Plastično je fantastično

srijeda, 21.11.2012.

Povijesna suradnja plastičara i zelenih

Danas je u Zagrebu, slobodno se može reći bio povijesni dan za plastičare i zelene. Prvi puta u povijesti i proizvođača plastike i zelenih ove dvije, donedavno umjetno suprostavljene strane, sjele su za zajednički stol i potpisale PISMO NAMERE o suradnji na područjima od zajedničkog interesa.

Pismo namjere potpisali su gđa. Vlasta Toth - supredsjedateljica Zelene liste i g. Vladimir Ferdelji - predsjednik Društva za plastiku i gumu.

Kako smo imali prilike čuti na konferenciji za medije koja je upriličena tim povodom, a na kojoj su sudjelovali: Vlasta Toth - supredsjedateljica Zelene liste, a u ime Društva za plastiku i gumu: Vladimir Ferdelji - predsjednik, prof. dr. Đurđica Španiček - potpredsjednica, prof. dr. Igor Čatić - član Upravnog odbora i glasnogovornik i Romeo Deša - član Upravnog odbora, ovo je prvi slučaj suradnje ovakve vrste u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu između zelenih i plastičara.


Slijeva: Vladimir Ferdelji, prof.dr. Đurđica Španiček, Vlasta Toth, Romeo Deša

Više o samoj konferenciji i izjavama prisutnih biti će objavljeno u javnim medijima i na web stranicama Zelene liste, a čitateljima bloga predstavljam:


PISMO NAMJERE
O SURADNJI NA PODRUČJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

Polazišta

Društvo okuplja pojedince koji se svi bave područjima vezanim uz plastiku i gumu. Njihov je osnovni interes da promiču vrlo važnu skupinu materijala, plastiku i nezamjenjivu skupinu materijala, gumu.

Zelena lista je politička stranka koja svojim radom i djelovanjem ostvaruje svoj program, izgradnju socijalno pravednog društva temeljenog na održivom gospodarskom razvoju i očuvanju prirodnih resursa.

U ovom pismu namjere polazi se od zaključka da su tehnički i gospodarski ciljevi u funkciji društveno-humanističkih ciljeva koje određuje politika.

Ostvarivanje tehničkih ciljeva uvijek je povezano s utjecajem na okoliš i Prirodu, a time i osnovnim ciljem rada Zelene liste, koja kao politički subjekt sudjeluje u određivanju nacionalnih političkih ciljeva.

U svojoj politici djelovanja potpisnici polaze od nekoliko važnih činjenica. Svaki proizvod i proizvodnja te gospodarenje istrošenim proizvodima i ostalim otpadom moraju biti promatrani u svjetlu navedenih ciljeva.

U proteklih stotinjak godina, a osobito iza II. svjetskog rata, plastika se nameće kao sve prošireniji materijal i često nezaobilazni materijal suvremenog života, dok je guma zbog svojih svojstava često jedini materijal koji omogućuje suvremena tehnička rješenja (npr. promet).

U cijelom lancu od zamisli o proizvodu do njegove proizvodnje, tijekom njegove uporabe i pri njegovu odlaganju u okoliš ili njegovu pretvaranju u neki drugi oblik (mehanička, kemijska ili energijska oporaba) pojavljuju se pitanja koja treba optimalno riješiti za što su zainteresirani potpisnici.

Zelena lista i Društvo suglasni su sa sljedećim tezama, kao zajedničkim polazištima daljnjeg djelovanja:

• Hrvatska mora zadržati, pa i povećati svoju proizvodnju široko primjenjive plastike (PE, PVC, PS).
• Hrvatska treba razvijati proizvodnju plastičnih dijelova koji zadovoljavaju sve kriterije procjene njihove društvene opravdanosti, uključivo zaštitu okoliša.
• Proizvode koji se danas upotrebljavaju u svakodnevnom životu i radu uvijek treba sagledavati tijekom njihova cijelog životnog vijeka (e. from cradle to grave - od pridobivanja sirovina do prerade, izrade, utroška prirodnih resursa i energije, svakodnevne uporabe, ponovne uporabe, tj, oporabe poput mehaničke oporabe ili recikliranja i drugih oblika oporabe, a na kraju odlaganja preostatka te emisija, utjecaja i eventualnih ostataka tijekom svih navedenih dijelova životnog ciklusa) te tek onda ocjenjivati njihov utjecaj na zdravlje, okoliš, prirodne resurse i ekonomiju odnosno uspoređivati proizvode proizvedene od različitih materijala.
• Javnosti se mora trajno objašnjavati da problem nije plastika, već racionalna uporaba plastičnih proizvoda i optimalno gospodarenje plastičnim otpadom.
• Optimalnim gospodarenjem plastičnim otpadom riješit će se u javnosti pogrešna predodžba o plastičnim proizvodima, uključujući i plastične vrećice.
• Gospodarenje plastičnim otpadom mora se riješiti jedinstveno na razini države. Financijska sredstva ostvarena za gospodarenje plastičnim otpadom smiju se trošiti isključivo u okviru sustava.
• U gospodarenje plastičnim otpadom treba uključiti sve aktere od zamisli o proizvodu i izbora materijala za određenu namjenu, proizvodnju materijala i proizvoda, potrošača (npr. trgovaca koji moraju izabrati optimalnu ambalažu), građana te ekoloških udruga i stranaka.
• Očekuje se uspostava učinkovitog načina sakupljanja plastičnih vrećica, ali i ostale plastike na razini države, kao što je to učinjeno s PET ambalažom, jer će se jedino tako u relativno kratkom vremenu efektivno smanjiti količina plastike, pa i plastičnih vrećica na odlagalištima.
• Mogućim konkretnim rješenjima, posebno onim koja su u središtu pozornosti najšire javnosti treba provesti široku i otvorenu javnu raspravu putem predavanja, okruglih stolova, javnih tribina za građane, posebnih televizijskih i radio emisija i sl.

