OPSA blog

Od Partnerstva za mir do Protokola o pristupanju

Jučerašnjim potpisivanjem Protokola o pristupanju NATO-u u Bruxellesu Hrvatska je pred ulaskom u NATO i očekuje se da će se postupak ratifikacije protokola u 26 zemalja članica Saveza završiti do proljeća sljedeće godine kako bi Hrvatska kao punopravna članica mogla sudjelovati na summitu koji se u travnju 2009. godine povodom 60. obljetnice Saveza održava u Strasbourgu i Kehlu – po prvi puta u dva grada i dvije države.

Ulazak u NATO Hrvatska je definirala kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih prioriteta sredinom devedesetih kada je u proljeće 1994. hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.

NATO je pratio napore u modernizaciji vojske i demokratizaciji zemlje pa je kada su se stekli uvjeti za novi korak 25. svibnja 2000. tadašnji ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula, u Firenci potpisao "Okvirni dokument Partnerstva za mir". Istoga dana Hrvatska primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC). Dok je 30. svibnja 2000. Hrvatska dobila status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

U veljači 2001. Anton Tus je akreditiran kao prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u, čime je osnovana Hrvatska Misija pri NATO-u.

Hrvatska je pozvana da sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo (Membership Action Plan-MAP) 15. svibnja 2002. na sastanku ministara vanjskih poslova Euroatlantskog vijeća (EAPC) u Reykjaviku. MAP predstavlja okvir kroz koji Savez pruža pomoć, savjete i praktičnu potporu zemljama koje žele postati članicama da se pripreme za članstvo. Ulazak u MAP smatra se zadnjom fazom pred dobivanje pozivnice za članstvo. NATO je pokrenuo MAP 1999. i kroz njega je prošlo svih sedam zemalja koje su ušle u Savez 2004. godine.

Od svake sudionice MAP-a očekuje se da postigne određene ciljeve na političkom i gospodarskom planu. To uključuje rješavanje svih sporova mirnim putem, predanost vladavini prava i ljudskim pravima, demokratski nadzor oružanih snaga, promicanje stabilnosti i blagostanja kroz ekonomske slobode, socijalnu pravdu i ekološku odgovornost.

Sudjelovanje u MAP-u odvija se kroz jednogodišnje cikluse. Zemlja aspirantica za članstvo izrađuje svoj Godišnji nacionalni program (ANP) u kojem predstavlja koje će reforme provesti i u kojem roku na političkom, vojnom i sigurnosnom planu. To uključuje i reforme koje i Europska unija traži u pristupnom procesu poput ispunjavanja demokratskih standarda, smanjenja korupcije i borbe protiv organiziranog kriminala, reformu pravosuđa i javne uprave te promicanje dobrosusjedskih odnosa.

Od ulaska u MAP, Hrvatska je prošla šest godišnjih ciklusa. Od 2002. do 2008. Hrvatska je svake jeseni predavala NATO-u svoj ANP, a svakog proljeća NATO je ocjenjivao napredak u ispunjavanju zacrtanih ciljeva. Posljednji šesti ciklus, zbog summita u Bukuruštu je znatno skraćen i okončan je na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća i RH u Bruxellesu 16. siječnja 2008. godine, usvajanjem Izvješća o napretku RH koje se odnosi na Godišnji nacionalni program za razdoblje 2007/2008.

1. – 12. listopada 2007. Po prvi puta NATO vojna vježba "Noble Midas 07" održala se u zemlji koja nije članica NATO-a. Hrvatska je bila domaćin vježbe koja se održala na lokacijama srednjeg i južnog Jadrana, PB Lori, ZB Divuljama i Zemuniku, vojnim poligonima "Eugen Kvaternik" Slunj i "Crvena zemlja" Knin. Hrvatska je u okviru te iznimno važne vježbe ali i brojnih drugih poput u lipnju 2008. održane "Adriatic Aurore 08" uvježbavala i pripremala Oružane snage za aktivno djelovanje u okviru NATO-a. Takve vježbe podizale su standarde djelovanja Oružanih snaga, pa i onih u komuniciranju s javnosti kakva je uobičajena u zemljama članicama NATO-a. Putem javnih medija građani su pratili tijek tih vježba, a javnosti su predočeni i izvještaji poput onih o ekološkim analizama.

Hrvatska je u okviru priprema za članstvo, donijela Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2006. do 2015. godine, koji predviđa više projekata koji su usko vezani za buduće članstvo u Savezu.

Prema tom dokumentu, Oružane snage neće prelaziti 16000 djelatnih vojnih osoba, 2000 civilnog osoblja, 2000 dragovoljnih ročnika godišnje te 6000 pripadnika ugovorne pričuve. Najkasnije od 2010. godine Oružane snage će se isključivo popunjavati dragovoljcima. Plan predviđa napuštanje teritorijalnog načela organiziranja snaga i stvaranje manjih i pokretljivijih postrojbi. Osam posto djelatnih kopnenih snaga bit će angažirano ili spremno za angažiranje u međunarodnim vojnim operacijama, a 40 posto će biti osposobljeno za sudjelovanje u operacijama izvan hrvatskog teritorija. Riječ je o otprilike 4100 djelatnih vojnih osoba koje će se opremati i uvježbavati za NATO, UN i EU misije. Iz tog sastava će se rotirati vojnici u misijama. Od tog broja do osam posto pripadnika kopnenih snaga, odnosno 700 vojnika od 2011. sudjelovat će stalno u UN i NATO misijama u inozemstvu. Dugoročnim planom također je predviđeno da do 1600 vojnika budu u sastavu snaga za brzi odgovor. Iz tog sastava će se obavljati rotacije za potrebe NATO snaga brzog odgovora (NRF) i borbene skupine EU. Te rotacije će biti spremne otići u inozemstvo u roku od pet dana. Hrvatska će osposobiti postrojbe koje će u svakom trenutku biti spremne za sudjelovanje u NATO operacijama. Do 2012. trebala bi biti ustrojena i opremljena ojačana motorizirana pješačka bojna.

