OPSA blog

Članstvo Albanije i Hrvatske u NATO-u treba poslužiti kao poticaj zemljama u regiji koje teže istom cilju, a Hrvatska je ulaskom u članstvo još predanija euroatlantskoj budućnosti cijele jugoistočne Europe, rekao je u petak u Budimpešti predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Predsjednik Sabora sudjelovao je na jednodnevnoj Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana, na kojoj je jučer govorio u sklopu teme o integracijskim procesima u EU, a popodne o temi "Suradnja s NATO-om".

"Članstvo u NATO-u bio je dugoročan hrvatski cilj, još od stjecanja državne neovisnosti", rekao je Bebić, podsjetivši kako je Hrvatska sudjelovala u sedam ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP), glavnog mehanizma pripreme za članstvo.

Tijekom priprema za članstvo, a i nakon ulaska u NATO na susretu na vrhu u Strasbourgu i Kehlu, Hrvatska je, po riječima predsjednika Sabora, naučila nekoliko važnih lekcija.

Prva je da nema prečaca do članstva u tome savezu, jer se proces proširenja temelji na dostignućima i svaka nova članica treba ispuniti zadane standarde, ali i donijeti dodanu vrijednost i povećati sigurnost saveza, objasnio je Bebić. Dodao je da je druga lekcija ta da je učinkovita reforma obrambenog sustava jedan od ključnih čimbenika prilagodbe, te da se ona mora usmjeriti na prioritete, poput smanjenja i restrukturiranja oružanih snaga.

Treću lekciju, kazao je Bebić, Hrvatska je naučila nakon ulaska u NATO, uvjerivši se da prilagodba i odgovor na nove izazove ne završavaju pristupom savezu.

Ponovivši kako je Hrvatska spremna nastaviti pružati bilateralnu i multilateralnu potporu i dijeliti svoja iskustva sa svim državama u regiji, predsjednik Sabora rekao je ponešto o svakoj zemlji posebno.

Glede Makedonije je rekao kako se Hrvatska nadala da će ući u punopravno članstvo u Strasbourgu i Kehlu, izrazivši žaljenje što se to nije dogodilo i najavivši kako će Hrvatska i dalje podupirati ulazak te zemlje u savez, čim se utvrdi međusobno prihvatljivo rješenje za naziv države.

Hrvatska pozdravlja zahtjev Crne Gore za sudjelovanje u MAP-u i odluku da pošalje svoje snage u NATO-ovu operaciju u Afganistanu, rekao je Bebić, dodavši kako i BiH može računati na hrvatsku potporu mogućem budućem zahtjevu za MAP.

Ustvrdio je kako vrata NATO-a trebaju ostati otvorena i za Srbiju, uz napomenu kako Hrvatska poštuje "razinu ambicije" koju je ta zemlja odabrala u odnosima prema NATO-u. Istaknuo je kako Hrvatska u potpunosti podupire stabilnost i napredak Kosova, što je potvrđeno razmještajem 20 vojnika i dvaju helikoptera HV-a u okviru KFOR-a.

"Naša odluka da uključimo BiH i Crnu Goru u Američko-jadransku povelju još je jedan pokazatelj činjenice da je zajedničko djelovanje postalo čvrsto ukorijenjeno u ovoj regiji", istaknuo je Bebić, najavivši ambiciozan program rada te povelje u prvoj polovici 2010. kad Hrvatska bude predsjedala tom inicijativom.

Rekavši u zaključku da je članstvo Albanije i Hrvatske u NATO-u donijelo duboke promjene u sigurnosnoj arhitekturi jugoistoka Europe, Bebić je naglasio kako je "potrebno završiti posao u ovoj regiji, a u interesu je svih nas da to bude što prije".

Bebić zadovoljan konferencijom u Budimpešti

Nakon konferencije predsjednik sabora je izrazio zadovoljstvo sastankom parlamenata zemalja zapadnog Balkana.

"Ovi su sastanci, koji se svake dvije godine održavaju u Budimpešti, prilika da zemlje jugoistočne Europe na razini predsjednika parlamenata usklade načine dolaska do osnovnog cilja - da cijela regija jednoga dana bude u sastavu EU-a", rekao je Bebić u izjavi za hrvatske novinare nakon skupa u mađarskom glavnom gradu.

"Hrvatska, koja je pred završetkom pregovaračkog procesa, želi ne samo deklarativno nego i djelatno pomoći svojim susjedima na putu prema EU, jer svoju politiku zasniva na tezi da bez stabilna i prosperitetna susjedstva ni sama ne može biti stabilna ni perspektivna", rekao je Bebić. Sve zemlje u regiji, po njegovim riječima, Hrvatskoj priznaju da je najviše odmaknula u euroatlantskim integracijama, a čak i one koje to "javno neće baš priznati, u dvostranim kontaktima očekuju da pokažemo širinu". Hrvatska se, istaknuo je, tako i ponaša, jer "mi nismo ti koji zaustavljaju gradnju autoceste 30 kilometara od Bajakova, već ona ide od slovenske do srbijanske granice, a tako isto idemo prema Crnoj Gori i Mađarskoj".

"To je efektivno pokazivanje europskoga lica Hrvatske, jer se ne zatvara, već se otvara svojim susjedima", naglasio je Bebić.

Predsjednik Sabora osvrnuo se i na bilateralni susret s novim predsjednikom mađarskoga parlamenta Belom Katonom, rekavši kako je, među ostalim, dogovoren nastavak tradicionalnih sastanaka predsjednika parlamenata svakih šest mjeseci u Hrvatskoj ili Mađarskoj.

Dvojica predsjednika parlamenata razgovarali su i o prekograničnim projektima za koje bi Hrvatska i Mađarska mogle koristiti europske fondove, a, naglasio je Bebić, osobito o zajedničkoj zadaći ekološkog očuvanja područja Mure, Drave i Dunava, projektom prekograničnog Rezervata biosfere.