Potpisnici su se suglasili da se područje plastike i gume mora rješavati na navedeni način, optimiranjem svih faza od razvoja proizvoda do njegove oporabe. Pritom se potpisnici pridržavaju smjernica o 5 R (Reduce, Reuse, Renew, Recycle, Recover) dakle smanji, ponovno upotrijebi, obnovi, recikliraj (mehanički oporabi) i oporabi do preostatka.

Potpisnici se obvezuju na zajedničko razmatranje problema cjelokupnog plastičnog i gumenog otpada imajući trajno na umu rezultate verificiranih istraživanja. Za svaku akciju, potpisnici će zajednički sastaviti prioritetni plan i program rada o pojedinim zadatcima vezanim uz područje suradnje. S rezultatima istraživanja upoznat će zajednički zainteresiranu javnost i putem svojih specijaliziranih kanala. Pritom će naglašavati zajedničke stavove i obrazlagati različitost stavova.

Pismo namjere sastavljeno je u najboljoj vjeri o zajedničkoj suradnji u rješavanju tekućih zadataka potrebnih za očuvanje okoliša i Prirode od utjecaja svih faza proizvodnje, primjene, preradbe te oporabe plastičnih i gumenih proizvoda.

Jedna od prvih zajedničkih akcija bit će stručno i ekološki prihvatljivo proučavanje uporabe i oporabe plastičnih vrećica.


TEMELJNE POSTAVKE ZA PROJEKT PLASTIČNE VREĆICE

Plastične vrećice po svojem obujmu predstavljaju mali udio plastičnog otpada. Međutim u javnosti se pojavljuju kao veliki ekološki problem od strane vlada, trgovaca i ekološki osviještene javnosti. Stoga se taj problem nameće kao posebno važan. Stoga bi to bio prvi zajednički projekt.

U nastavku se navode teze koje zastupaju Društvo s jedne strane i Zelena lista s druge strane, ali važno je istaknuti da su sve teze objema stranama prihvatljive te da su se obje strane oko istih usuglasile.


A. Teze koje zastupa Društvo

U tezama Društva se polazi od općih odlika plastike i posebnih karakteristika plastičnih vrećica.

