MATIJEVIĆI I NERETVA
19.10.2013., subota
PROIZVOĐAČI MANDARINE ŽRTVE KARTELA - SLIJEDI NEZAKONITO DOGOVORENO RUŠENJE CIJENE?
|
U dolini Neretvi, svakog četvrtka u Opuzenu u prostorijama Agrofructusa, koji je dio Todorićevog koncerna Agrokora, održavaju se sastanci većine od ukupno 12 neretvanskih otkupljivača mandarina, a u svrhu „regulacije“ tržišta i cijene mandatine. Dok je Agrofructus prije 10-ak godina bio najveći i samostalni igrač, čija bi tadašnja odluka o prestanku otkupa na par dana rušila cijenu mandarine bez problema, danas je zbog postojanja više otkupljivača većeg kapaciteta, bez zajedničkog dogovora „regulacija“ cijene nemoguća. Sastanci otkupljivača mandarine možda ne bi upali u oko neretvanskoj javnosti da se na sastancima otkupljivača proteklih godina, a sada i ove godine, nije odlučilo da se zaustavi (ili potpuno ograniči) otkup na nekoliko dana, čime bi se rušila cijena mandarine na njenu nerealno nisu razinu (navodno od 2,20 kn!) Iako će neupućenima to možda djelovati samo kao dobra snalažljivost i organiziranost otkupljivača i kao normalna pojava da se otkupljivači udružuju radi „regulacije“ cijena, propisi Republike Hrvatske govore nešto potpuno drugo. Naime Hrvatskoj je u cilju zaštite tržišnog natjecanja 1997. godine započela s radom Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) te su doneseni propisi koji Hrvatsku, bar na papiru, definiraju kao državu koja štiti tržišno natjecanje, regulirajući ujedno i zabranjene oblike udruživanja ili dogovaranja poduzetnika, između kojih pravila valja istaknuti zabranu udruživanja radi utvrđivnja kupovne cijene sukladno čl. 8.st.1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Da li će AZTN pokrenuti postupak utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja protiv otkupljivača mandarina, ostaje za vidjeti, ali je svakako zanimljiva činjenica da je koncer Agrokor već bio pod udarom mjera AZTN proteklih godina. Što je kartel i zašto je zabranjen? Kartel je sporazum između poduzetnika koji su međusobni konkurenti na tržištu. Takav sporazum može biti formalan ali i tajni dogovor. Članovi kartela ponašaju se dakle kao članovi udruženja s istim ciljevima, a najčešće se dogovaraju o cijenama, definiraju čitavu djelatnost kojom se bave, dogovaraju svoje ponašanje i uvjete koje će postaviti u postupcima, zatvaraju tržište za nove konkurente ili kombiniraju navedeno. U pravilu su tajni jer su njihovi članovi uglavnom svjesni da svojim ponašanjem osiguravaju svoj opstanak kao grupe. Pravo tržišnog natjecanja smatra se izvorom najvećih i najdalekosežnijih posljedica na potrošače i ekonomiju u cjelini, zabranjuje ih i za njihove sudionike predviđa najstrože novčane kazne. Karteli i zabranjeni sporazumi ili dogovaranja se AZTN-u mogu inače vrlo lako prijaviti (i anonimno) slijedeći vrlo jednostavne upute na stranicama AZTN-a: AZTN - kako prijaviti kartel , a informacije se mogu dobiti i E-poštom na agencija.ztn@aztn.hr ili se informirati na telefon: 01/617-6448. Ovdje Neretvani mogu vidjeti izvadak iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („NN“br.79/09 i 80/13) Zabranjeni sporazumi Članak 8. (1) Zabranjeni su svi sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se: 1. izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti, 2. ograničava ili nadzire proizvodnja, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganje, (2) Sporazumima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito .....usmeni ili pisani dogovori među poduzetnicima te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, Inicijativa za pokretanje postupka Članak 37. (1) Inicijativu za pokretanje postupka koji je u nadležnosti Agencije, u obliku pisanog zahtjeva, prijedloga, obavijesti, prigovora ili drugog podneska može podnijeti svaka pravna ili fizička osoba, strukovna ili gospodarska interesna udruga, odnosno komora poduzetnika, udruga potrošača, Vlada Republike Hrvatske, središnja tijela državne uprave te tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Inicijativa iz stavka 1. ovoga članka sadrži: 1. naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime i prezime i prebivalište fizičke osobe podnositelja inicijative, 2. podatke pomoću kojih se može nedvojbeno i jasno odrediti protiv koga se podnosi inicijativa, 3. opis činjeničnog stanja, prakse ili okolnosti koje su razlog za podnošenje inicijative, 4. isprave, dokumente i druge dokaze kojima podnositelj inicijative raspolaže, a kojima se potkrepljuju navodi iz točke 3. ovoga stavka. |
