Danas je u Zagrebu, slobodno se može reći bio povijesni dan za plastičare i zelene. Prvi puta u povijesti i proizvođača plastike i zelenih ove dvije, donedavno umjetno suprostavljene strane, sjele su za zajednički stol i potpisale PISMO NAMERE o suradnji na područjima od zajedničkog interesa.
Pismo namjere potpisali su gđa. Vlasta Toth - supredsjedateljica Zelene liste i g. Vladimir Ferdelji - predsjednik Društva za plastiku i gumu.
Kako smo imali prilike čuti na konferenciji za medije koja je upriličena tim povodom, a na kojoj su sudjelovali: Vlasta Toth - supredsjedateljica Zelene liste, a u ime Društva za plastiku i gumu: Vladimir Ferdelji - predsjednik, prof. dr. Đurđica Španiček - potpredsjednica, prof. dr. Igor Čatić - član Upravnog odbora i glasnogovornik i Romeo Deša - član Upravnog odbora, ovo je prvi slučaj suradnje ovakve vrste u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu između zelenih i plastičara.
Slijeva: Vladimir Ferdelji, prof.dr. Đurđica Španiček, Vlasta Toth, Romeo Deša
Više o samoj konferenciji i izjavama prisutnih biti će objavljeno u javnim medijima i na web stranicama Zelene liste, a čitateljima bloga predstavljam:
PISMO NAMJERE
O SURADNJI NA PODRUČJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA
Polazišta
Društvo okuplja pojedince koji se svi bave područjima vezanim uz plastiku i gumu. Njihov je osnovni interes da promiču vrlo važnu skupinu materijala, plastiku i nezamjenjivu skupinu materijala, gumu.
Zelena lista je politička stranka koja svojim radom i djelovanjem ostvaruje svoj program, izgradnju socijalno pravednog društva temeljenog na održivom gospodarskom razvoju i očuvanju prirodnih resursa.
U ovom pismu namjere polazi se od zaključka da su tehnički i gospodarski ciljevi u funkciji društveno-humanističkih ciljeva koje određuje politika.
Ostvarivanje tehničkih ciljeva uvijek je povezano s utjecajem na okoliš i Prirodu, a time i osnovnim ciljem rada Zelene liste, koja kao politički subjekt sudjeluje u određivanju nacionalnih političkih ciljeva.
U svojoj politici djelovanja potpisnici polaze od nekoliko važnih činjenica. Svaki proizvod i proizvodnja te gospodarenje istrošenim proizvodima i ostalim otpadom moraju biti promatrani u svjetlu navedenih ciljeva.
U proteklih stotinjak godina, a osobito iza II. svjetskog rata, plastika se nameće kao sve prošireniji materijal i često nezaobilazni materijal suvremenog života, dok je guma zbog svojih svojstava često jedini materijal koji omogućuje suvremena tehnička rješenja (npr. promet).
U cijelom lancu od zamisli o proizvodu do njegove proizvodnje, tijekom njegove uporabe i pri njegovu odlaganju u okoliš ili njegovu pretvaranju u neki drugi oblik (mehanička, kemijska ili energijska oporaba) pojavljuju se pitanja koja treba optimalno riješiti za što su zainteresirani potpisnici.
Zelena lista i Društvo suglasni su sa sljedećim tezama, kao zajedničkim polazištima daljnjeg djelovanja:
• Hrvatska mora zadržati, pa i povećati svoju proizvodnju široko primjenjive plastike (PE, PVC, PS).
• Hrvatska treba razvijati proizvodnju plastičnih dijelova koji zadovoljavaju sve kriterije procjene njihove društvene opravdanosti, uključivo zaštitu okoliša.
• Proizvode koji se danas upotrebljavaju u svakodnevnom životu i radu uvijek treba sagledavati tijekom njihova cijelog životnog vijeka (e. from cradle to grave - od pridobivanja sirovina do prerade, izrade, utroška prirodnih resursa i energije, svakodnevne uporabe, ponovne uporabe, tj, oporabe poput mehaničke oporabe ili recikliranja i drugih oblika oporabe, a na kraju odlaganja preostatka te emisija, utjecaja i eventualnih ostataka tijekom svih navedenih dijelova životnog ciklusa) te tek onda ocjenjivati njihov utjecaj na zdravlje, okoliš, prirodne resurse i ekonomiju odnosno uspoređivati proizvode proizvedene od različitih materijala.
