OPSA blog

Kandidat za europskog povjerenika za proširenje i politiku prema susjedima Štefan Fuele u utorak je na saslušanju u Europskom parlamentu izbjegavao preuzeti bilo kakve obveze u pogledu datuma za bilo koju zemlju u procesu proširenja.

"Što se tiče završetka pregovora s Hrvatskom i početka pregovora s Makedonijom, već sam rekao da moj prioritet neće biti stvaranje nekog umjetnog vremenskog okvira, koji bi bio vođen političkim razlozima. Radije bih se držao same biti i pitanja jesu li te zemlje spremne završiti, odnosno započeti pregovore. Na zemljama kandidatima je da same sebi postave ambiciozne ciljeve, a na Komisiji da im pomogne da ih dostignu i osigura da one ispunjavaju tražene kriterije", odgovorio je Fuele na pitanje njemačkog demokršćanskog zastupnika Bernda Posselta podržava li ciljeve koji su zapisani i u dokumentima Europske komisije o završetku pregovora s Hrvatskom ove godine i pokretanju pregovora s Makedonijom.

Imenovani povjerenik iz Češke Štefan Fuele je u utorak pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta tri sata odgovorao na pitanja iz područja proširenja i politike prema susjedima, koje bi trebao pokrivati u predstojećem petogodišnjem mandatu. Riječ je o saslušanju koje moraju proći svi kandidati za povjerenika pred nadležnim parlamentarnim odborima prije konačnog potvrđivanja nove Europske komisije u Europskom parlamentu.
Fuele je rekao da tijekom svoga petogodišnjeg mandata želi daljnje širenje Europske unije, ne spominjući nijednu zemlju pojedinačno.

"U sljedećih pet godina želim da pozovemo nove članice u EU", rekao je Fuele odgovorajući na pitanje kakva je njegova vizija proširenja u sljedećih nekoliko godina.
On je istaknuo da zemljama zapadnog Balkana EU treba pomoći kako bi mogle provesti potrebne reforme.

"Mislim da svi priznajemo da zemlje zapadnog Balkana nose veliku povijesnu i političku prtljagu, stoga im moramo pomoći koliko možemo, koristeći sve naše instrumente, kako bi se nastavile potrebne reforme tako da te zemlje mogu preuzeti ne samo prava nego i obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Moj je prioritet da nijedna zemlja zapadnog Balkana ne ostane nepozvana", rekao je Fuele.

Da bi nastavak proširenja bio uspješan, potrebno je u koristi toga procesa uvjeriti i europske građane, rekao je Fuele.

"Taj proces ne može biti uspješan ako u njegove koriste ne uvjerimo europske građane", rekao je Fuele.

Fuele je rekao kako drži da je bilateralne pitanja između zemalja članica i zemalja kandidata bolje riješiti prije ulaska kandidatske zemlje, iako to nije uvjet.

"Čvrsto vjerujem da je bolje riješiti otvorena pitanja između susjeda prije nego što dotična zemlja uđe u Europsku uniju, iako to nije uvjet. Mislim da treba učiniti koliko god se može da se ta pitanje riješe prije pristupanja", rekao je Fuele, odgovarajući na upit slovenskog zastupnika Ive Vajgla hoće li se, poput njegova prethodnika Ollija Rehna, koji je pomogao u rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora, angažirati osobno u rješavanje takvih pitanja.

Slovenski zastupnik Lojze Peterle upitao je Fuela koliko će EU imati službenih jezika nakon što uđu zemlje bivše Jugoslavije i Albanija.

"Imat ćemo onoliko jezika koliko se dogovorimo kroz proces pristupanja novih zemalja", odgovorio je Fuele.

Puno pitanja bilo je postavljeno o Bosni i Hercegovini i o njezinoj europskoj perspektivi. Njemačka demokršćanska zastupnica Doris Pack upitala je Fuelea da komentira glasine po kojima bi on na Bosnu i Hercegovinu trebao primjeniti iskustva iz mirnog raspada bivše Čehoslovačke.

Fuele je to kategorički opovrgnuo. "Ta glasina nema nikakvog utemeljeljenja", rekao je.
Budući povjerenik izjasnio se i protiv prijedloga da se Turskoj ponudi privilegirano partnerstvo umjesto punopravnog članstva. "Privilegirano partnerstvo nije na stolu", rekao je. Više zemalja članica, iako su sve pristale na otvaranje pregovora s Turskom, zauzima se da se toj zemlji umjesto članstva ponudi modele tijesne suradnje.

Upitan može li zamisliti da jednog dana Turska postane članicom, Fuele je bez oklijevanja rekao: "da mogu, to je pitanje vjerodostojnosti EU-a, ali u prvom redu i pitanje ispunjavanja potrebnih kriterija od strane Turske".

Kako se i očekivalo, Fueleu je postavljeno pitanje o njegovoj komunističkoj prošlosti. Štefan Fuele (47 godina), karijerni je diplomat. Bio je veleposlanik u Litvi, Velikoj Britaniji i u NATO-u. U svibnju prošle godine godine imenovan je ministrom za europske poslove u češkoj vladi. On je u prvoj polovici 80-tih godina završio studij na sovjetskom državnom Institutu za međunarodne odnose u Moskvi.

"Svi imamo osobnu povijest, a moja povijest pripada mjestu i vremenu u kojem sam odrastao. Ali, ono što je važno jest da sam u trenutku kada sam bio dovoljno slobodan i zreo za vlastiti izbor, odlučio svoje iskustvo i sposobnosti ponuditi Čehoslovačkoj, a zatim i Češkoj Republici i sada Europskoj komisiji", odgovorio je Fuele, a zastupnici su zapljeskali na taj odgovor.

Ovo je 1544. blog post na OPSA blogu