Danas je Dan antifašističke borbe koji se bilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred.
Njemačka je toga jutra napala Sovjetski Savez pa su se zbog takvih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska gdje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general HV-a Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, taj odred se i borio uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
I u našoj Neretvi partizanski pokret se počeo stvarati u okviru komunističkog pokreta. Iako su prvi partizani bili komunisti, velika većina partizana nisu bili uvjereni komunisti prilikom ulaska u partizanski pokret. Većina partizana nisu čak ni bili dobrovoljci, već su bili unovačeni (slično kao i domobrani u NDH). No to ne umanjuje doprinos u borbi protiv okupacijskih snaga Italije i Njemačke. Iako Neretva osim bitke na Vukovu klancu gdje je poginulo ukupno više stotina ljudi , ne pamti veće bitke, zapanjujući je broj poginulih ljudi u drugom svjetskom ratu. Žrtve koje su poginule od djelovanja sila osovine i saveznika su po broju otprilike ujednačene, no postoji jedno područje koje je pretrpjelo nesrazmjerno strahovite žrtve tijekom rata – sjeverozapadni, krševiti dio Neretve koji obuhvaća Baćinu, Zapadnu i Istočnu Plinu, Staševicu te Desne.
BAĆINA je imala najveći broj partizana dobrovoljaca, ali i najveći broj poginulih partizana u Neretvi (čak 68!). Nijemci su odmah po dolasku u Neretvu nakon kapitulacije Italije napravili stravičan pokolj u Baćini i u samo jednoj akciji zvjerski ubili 70-ak ljudi (sve civili!) i spalili cijelo selo.
Talijani i ustaše su pak do tada ubili 23 civila u Baćini.
Zapadna i Istočna Plina su također pretrpjeli strahovite gubitke:
Zapadna Plina
Poginulih partizana: 24
Civili ubijeni od strane ustaša, Talijana i Nijemaca: 75
Istočna Plina
Poginulih partizana: 13
Civili ubijeni od strane ustaša, Talijana i Nijemaca: 27
Poimenični popis partizana i civila ubijenih od strane Nijemaca, Talinana, ustaša ili četnika u drugom svjetskom ratu po mjestima
BOROVCI
Partizani
1. Ćelić Drago Lucin (1926-1944), Zagvozd
2. Krstičević Andrija Jurin (1910-1945), Metković
3. Krstičević Marko Mijin (1919-1944), Tetovo, Makedonija
4. Ilija Manenica pok. Jure (1921-1943), okolica Imotskog
Civili
1. Borovac Ante Ivanov (1915-1943), ubili ga Nijemci u Borovcima
2. Borovac Ivan Antin (1915.1943), ubili ga ustaše u Borovcima
3. Borovac Stjepan Tomin (1871-1943), ubile ga ustaše u Borovcima
4. Vekić Ilija Jurin (1906-1944), ubijen u logoru u Osijeku
5. Volarević Danica Ivanova (1930-1944), ubili je Nijemci u Borovcima
DESNE
Partizani
1. Bebić Anđa, Stipanova, (1923-1945), Perbilovci
2. Bebić Ante, Lukin, (1910-1943), okolica Kalinovnika (otac Luke Bebića, predsjednika Sabora)
3. Bebić Ivo, Stipanov, (1927-1943), Zelengora
4. Bebić Neda, Franina, (1926-1945), Široki Brijeg
5. Bebić Stipan, Matin, (1920-1944), Drvenik
6. Bebić Šimun, Jozin (1926-1945), Istra
7. Golemac Ivan, Ivanov (1886-1943), Sutjeska
8. Golemac Severin, Ivanov (1920-1943), Sutjeska
9. Golemac Zrinko, Ivanov (1927-1943), Sutjeska
10. Grgić Ivan, Jozin (1913-1945), okolica Rijeke
11. Grgić Jure, Ivanov, (1923-1944), otok Mljet
12. Grgić Jurica, Ivanov, (1923-1943), Desne
13. Grgić Jozo, Jozin, (1920-1944), Široki Brijeg
14. Grgić Jozo pok. Ivana, (1913-1945),okolica Rijeke
15. Jelčić Stipan, Jurin, (1920-1943), Jablanica