• Javnosti se mora trajno objašnjavati da problem nije plastika, već racionalna uporaba plastičnih proizvoda i optimalno gospodarenje plastičnim otpadom.
• Optimalnim gospodarenjem plastičnim otpadom riješit će se u javnosti pogrešna predodžba o plastičnim proizvodima, uključujući i plastične vrećice.
• Gospodarenje plastičnim otpadom mora se riješiti jedinstveno na razini države. Financijska sredstva ostvarena za gospodarenje plastičnim otpadom smiju se trošiti isključivo u okviru sustava.
• U gospodarenje plastičnim otpadom treba uključiti sve aktere od zamisli o proizvodu i izbora materijala za određenu namjenu, proizvodnju materijala i proizvoda, potrošača (npr. trgovaca koji moraju izabrati optimalnu ambalažu), građana te ekoloških udruga i stranaka.
• Očekuje se uspostava učinkovitog načina sakupljanja plastičnih vrećica, ali i ostale plastike na razini države, kao što je to učinjeno s PET ambalažom, jer će se jedino tako u relativno kratkom vremenu efektivno smanjiti količina plastike, pa i plastičnih vrećica na odlagalištima.
• Mogućim konkretnim rješenjima, posebno onim koja su u središtu pozornosti najšire javnosti treba provesti široku i otvorenu javnu raspravu putem predavanja, okruglih stolova, javnih tribina za građane, posebnih televizijskih i radio emisija i sl.
Potpisnici su se suglasili da se područje plastike i gume mora rješavati na navedeni način, optimiranjem svih faza od razvoja proizvoda do njegove oporabe. Pritom se potpisnici pridržavaju smjernica o 5 R (Reduce, Reuse, Renew, Recycle, Recover) dakle smanji, ponovno upotrijebi, obnovi, recikliraj (mehanički oporabi) i oporabi do preostatka.
Potpisnici se obvezuju na zajedničko razmatranje problema cjelokupnog plastičnog i gumenog otpada imajući trajno na umu rezultate verificiranih istraživanja. Za svaku akciju, potpisnici će zajednički sastaviti prioritetni plan i program rada o pojedinim zadatcima vezanim uz područje suradnje. S rezultatima istraživanja upoznat će zajednički zainteresiranu javnost i putem svojih specijaliziranih kanala. Pritom će naglašavati zajedničke stavove i obrazlagati različitost stavova.
Pismo namjere sastavljeno je u najboljoj vjeri o zajedničkoj suradnji u rješavanju tekućih zadataka potrebnih za očuvanje okoliša i Prirode od utjecaja svih faza proizvodnje, primjene, preradbe te oporabe plastičnih i gumenih proizvoda.
Jedna od prvih zajedničkih akcija bit će stručno i ekološki prihvatljivo proučavanje uporabe i oporabe plastičnih vrećica.
TEMELJNE POSTAVKE ZA PROJEKT PLASTIČNE VREĆICE
Plastične vrećice po svojem obujmu predstavljaju mali udio plastičnog otpada. Međutim u javnosti se pojavljuju kao veliki ekološki problem od strane vlada, trgovaca i ekološki osviještene javnosti. Stoga se taj problem nameće kao posebno važan. Stoga bi to bio prvi zajednički projekt.
U nastavku se navode teze koje zastupaju Društvo s jedne strane i Zelena lista s druge strane, ali važno je istaknuti da su sve teze objema stranama prihvatljive te da su se obje strane oko istih usuglasile.
A. Teze koje zastupa Društvo
U tezama Društva se polazi od općih odlika plastike i posebnih karakteristika plastičnih vrećica.
Opće odlike plastike
1. Plastika je vrijedan, višestruko uporabljiv materijal današnjice i budućnosti koji omogućava znatne uštede energije i prirodnih resursa.
