OPSA blog

Novo istraživanje o članstvu u NATO savezu pokazuje stabilizirano raspoloženje građana u odnosu na prethodno, 52% građana podržavaju ulazak u NATO, 23% su protiv, a četvrtina je neopredijeljena pokazuje istraživanje Gfk.

Građane se pitalo koliko će Hrvatska biti sigurnija i snažna na međunarodnom planu ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a? Dobiveni odgovori pokazuju da su građani u velikoj većini (preko četiri petine) uvjereni da će RH biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO. U ovom istraživanju građane se pitalo i o mišljenju vezanom uz moguće veće investiranje u Hrvatskoj nakon ulaska u NATO savez. Samo četvrtina ispitanih smatra da Hrvatske neće imati koristi, dok preko 70 % građana smatra kao će određena korist postojati. Najnovije istraživanje provodilo se od 14. do 20. lipnja.

Hrvatska je danas u Bruxellesu otvorila pregovore u šest novih poglavlja s EU. "Otvaranje pregovora u šest poglavlja signal je da je ovo više od statistike, da je riječ o pravom proboju. Ovih šest poglavlja i prethodno otvorena poglavlja pokazuju da Hrvatska dobro napreduje na putu prema EU", izjavio je na konferenciji za novinare predsjedatelj Vijeća EU, njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier, nakon međuvladine konferencije o pristupanju na ministarskoj razini.

Otvorena su sljedeća poglavlja: Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvo i mediji, Statistika i Financijska kontrola. Hrvatska će zatvoriti pregovore u ovim poglavljima kada ispuni mjerila za zatvaranje (closing benchmark). Najviše mjerila, šest, ima u poglavlju Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga. Većina mjerila u svih šest poglavlja je zakonodavne prirode što znači da je potrebno usklađivanje zakona.

Prema nekim naznakama, Hrvatska bi već u srpnju mogla otvoriti još jedno ili dva poglavlja. Hrvatska sada ima ukupno 12 otvorenih poglavlja, od kojih su dva već zatvorena, odnosno do sada je otvoreno više od trećine ukupnog broja poglavlja.

16. ožujak 2007. - Američki Senat prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na "pravodobno" primanje Hrvatske, Makedonije i Albanije u članstvo.

7. ožujak 2007. - Predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Saveza triju zemalja članica Jadranske povelje - Hrvatske, Makedonije i Albanije, te dviju bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

28.-29. studeni 2006. – NATO Summit u Rigi. U završnoj deklaraciji summita Savez se izjasnio da će na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti.
17. studeni 2006. – Američki Senat jednoglasno usvojio zakon kojim se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Hrvatske, Albanije, Makedonije i Gruzije u dogledno vrijeme.

2. studeni 2006. – Formiran Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i dr. Ivo Sanader postigli dogovor o formiranju Državnog odbora za članstvo Hrvatske u NATO-u. Uz koordinirano djelovanje nadležnih državnih institucija te kroz komunikacijsku strategiju, a uz već ranije postignut konsenzus svih političkih stranaka o strateškim ciljevima, formiranjem ovog Državnog odbora još jednom je potvrđena čvrsta opredijeljenost Hrvatske za postizanje punopravnog članstva, kako u Europskoj uniji, tako i u NATO savezu.

18. listopad 2006. - Predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader službeno posjetio Sjedinjene Američke Države. Tijekom svog boravka se susreo sa američkim Predsjednikom Gerogeom Bushom, državnom tajnicom Condollezzom Rice i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom. Američki predsjednik George W. Bush nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Bijeloj kući izjavio kako je "svjetski interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju i NATO" te dodao da će se založiti da Hrvatska bude pozvana u članstvo 2008. godine.

30. svibanj 2006. - Parlamentarna skupština NATO-a donosi deklaraciju o potpori hrvatskom članstvu u NATO-u. Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza na proljetnom zasjedanju u Parizu jednoglasno usvaja deklaraciju u kojoj se Hrvatskoj i ostalim članicama Američko-jadranske povelje daje potpora za što skoriji ulazak u NATO.

22. prosinac 2005. - Senat SAD-a za što brže članstvo Hrvatske u NATO-u. Nakon što je Zastupnički dom usvojio sličnu rezoluciju, ovom senatskom rezolucijom cijeli američki Kongres izražava potporu Hrvatskoj za što brže uključenje u NATO. Rezolucija S. Res 342 odaje priznanje Hrvatskoj za napredak u ispunjavanju političkih, ekonomskih i vojnih zahtjeva za članstvo u NATO-u te preporuča da bude pozvana u članstvo Saveza u najkraćem mogućem roku.