NATO veliki naglasak daje na pravu javnosti na informacije, a sa iznimnom pozornošću se prati i podrška javnosti NATO-u. Radi toga Hrvatska je pokrenula brojne aktivnosti informiranja građana putem javnih medija, organiziranjem javnih tribina i skupova i izdavanjem raznih informativnih tiskovina. Takve aktivnosti rezultirale su stabilnom podrškom građana od preko 50 posto za ulazak u NATO. Informiranju građana veliki obol su dale i nevladine udruge, a među njima i Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Najvažniji događaj u pristupnom procesu bio je summit NATO-a u Bukureštu od 2. do 4. travnja ove godine, kada je Hrvatska dobila službenu pozivnicu za članstvo u NATO-u.

Nakon toga uslijedili su pristupni pregovori, održani u dva kruga, koji su završeni 7. svibnja ove godine. Na tim pregovorima utvrđeno je da će Hrvatska kao članica Saveza uplaćivati u zajednički proračun između između tri i četiri milijuna eura, što je jedan najnižih doprinosa koji daje jedna zemlja članica.

Nakon završetka pristupnih pregovora, Hrvatska je uputila NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi, što je bio zadnji korak pred potpisivanje Protokola o pristupanju.

Potpisivanje protokola o pristupanju

9. srpnja potpisan je Protokol u Bruxellesu od strane stalnih predstavnika u Sjevernoatlantskom vijeću , a tom prigodom ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković je izjavio: "Danas je veliki dan, ovo je povijesni događaj i zato moramo izraziti zahvalnost svima onima koji su nam omogućili da danas budemo ovdje, u prvom redu hrvatskim braniteljima koji su u ključnim trenucima osigurali slobodu Hrvatskoj. Od tada do danas prošlo je 17, 18 godina i Hrvatska se nalazi pred samim vratima ulaska u najsnažniju vojnu, sigurnosnu ali i političku organizaciju NATO, a isto tako blizu smo i članstva u Europskoj uniji"

"Hrvatska ulazi u NATO zato što je to zajednica država koje dijele iste vrijednosti - slobode, demokracije, vladavine prava, tržišnog gospodarstva, i isto tako to je zajednica koja dijeli iste interese, a ti interesi su euroatlantsko partnerstvo i mir i stabilnost u Europi. Hrvatska će nastaviti s reformama koje su potrebne da bi u potpunosti ispunila sve što treba imati jedna članica NATO-a. Hrvatska će također nastaviti davati svoj doprinos miru i stabilnosti na prostoru jugoistoka Europe, jer ulazak Hrvatske u NATO važan je za našu stabilnost, za naš mir i razvoj, ali isto tako dobar je znak onim zemljama s prostora jugoistočne Europe koje se žele pridružiti NATO-u. Mi ćemo na tom putu pomoći i to je naše trajno opredjeljenje i politika", istaknuo je Jandroković.

Nakon potpisivanja Protokola o proširenju započinje ratifikacija u nacionalnim parlamentima zemalja članica. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Do okončanja postupka ratifikacije Hrvatska i Albanija moći će sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Albanije Gordan Jandroković i Lulzim Basha te glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazili su očekivanje da će svih 26 parlamenata zemalja članica ratificirati Protokol kako bi Hrvatska i Albanija na sljedećem summitu Saveza u travnju 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu mogle sudjelovati kao punopravne članice.

"Uvjeren sam da će se parlamenti 26 zemalja članica složiti da su Hrvatska i Albanija dokazale svoje demokratske vjerodajnice i siguran sam da će također potvrditi da nema umora od proširenja u NATO-u", rekao je Scheffer.

"Ovo je veliki dan za Hrvatsku i Albaniju ali i za eurotlantsku zajednicu u cjelini. Potpisivanjem Protokola učinjen je veliki korak prema proširenju euroatlantske obitelji demokratskih nacija. Čestitam obojici ministara i narodima njihovih zemalja", dodao je Scheffer ističući da je današnje potpisivanje Protokola rezultat teškog rada obiju zemalja na reformama.

Ministar Jandroković je u svom govoru na svečanosti potpisivanja istaknuo da će Hrvatska nastaviti s potrebnim reformama i da je spremna podijeliti svoja iskustva sa svim zemljama u regiji kako bi im pomogla u euroatlantskim integracijama.

"S obzirom na sve što je Hrvatska postigla posljednjih nekoliko godina i s čvrstim uvjerenjem da euroatlantske reforme predstavljaju najbolju investiciju u našu budućnost, spremni smo podijeliti naše iskustvo i znanje koje smo stekli u pristupnom procesu sa svim zemljama u regiji koji žele ići istim putem", rekao je Jandroković.