2. Plastika kao otpad u okolišu je potpuno neprihvatljiva te je nužno poduzimanje cijelog niza akcija (u javnosti, u sustavu obrazovanja, u medijima) kako bi se s plastikom odgovorno postupalo. To se prvenstveno odnosi na gospodarski opravdanu te zdravstveno i ekološki prihvatljivu uporaba plastičnih proizvoda te gospodarenje tim otpadom. To se mora omogućiti osiguranjem sustava za odvojeno prikupljanje plastičnog otpada, te izbor odgovarajuće oporabe (recikliranje, energijska oporaba, samo preostatak koji se odlaže na odlagališta).
3. Plastika je vrijedan materijal koji se može mehanički oporabiti (reciklirati) kao i drugim skupinama postupaka te time ostvariti znatne uštede prirodnih resursa i energije.
4. Plastika je prevrijedna da bi se nekontrolirano odbacivala, pogotovo ne u okoliš, plastiku se mora i isplati se zbog njenih brojnih prednosti, odvojeno prikupljati, reciklirati ili na drugi način oporabiti i ponovno koristiti.
5. Nerazgradljivost plastike upravo je njena prednost koja omogućava prikupljanje, recikliranje i ponovnu upotrebu za iste ili slične namjene odnosno može se iskoristiti za proizvodnju energije.
6. Korištenjem plastike postižu se znatne uštede energije (toplinske izolacije zgrada), goriva (lakši dijelovi vozila, letjelica i plovila smanjuju potrošnju goriva, lakša ambalaža omogućava lakše terete), prirodnih resursa.
7. Plastika je nezamjenjiv ambalažni materijal koji osigurava higijenske uvjete, čuvanje i osiguranje kvalitete i ispravnosti sadržaja, znatno smanjenje težine proizvoda koji se plasiraju na tržište, a time i smanjuju troškovi distribucije i transporta.
8. Plastika je svojom praktičnošću i niskom cijenom omogućila u medicini jednokratno korištenje raznih instrumenata i pribora čime je izbjegnuta opasnost od nehigijenskih uvjeta, infekcija i zaraza i u konačnici bitno pridonijela smanjivanju smrtnosti bolesnika.
9. Plastika, uključujući i plastične vrećice su jeftini, praktični i široko upotrebljivi proizvodi široke potrošnje koji zbog svoje niske cijene pridobivanja sirovina, proizvodnje i preradbe bitno utječu na niže troškove života potrošača, omogućavajući stanovništvu na taj način da svoja sredstva usmjere na poboljšanje kvalitete života i standarda te na druge korisne i nužne svakodnevne stvari (zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport, itd).
10. Procesi proizvodnje sirovina za plastične materijale kao i proizvodnje plastičnih proizvoda iz tih sirovina danas su rezultat vrhunske tehnike, moderni su i sigurni, ekološki prihvatljivi koji korištenjem najnovijih tehničkih rješenja i znanstvenih dostignuća minimalno i prihvatljivo utječu na okoliš, troše minimalno energije po jedinici proizvoda kao i minimalne količine prirodnih resursa - bilo da su sirovine (nafta ili prirodni plin) ili mediji i materijali koji se troše ili emitiraju u procesima proizvodnje (voda, O2, otpadne vode, CO2, CO, N2) minimalni i u skladu s održivim razvojem.
11. Sve aktivnosti vezane uz plastiku treba usmjeriti prema odgovornom, višestrukom korištenju plastičnih proizvoda, njihovom odvojenom prikupljanju i recikliranju i ostalim oblicima oporabe. Posebno taj proces treba biti promoviran kroz sustav obrazovanja te putem javnih medija, a osiguran kroz provođenje usuglašene zakonske regulative.
12. Sve promjene zakonske regulative iz ovog područja trebaju biti donesene usuglašeno i primijenjene postupno, kako se ni na koji način ne bi ugrozila niti jedna strana u ovom sustavu (proizvođači, odnosno gospodarstvo, okoliš, lokalna samouprava, komunalna poduzeća, ekološke stranke i udruge, i sl.), odnosno kako se kod stanovništva i u okolišu ne bi postigli neželjeni suprotni efekti.
