MATIJEVIĆI I NERETVA
15.02.2013., petak
JEDNOM FOTOGRAFIJOM DO ZAČUĐUJUĆIH OTKRIĆA - METKOVIĆ U SRBIJI JE NAŠ!?
|
Jutarnji list je jučer, (14- veljače 2013.) objavio fotografiju koja je sukladno službenom napisu na njoj načinjena od strane Američkih zračnih snaga (USAF) locirao kao fotografiranu iznad Metkovića, navodeći da je američki izviđački avion "Mosquito" uhvatio očito dio doline Neretve s njemačkim vojnicima, i da su pošteđeni jedino zato što "Mosquito" nije bio naoružan. Urednik ovog bloga je svojedobno prilikom istraživanja zračnih djelovanja nad dolinom Neretve naišao u američkim digitaliziranim arhivima (fold3 arhiv) upravo na ovu fotografiju i zaključio da je malo vjerojatno da se radi o fotografiji uslikanoj uopće u Neretvi, a kamoli nad Metkovićem. No kako je Jutarnji list objavio tu fotografiju navodeći upravo ono što su i sami amerikanci napisali na njenoj poleđini (koju Jutarnji list nije objavio), odlučio sam malko više istražiti gdje još ima Metkovića i što bi rekli "mic po mic" doša do zanimljivih otkrića. Prije svega svi koji su fotografiju pomnije pregledali suglasni su da fotografija nije iz Metkovića kojeg svi poznajemo - grada na Neretvi jer se u desnom gornjem kutu vidi građevina nalik srednjovjekovnoj tvrđavi, kakve u Neretvi na ovakvoj ravnici definitivno nema i tu bi se trebala sva priča završiti, no tu tek druga priča počinje. Cijelopopodnevno istraživanje ("guglanje")pojma "Metković" uz ukucavanje dodatnih parametara tipa "Srbija", "porijeklo", pa "poreklo" (zato što sam već prije znao da postoji neki Metković u Srbiji, a postoji čak i u Americi grad Metkovich!) i čitanje solidnog broja članaka, radova, izučavanja i forumskih tekstova, dovelo je do spoznaje da je mjesto u Srbiji zvano (Mačvanski) Metković u općini Bogatić najvjerojatnije (pazite sada!) nastalo od naših predaka Metkovčana, Vidonjaca i još pokojeg mjesta! Prema podacima koje sam uspio skupiti (napominjem bez dubokog znanstvenog istraživanja po arhivima), mjesto Metković u Srbiji je nastalo tako što su se na to područje naselili prema njihovim izvorima mještani iz mjesta Metković i Vid u Hercegovini (!?!) prije otprilike 300 godina. Spomen plemena Metkovići i samog mjesta Metković u Srbiji, počinje najmanje već 1788 godine kada se u Mačvi spominju mjesta i knezovi Metkovići i Glušci, a seobe iz Dalmacije, Hercegovine i Crne gore u taj kraj datiraju iz razdoblja iza 1718. godine poslje Požarevačkog mira kojim je završen rat Austrije i Turske koji je uzrokovao zbijeg srpskog stanovništva iz tog kraja u sjevernije krajeve Citat sa Mačvanske stranice: "Mačvanska kneževina (oberknez Uroš Drmanović iz Bogatića ) je 1788. godine imala 25 sela sa 845 kuća i 24 seoska kneza: Tanabović, Pričinović, Drenovac, Orašac, Uzveće, Glušci, Noćaj, Zasavica, Banovo Polje, Metković, Bogatić, Klenje, Crna Bara, Badovinci, Begovci, Novo Selo, Prnjavor, Čokešina, Petkovica, Ribari, Petlovaća, Glogovac, Lipolist, Sovljak, Skrađani, Bela Reka, Slepčević, Trnovito, Štitar I Motovilo. Najviše po 90 kuća su imali, Crna Bara, Badovinci i Bogatić." Za mjesto (mačvanski) Metković se navodi koja su plemena u 18. vijeku nadošli i odakle: Vidovci su najstariji stanovnici, i osnivači sela (Mioljdan, 108-7 K).46 Doseljeni su iz Vida sela kod Metkovića, u Hercegovini. Po predanju, došla devetorica braće. U Vidovce se ubrajaju: ALEKSIĆI (6 k), BOGIĆEVIĆI (8 k), VUJIĆI (11 k), IVIĆI (3 k), ISAKOVIĆI (15 k), JEREMIĆI (5 k), KIKIĆI (3-1 k), MARIĆI (3 k), MIŠKOVIĆI (27-3 k), OSTOJIĆI (8-2 k), PAVLOVIĆI (14 k), i STOJIĆI (1-1 k). Iz Hercegovine, doseljeni su i VEŠIĆI (Đurćic, 44-1 k). ERIĆI (Mitrovdan, 50 k), i od njih Ignjatovići, Kokanovići, i Tadići, u Klenju jedan su rod sa Stekićima u Belotiću, i Nikolićima II u Štitaru. POPOVIĐI (Nikoljdan, 10-1 k). LAZIĆI (Nikoljdan, 3 k), i od njih ĐURĐEVIĆI (1 k), te SIMIĆI (9 k), i od njih MIJATOVIĆI (7-1 k), jedan su rod, doseljen iz Stupnice, u Jadru. Staro im je prezime - Jovanovići." Ako pogledamo nazive mjesta i mnoga od prezimena, lako je zaključiti da je očito da Neretva ima svoju koloniju u Srbiji!! Naravno, seobe su bile mnogobrojne i dovele velik broj stanovnika iz drugih područja Bosne, Hercegovine, Crne Gore i Srbije, ali prema istraživanjima provedenim u Srbiji, oko 34% kuća još uvijek ima porijeklo iz Hercegovine (pod koju očito obuhvaćaju i Metković i tadašnja okolna sela). Ipak, kroz 300 godina koliko su otprilike u Mačvanskom kraju, mještani su unatoč tome što su (prema jezikoslovcima) pričali ikavicu do prije 100-tinjak godina i imali porijeklo iz Neretve, s vremenom to porijeklo zanemarili. Eto jedne dobre teme za našeg poznatog jezikoslovca (a time i nerazdvojno povjesničara) Neretvanina Domagoja Vidovića. I na kraju valja napomenuti da ovaj članak nije namijenjen nikakvom podržavanju nacionalističkih ideja bilo kojeg naroda, već kao zanimljiva tema za istraživanje povjesničarima i jezikoslovcima. Nacionaliste s idejama "Srbija do Tokija, od Tokija do Milvokija" i "Hrvatska do Sandžaka" molim da ne zagade ovu temu. |