Opće odlike plastike

1. Plastika je vrijedan, višestruko uporabljiv materijal današnjice i budućnosti koji omogućava znatne uštede energije i prirodnih resursa.
2. Plastika kao otpad u okolišu je potpuno neprihvatljiva te je nužno poduzimanje cijelog niza akcija (u javnosti, u sustavu obrazovanja, u medijima) kako bi se s plastikom odgovorno postupalo. To se prvenstveno odnosi na gospodarski opravdanu te zdravstveno i ekološki prihvatljivu uporaba plastičnih proizvoda te gospodarenje tim otpadom. To se mora omogućiti osiguranjem sustava za odvojeno prikupljanje plastičnog otpada, te izbor odgovarajuće oporabe (recikliranje, energijska oporaba, samo preostatak koji se odlaže na odlagališta).
3. Plastika je vrijedan materijal koji se može mehanički oporabiti (reciklirati) kao i drugim skupinama postupaka te time ostvariti znatne uštede prirodnih resursa i energije.
4. Plastika je prevrijedna da bi se nekontrolirano odbacivala, pogotovo ne u okoliš, plastiku se mora i isplati se zbog njenih brojnih prednosti, odvojeno prikupljati, reciklirati ili na drugi način oporabiti i ponovno koristiti.
5. Nerazgradljivost plastike upravo je njena prednost koja omogućava prikupljanje, recikliranje i ponovnu upotrebu za iste ili slične namjene odnosno može se iskoristiti za proizvodnju energije.
6. Korištenjem plastike postižu se znatne uštede energije (toplinske izolacije zgrada), goriva (lakši dijelovi vozila, letjelica i plovila smanjuju potrošnju goriva, lakša ambalaža omogućava lakše terete), prirodnih resursa.
7. Plastika je nezamjenjiv ambalažni materijal koji osigurava higijenske uvjete, čuvanje i osiguranje kvalitete i ispravnosti sadržaja, znatno smanjenje težine proizvoda koji se plasiraju na tržište, a time i smanjuju troškovi distribucije i transporta.
8. Plastika je svojom praktičnošću i niskom cijenom omogućila u medicini jednokratno korištenje raznih instrumenata i pribora čime je izbjegnuta opasnost od nehigijenskih uvjeta, infekcija i zaraza i u konačnici bitno pridonijela smanjivanju smrtnosti bolesnika.
9. Plastika, uključujući i plastične vrećice su jeftini, praktični i široko upotrebljivi proizvodi široke potrošnje koji zbog svoje niske cijene pridobivanja sirovina, proizvodnje i preradbe bitno utječu na niže troškove života potrošača, omogućavajući stanovništvu na taj način da svoja sredstva usmjere na poboljšanje kvalitete života i standarda te na druge korisne i nužne svakodnevne stvari (zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport, itd).
10. Procesi proizvodnje sirovina za plastične materijale kao i proizvodnje plastičnih proizvoda iz tih sirovina danas su rezultat vrhunske tehnike, moderni su i sigurni, ekološki prihvatljivi koji korištenjem najnovijih tehničkih rješenja i znanstvenih dostignuća minimalno i prihvatljivo utječu na okoliš, troše minimalno energije po jedinici proizvoda kao i minimalne količine prirodnih resursa - bilo da su sirovine (nafta ili prirodni plin) ili mediji i materijali koji se troše ili emitiraju u procesima proizvodnje (voda, O2, otpadne vode, CO2, CO, N2) minimalni i u skladu s održivim razvojem.
11. Sve aktivnosti vezane uz plastiku treba usmjeriti prema odgovornom, višestrukom korištenju plastičnih proizvoda, njihovom odvojenom prikupljanju i recikliranju i ostalim oblicima oporabe. Posebno taj proces treba biti promoviran kroz sustav obrazovanja te putem javnih medija, a osiguran kroz provođenje usuglašene zakonske regulative.
12. Sve promjene zakonske regulative iz ovog područja trebaju biti donesene usuglašeno i primijenjene postupno, kako se ni na koji način ne bi ugrozila niti jedna strana u ovom sustavu (proizvođači, odnosno gospodarstvo, okoliš, lokalna samouprava, komunalna poduzeća, ekološke stranke i udruge, i sl.), odnosno kako se kod stanovništva i u okolišu ne bi postigli neželjeni suprotni efekti.
13. Sve posljedice neodgovornog ponašanja stanovništva ne mogu se rješavati kažnjavanjem (oporezivanjem, nametima ili zabranom) materijala ili proizvoda, već sve akcije treba usmjeravati na edukaciju javnosti, medija, stanovništva, tijela uprave (prvenstveno kroz obrazovni sustav te kroz ekološke akcije) prema odgovornom i održivom postupanju i ponašanju, pa i kažnjavanjem pojedinaca.
14. Osnovne postavke i ciljevi novog Zakona o otpadu trebaju biti:
- 1. Sprječavanje nastanka otpada;
- 2. Odvojeno sakupljanje pojedinih komponenti otpada na mjestima nastanka;
- 3. Recikliranje;
- 4. Energijska oporaba ostataka otpada.
Takav je sustav gospodarenja otpadom prihvatljiv svim stranama (proizvođačima plastike, ekološkim strankama i udrugama, vladinim tijelima i lokalnoj samoupravi) te će potpisnici ovog Pisma namjere zajednički i usuglašeno djelovati u tom pravcu.
15. Plastičari i ekološke stranke i udruge žele potaknuti vladu i tijela državne i lokalne uprave da se postojeći plastični otpad koji se ne može riješiti sustavom recikliranja, može riješiti poticanjem uvođenja i instaliranja najmodernijih fizikalno-kemijskih procesa koji plastični otpad pretvaraju u visokovrijedno gorivo.
16. Plastičari i ekološke stranke i udruge, samo u slučajevima nemogućnosti recikliranja i ponovnog korištenja otpadne plastike ili pretvaranja u gorivo, žele potaknuti vladu i tijela državne i lokalne uprave da daju poticaje da se preostali plastični otpad riješi u modernim i ekološki neutralnim spalionicama te energijska vrijednost plastike iskoristi za pridobivanje toplinske energije u većim gradovima te time značajno uštede prirodni resursi: nafta i prirodni plin.
17. Plastičari i ekološke stranke i udruge žele potaknuti vladina tijela, kao i tijela lokalnih samouprava da se zakonskim rješenjima na državnoj i lokalnoj razini znatno proširi i pooštri nadzor nad radom komunalnih poduzeća, da se komunalne i inspekcijske službe znatno češće i oštrije postave prema neodgovornim privatnim i pravnim subjektima, da se svako neodgovorno postupanje oštro novčano kažnjava, a da se tako prikupljena sredstva usmjere u edukativne i promotivne akcije.
18. Proizvođači plastike i plastičnih proizvoda, ekološke stranke i udruge kao i vladina tijela zajednički će iznalaziti najpovoljnija, višestrano prihvatljiva i održiva rješenja koja će omogućiti zaštitu okoliša i zdravlja ljudi te stabilnu, gospodarski prosperitetnu i održivu proizvodnju plastike i plastičnih proizvoda, odgovorno korištenje, unapređenje upravljanja i gospodarenja plastičnim otpadom, višestrukom korištenju plastike i plastičnih proizvoda, uštedom energije i očuvanjem prirodnih resursa. Kao cilj postavlja se uvođenje opće prihvaćenih rješenja koja se danas primjenjuju u najrazvijenijim zemljama svijeta u skladu s dostignućima najboljih raspoloživih postupaka, poglavito u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Skandinavskim zemljama.

