OPSA blog

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u srijedu su bili gosti na prijemu za čelnike zemalja jugoistočne Europe, koji sudjeluju na 64. zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, održanom u ogranizaciji Federacije balkansko-američkih udruga (FEBA) i katedre za međunarodne odnose sveučilišta Rutgers iz Newarka u New Jerseyu.

Na skupu održanom u newyorškom hotelu Waldorf Astoria, pod nazivom "Izazovi trećeg tisućljeća: Trajni mir i napredak na Balkanu", sudjelovali su najviši dužnosnici iz desetak zemalja regije - Turske, Grčke, Albanije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, te Kosova, a jedino nije bila zastupljena Srbija.

Godišnji prijem FEBA-e, prema organizatorima skupa, treba pridonijeti stvaranju zajedničkih ciljeva i ideala prema održivom miru i napretku, kao i harmoničnim međuetničkim odnosima u regiji.

Prema riječima predsjednika FEBA-e Arasa Konjhodžića, u SAD danas živi više od pet milijuna ljudi podrijetlom iz jugoistočne Europe, a suradnja njihovih udruga i zajednica, zajedno s institucijama iz matičnih država, može pomoći u promjeni negativnih predožbi o Balkanu.

"Svaki peti Bošnjak ili Grk, Hrvat ili Albanac, danas živi u SAD-u. To je prilična snaga za zadaću koja je pred nama", kazao je Konjhodžić.

Opisujući Balkan kao kolijevku civilizacija, s bogatim i raznovrsnim kulturnim naslijeđem, on je konstatirao kako je nažalost prvo značenje u rječnicima vezano uz pojam "balkanizacija" - podjela na male, često neprijateljske entitete.

Najavio da će FEBA idućih godina organizirati niz znanstvenih skupova i umjetničkih izložbi u SAD-u, te s Rutgersom potaknuti suradnju sveučilišta iz regije s SAD-om, kako bi se pridonijelo promjeni negativnih predođbi o Balkanu.

Predsjednik Mesić je u obraćanju skupu kazao da je budućnost zemalja regije članstvo u Europskoj uniji, a "uzajamnom suradnjom se legitimiraju za članstvo u toj zajednici". Ističući kako su se nekadašnje podjele među zemljama preslikavale i na dijasporu, on je sugerirao da bi se isto trebalo dogoditi s današnjom suradnjom u regiji.

"Svaka od balkanskih zemalja, a i Hrvatska je dijelom balkanska zemlja, ima u SAD popriličnu dijasporu. Nekada su se podjele koje su među nama postojale u Europi, preslikavale i na iseljeništvo", kazao je.

Rekavši da se danas na jugoistoku Europe "traže i nalaze putovi međusobne suradnje", Mesić je poručio iseljenicima da i oni trebaju surađivati, te tako pomoći svojim domovinama da poboljšaju suradnju.

Mesić je istaknuo kako je pomoć Sjedinjenih Država zemljama regije na putu prema trajnom miru i napretku na Balkanu, "bila nebrojeno puta itekako korisna".

Na skupu su, među ostalima, sudjelovali predsjednik Albanije Bamir Topi, član predsjedništva BiH Haris Silajdžić, predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, predsjednik Makedonije Đorđi Ivanov i drugi.

Na upit hrvatskih novinara o kritikama koje može dobiti u domovini da nakon Kube, sada Hrvatsku povezuje s Balkanom, Mesić je odgovorio da "ljudi moraju naučiti gdje žive, jer smo mi dijelom i balkanska zemlja".

"Sve zemlje regije žele ući u EU i u tome jedni drugima trebamo pomagati. Hrvatske je otišla najdalje i mi smo spremni pomoći drugima, kao što drugi pomažu nama. Zbog toga smo se danas ovdje našli i to je poruka ljudima na našim prostorima", rekao je Mesić, dodajući kako "iseljenici u SAD-u, ne trebaju zazirati jedni od drugih već surađivati".

Na traženje da komentira aktualne razmirice između hrvatskog ministra obrane i načelnika glavnog stožera Hrvatske vojske, kazao je kako se "oni ne bi trebali sukobljavati".

"Ukoliko takve stvari treba rješavati, to se ne može preko novina", dodao je.

Na traženje da komentira govor libijskog čelnika Moamera Gadafija u UN-u, koji je izazvao priličnu pomutnju s jednoipolsatnom tiradom u kojoj se oštro obrušio na UN i zapadne zemlje, predsjednik Mesić se zadovoljio s opaskom da je to bio "osebujan govor s jako puno tema, koji je teško ocijeniti".

Predsjednik Mesić je u srijedu, na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a održao više bilateralnih susreta, uključujući one s predsjednicima Austrije, Albanije, Cipra, Bosne i Hercegovine, premijerom Crne Gore, emirom od Katara i drugim državnicima.