16. Kaleb Nedo, Mijin, (1927-1944), otok Mljet
17. Margeta Tomo, Matin, (1925-1944), ubili ga partizani u Desnama
18. Mateljak Hinko, Nikolin, (1923-1943), Hercegovina
19. Mateljak Stanko, Antin, (1919-1943), Hercegovina
20. Medak Mijo Stipanov, (1909-1943), Nevesinje
21. Zec Petar Jozin, (1919-1943), okolica Nevesinja
Civili
1. Bebić Mato, Jozin, ubili ga Nijemci u Desnama
2. Đugum Ivan, Ivanov (??-1944), ubili ga Nijemci u Zemunu
3. Grgić Ivan, Andrijin, (1898-1944), ubili ga Nijemci u Zemunu
4. Markić Ante, Jurin, (1864-1943), ubili ga Talijani u Kuli Norinskoj
5. Mateljak Jure, Marinov (1906-1943), ubili ga Talijani u Desnama
6. Matekjak Stipe, Tomin (1906-1943), ubili ga Talijani u Desnama
7. Medak Drago, Markov (1925-1944), ubili ga Nijemci u Zemunu
8. Medak Srećko, Antin, (1902-1944), ubili ga Nijemci u Zemunu
9. Šetka Ante, Antin (??-1943), umro u talijnskom logoru u Udinama
10. Šetka Mate, Martinov, (1904-1944), ubili ga Nijemci u Zemunu
11. Šetka Mijo, Martinov, (1875-1943), ubili ga partizani u Plini – Trklje
12. Šetka Stipe, Petrov, (1897-1944), ubili ga Nijemci u Zemunu
DOBRANJE
Partizani
1. Bulum Kata, Matina, (1921-1944), Beograd
2. Majčica Luka, pok. Mate, (1908-1945), okolica Zagreba
3. Nikoletić Jozo, Lukin, (1922-1944), Pelješac
Civili
1. Bajo Mato, Stjepanov (1903-1943), ubili ga Talijani kod Polja
2. Bulum Marko, Blažev (1914-1942), streljali ga Talijani 31.08.1942. u Kuli Norinskoj
3. Medić Andrija, Tomin (1911-1942), streljali ga Talijani 31.08.1942. u Kuli Norinskoj
4. Obradović Ante, Lukin (1903-1942), streljali ga Talijani 31.08.1942. u Kuli Norinskoj
5. Obradović Ivan, Mijin (1904-1942), streljali ga Talijani 31.08.1942. u Kuli Norinskoj
6. Obradović Josip (Roko), Perin (1910-1942), streljali ga Talijani 31.08.1942. u Kuli Norinskoj
7. Obradović Šimun, Mijin (1902-1943), kao zarobljenik ubijen na otoku Mamula
8. Obšivač Ivan, Lukin (1905-1942), otok Mamula
9. Popović Ivan, pok. Šimuna, (1905-1942), streljali ga Talijani 31.08.1942. u Kuli Norinskoj
10. Popović Petar, Mijin, (1902-1944), odvela ga Njemačka vojska
KRVAVAC
Partizani:
1. Barbir Stjepan, Lukin(1922-??), okolica Nevesinja
2. Batinović Nikola, Lukin (1929-1944), Vis
3. Ćendo Mile, Stankov, (1925-1945), Ilirska Bistrica
4. Jovica Ante, Jozin (1914-1945), Široki Brijeg
5. Marević Ante, Ivanov, (1919-1943), Jablanica (brat Stanke Marevića Prpića)
6. Marević Martin, Đurin, (1923-1943), Vrhdesne
7. Marević Prpić Stanko, Ivanov (1922-1944), Polutine Staševica. Proglšen narodnim herojem 1951. godine. Iako se u literaturi navodi da su ubili Nijemci u brobi, zapravo ga je ubio partizan Mateljak iz Staševice kojem je Prpić ubio brata kao partizana jer je ovaj izišao iz stroja da se javi svojoj obitelji. Prpić je ubijen tijekom borbe od strane Mateljka s leđa (da bi prikrio ubojstvo).
8. Nikolić Vinka, Radina (1926-??), Čitluk
9. Šiljeg Ivan, pok. Jure (??-1944), Lika
10. Ujdur Ante, pok. Lovre (1926-1943), Crna Gora
11. Vučković Stipe pok. Filipa (1927-1945), mjesto pogibije nepoznato
Civili:
1. Jerković Gabro, pok. Balde (1911-1943), ubili ga Talijani (po nekima Njemac) između Krvavca i Kule Norinske (prema predaji, netom nakon kapitulacije po partizanskoj naredbi provalio Talijansko skladište zbog čega je ubijen)
2. Marević Jure pok. Ante (1892-1943), ubili ga Talijani na Neretvi kod Kule Norinske dok je bježao od Talijana zbog provale u njihovo skladište, skočivši u Neretvu.