Plastične vrećice

1. Plastične vrećice su više puta i za brojne razne namjene upotrebljiv, higijenski, jeftin i praktičan proizvod koji je ekološko, energijski i ekonomski prihvatljiviji od svih ostalih proizvoda načinjenih od alternativnih materijala.
2. Plastična vrećica svojim volumenom i težinom te višekratnom mogućnošću korištenja i kasnije recikliranjem ili proizvodnjom energije bitno štedi sirovine i energiju, smanjuju opterećenje na odlagalištima, a uspostavom sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja može se postići njihovo potpuno ponovno iskorištavanje i potpuno izbjegavanje da životni ciklus završe na odlagalištima.
3. Plastična vrećica se u pravilu proizvodi od ekološki neutralnog, neotrovnog, kemijski i fizikalno postojanog polietilena, koji se proizvodi od viškova (etana i etilena) koji nastaju u procesima preradbe nafte i prirodnog plina za druge potrebe (npr. goriva).
4. Društvo se zalaže za razlikovnost vrećica i torbi. Plastične vrećice treba upotrebljavati uvijek kada su optimalno rješenje, bez obzira na njihovu veličinu.
5. Obveza je proizvođača da označi vrstu materijala vrećice prema postojećim normama.
6. Poželjno je da proizvođač natpisom upozori da se svaka plastična vrećica može ekološki iskoristiti (višestruko upotrijebiti, reciklirati ili energijski oporabiti), i da ne predstavlja opasnost za okoliš, ali da se ne smije neodgovorno odbacivati u okoliš.
7. Društvo se zalaže da kupac ima pravo na osnovnu ambalažu (npr. plastična vrećica), ali ne podržava istodobno pravo kupca na dvostruku ambalažu (papirna vrećica i zatim plastična vrećica).


B. Teze koje zastupa Zelena lista

Opće odlike plastike

U suvremenom životu plastika je nezamjenjiva i povratak nekim drugim materijalima koje se naziva neutemeljeno prirodnima danas više nije moguć. Razlog tome je sve brži razvoja tehnike i tehnologije i sve veća istrošenost pojedinih prirodnih resursa (voda, biljke, drvo, metali, i sl.).

Zelena lista drži da gdjegod plastika može zamijeniti visokovrijedno drvo ili metale, treba je primijeniti. Ali, obvezno treba uspostaviti sustav povrata tih materijala u recikliranje.

Prekomjernu potrošnju i loše gospodarenje plastičnim otpadom Zelena lista vidi kao posljedicu ljudskog djelovanja i nemarnog postupanja prema prirodi i prirodnim resursima.

Zelena lista se protivi smanjenju ili ukidanju proizvodnih pogona za proizvodnju široko primjenjive plastike. Poslije ukidanje proizvodnje dijela duromera i široko primjenjivog PVC-a u prošlom stoljeću, sada prijeti ukidanje tradicijske i prve petrokemijske proizvodnje polietilena niske gustoće i polistirena.

Zelena lista protivi se zatvaranju bilo koje proizvodnje, pa tako i one plastike, jer smatra da se radi o korisnoj industriji koja proizvodi korisne materijale i omogućuje proizvodnju najraznovrsnijih proizvoda poput ambalaže, toplinske izolacije, a često pozitivno utječe na smanjenje deficita hrvatske vanjsko-trgovinske bilance.

Zelena lista svjesna je situacije gdje mnogo malih i srednjih proizvođača živi od proizvodnje plastičnih proizvoda i dijelova. Stoga smatra da u provođenju mjera ekonomske politike u smislu nameta koji bi smanjili upotrebu plastičnih proizvoda treba biti jako oprezan i ne dopustiti da ekonomski stradaju mnogobrojni sitni i srednji proizvođači.

Proizvodnja plastike vrlo je korisni oblik iskorištavanja nafte i prirodnog plina, bitno korisniji način korištenja fosilnih goriva od spaljivanja u svrhu dobivanja energije. Stoga najveću pažnju treba usmjeriti na održivo i ekološki odgovorno gospodarenje istrošenim plastičnim proizvodima.

U gospodarenju plastičnim otpadom, osobito podržavamo recikliranje gdje je to gospodarski opravdano. Spaljivanje plastike kao izvor energije podržavamo jedino kada nije moguć drugi, društveno prihvatljiv način gospodarenja plastičnim otpadom. Pretpostavka je samo energijska oporaba u ekološki prihvatljivo konstruiranim postrojenjima u kojima se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike (NRT) (e. BAT - best available techniques) i u svijetu priznati sustavi održavanja postrojenja.



Eto, zaista povijesni događaj.



- 16:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 11.11.2012.

