OPSA blog

KFOR ostaje na Kosovu

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija sudjelovala je na službenom web chatu s američkim državnim podtajnikom za političke poslove Nicholasom Burnsom. Gospodin Burns bio je i američki veleposlanik pri NATO-u od 2001. do 2005. i vrlo je dobro upoznat s našim dijelom svijeta. U diskusiji je bilo riječi o Kosovu. Burns je vodio diplomatske napore SAD-a za mirno rješavanje kosovske krize i tada je djelovao usko s NATO članicama.

Burns je, između ostalog, odgovorio i na odgovor OPSA-e. Zanimalo nas je da li će američke trupe u NATO-ovoj misiji KFOR na Kosovu uskoro smanjiti broj svojih vojnika i s Europskom unijom postići dogovor sličan Berlin Plus kojim bi europske snage (među njima i hrvatski kontingent) koristile NATO-ovu logistiku.

"NATO je odlučio zadržati prisutnost KFOR trupa. Imamo oko 17 tisuća ljudi u KFOR-u, a od toga je otprilike 1700 Amerikanaca. Nemamo namjeru povlačenja, a i Sjevernoatlantsko vijeće je odlučilo da se ostaje", odgovorio je Burns dodajući da su SAD spremne ostati sa svojim trupama na Kosovu koliko god će biti potrebno. Osim toga, Amerika je već odlučila izdvojiti 412,7 milijuna dolara za pomoć najmlađoj zemlji na svijetu.

Zanimalo nas je i pogled američke vlade na budući summit NATO-a u Bukureštu, odnosno kolike su šanse da Makedonija i Albanija dobiju pozivnicu zajedno s Hrvatskom iz političkih i sigurnosno-strateških razloga. Obje zemlje, naime, neposredno graniče s Kosovom.

"Nezavisnost Kosova nema posljedice na teritorijalni integritet Makedonije. Makedonija je članica UN-a s međunarodno priznatim granicama i promjena statusa jednog od njezinih susjeda – Kosova – nema učinka na makedonski teritorijalni integritet. Što se tiče makedonskog eventualnog članstva u NATO-u, kao bivši američki veleposlanik pri NATO-a, siguran sam da je NATO bio do sada jedini najveći faktor doprinosa mira i stabilnosti u Europi nakon kraja Drugog svjetskog rata. U tom smisli, eventualno makedonsko članstvo bit će daljnja potpora regionalnoj stabilnosti", rekao je Burns i dodao da je "Makedonija važan partner NATO-a. Mislimo da će stabilnost na Balkanu biti veća kada će zemlje kao što su Makedonija, Hrvatska i Albanija doprinijeti sigurnosti. Sve tri zatražile su članstvo u NATO-u. Vođe NATO-a moraju odlučiti o tome u Bukureštu."

Nicholas Burns smatra da će i Kosovo uskoro postati važan partner NATO-a, a ukoliko zatraži i partnerstvo, siguran je da će NATO pomno razmisliti kako bi se postigao razvijeni i demokratski Balkan. SAD se nadaju da će se to dogoditi, kao i da će Kosovo vrlo brzo postati članicom Ujedinjenih nacija.

Španjolska i Rumunjska bi trebale promijeniti svoje mišljenje s obzirom da su članice NATO-a i EU, smatra Burns. Nezavisnost Kosova je, kaže, u interesu NATO Saveza. Veliki broj članica Saveza podupire neovisnost, a i njihove trupe su održavale mir na Kosovu gotovo cijelo desetljeće. Zato se Burns nada kako će se Španjolska i Rumunjska priključiti većini, iako nije naveo slučajeve Baskije i Moldavije koji su velika prepreka ovih zemalja da priznaju Kosovo.

Burns se nada kako će se promijeniti i politika Srbije, nakon što shvati svoju odgovornost kako na Kosovu, tako i zbog prosvjeda i nereda u Beogradu prilikom kojih su zapaljena i oštećena veleposlanstva SAD-a, Hrvatske i još nekih zemalja.

Burns je dao i poruku Rusiji. Odgovarajući ruskom veleposlaniku u NATO-u Dmitriju Rogozinu koji je najavio da je Rusija spremna i na oružanu intervenciju na Balkanu, Burns kaže kako se radi o vrlo neodgovornoj izjavi.

"Rusija ima obvezu kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a da promovira mir i sigurnost. Podsjetio bih ruskog veleposlanika pri NATO-u da treba proučiti povijest. NATO ima punu podršku međunarodne zajednice u svojoj devetogodišnjoj misiji na Kosovu. NATO je tamo snaga za mir. NATO-ove snage štite manjinsko srpsko stanovništvo i njihove crkve. Ovaj cinični i nepovijesni komentar ruskog veleposlanika treba biti razmatran od strane ruske vlade", zaključio je Burns.

Vedran Obućina