15. prosinac 2005. - Američki Kongres usvojio rezoluciju o što skorijem primanju Hrvatske u NATO savez. Usvajanjem rezolucije H. Res. 529 Zastupničkog doma američkog Kongresa, koja preporučuje što skorije priključenje Hrvatske u punopravno članstvo u NATO-u, odaje se priznanje Hrvatskoj u postizanju napredaka u ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

25. studeni 2005. - NATO imenuje hrvatskog diplomata Dražena Hrastića političkim savjetnikom Visokog NATO-vog predstavnika u Afganistanu. Ovo imenovanje je veliko priznanje doprinosu Hrvatske u stabilizaciji Afganistana time više što nije uobičajeno da diplomat zemlje partnera obnaša tu dužnost. Dražen Hrastić je do tada bio na dužnosti zamjenika voditelja civilnih poslova u Pokrajinskom timu za obnovu u Feyzabadu na sjeveru Afganistana.

28. i 29. lipanj 2004. - U Istanbulu održan summit NATO-a i EAPC. Na summitu šefovi država i vlada država članica usvajaju završnu izjavu kojom je potvrđeno da vrata NATO-a ostaju otvorena novim članicama i pozdravlja se napredak prema članstvu koji su ostvarile Albanija, Hrvatska i Makedonija u okviru Akcijskog plana za članstvo. Zatraženo je od ministara vanjskih poslova NATO-a da razmotre napredak država aspirantica i o tome izvijeste prije sljedećeg sastanka na vrhu, na kojem će se razmotriti potencijalno proširenje članstva.

15. prosinac 2003. - U sjedištu NATO-a veleposlanik Antun Tus u ime Hrvatske potpisuje Daljnji dodatni protokol uz PfP SPFA-u.

2. svibanj 2003. - U Tirani ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i SAD-a potpisuju Američko-jadransku povelju.

21. studeni 2002. - Održan Praški summit NATO-a, na kojem sudjeluje hrvatski predsjednik Mesić, ministar vanjskih poslova Picula i ministrica obrane Antunović. U završnoj deklaraciji šefovi država i vlada NATO-a istaknuli su kako je Hrvatska ostvarila ohrabrujući napredak, te da će biti razmatrana za buduće članstvo. Dodali su da će napredak u tom smislu ovisiti o provedbi daljnjih reformi i udovoljavanju međunarodnim obvezama, uključujući onu prema ICTY-u. Također, naglašeno je da će MAP i dalje ostati mehanizam pripreme za članstvo jer pozivi upućeni na summitu u Pragu neće biti zadnji.

Svibanj 2002. - U Reykjaviku na zasjedanju Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova Hrvatska dobila poziv za sudjelovanjem u Akcijskom planu za članstvo (MAP).

7. prosinac 2001. - Hrvatski sabor potvrdio Sporazum između država stranaka Sjevernoatlantskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga (PfP SOFA) i Dodatni protokol uz PfP SOFA-u. PfP SOFA i Dodatni protokol stupili su na snagu 10. veljače 2002.

Srpanj 2001. - Hrvatska započela sudjelovanje u "Intenziviranom dijalogu po pitanjima članstva".

Veljača 2001. - Anton Tus akreditiran kao prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u, čime je osnovana Hrvatska Misija pri NATO-u.

30. svibanj 2000. - Hrvatska dobila status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

25. svibanj 2000. - Ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula, u Firenci potpisuje "Okvirni dokument Partnerstva za mir". Istoga dana Hrvatska primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC).

Početkom 2000. - Hrvatskoj ponuđen "Komplementarni program ciljane sigurnosne suradnje, stekli smo promatrački status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

23.-24. travnj 1999. - Summit NATO-a u Washingtonu, prvi NATO summit na kojem Hrvatska sudjeluje, u svojstvu promatrača.

Proljeće 1994. – Hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.

U Dubrovniku je danas počela trodnevna konferencija na temu "Jugoistočna Europa: nedovršeni posao" koja će se održavati do 26. lipnja. Konferenciju organiziraju Hrvatski sabor i Parlamentarna skupština NATO-a, a okupila je oko 150 sudionika. Sudionici će tijekom trodnevnog rada konferencije raspravljati o važnim sigurnosnim i političkim pitanjima važnim za zemlje Jugoistočne Europe. Između ostalog raspravljat će se o proširenju NATO-a na zemlje Američko-jadranske povelje među kojima je i Hrvatska te o sigurnosnim pitanjima kao što je problem Kosova te Bosne i Hercegovine. Raspravljat će se i o energetskoj sigurnosti kao i sigurnosti granica.