Najava događaja - Savjetovanje: "Bioplastika - danas i sutra"

DRUŠTVO ZA PLASTIKU I GUMU
Ivana Lučića 5, HR-10000 ZAGREB

Organizira

Savjetovanje / Conference

BIOPLASTIKA / BIOPLASTICS


Zagreb, 22. studenoga / November, 22nd 2012.
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana Lučića 5, Zagreb (Plava dvorana)

Teme skupa su:
• ekonomska važnost bioplastike danas i sutra
• zašto biomasa kao ulaz u proizvodnju bioplastike?
• osnovni postupci dobivanja bioplastike
• razlikovnost svojstava bioplastike i fosilne plastike
• važnije primjene bioplastike
• prednosti i nedostatci bioplastike
• gospodarenje bioplastikom
• terminološka pitanja vezana uz bioplastiku.

Pokrovitelj: Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Novčana potpora: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH, Zagreb,Hrvatska

Organizacijski odbor: Voditeljica Savjetovanja: Đurđica Španiček

Programski odbor: Voditelj: Igor Čatić
Članovi: Đurđica Španiček, Zagreb; Maja Rujnić-Sokele, Zagreb; Gordana Barić, Zagreb; Gordana Pehnec Pavlović, Zagreb; Ana Marija Grancarić, Zagreb; Romeo Deša, Omišalj

Radni odbor: Miodrag Katalenić, Zagreb; Ana Pilipović, Zagreb

Recenzent projekta skupa: Vladimir Ferdelji

Recenzent financijskog dijela projekta skupa: Branko Milisavljević

Urednica programa: Đurđica Španiček

Pripremio za tisak: Miodrag Katalenić

Izdavač: Društvo za plastiku i gumu, Zagreb


Poštovana kolegice, poštovani kolega!

Društvo za plastiku i gumu organizira u Zagrebu 22. studenoga 2012. savjetovanje Bioplastika.

Zašto skup o bioplastici?

Valja pozdraviti trajni porast primjene bioplastike kao dijela cjelokupne plastike. Ta je plastika još uvijek količinski ispod 1 % svjetske proizvodnje plastike, ali će tijekom vremena dobivati na važnosti kvalitativno i kvantitativno. Stoga se valja pravodobno priključiti trendovima. Društvo kao organizator želi ponovno pionirski djelovati u predstavljanju te skupine plastike. S obzirom na stvaran broj zaposlenih koji se bave sustavno tim plastičnim materijalima, ovo prvo savjetovanje programski će pretežno ispuniti pozvani predavači. Osnovna je svrha u prvoj fazi da se potakne sustavno praćenje područja kako bi se stvorili vlastiti kriteriji prosudbe o prednostima i nedostatcima ove plastike na osnovi, u pravilu uzgojina. To je tim važnije, jer veliki proizvođači zvučnih imena, vlasnici istaknutih kompanija nameću trend sve od bioplastike. Osim toga treba se upoznati s novim materijalima, certificiranjem proizvoda na osnovi biomase, te njihovom oporabom, koja uključuje i recikliranje. Posebna pozornost bit će posvećena činjenici da bioplastika može biti i razgradljiva. Svrha je savjetovanja sveobuhvatni prikaz stanja i perspektiva na području bioplastike, od ideje o tim materijalima do oporabe istrošenih proizvoda. Želja je organizatora da savjetovanje bude i prigoda susreta, razmjene iskustava i uspostave što bolje suradnje među stručnjacima i znanstvenicima iz gospodarstva, sa sveučilišta i instituta, iz zemlje i inozemstva.


PRETHODNI PROGRAM
BIOPLASTIKA
Četvrtak, 22. studenoga 2012.

08:00 Prijava sudionika
09:00 Otvaranje Savjetovanja

Pozdravne riječi:
- predstavnik Društva za plastiku i gumu
- predstavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
- ostali gosti

Maja Rujnić-Sokele, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb: Bioplastika

Odmor

10:45
Đurđica Španiček, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb: Bioplastika – novi ili stari materijali?
Petra Horvat, Andrej Kržan, National Institute of Chemistry, Ljubljana: Standardization and cerfitication of bioplastics
Gordana Barić, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb: Bioplastika u svijetu i Hrvatskoj – ekonomski pokazatelji
Gordana Pehnec-Pavlović, HGK Zagreb, Stanje plastičarske industrije u RH

12:00 Odmor

12:30
Igor Čatić, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb: Mjesto bioplastike u novoj sistematizaciji materijala
Ana Marija Grancarić, Ivona Jerković, Anita Tarbuk, Sveučilište u Zagrebu ,TTF, Zagreb: Bioplastika u tekstilu
Sanja Perinović, Kemijsko tehnološki fakultet, Split: Modifikacija svojstava poli(L-laktida)
Mladen Šercer, Damir Godec, Ivana Radić-Boršić1 , Sveučilište u Zagrebu FSB, 1EcoCortec d.o.o.: Razvoj i primjena vodorazgradljive folije - projekt MarineClean

Rasprava

Završetak savjetovanja oko 14:00 sati

Mjesto i datum održavanja
Zagreb, 22. studenoga / November 22nd 2012.
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana Lučića 5, Plava dvorana, (Istočna zgrada FSB-a)

Pristojbe
Visina pristojbe je:*
- za sudionike iz poduzeća koja nisu sklopila ugovor o suradnji s DPG ili nisu podmirila ugovorne obveze 1.200 kn / 155 €
- za sudionike iz redova pravnih članova 1.000 kn
- za sudionike iz znanstveno-nastavnih i istraživačkih ustanova 600 kn
- umirovljenici i studenti dodiplomske nastave oslobođeni pristojbe

*Pristojba se može platiti i kao članarina pravnog ili pojedinačnog člana.

