U
Večernjem listu od 10. siječnja 2015. objavljen je tekst Sektor plastike bilježi rast od 65% s potpisom autora (pd). Kako iskaz pomoćnice direktora Sektora za industriju HGK, gospođe
Tajane Kesić Šepić navedenim brojkama može dovesti do pogrešnog zaključka, valja iznijeti nešto zaokruženije podatke. Nitko ne može u 15 godina postići rast od 65 %.
Situacija je potpuno drugačija. Navedeni podatci o proizvodnji u 2013. odnose se zbirno za plastiku i gumu. Prema podatcima koje je objavio istog dana portal
Plasticno-je-fantasticno, a temelje se na službenim podatcima Hrvatske gospodarske komore, od 115.403 tone, na plastične proizvode otpada 113.691 tona, a na gumene 2.712 tona.
Iz članka je nejasno gdje je te podatke iznijela pomoćnica direktora. I zašto je uzeta kao usporedbena godina 1998, osim ako se nije željelo obuhvatiti razdoblje od podrug desetljeća. Efektniji podatak bio bi da je porasla količina navedenih proizvoda za 70 % u usporedbi s 1997.
Nažalost, stvarnost je potpuno drugačija. Godine 1990. proizvedeno je 125,0 plastičnih i 37,8 tisuća gumenih proizvoda, ukupno 162,8 tisuća tona. Prema tome u 2013. proizvedeno je samo 70,6 % količine proizvedene pred četvrt stoljeća. I to u situaciji kada je plastika najprošireniji i najzeleniji materijal 21. stoljeća. A guma nezaobilazni materijal, osobito u prometu.
Valja pridodati još jedan podatak. Od 2007. do 2013. trgovački deficit za područje plastike i gume iznosio je oko 5,7 milijardi USD, od čega otpada na uvoz plastičnih proizvoda gotovo 62 %.
Prof. Igor Čatić
Glasnogovornik
Društvo za plastiku i gumu