Marketing
Trendovi primjene plastike u zelenoj gradnji
U prošlom nastavku serijala Quo vadis plastiko? bilo je riječi o mogućnostima razvoja i sve veće primjene plastike i plastičnih proizvoda u izradi fotonaponskih panela, gdje plastika također igra ključnu ulogu i sve učinkovitijem iskorištenju energije sunca.. U ovom nastavku biti će riječi o bioplastici.
Priredila:
prof.dr.sc. Đurđica Španiček
Quo vadis plastiko? - 8
Sintagma zelena gradnja je od poštapalice postala sofisticirani pojam koji redefinira način kako graditi i živjeti u zgradama koje ne samo da smanjuju potrošnju energije nego je i proizvode. Zgrada kao proizvođač energije implementira postupke i opremu za proizvodnju energije i povećanje obnovljivih izvora energije. To znači da treba uzeti u obzir solarne ćelije, solarne kolektore, kombinirane toplinske generatore i generatore snage te vjetroturbine. Za sve te uređaje nužna je plastika. Osim toga plastika ima veliku ulogu u zelenoj izvedbi fasada.
No plastika je sve prisutnija i u nosivim dijelovima zgrada. Razrađeni su sustavi betonskih podova sa šupljinama za uklanjanje nedjelotvornoga tzv. mrtvog opterećenja u betonskoj ploči i do 35 % uz zadržavanje potrebne čvrstoće. Šupljine tvore plastične puhane kugle različitih veličina koje su u potpunosti napravljene od recikliranog PE-HD-a i polipropilena (PP). Radi jednostavnijeg rukovanja kugle su dobavljive kao moduli u čeličnim kavezima koji se stavljaju između gornjeg i donjeg ojačavala (armature) u ploči (donja slika).
SLIKA - Puhane plastične kugle za stvaranje šupljina u betonskim podnim konstrukcijama
Time se postiže smanjenje ukupne mase ploče, moguća je izrada većih ploča, a povećana je sigurnost u slučaju potresa. Cijena takvih ploča povoljnija je od konvencionalnih, uz doprinos i obnovljivosti korištenjem recikliranih komponenti.
Državnim poticajima i nadalje će se podupirati programi za poboljšanje energijske učinkovitosti zgrada. Dodatni pokretač bit će i legislativa koja će se progresivno pomicati od energijski neutralnih do energijski pozitivnih zahtjeva za gradnju.
SLIKA - Plastika i plastični proizvodi igraju ključnu ulogu u energetskoj obnovi zgrada odnosno u iznimno velikim uštedama toplinske energije - od postavljanja izolacije na krov i ispod fasade (ploče od pjenećeg polistirena (PE) - ili kolokvijalno stiropora, preko plastične stolarije od poli(vinil-klorida (PVC) te do raznih drugih proizvoda izrađenih od raznih vrsta plastike (vodovodne i kanalizacijske cijevi, plinska instalacija, bužiri, vodilice, oluci, podne obloge, fotonaponski paneli, sunčevi kolektori, folije, zavjese, tende, sjenici, izolacione trake, elektroinstalacija i razvod, rasvjeta, uređaji) izrađenih od različitih vrsta plastika.
Plastika je prisutna i u izradi zelenog namještaja. Tu je uglavnom riječ o kompozitima s prirodnim vlaknima. Tako je inovativno akrilatno vezivo Aerodur na vodenoj osnovi pogodno za drvo i ostala prirodna vlakna. Ne sadržava fenol, izocijanate i formaldehid, gotovo je bez mirisa, može se kombinirati s dodacima kao što su kvasila, antipjenila, repelenti (sredstva za odbijanje vlage) i sl. Bez umreživanja je to tipični plastomer koji se iznad 150 °C ponaša kao duromer. Naslonjač kojemu su naslon i sjedalica napravljeni od Aerodura ojačanog prirodnim ojačavalom prikazan je nedavno na izložbi u Chicagu (donja slika). Naslonjač je napravljen postupkom aditivne proizvodnje (popularno 3D tiskanje), jako je krut i lagan. Udio prirodnih vlakana u kompozitu može iznositi 75 - 80 % ukupne mase proizvoda.
SLIKA - Naslonjač od Aerodura ojačanog prirodnim vlaknima
Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike
Post je objavljen 02.06.2015. u 15:15 sati.