Plaćanje
Pristojbu uplatiti na žiro račun Društva za plastiku i gumu br.: 2330003-1100208349,SGG Splitska banka d.d. s naznakom: za skup: «Bioplastika».
Uplate iz inozemstva uplatiti na devizni račun SWIFT: SOGEHR22, for DRUŠTVO ZA PLASTIKU I GUMU ZAGREB IBAN: Hr2623300031100208349 s naznakom: za skup: «Bioplastika».

U radu skupa može sudjelovati samo sudionik koji uplati pristojbu prije početka skupa.

Prijava sudionika
Priloženu prijavnicu za sudjelovanje na savjetovanju može se poslati putem e-pošte: dzpg@fsb.hr ili je dostaviti poštom na adresu: Društvo za plastiku i gumu, I. Lučića 5, HR-10000, Zagreb, Hrvatska, ili telefaksom na broj: +385 (0)1 631 41 97 do 15. studenoga 2012.

Jezici
Službeni jezici savjetovanja su hrvatski i engleski, bez prevođenja.

Osiguranje
Organizatori ne mogu prihvatiti odgovornost osobne ozljede ili oštećenja osobne svojine sudionika.

Obavijesti
Sve potrebne obavijesti možete dobiti u Društvu za plastiku i gumu, I. Lučića 5, HR-10000 Zagreb, tel./fax:+385 (0)1 631 41 97, e-pošta: dzpg@fsb.hr, radnim danom od 9 do 14 sati.

Smještaj
Umoljavaju se zainteresirani da se izravno obrate hotelima u Zagrebu.
Zbog blizine mjestu održavanja konferencije preporučujemo hotele;
- Hotel International, Miramarska 24, Zagreb, www.hotel-international.hr;
- Hotel DUBROVNIK,Gajeva 1 ,Zagreb, Sales2@hotel-dubrovnik.hr
- PALACE hotel,Trg J.J. Strossmayera 10,Zagreb; www.palace.hr

Ako ova pozivnica nije za Vas zanimljiva ili ste već na neki drugi način obaviješteni o skupu, bit ćemo Vam zahvalni ako je predate svojoj kolegici ili kolegi.

ORGANIZACIJSKI ODBOR



- 13:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 07.11.2012.

Prva godišnjica bloga "Plastično je fantastično"

Da, evo prošla je već godina dana kako sam započeo s pisanjem ovog bloga. Trudio sam se cijeku godinu ispuniti osnovni smisao i svrhu bloga, a to je: "Prikaz plastike, a posebno plastičnih vrećica, što su, kakve su, od čega su, što nam znače i što nam čine u našim životima, koja i kakva je korist od njih, koja i kakva je šteta i je li plastika Bogom dana ili je vražje djelo. Sve u svemu, pozitivan, znanstveno dokazan i istinit prikaz plastike i plastičnih vrećica."

U ovih godinu dana pisanja napisao sam 245 postova, a 89 ih je bilo direktno o plastičnim vrećicama i problematici usko vezanoj uz taj naš svakodnevni proizvod.

Što se posjetitelja bloga tiče, evo današnjeg prikaza (stvarno je slučajnost ovaj okrugli broj sretan):



45000 mislim da je respektabilan broj i da je velik broj čitatelja od navedenog broja ipak dobio informaciju koju je želio. Važno je da su čitatelji ne samo dobili točnu i provjerenu informaciju, već da su za predočeni podatak dobili i stručni odnosno znanstveni dokaz.

Kada se analizira odakle dolaze čitatelji, onda se može reći da ih je sa svih strana svijeta, ali ipak ponajviše ih je iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije te Sjedinjenih Američkih Država. Posjetitelji iz prve tri države su najbrojniji najvjerojatnije zbog jezične razumljivosti, dok su posjetitelji iz Amreike vjerijatno ponukani posjetiti blog jer je autor bloga vrlo često komentirao problematiku plastičnih vrećica u brojnim američkim dnevnim novinama.

Najčešće posjetitelji (njih oko 75 %) dolaze preko Google ili drugih tražilica, dok je oko 25 % posjeta čitatelja koji imaju memoriran link ili blog posjećuju direktno preko linka u nekim drugim člancima i komenatria.

Blog je otvoren za komentare, ali iznenađujuće ih je malo - do sada samo 83, ali za nadati se je da će ih ubuduće biti više.

Nekoliko puta je blog istaknut na naslovnoj stranici Blog.hr-a:




Dnevnik.hr-a:






Monitor.hr-u:




A blog je spomenut i na web portalu talijanskih plastičara MacPlas Online:

.


Ono što je vrlo važno, blog je uspostavio suradnju sa jedinim hrvatskim stručnim časopisom Društva za plastiku i gumu POLIMERI:




te s web portalom ZG-Magazin:




Eto, malo rođendanske samohvale.

