Marketing
Je li Europa spremna za naplatu vrećica?
Poznato je i sada je i službeno, europsko gospodarstvo i europski potrošači trebaju se pripremiti za uvođenje naknada na plastične vrećice odnosno drugih mjera koje će dovesti do smanjenja potrošnje istih.
17. prosinca 2014. godine, 28 članica država Europske unije objavilo je da je postignuta suglasnost (jedina se Hrvatska usprotivila) na prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje vrlo tankih plastičnih vrećica, a s ciljem (kako piše u obrazloženju) smanjivanja otpada koji zauzima mjesto na odlagalištima, a u stvarnosti s ciljem ograničenja uvoza jeftinijih proizvoda s Dalekog istoka i zaštite velikih europskih proizvođača. Na žalost, tu u pravilu stradaju mali proizvođači, kojih je u Hrvatskoj najviše..
Nova regulativa ima namjeru na dulje vrijeme ograničiti (navodni) negativni učinak plastičnih vrećica - ovog svakodnevnog proizvoda, na okoliš, potaknuti stanovništvo da koriste višekratne vrećice i torbe umjesto da stalno i nekontrolirano koriste tanke plastične vrećice, jer su iste besplatne u trgovinama.
Vijeće ministara i Parlament suglasili su se da će na vrećice tanje od 50 mikrometara biti uvedene naknade jer se te i takve vrećice rjeđe višekratno koriste i najčešće završavaju kao otpad i zauzimaju prostor na odlagalištima. Vrećice tanje od 15 mikrometara izuzete su iz ove Direktive (jer se smatraju primarnom ambalažom - koriste se za pakiranje voća i povrća), ali Vijeće također traži rješenja kako bi se i njihova potrošnja smanjila.
Kada i službeno stupi na snagu ova Direktiva, sve članice EU biti će obavezne uvesti naknade na vrećice ili uvesti druge mjere kako bi se značajno ograničila potrošnja vrećica tanjih od 50 mikrometara. Direktivom je predviđeno da zemlje članice u prvoj fazi provođenja mjera smanje potrošnju vrećica na 90 vrećica godišnje po glavi stanovnika (rok do 2019. godine), a u sljedećoj fazi na 40 vrećica po glavi stanovnika godišnje (do 20'25. godine). Trenutno se procjenjuje da je u Europskoj uniji godišnja potrošnja ove vrste vrećice 176 po glavi stanovnika. Zemlje članice EU imaju rok od 18 mjeseci da odredbe ove Direktive ugrade u svoje zakonodavstvo.
Očito je da zakonodavac smatra da je uvođenje naknada na vrećice najučinkovitija mjera smanjenja potrošnje tankih plastičnih vrećica, što potvrđuje iskustvo Irske, a u posljednjem razdoblju i iskustvo Welsa, ali zanemaruju se ostali podaci o značajnom porastu potrošnje isto tako tankih vrećica za smeće, povećanju troškova života, nesmanjivanju količina otpada na odlagalištima, itd, uz istovremeno znatna povećanja lošijeg utjecaja na okoliš korištenjem neekoloških vrećica i torbi (papirnate i platnene vrećice i torbe).
Medijska kampanja te sasvim neekološko djelovanje kvazi zelenih (zastrašivanje, manipulacija podacima, prikrivanje činjenica, pa i laganje) dovele su da su višekratne vrećice i torbe već postale svakodnevni predmet korištenja potrošača i najčešće se koriste u tjednim kupovinama. Naravno, malo tko brine o nužnosti pranja tih i takvih vrećica i torbi kako bi se izbjeglo širenje virusa i bakterija na istima, a s pranjem se daljnje negativno djeluje po okoliš - potrošnja energije i vode te zagađenje vodenih tokova deterdžentima.
Čim se je počelo pričati o Direktivi, čim su se mediji o tome nekritički raspisali, trgovci su odmah uveli naplatu vrećica - u pravilu one tanje vrećice naplaćuju od 30 do 50 lipa, a one deblje, višekratne od 1 do 2 kune, dok su one višekratne torbe (bilo platnene, bilo od netkanog polipropilena - tzv. cjeloživotne vrećice - bag for life) do 15 pa do 30 i više kuna. One najtanje vrećice - ispod 15 mikrometara koje kupci sami uzimaju u trgovinama za pakiranje voća i povrća te sipkih potrepština (nalaze se u rolama pokraj tezgi) su još uvijek besplatne. Također, ove vrlo tanke vrećice se i na tržnicama besplatno dijele pri kupovini voća i povrća.
Dakle gotovo sve vrećice se naplaćuju, a trgovci ostvaruju superprofite jer je nabavna cijena tih tankih vrećica od 5 do 7, najviše 10 lipa, a prodaju se za 30 do 50 lipa. Možete si zamisliti koja je to marža - od 400 do 1000 %. Lijepa zarada, zar ne? A trgovci niti jednu lipu od tog superprofita ne uplaćuju npr. u Fond za zaštitu okoliša ili u bilo koji fond kojim bi se unaprijedio sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja. I nije istina da je zabranjena besplatna podjela vrećica u Hrvatskoj kako se to može ovih dana pročitati u tiskanim medijima. Samo nas i dalje potkradaju, ništa više, ništa manje.
Eto, opet su potrošači u Hrvatskoj bezočno oderani, proizvođači neopravdano oštećeni, a o okolišu ionako nitko ne misli, osim pojedinih kvazi zelenih i eko populista koji nas uvjeravaju da ćemo biti ekološki svjesniji budemo li koristili papirnate ili platnene vrećice, a oni će možda i zaraditi ili ostvariti neke svoje interese na tim akcijama preskupo prodajući neekološke vrećice i zavaravajući krivo informiranu javnost.
Izvori:
Europe's Plastic Procesors Magazine: Is Europe ready to pay for plastic bags?
Animated flags
Post je objavljen 21.01.2015. u 13:33 sati.