Hrvatska se sada može opušteno baviti svojim dijelom posla u procesu pristupa Europskoj Uniji te ne mora više strahovati da je EU neće biti u stanju primiti čak i kada bi ispunila potrebne kriterije. Poruka je to jasno odaslana Hrvatskoj s danas završenog summita EU na kojem je uz sve poteškoće prevladana institucionalna kriza te je postignut dogovor o novom europskom ugovoru. Da se novim ugovorom otvara put daljnjeg proširenja EU, potvrdili su danas njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso na konferenciji za novinare, na kojoj su izvijestili o dogovoru.

Da nismo imali dogovor o novom ugovoru, ne bismo mogli nastaviti proširenje jer bi se neke zemlje članice tome doista usprotivile. Sada to imamo i ovo je veliko postignuće za daljnje proširenje, posebno za Hrvatsku – izjavio je Barroso.

Za Hrvatsku je važno i to da su države članice EU postigle dogovor da se novi tekst ugovora izradi na Međuvladinoj konferenciji koja počinje već sljedećeg mjeseca, a potpiše ove godine i stupi na snagu prije izbora za Europski parlament 2009. godine. To se poklapa s procjenama da bi približno u to vrijeme Hrvatska mogla dovršiti proces pregovora i potpisati Sporazum o pristupu EU.

Njemačka kao predsjedavajuća EU, na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, zaslužuje sve pohvale za učinkovito vođenje složenih i zahtjevnih pregovora koji su na kraju rezultirali povijesnim suglasjem 27 država članica. Hrvatska nalazi u posljednjim rezultatima Europskog vijeća ohrabrenje za nastavak pregovora o pristupanju. Vlada ostaje odlučna da nastavi pregovore punim intenzitetom, imajući u vidu strategijsko značenje postignutog dogovora na Europskom vijeću za Hrvatsku i njezine građane – izjavio je predsjednik Vlade RH Sanader.

Hrvatska će u utorak, 26. lipnja otvoriti vjerojatno još šest poglavlja u procesu pregovora za članstvo u EU, a tijekom portugalskoga predsjedništva očekuje se otvaranje preostalih poglavlja.

Ugovor EU – bitne značajke

Nema ograničenja u broju članica EU čime se omogućuje daljnje proširenje

Novi sustav glasanja odgođen do 2014. (Udovoljeno Poljskoj)

Uvodi se funkcija predsjednika EU

Uvodi se funkcija visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji će biti i potpredsjednik europske komisije (Kompromis s Velikom Britanijom)

Smanjuje se broj povjerenika u europskoj komisiji sa 27 na 17

Smanjuje se broj područja u kojima se odluke donose konsenzusom

Veća moć europskom parlamentu

Veća uloga nacionalnih parlamenata

Čelnici zemalja članica Europske unije započeli su jučer summit na kojem će se pokušati dogovoriti izgled novog ugovora koji bi zamijenio propali europski ustav. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je po dolasku na summit da će se zorno saslušati stajališta svih zemalja članica. "Zahtjeve svake zemlje uzimat ćemo ozbiljno i pri tome nećemo raditi nikakve razlike", izjavila je Merkel. Među zemljama članicama postoji suglasnost oko većeg dijela budućeg ugovora, no četiri zemlje postavljaju zahtjeve koji nisu prihvatljivi ostalima. Poljska, Velika Britanija, Češka i Nizozemska, svaka sa svojim zahtjevima, mogle bi blokirati dogovor ukoliko se ne pronađe kompromis. Britanski premijer Blair izjavio po dolasku na summit da svi njegovi zahtjevi moraju u potpunosti biti ispunjeni. Velika Britanija naime ne želi da Povelja o temeljnim pravima postane pravno obvezujući dokument i ne želi dijeliti ovlasti s EU-om u području vanjske politike, unutarnjih poslova i pravosuđa.

Jučer tijekom radne večere započeta je rasprava o prijedlogu njemačkog predsjedništva koji predviđa, uz određene izmjene, zadržavanje najvažnijih dijelova europskog ustava. Prema prijedlogu njemačkog predsjedništva zadržale bi se "inovacije" iz propalog ustava, između ostaloga, uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a s dvoipolgodišnjim mandatom, uvođenjem funkcije ministra vanjskih poslova, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom. Rasprava se zakuhala kad je poljski premijer Jaroslaw Kaczynski rekao da bi Poljska, koja danas ima 38 milijuna stanovnika, imala 66 milijuna stanovnika da nije bilo njemačke najezde 1939. godine koja je izazvala drugi svjetski rat, a u samoj Poljskoj genocid nad velikim dijelom njenog stanovništva

Noćas nakon ponoći, nakon završetka prvog dana summita, s poljskim predsjednikom Kaczynskim sastali su se francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i Angela Merkel, kako bi pokušali pronaći rješenje za poljski zahtjev da se promijeni predviđeni način donošenja odluka dvostrukom većinom. Poljski predsjednik izjavio je nakon noćašnjih razgovora da nije veliki optimist.