Blog ide dalje. Još ima puno toga za argumentirati i prikazati što je plastika, koje su njezine prednosti, a pogotovo o pozitivnim stranama plastičnih vrećica. Na žalost, javnost je krivo informirana, da ne kažem prevarena brojnim netočnostima, pa i lažima od strane nestručnih i loše informiranih novinara, a pogotovo od kvazi-zelenih. To je rezultiralo i relativno negativnim stavom javnosti o plastičnim vrećicama pa čak i općenito o plastici. Cilj je bloga to mijenjati.

Idemo dalje, zar ne?






- 22:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 06.11.2012.

O VREĆICAMA 1

Ovaj blog posvećen je plastici, a posebno plastičnim vrećicama. Cilj mu je prikazati i čitateljstvu predočiti cijeli niz dokaza zašto su plastične vrećice najbolje i ekološki najprihvatljivije rješenje u odnosu na alternativne proizvode. Da bi se lakše snašli u već povelikom broju članaka i postova, evo pregleda postova o plastičnim vrećicama.

Klikom na link s naslovom, otvoriti će Vam se željeni post.

2011.
Studeni 2011.
1. 07.11.2011. ¤ - Nepodnošljiva lakoća poluinformiranosti
2. 08.11.2011. ¤ - Iznenađujuća upornost u poluinformiranosti
3. 08.11.2011. ¤ - Još reakcija na sveprisutnu poluinformiranost
4. 08.11.2011. ¤ - Plastične vrećice - da ili ne?
5. 09.11.2011. ¤ - Polietilenske vrećice - da ili ne? - prezentacija
6. 16.11.2011. ¤ - Recite da plastičnim vrećicama

Prosinac 2011.
7. 04.12.2011. ¤ - "Zeleni" pucanj u prazno

2012.
Veljača 2012.
8. 01.02.2012. ¤ - Novi pogled na plastične vrećice - video klip
9. 07.02.2012. ¤ - Nema potrebe mijenjati plastične vrećice
10. 09.02.2012. ¤ - Vrećinodavstvo u Europi
11. 11.02.2012. ¤ - Što je zelenije, papir ili plastika? Mogli biste se iznenaditi
12. 14.02.2012. ¤ - Analiza životnog ciklusa potrošačkih vrećica
13. 16.02.2012. ¤ - Od vrećice do srećice
14. 19.02.2012. ¤ - Usporedba plastičnih, biorazgradljivih i papirnih vrećica
15. 21.02.2012. ¤ - Kako spremati plastične vrećice
16. 25.02.2012. ¤ - Analiza životnog ciklusa biorazgradljivih plastičnih vrećica

Ožujak 2012.
17. 30.03.2012. ¤ - Plastične vrećice postaju karbon budućnosti

Travanj 2012.
18. 01.04.2012. ¤ - U obrani plastičnih vrećica
19. 04.04.2012. ¤ - Misao dana
20. 05.04.2012. ¤ - Želite li 5665 ili 9490 šlepera više na hrvatskim cestama?
21. 05.04.2012. ¤ - Može li zabrana plastičnih vrećica promijeniti naše potrošačko ponašanje?
22. 14.04.2012. ¤ - Planirate li (i kada) uvesti naknadu za korištenje plastičnih vrećica?
23. 15.04.2012. ¤ - Plastični humor 1
24. 17.04.2012. ¤ - 21 razlog zašto ne treba naplaćivati plastične vrećice
25. 23.04.2012. ¤ - Kako to rade Britanci
26. 25.04.2012. ¤ - Reciklirajte, ne taksirajte
27. 26.04.2012. ¤ - Kako se proizvode - plastične vrećice - video klip
28. 26.04.2012. ¤ - Plastični humor 3

Svibanj 2012.
29. 01.05.2012. ¤ - Proizvođački pogled na plastične vrećice
30. 03.05.2012. ¤ - Zabrana svih trgovačkih vrećica u Los Angelesu?
31. 07.05.2012. ¤ - Naplata plastičnih vrećica
32. 09.05.2012. ¤ - 76 % plastičnih vrećica se ponovno upotrijebi
33. 09.05.2012. ¤ - Plastične vrećice opasnije od atomske bombe
34. 09.05.2012. ¤ - Plastičarska imperija uzvraća udarac
35. 10.05.2012. ¤ - Uvodi se naplata plastičnih vrećica
36. 10.05.2012. ¤ - Velike vrećice 3, male 2,15 kuna - kome ide taj novac?
37. 12.05.2012. ¤ - Misao dana
38. 12.05.2012. ¤ - Lako je lupetat iz ladovine
39. 13.05.2012. ¤ - Plastični humor 5
40. 13.05.2012. ¤ - Pitanje dana
41. 23.05.2012. ¤ - Plastičari uzvraćaju udarac
42. 23.05.2012. ¤ - Ekologija bez znanja – ekonomija bez prihoda
43. 24.05.2012. ¤ - Liderova debata
44. 25.05.2012. ¤ - Što bi značilo ukidanje plastičnih vrećica?
45. 26.05.2012. ¤ - Zbog čijih ideala treba 3000 ljudi ostati bez posla?
46. 26.05.2012. ¤ - Ali zašto takvim glupostima trujemo djecu u školi?
47. 29.05.2012. ¤ - Sastali se proizvođači vrećica s ministricom
48. 29.05.2012. ¤ - Čemu strah od plastičnih vrećica
49. 31.05.2012. ¤ - Što nam kažu ankete?
50. 31.05.2012. ¤ - Ekonomija plastične vrećice
51. 31.05.2012. ¤ - Vrlo važna izjava Zelene akcije - video klip