13. Sve posljedice neodgovornog ponašanja stanovništva ne mogu se rješavati kažnjavanjem (oporezivanjem, nametima ili zabranom) materijala ili proizvoda, već sve akcije treba usmjeravati na edukaciju javnosti, medija, stanovništva, tijela uprave (prvenstveno kroz obrazovni sustav te kroz ekološke akcije) prema odgovornom i održivom postupanju i ponašanju, pa i kažnjavanjem pojedinaca.
14. Osnovne postavke i ciljevi novog Zakona o otpadu trebaju biti:
- 1. Sprječavanje nastanka otpada;
- 2. Odvojeno sakupljanje pojedinih komponenti otpada na mjestima nastanka;
- 3. Recikliranje;
- 4. Energijska oporaba ostataka otpada.
Takav je sustav gospodarenja otpadom prihvatljiv svim stranama (proizvođačima plastike, ekološkim strankama i udrugama, vladinim tijelima i lokalnoj samoupravi) te će potpisnici ovog Pisma namjere zajednički i usuglašeno djelovati u tom pravcu.
15. Plastičari i ekološke stranke i udruge žele potaknuti vladu i tijela državne i lokalne uprave da se postojeći plastični otpad koji se ne može riješiti sustavom recikliranja, može riješiti poticanjem uvođenja i instaliranja najmodernijih fizikalno-kemijskih procesa koji plastični otpad pretvaraju u visokovrijedno gorivo.
16. Plastičari i ekološke stranke i udruge, samo u slučajevima nemogućnosti recikliranja i ponovnog korištenja otpadne plastike ili pretvaranja u gorivo, žele potaknuti vladu i tijela državne i lokalne uprave da daju poticaje da se preostali plastični otpad riješi u modernim i ekološki neutralnim spalionicama te energijska vrijednost plastike iskoristi za pridobivanje toplinske energije u većim gradovima te time značajno uštede prirodni resursi: nafta i prirodni plin.
17. Plastičari i ekološke stranke i udruge žele potaknuti vladina tijela, kao i tijela lokalnih samouprava da se zakonskim rješenjima na državnoj i lokalnoj razini znatno proširi i pooštri nadzor nad radom komunalnih poduzeća, da se komunalne i inspekcijske službe znatno češće i oštrije postave prema neodgovornim privatnim i pravnim subjektima, da se svako neodgovorno postupanje oštro novčano kažnjava, a da se tako prikupljena sredstva usmjere u edukativne i promotivne akcije.
18. Proizvođači plastike i plastičnih proizvoda, ekološke stranke i udruge kao i vladina tijela zajednički će iznalaziti najpovoljnija, višestrano prihvatljiva i održiva rješenja koja će omogućiti zaštitu okoliša i zdravlja ljudi te stabilnu, gospodarski prosperitetnu i održivu proizvodnju plastike i plastičnih proizvoda, odgovorno korištenje, unapređenje upravljanja i gospodarenja plastičnim otpadom, višestrukom korištenju plastike i plastičnih proizvoda, uštedom energije i očuvanjem prirodnih resursa. Kao cilj postavlja se uvođenje opće prihvaćenih rješenja koja se danas primjenjuju u najrazvijenijim zemljama svijeta u skladu s dostignućima najboljih raspoloživih postupaka, poglavito u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Skandinavskim zemljama.
Plastične vrećice
1. Plastične vrećice su više puta i za brojne razne namjene upotrebljiv, higijenski, jeftin i praktičan proizvod koji je ekološko, energijski i ekonomski prihvatljiviji od svih ostalih proizvoda načinjenih od alternativnih materijala.
2. Plastična vrećica svojim volumenom i težinom te višekratnom mogućnošću korištenja i kasnije recikliranjem ili proizvodnjom energije bitno štedi sirovine i energiju, smanjuju opterećenje na odlagalištima, a uspostavom sustava odvojenog prikupljanja i recikliranja može se postići njihovo potpuno ponovno iskorištavanje i potpuno izbjegavanje da životni ciklus završe na odlagalištima.