KULA NORINSKA
Partizani
1. Barbir Drago, Stjepanov, (1916-1945), Istra
2. Barbir Jure, Šimunov (??-1943), Sarajevo
3. Gnječ Stipe pok. Šimuna, (1920-1945), Zagreb
4. Jerković Ivan, pok. Mije (??-1943, Sarajevo
5. Jerković Mijo, sin Matije (1881-1944), mjesto pogibije nepoznato
6. Jerković Miljenko, Lukin (1919-1943), Desne
7. Jerković Vido, Nikolin (1920-1943), Desne
8. Nikolić Vlado, Grgin (1920-1943), Kalinovnik
9. Pipinić Željko, Matin (1912-1943),
10. Vučković Stanko, Jozin (1922-1944), Brista
Na fotografiji talijanski zapovjednik 31.08.1942. drži govor talijanskim vojnicima u Kuli Norinskoj uoči strijeljana Neretvana, dovedenih uglavnom iz Bijelog Vira
Na donjoj fotografiji je ceremonija polaganja vijenaca ranih 60-tih na spomenik žrtvama fašista u Kuli Norinskoj
NOVA SELA
Partizani
1. Bebić Andrija, Petrov, (1926-1945), Široki Brijeg
2. Bebić Mate, Filipov, (1911-??), poginuo na Mljetu
3. Dodig Stanko, Ivanov, (1911-1944), poginuo na Mljetu
4. Šiljeg Danijel, pok. Mate (1928-1945), okolica Orahovice
5. Talajić Bruno, Jozin, (1923-1945), Slovenija
Civili
1. Talajić Mirko, Matin (1912-1942), umro u zatvoru u Zagrebu
MALI PROLOG
Partizani
1. Dominiković Vinko, Ivanov, partizan (1916-1945), Široki Brijeg
2. Kežić Ivan, pok. Jure, (1922-194), Petrinja
3. Kuran Petar, pok. Ante, (1917-1945), okolica Širokog Brijega
Civili
1. Nikolac Metod Grgin (1909-1942), Jasenovac
POZLA GORA
Partizani
1. Krstičević Ivan, Stipanov (1914-11945), mjesto pogibije nepoznato
2. Muslin Petar, Ante (??-1944), mjesto pogibije nepoznato
3. Šimunović Ivan, Petrov, (1914-1945), Vela Učka
MATIJEVIĆI
Partizani:
1. Marević Nikola, Jurin (1928-1944), okolica Zagvozda
MOMIĆI
Partizani
1. Batinović Andrija, Ivanov (1911-1945), okolica Trsta (brata Ivana su mu ubili partizani na groblju Sv. Ivana u Metkoviću u studenom 1944)
2. Dominiković Danica, Antina (1922-1943), u literaturi se kao mjesto pogibije navodi „nepoznato“, no prema usmenoj predaji poginula u borbi u Plini
3. Nikolić Ivan, Antin (1927-1944), Drveničke stijene u borbi
PODRUJNICA
Partizani
1. Kaleb Ante, Jozin (1915-1944), Vis
2. Kaleb Jurica, Grgin (1927-1944),, mjesto pogibije nepoznato
3. Zloić Jozo, Matin, (1915-1944), prije toga bio domobran, poginuo u okolici Rijeke
Pripadnici starojugoslaveneske vojske
1. Jerković Petar, pok. Stipana (1911-1941), Mostar
2. Prusac Jure, Ivanov (1904-1941), Čačak
VRHDESNE
Partizani
1. Šiljeg Filip, pok. Nikole (1911-1943), Sutjeska
2. šiljeg Ivan, pok. Jure (1923-1943), Sutjeska
3. Škegro Jure, Matin (1925-1943), Jablanica
4. Škegro Maša, Matina (1927-1945), okolica Beograda
Civili:
Batinović Nikola, pok. Luke (1882-1944), umro u talijnskom logoru u Udinama
Nijemci ponajviše, a dijelom Talijani i ustaše su spalile nekoliko sela i zaseoka u potpunosti i to Baćinu, zaseoke Zapadne i Istočne Pline, Desne i Borovce.. U Baćini, kao prvom Dalmatinskom mjestu koje su Talijani 25.03.1942. u ratu potpuno spalili, spaljeno je svih 145 domaćinstava i 434 druga objekta (torovi, štale...).
Tijekom drugog svjetskog rata je i iz Neretve preko 100 Srba odvedeno u logore Jasenovac i Auschwitz odakle se nikad nisu vratili.
Drugi dio s mjestima Metković, Vid, Prud, Opuzen, Slivno Ravno, Vidonje, Komin, Rogotin, Otrić-Seoci i Brečići-Dubrave slijedi uskoro.
Inače ovim člankom se ne rehabilitira komunizam koji se pokazao ništa manje zločinački sistem od drugih totalitarnih sistema, već se samo podjeća na vrijednosti antifašističkih tekovina.
|