Prema službenom rasporedu summit bi trebao završiti danas, međutim nitko ne isključuje da bi se mogao produžiti, a mnogi čelnici su otkazali svoje obveze koje su bile predviđene za subotu.

Predsjednik Europskog parlamenta Hans Georg Pöttering jučer je izjavio da bez reformi europskih institucija nijedna zemlja "osim Hrvatske" ne može ući u EU-u.

Njemačka kancelarka Angela Merkel jučer je tijekom sastanka članova Europske pučke stranke, čiji je član i HDZ, također izrazila indirektnu potporu hrvatskom pristupanju EU. Ona je rekla kako je bitno riješiti institucionalna pitanja, jer "kako ćemo 2009. godine, kada Hrvatska završi pregovore, toj zemlji reći da je ona obavila svoj dio posla, a Europa nije obavila svoj?"

Podsjećamo na starije, no vrlo zanimljive tekstove iz medija o ulasku Hrvatske u NATO.

U Glasu Slavonije od 14. travnja objavljen je razgovor Dražena Boroša sa vlp. Božinovićem, šefom Stalne Misije RH pri NATO-u. Članak pod naslovom "NATO jamči stabilnost i smanjuje troškove" u cjelosti pročitajte ovdje.

U Vjesniku od 29. ožujka objavljen je i tekst Veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj u kojem on obrazlaže i odgovara na pitanje zašto Sjedinjene Države podržavaju ulazak Hrvatske u NATO. Cijeli članak možete pročitati ovdje (PDF).

U Poslovnom Dnevniku od 7. veljače objavljen je tekst Saše Vejnovića o tomu kako Hrvatska ulaskom u NATO može i zaraditi. Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Podatci proljetnog Eurobarometra pokazuju da je u Španjolskoj potpora daljnjem proširenju EU porasla za čak 14 posto, sa 51 na 65 posto, u Nizozemskoj za pet posto i sada iznosi 50 posto, a u Velikoj Britaniji iznosi 41 posto, što je također porast od pet posto.

Velika većina građana, 69 posto, s optimizmom gleda na budućnost Europske Unije, a u Hrvatskoj 53 posto građana. Europljane najviše zabrinjava nezaposlenost, 34 posto ispitanih, zatim kriminal, koji je na prvo mjesto stavio 24 posto ispitanih. Većina od 57 posto anketiranih ocjenjuje da je članstvo njihove zemlje u Uniji dobra stvar, što je najbolji rezultat od 1994. godine, a nešto više od 52 posto ima pozitivnu sliku o Europskoj Uniji.

Na stranicama NATO-a www.nato.int mogu se naći brojne informacije o ovoj organizaciji čijem članstvu teži i Hrvatska. Između ostalog moguće je naći brojne fotografije, linkove, video i multimedijske sadržaje ali i besplatno naručiti NATO publikacije na Hrvatskom jeziku.

Na stranici http://www.nato.int/docu/pub-form.htm nalazi se formular za narudžbu tiskanih materijala NATO-a koje se besplatno šalju poštom, a za nestrpljive moguće je na Hrvatskom jeziku skinuti publikaciju u PDF-u "Uvid u novi NATO" o razumijevanju NATO-a.

Predsjednik Vlade RH, Ivo Sanader posjetio je jučer sjedište NATO-a te se susreo s glavnim tajnikom Jaap de Hoop Schefferom. Predsjednik Vlade informirao je članove Sjevernoatlantskog vijeća koje sačinjavaju veleposlanici zemalja članica o implementaciji dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, o doprinosu Hrvatske međunarodnim naporima u razvoju demokracije i mira u svijetu, te o pojačanoj potpori hrvatskih građana članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.

"Svi veleposlanici zemalja članica dali su jasnu potporu Hrvatskoj i ono što mi radimo ocijenili vrlo dobrim, a jedina poruka upućena meni, Vladi i državnom vodstvu bila je - nastavite, zadržite te ambicije i onda neće biti problema", rekao je predsjednik Vlade Sanader nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a i Sjevernoatlantskim vijećem.

"Bio je to dug, zanimljiv i pozitivan sastanak. Vi znate da ulaznice za summit u Rumunjskoj još nisu ovjerene, ali su svi veleposlanici u Sjevernoatlantskom vijeću prepoznali veliki napredak koji je Hrvatska učinila i čini, a što je predsjednik Vlade vrlo elekventno, kao što smo naviknuli, izložio. Središnja poruka je - zadržite taj tempo, ostanite ambiciozni glede javne potpore, povratka izbjeglica i reforme pravosuđa. S druge strane, potpuno je jasno da saveznici žele vidjeti Hrvatsku za NATO-ovim stolom kada ispuni sve kriterije", rekao je glavni tajnik NATO-a Scheffer.