3. Plastična vrećica se u pravilu proizvodi od ekološki neutralnog, neotrovnog, kemijski i fizikalno postojanog polietilena, koji se proizvodi od viškova (etana i etilena) koji nastaju u procesima preradbe nafte i prirodnog plina za druge potrebe (npr. goriva).
4. Društvo se zalaže za razlikovnost vrećica i torbi. Plastične vrećice treba upotrebljavati uvijek kada su optimalno rješenje, bez obzira na njihovu veličinu.
5. Obveza je proizvođača da označi vrstu materijala vrećice prema postojećim normama.
6. Poželjno je da proizvođač natpisom upozori da se svaka plastična vrećica može ekološki iskoristiti (višestruko upotrijebiti, reciklirati ili energijski oporabiti), i da ne predstavlja opasnost za okoliš, ali da se ne smije neodgovorno odbacivati u okoliš.
7. Društvo se zalaže da kupac ima pravo na osnovnu ambalažu (npr. plastična vrećica), ali ne podržava istodobno pravo kupca na dvostruku ambalažu (papirna vrećica i zatim plastična vrećica).
B. Teze koje zastupa Zelena lista
Opće odlike plastike
U suvremenom životu plastika je nezamjenjiva i povratak nekim drugim materijalima koje se naziva neutemeljeno prirodnima danas više nije moguć. Razlog tome je sve brži razvoja tehnike i tehnologije i sve veća istrošenost pojedinih prirodnih resursa (voda, biljke, drvo, metali, i sl.).
Zelena lista drži da gdjegod plastika može zamijeniti visokovrijedno drvo ili metale, treba je primijeniti. Ali, obvezno treba uspostaviti sustav povrata tih materijala u recikliranje.
Prekomjernu potrošnju i loše gospodarenje plastičnim otpadom Zelena lista vidi kao posljedicu ljudskog djelovanja i nemarnog postupanja prema prirodi i prirodnim resursima.
Zelena lista se protivi smanjenju ili ukidanju proizvodnih pogona za proizvodnju široko primjenjive plastike. Poslije ukidanje proizvodnje dijela duromera i široko primjenjivog PVC-a u prošlom stoljeću, sada prijeti ukidanje tradicijske i prve petrokemijske proizvodnje polietilena niske gustoće i polistirena.
Zelena lista protivi se zatvaranju bilo koje proizvodnje, pa tako i one plastike, jer smatra da se radi o korisnoj industriji koja proizvodi korisne materijale i omogućuje proizvodnju najraznovrsnijih proizvoda poput ambalaže, toplinske izolacije, a često pozitivno utječe na smanjenje deficita hrvatske vanjsko-trgovinske bilance.
Zelena lista svjesna je situacije gdje mnogo malih i srednjih proizvođača živi od proizvodnje plastičnih proizvoda i dijelova. Stoga smatra da u provođenju mjera ekonomske politike u smislu nameta koji bi smanjili upotrebu plastičnih proizvoda treba biti jako oprezan i ne dopustiti da ekonomski stradaju mnogobrojni sitni i srednji proizvođači.
Proizvodnja plastike vrlo je korisni oblik iskorištavanja nafte i prirodnog plina, bitno korisniji način korištenja fosilnih goriva od spaljivanja u svrhu dobivanja energije. Stoga najveću pažnju treba usmjeriti na održivo i ekološki odgovorno gospodarenje istrošenim plastičnim proizvodima.
U gospodarenju plastičnim otpadom, osobito podržavamo recikliranje gdje je to gospodarski opravdano. Spaljivanje plastike kao izvor energije podržavamo jedino kada nije moguć drugi, društveno prihvatljiv način gospodarenja plastičnim otpadom. Pretpostavka je samo energijska oporaba u ekološki prihvatljivo konstruiranim postrojenjima u kojima se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike (NRT) (e. BAT - best available techniques) i u svijetu priznati sustavi održavanja postrojenja.
Eto, zaista povijesni događaj.
