj otpad“ provedene tijekom Exit festivala u Novom Sadu u organizaciji tvrtke za reciklažu plastike Greentech, Recan fonda za reciklažu limenki i JKP Zelenilo iz Novog Sada, posjetitelji festivala i organizatori kampanje skupili su i poslali na reciklažu pola tone otpadnih PET boca i limenki, a prihod od sakupljenog materijala biti će doniran djeci koja boluju od teških i rijetkih bolest u okviru akcije “Humani ponedjeljak”, koju provodi JKP Zelenilo iz Novog Sada.
    28.08. - Plastične kugle za zaštitu vode - Los Angeles je nedavno završio ogroman projekt pokrivanja površine spremnika vode plastičnim kuglama.
    29.08. - Stalni rast hrvatske industrije plastike - Industrija plastike jedna je od rijetkih gospodarskih djelatnosti koja u Hrvatskoj kontinuirano bilježi rast proizvodnje i izvoza. Iznimka su samo 2009. i 2010. godina, što je bila posljedica gospodarske krize, no u 2011. kriza je prebrođena te je ponovno evidentiran rast.
    30.08. - Plastični humor: Sekundarna sirovina - Simpatična humoristična uzrečica.

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa):
    Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
    - Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Amerika):
    Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
    - Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18.

    ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 3 (Afrika, Azija, Australija):
    Nisu zabilježene promjene u ovom dijelu svijeta.
    - Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 6.


    IZ POVIJESTI BLOGA:

    Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
    31.03.2012. - FDA odbacila zahtjeve peticije za zabranu BPA - Američka agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration - FDA), kako je i najavila, odbacila je zahtjeve zaštitnika okoliša za zabranom bisfenola A (BPA), kemikalije koja se nalazi u određenoj grupi ambalaže (polikarbonatne bočice i veliki galoni za vodu kao i u premazima unutrašnjosti metalnih kantica kao zaštita od kontakta metala i hrane). BPA služi kao sredstvo za učvršćivanje plastične ambalaže i premaza.


    Evo toliko o novostima s bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

    S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

    Vaš Plastik / Romeo Deša
    urednik bloga Plastično je fantastično




    - 22:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    DNEVNIK.hr10Nakon prijave pratite svoje najdraĹľe blogere i kreirajte vlastite liste blogera!Naslovnica