Lipanj 2012.
52. 03.06.2012. ¤ - Dvanaest mitova o plastičnim vrećicama
53. 06.06.2012. ¤ - Nametom na plastične vrećice čini se ekološka šteta - video klip
54. 07.06.2012. ¤ - Što plastičari predlažu?
55. 08.06.2012. ¤ - Plastični humor
56. 14.06.2012. ¤ - Održana tribina u EU Domu - Zašto porez na najekološkije vrećice?
57. 16.06.2012. ¤ - Izjava dana
58. 16.06.2012. ¤ - Jadne kornjače, plastičari ih iskonski mrze
59. 17.06.2012. ¤ - Zabrane plastičnih vrećica oštećuju okoliš
60. 18.06.2012. ¤ - Plastični humor
61. 19.06.2012. ¤ - "Glupi Toronto" zabranio plastične vrećice
62. 21.06.2012. ¤ - Većina protiv naknada za plastične vrećice
63. 22.06.2012. ¤ - U Teksasu "šutnuta" zabrana plastičnih vrećica
64. 22.06.2012. ¤ - Hoće li zabrana plastičnih vrećica stvarno pomoći okolišu?
65. 23.06.2012. ¤ - Ne ubijajte naša radna mjesta zabranom plastičnih vrećica - video klip
66. 24.06.2012. ¤ - Potez dana
67. 25.06.2012. ¤ - Ako koristimo platnene vrećice, jesmo li ekološki osvješteni?
68. 27.06.2012. ¤ - Ja ne razumijem da ne razumijete
69. 28.06.2012. ¤ - Posljedice zabrana i naknada na plastične vrećice
70. 28.06.2012. ¤ - Komentar dana - Igniss
71. 28.06.2012. ¤ - Komentar dana - The Wall Street Journal

Srpanj 2012.
72. 08.07.2012. ¤ - Katkada najbolje namjere vode ... do brljanja
73. 20.07.2012. ¤ - Brazilski poučak
74. 24.07.2012. ¤ - Neumorni profesor - Zbog čega bi plastične vrećice trebale ostati besplatne?
75. 25.07.2012. ¤ - Čine li plastične vrećice više dobra nego štete? - video klip
76. 30.07.2012. ¤ - Pozadina zabrana plastičnih vrećica u Americi

Kolovoz 2012.
77. 06.08.2012. ¤ - Čim daš argumente, protivnici zašute
78. 07.08.2012. ¤ - Zabrane plastičnih vrećica - još jedan eko-hir koji stvara dobar osjećaj
79. 07.08.2012. ¤ - Ubijaju li plastične vrećice 100.000 morskih sisavaca i milion morskih ptica godišnje?
80. 08.08.2012. ¤ - Može li se bez plastičnih vrećica i jesu li oni iz svijeta baš uvijek iskreni?
81. 18.08.2012. ¤ - Zabrane plastičnih vrećica čine ekonomsku štetu - video klip
82. 20.08.2012. ¤ - Misao dana
83. 22.08.2012. ¤ - Britanska kampanja protiv vrećica ocijenjena kao cinični "greenwashing"
84. 28.08.2012. ¤ - Komentar prosječnog američkog građanina
85. 31.08.2012. ¤ - Što prosječni Amerikanac zna o plastičnim vrećicama? - video klip

Rujan 2012.
86. 01.09.2012. ¤ - Pismo američke čitateljice
87. 02.09.2012. ¤ - I na Filipinima se protive zabrani plastičnih vrećica

Listopad 2012.
88. 04.10.2012. ¤ - Papir ili plastika? - video klip
89. 18.10.2012. ¤ - Komentar dana - Pam Villarreal
90. 20.10.2012. ¤ - Croatian contribution to the American discussion

Studeni 2012.
91. 06.11.2012. ¤ - O vrećicama
92. 21.11.2012. ¤ - Povijesna suradnja plastičara i zelenih

Prosinac 2012.
93. 06.12.2012. ¤ - "Pametni" Toronto ukinuo zabranu plastičnih vrećica
94. 11.12.2012. ¤ - Borbe u obranu plastičnih vrećica
95. 13.12.2012. ¤ - Nema zabrane plastičnih vrećica u Iowa Cityju
96. 17.12.2012. ¤ - Borba u Indiji se nastavlja
97. 18.12.2012. ¤ - Možda je i naša diskusija pridonijela ovom rezultatu
98. 20.12.2012. ¤ - Na žalost, i u Švicarskoj znaju biti nerazumni i nerazumljivi
99. 21.12.2012. ¤ - Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica


- 20:14 - Komentari (1) - Isprintaj - #