Marketing
Kome vjerovati?
Kada se, makar iz slobodne aktivnosti, bavite poslom pisanja stručnog bloga, ili barem bloga koji ima namjeru popularizirati struku, tehnologju, znanost, tada ste izloženi sudu javnosti - i one koja želi doznati informacije, recimo to tako šire javnosti, ali i onog stručnog dijela javnosti koji itekako dobro poznaje materiju. Da bi ste bili vjerodostojni, aktualni, ali i točni, nzžno je pratiti domaći i strani tisak - bilo onaj dnevni, revijalni, a ponajviše onaj stručni.
Kad se samo sjetim kako je to bilo prije kojih dvadesetak i više godina. Jednom smo mjesečno čekali poštu i nova izdanja stručnih časopisa iz svijeta, snalazili smo se na razne načine za doći do najnovijih informacija, putovali po sajmovima, fotografirali i bili ograničeni s 36 snimaka na filmu. A onda su počele štednje, pa su najprije ograničena putovanja, pa su onda uprave firmi ukinule "nepotrebni" trošak stručnih časopisa.
Srećom, vrlo brzo nakon toga pojavljuje se svjetlo na kraju tunela, sve više i više novina i časopisa otvara svoje mrežne stranice, informacije su postale lakše dostupne. Da bi se ovih zadnjih nekoliko godina svemrežje toliko proširilo da se postavlja pitanje kojoj informaciji više vjerovati, kada govore o istoj stvari.
Evo nam aktualnog primjera, a radi se o kemikaliji koja je dosta zastupljena na ovom blogu, ali i u našim životima. Radi se o bisfenolu A (BPA) kemikaliji koja se koristi u proizvodnji polikarbonata (PC) kao i u proizvodnji premaza kojim se premazuju unutrašnje stijenke limenki i poklopaca staklenki, kako bi se spriječio kontakt metala i sadržaja, a i time stvaranje otrovnih spojeva koji mogu nastati između metala i sadržaja limenki.
Činjenica jeste da se bisfenol A ponaša kao endokrini disruptor i kada bi ga unijeli u organizam u velikim količinama ili kada bi smo duže vrijeme bili izloženi većim koncentracijama, moglo bi doći do zdravstvenih problema.
I stalno se vodi sukob stručnjaka i takozvanih zaštitnika na toj liniji - stručnjaci kažu da sa sadašnjim načinom korištenja konzervirane hrane, kao i polikarbonatne ambalaže nema nikakvog rizika niti potrebe za zabrinutost od opasnosti od negativnog djelovanja bisfenola A na naše zdravlje. Istovremeno držurni ekopopulisti i dnevni katastrofičari pišu i djeluju kao da svakog dana velikom žlicom jdemo čisti bisfenol A. Ipak, istraživanja su pokazala i dokazala da premazi koji se koriste kod limenki, kao i polikarbonatna plastika ne izlučuju ili izlučuju toliko malu koncentraciju da se ne može registrirati u sadržaju te da je takva izloženost bisfenolu A bezopasna i ne treba izazivati nikakvu zabrinutost.
Kao praktični plastičar, kada me moji prijatelji pitaju o tome, uvijek im savjetujem da se više paze sadržaja iz limenki (šećer, konzervansi, pojačivači okusa, ugušćivači, sladila, itd.) nego nepostojeće opasnosti od samog bisfenola A (BPA).
BPA se nalazi u premazima koji se koriste za zaštitu hrane i pića u limenkama od kontakta s metalom te međusobnog kemijskog djelovanja ambalaže i same hrane ili pića kao sadržaja
No, čemu ovaj dugački uvod. Jučer su do mene došle dvije, gotovo oprečne informacije vezane uz bisfenol A.
Jedna je iz Frankfurter Alllgemeine Zeitunga: Bisphenol A - EU-Behörde verschärft Grenzwert für umstrittenes Umwelthormon (Bisfenol A - EU vlasti pooštrile granicu kontroverznog hormona u okolišu). U tekstu dosta općenito novinar govori koristeći poznate teze ekopopulista o opasnostima bisfenola A, naravno ne spominjući u kojim uvjetima, koncentracijama i vremenu izloženosti, da bi na kraju zaključio da zbog svih tih opasnosti EFSA - European Food Safety Agency (Europska agencija za sigurnost hrane) smanjuje gornju granicu dnevnog dozvoljenog unosa bisfenola A s 50 na 4 mikrograma po kilogramu tjelesne težine (µg/kg TT na dan).
Druga vijest stiže preko European Plascic News-a: EFSA gives bisphenol A the all-clear (EFSA proglasila bisfenol A sigurnim za ljudsku uporabu) u kojem se prenosi izvještaj te agencije. U svom zaključku EFSA izričito ističe: The European Food Safety Authority (EFSA) has concluded there is no health risk to consumers of any age group from current exposure levels to bisphenol A (BPA) (Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ie zaključila da nema zdravstvenog rizika za potrošače bilo koje dobne skupine sa sadašnjom razinom izloženosti bisfenolu A). Naravno, takav zaključak Frankfurter Alllgemeine Zeitung nije prenio.
Ovo pregledno istraživanje napravljeno je temeljem brojnih recentnih istraživanja o ovoj kemikaliji, objavljenima od strane relevantnih istraživačkih instituta i laboratorija širom svijeta i predstavlja procjenu najnovijih podataka i zaključaka. U najnovijem svom zaključku ova agencija navodi: "Izloženost iz prehrane ili iz kombinacije izvora (prehrane, pudera, kozmetike i termičkog papira*) je znatno ispod dosadašnje dozvoljene granice sigurnosti, a granica sigurnosti određena je s TDI - “tolerable daily intake” odnosno dozvoljenom dnevnom količinom unosa od 50 µg/kg TT na dan, ali da se ta granica, zbog kumulativne izloženosti smanjuje na 4 µg/kg TT na dan. I ta je granica i dalje 3 do 5 puta veća od do sada najveće izmjerene, te se po tom pitanju ništa ne mijenja - nije potrebno iznalaziti nova rješenja niti uvoditi promjene u proizvodnji ovih plastičnih masa kao i njihovom korištenju, niti se potrošači trebaju zabrinjavati jer su još uvijek na višestruko sigurnoj strani.
Ovdje valja dodati i reagiranje British Plastics Federation (BPF) - Britanskog udruženja plastičara koji "u potpunosti podržavaju zaključke EFSA-inog istraživanja koja su u potpunosti suglasni sa zaključcima Američke agencije za sigurnost hrane i lijekova (Food adn Drug Administration FDA) i kojima se daje, kako kažu, "vjerodostojno odobrenje nastavka sigurnog korištenja proizvoda koji su proizvedeni korištenjem bisfenola A".
E, sada treba čitati između redova.
Poznato je da su sve relevantve institucije u svijetu utvrdile da je izmjerena količina dnevnog unosa BPA u organizam daleko ispod dozvoljenih granica kada bi se moglo očekivati da bi moglo biti utjecaja na ljudsko zdravlje, da je mjerenjima utvrđeno da su te količine unosa ili nemjerljive ili u nekim ekstremnim slučajevima izmjereno ispod 1 µg/kg TT dnevno. Također je poznato da je od početka ove godine Francuska zabranila bisfenol A te da su proizvođači dužni iznaći rješenja za premaze te za polikarbonatnu plastiku bez bisfenola A odnosno "BPA free".
Ali, kako sam već pisao u postu Nerealno pojdnostavljivanje, alternative koje se počinju primjenjivati u Francuskoj znatno manje su ispitane od bisfenola A i uopće se ne zna kakvi su sigurnosni rizici po ljudsko zdravlje s tim alternativama. To je sa sigurnosne strane. A s ekonomske strane, najedanput je vrlo veliko francusko tržište postalo zatvoreno za ostale europske članice.
I što sada? Kome vjerovati?
Doneseno je kompromisno rješenje. Rješenje koje će zadovoljiti eko-paničare (ipak nije svejedno kada ti takav jedan piše za tako ugledni njemački dnevnik), rješenje koje će smiriti zakonodavce u Francuskoj, a istovremeno ništa neće promijeniti u proizvodnji i primjeni bisfenola A u ambalažnim proizvodima, a da se istovremeno ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje. Sve je isto kao i prije samo gornja granica nije više 30 do 50 puta veća od do sada maksimalno izmjerene, već je samo 3 do 5 puta veća. Vuk sit, i ovce na broju.
* Termički papir je papir presvučen premazom od bisfenola A, a kako bi se na njemu moglo pisati posebnim termičkim štampačima. Prije su se takvi papiri korisili u fotokopirkama i fax uređajima, a danas ih najviše susrećemo u kolutovima za tiskanje računa na malim štampačima ili blagajnama.
Izvori:
Frankfurter Alllgemeine Zeitung: Bisphenol A - EU-Behörde verschärft Grenzwert für umstrittenes Umwelthormon
European Plascic News: EFSA gives bisphenol A the all-clear
Plastic and Rubber Weekly: BPF backs Bisphenol A safety study
Post je objavljen 24.01.2015. u 14:41 sati.